Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Poticanje
ranog
komunikacijskog
i govorno-
jezičnog
razvoja
Mozak troipolgodišnjeg djeteta je dva i pol puta aktivniji od
mozga odrasloga čovjeka.
Tijekom prvih godina mozak ima najveći kapacitet za promjenu.
Tada se dešavaju strukturalne promjene u mozgu djeteta.
Kroz prve 3 g. dijete izgradi bilijune sinapsi kroz stečeno
iskustvo PLASTICITET MOZGA.
”Prve tri su najvažnije.”
U tom razdoblju VAŽNO JE da dijete
ima adekvatnu socijalnu stimulaciju.
Topla, svakodnevna interakcija s malim djetetom pomaže im
mnogo više nego smo to dosad mislili u pripremi za učenje kroz
život. Ona će dovesti do korištenja njegovih urođenih mogućnosti
(anatomske i glasovne), a s time i do razvoja govora.
RAZVOJ GOVORA JE SUSTAVAN-ODVIJA
SE PREDVIDIVIM REDOSLIJEDOM
PREDUVJETI RAZVOJA GOVORA SU:
• UREDNO RAZVIJENI GOVORNI ORGANI
• UREDAN SLUH
• UREDAN INTELEKTUALNI RAZVOJ
• STIMULATIVNO OKRUŽENJE
• UREDNO ZDRAVLJE
ŠTO SE SVE RAČUNA KAO RIJEČ?
Sve što dijete izgovara često, s namjerom i uvijek za isto (predmet, biće, radnja),
npr. dijete za gl. baciti izgovara uvijek rječicu ba.
- može biti riječ npr. pas
- može biti glas/ovi au
- može biti onomatopeja vau-vau
Vrlo je važno da se roditelj ne fokusira samo na broj riječi koje dijete govori ili ne govori, već da obrati pažnju i na to KAKOdijete komunicira!
Odaziva li se na ime?
Održava li kontakt očima?
Imitira li vas?
Uspostavlja li interakciju sa svojom okolinom?
Razumije li riječi i naloge koje koristite svaki dan?
ONOMATOPEJA-verbalni zvuk koji dijete proizvodi
kojim daje do znanja da je nešto čulo,
prepoznalo i zapamtilo te ga kao takvo prenosi
sugovorniku. (Brm, brm)
(Tko se sakrio iza kućice? Vau, vau. Pas se sakrio
iza kućice!).
Dijete onomatopejom vježba svoje vokalne
sposobnosti.
Poželjno ju je često koristiti u različitim
situacijama:
u igri plišancima, lutkama, autićima, čitajući
slikovnice, u šetnji.
Čak i kada smo sigurni da dijete razumije pojedinu
riječ trebamo je ponavljati u različitim oblicima kako
bi je dijete prepoznalo (rod, padež, lice, vrijeme,
množina i sl., npr. riječ noga-noge, nozi, nogu, nogom,
nogama).
Dijete usporenog govorno-jezičnog razvoja treba
znatno više prilika za komunikaciju.
Stoga je važno je poticati djecu na komunikaciju s
različitim osobama i u različitim situacijama.
Roditelji budno prate govorni razvoj djeteta, uspoređuju ga s
drugom svojom djecom ili djecom prijatelja, poznanika i
osjetljivi su na razlike ponosni na eventualnu prednost svog
djeteta, a zabrinuti kad se radi o zaostajanju.
Dijete prvu riječ može izgovoriti sa devet mjeseci, ali i sa dvije
godine, a da kasnije postigne normalan jezično-govorni razvoj.
Usporedbe s drugom djecom nisu poželjne.
Postoje razlike u tempu govornog razvoja između sve djece,
ali i između dječaka i djevojčica. Djevojčice u pravilu ranije
progovaraju i govorni razvoj im je nešto brži.
Obično djeca jezik usvajaju lako, s ugodom i bez napora njih
samih i njima bliskih osoba.
Razvoj izgovora kod svakog je djeteta individualan i postupan!
Neka djeca vrlo “lagano” pravilno progovore sve glasove, dok
druga djeca do pravilnog izgovora dolaze preko mnogobrojnih
“pogrešaka”.
DABA ZABA ŽABA
IBA JIBA LIBA RIBA
Savjet – ukoliko dijete ne izgovora sve glasove prije polaska u školu, potrebno je potražiti pomoć logopeda (ukoliko dijete krivo izgovara glas krivo će ga i napisati).
PRIJE POLASKA U ŠKOLU važno je bogaćenje rječnika,razumijevanje govora i komunikacija.
1.-2.g. 2.-3.g. 3,5.-4,5.g. 4,5.-5.g.
A, O, E,
P, B
I,U,
F,V,T,D,N,
NJ,M,
K,G,H,J
S, Z, C,
Š, Ž,
L,LJ
Č, Ć,
DŽ, Đ,
R
je iznenadno zapinjanje i učestalo ponavljanje,
prekidanje i produljivanje glasova, slogova i/ili riječi
javlja se zbog intenzivnog razvoja mišljenja i ideja
jer nadilazi razvoj djetetovih fizioloških govornih
mogućnosti;
brine roditelje….ali ukoliko se tome ne pridaje
previše pozornosti (roditelj ne požuruje dijete, ne
ispravlja ga) spontano iščezava.
pokazuje imenovane slike u slikovnici i dijelove tijela na zahtjev
slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja
Baci loptu! Daj pusu! Gdje su cipele?
sluša jednostavne priče, pjesmice i brojalice
koristi se pitanjima od 1 do 2 riječi
Gdje beba? Ide pa-pa. Što to?
odgovara na pitanja sa da i ne, koristi negacije
sastavlja rečenice po dvije riječi
Ne sok. Ide pa-pa.
ponavlja riječi, oponaša zvukove
rječnik je u porastu
razumije razlike u suprotnostima i neke
prostorne odnose (u-na, veliko-malo, gore-dolje)
slijedi dva zahtjeva
Donesi maramicu i obriši nos!
odgovara na pitanja: Tko? Što? Gdje?
ima riječ za gotovo sve stvari i pojmove iz
svakodnevnog okruženja
koristi se rečenicama od 2 do 3 riječi i postavlja
pitanja
počinje koristiti prošlo i buduće vrijeme
govor je većinom razumljiv poznatom krugu
slušača
prepričava što je radilo u vrtiću ili kod
prijatelja
upotrebljava rečenice od 4 i više riječi
obično govori glatko, bez ponavljanja
slogova ili riječi
sluša kraću priču-slikopriču,odgovara na
jednostavna pitanja o njoj
kompetentno koristi govor u razgovoru s
odraslima i regulira njime vlastito ponašanje
svladao je osnovu materinskog jezika
❖ način umirivanja djeteta, pogotovo kod adaptacija na novonastale situacije, vrtić i sl.
❖ kod pretjerane uporabe može uzrokovati dentalne probleme poput otvorenog ili krivog zagriza poremećaje izgovora, posebice distorzije određenih skupina glasovapoput frikativa (s, š, z, ž, f, h)i afrikata ( c,č,ć).
❖ kod pretjerane uporabe može utjecati i na jezični razvoj
❖ povezanost sa češćim upalama uha.
ŽVAKANJE KRUTE
HRANE
zatvarati i otvarati oči
stisnuti oči i naborati nos
smiješiti se
napraviti ljutito, sretno i
tužno lice
zaokružiti usne - dati poljubac
razvući - stisnuti usne
pokušati držati olovku iznad
gornje usne
polagano pokretanje jezika prema naprijed
(isplaziti jezik) i natrag „Auto ide u garažu.”
polagano pokretanje jezika gore-dolje (prema
vrhu nosa pa prema bradi)- „Zvono zvoni.”
pomicati jezik lijevo-desno u kutove usana-
”Brisači brišu staklo.”
vrškom isplaženog jezika dodirnuti gornju, pa
donju usnicu -„Mama se šminka”.
otvorene usne oblizati jezikom (kružni pokreti
jezikom)-”Miješam, miješam juhu.”
4 P ZA
POTICANJE
JEZIČNO-
GOVORNOG
RAZVOJA
PITAJ!
Što se to čuje?
PREOBLIKUJ!
Da, vau-vau!
PRIČEKAJ DJETETOV
ODGOVOR
Vau, vau
PROŠIRI!
Vau, vau, tako laje
pas!
Imenujete sve što dijete vidi, sve što se
nalazi u njegovoj okolini i što mu je blisko,
verbalizirajte njegovu igru…
To utječe na:
razvoj rječnika
spoznajni razvoj
Kada dijete u ruci ima loptu i nosi je, umjesto pitanja „Što to imaš?“, bolje je reći:
„Lopta! Imaš loptu!“, a kada je baci dodati „Bacio si
loptu!“.
Na taj način dijete dobiva korisne informacije o onome što upravo ima, gleda, čini i čuje, više puta, na
različite načine.
Ako to radimo često, to ima vrlo povoljan učinak
na djetetovo razumijevanje, ali ga i uči da je
sugovorniku vrlo važno ono što ono radi i
postupno ga čini aktivnijim u socijalnoj interakciji.
U dječjem vrtiću, u svrhu aktiviranja i stimulacije
skladnog razvoja jezično-govornih vještina, ali i
spriječavanja mogućih odstupanja tijekom tog
razvoja odgojitelji u svom radu koriste
razne govorno-jezične igre, brojalice i kraće
pjesmice, primjerene slikovnice, lutke;
oplemenjuju prostor u kojem borave djeca, ali i
daju osobni dobar primjer.
Pri tome vode računa ne samo o kronološkoj dobi
djece već uzimaju u obzir i njihove individualne
sposobnosti.
❖ razlikovati šumove, zvukove, glasove i riječi,
oponašati glasanja životinja (onomatopeja), radnje,događaje;
❖ razvijati socijalne geste -mahanje pri odlasku, slanje puse, davanje pet na zahtjev;
❖ razvijati ritam igrajući ritmičke igrice, pjevajući
pjesmice, brojalice;
❖ njegujte jednostavan izraz, bogato moduliran
(naglašeno, tiho, glasno, izražajno, uobičajeno).
❖ komunicirati s različitim osobama i u različitim
situacijama
❖ zadovoljite djetetove potrebe za novim
saznanjima, nađite uvijek vremena
❖ u komunikaciji s djetetom upotrebljavajte riječi
koje ga potiču da više govori,
npr:''Pričaj mi više o tome'', ''…i onda?''…
❖ postavljajte djetetu otvorena pitanja poput: ''Kako
si to učinio?'', ''Kako je to bilo?'' i sl.
❖ postavljajte pitanja i tražite da vam dijete
odgovori, čak i ako ne razumije ili ne može
odgovoriti - učinite to umjesto njega.
TIJEKOM ŠETNJE, U PARKU, PRILIKOM OBLAČENJA, OBUVANJA,
HIGIJENE, IGRE, ZAJEDNIČKIH AKTIVNOSTI U KUĆI
Dijelovi tijela se mogu
usvajati kroz aktivnosti brige
o sebi ili kroz igru…
„Stavi nogu u čizmicu!”
„Ide, ide, ide mrav, i došao je
do trbuščića.” (poškakljati
dijete)
1,2,3, pokaži mi ti …gdje
imaš nos? (potrubiti na
nosić)…
Kapa glavu grije, oko vrata šal se smije,
prstićima zima nije, rukavice tu su dvije!
• članovi obitelji (mama, tata, djed, baka, sin, kćer,
unuk, ujak, teta…)
• tko se kako zove (mama Marija, tata Marko, djed
Ante…)
• tko je stariji, mlađi
Imenovati sve što roditelj i dijete obavljaju u svakodnevnim
situacijama:
Npr. u aktivnostima brige o sebi-Sad obuvamo papuče, tvoje zelene
papuče. Stavi nogu u papuču. Bravo!
u vožnji- Pogledaj onaj veliki žuti kamion. On vozi smeće. Kada
vozač vozi unatrag, čuje se bip,bip!....
Pada kiša, uzet ćemo žuti kišobran.
Obuj si žute čizmice za skakanje po lokvicam.
vozač
pekar/kuhar
prodavač
frizer
liječnik
odgojitelj
IGRAČKE
HRANA
- VOĆE
- POVRĆE
ODJEĆA
OBUĆA
ŽIVOTINJE
VOZILA
IMENOVATI OBLIKE
SAMO JEDAN, DVA, TRI, MALO, PUNO, VIŠE, MANJE
PREBROJAVATI I POVEZIVATI S KOLIČINOM–PRSTIĆE, STEPENICE, BOMBONE, KAMENČIĆE…
PROSTORNI ODNOSI:
U, NA, GORE, DOLJE, ISPOD, IZA
Staviti ćemo lutku na stolicu (pokazatiprimjerom). „Lutka sada sjedi na stolici iodmara.”
„Pogledaj, autić je ispod stolice!” (pokazatiprstom)
GUŽVANJE PAPIRA
TRGANJE PAPIRA
OTISKIVANJE
SLIKANJE PRSTIMA
RAD U MEKOJ MASI-PLASTELIN
CRTANJE KREDOM
SLAGANJE KOCKI, SORTIRANJE PREDMETA (čarape, štipaljke, pribor za jelo), NIZANJE...
ISTE regije u mozgu
aktivne su kad dijete
govori i kad manipulira
rukama
RAZVOJ GOVORA MOŽE USPORITI …
PRETJERANO KORIŠTENJE TEHNOLOGIJE- sve seodvija brzo uz puno zvukova i slika pakomunikacija s ljudima i nije toliko primamljiva.
Djeca koja su previše izložena ekranima često,
osim što kasnije progovaraju, radi izloženosti
inozemnim programima prije usvoje pravila
stranog jezika nego materinjeg
(padeži-ponekad im stvara
poteškoće kasnije tijekom školovanja).
DVOJEZIČNOST- važno je da se svaki
roditelj opredijeli za jedan jezik
(npr. mama priča talijanski, tata hrvatski).
1. U slikovnici pogledajte koju sliku dijete gleda i imenujte što se na slici nalazi. „Pas. Vau-vau. To je pas.” Pričekajte hoće li dijete nešto ponoviti.
2. Pitati dijete da pokaže ono što se nalazi na slici (ako dijete nepokazuje, uzmite mu prstić i zajedno pokažite na sliku).„Pokaži gdje je pas!”
3. Ponoviti što je dijete vidjelo.„Pas. To je pas. Pas laje vau-vau.”
Istoga dana poželjno pokazati djetetu pravog psa ili igračku psa. Izdramatizirajte djetetu kako se pas glasa, kako se kreće i kako jede (veselo, humoristično). Pjevajte pjesmicu o njemu, nacrtajte ga zajedno, obojite, stavite crtež na zid, hvalite dijete. Sa starijom djecom imenujte detalje-dijelovi tijela, veličina, boje, oblik, radnju, odnose na slici (Što…, Gdje…., Kakav?., Kako?.. Kome?..)
Učenjem pjesmica (pjevanje/recitiranje) razvija se
osjećaj za:
ritam i tempo govora
fonematski sluh (čuti glasove u riječi)
izgovor
intonaciju
rečenični ustroj
ustroj riječi
U učenju znatno pomaže rima. Pri tome još pomaže naznačavanje
ritma pljeskanjem, stupanjem, koračanjem, plesanjem, sviranjem
(štapići, triangl, poklopci).
U današnje vrijeme ubrzanog ritma svakodnevnice poželjno je
prije spavanja djetetu pročitati slikovnicu i otpjevati mu
uspavanku. Djetetu se na taj način pruža osjećaj sigurnosti i
privrženosti (držanje djeteta u krilu, gledanje u oči, milovanje).
Izbjegavate komunikacijske nesporazume jer dijete ne može
uvijek riječima izraziti svoje želje, potrebe i doživljaje.
To ga rastužuje i ljuti te stoga katkad gubi kontrolu nad svojim
ponašanjem.
Važno je da dijete, i u vrtiću i kod kuće, ima dojam
da ga se razumije, prihvaća i ohrabruje.
Slušajte ga pažljivo gledajući ga u oči dok vam govori i ne
prekidajte ga (bilo bi poželjno da ste mu blizu lica). Pokušajte
shvatiti najosnovnije. Dijete obično u komunikaciji koristi i geste
i mimiku, potičite to.
Rano dječje progovaranje smije biti nesavršeno.
Rani dječji govor valja poticati i ne ispravljati barem do
četvrte godine života.
Važno je da roditelji kod djece razvijaju
pozitivno govorno raspoloženje,
da daju djetetu
dovoljno vremena i prilika za njegovo
govorno istraživanje i usavršavanje,
da budu dobar govorni model
i da uvijek govore pravilno..
Kada dijete završi svoj iskaz postavite mu pitanja:
Tko? Što? Kako? Gdje? …
Pokušajte zajedno sa djetetom jezično oblikovati događaj jednostavnim rečenicama.
„Vani je pas? Lajao je? Lajao je na mačku? Iza auta? Ne? Na
stablo? Bravo za macu! Maca je bila brza. Ti si sve to vidio?”
Ukoliko je došlo do komunikacijskih nesporazuma roditelj treba to preuzeti na sebe
„Uh…moje uši danas ne slušaju baš dobro. Moram ih očistiti!
(uz pokret trljanja ušiju, stvoriti opuštajuću zabavnu
atmosferu).
Poželjno je ponuditi djetetu (ukoliko je već dovoljno veliko)
da nacrta događaj koji nije mogao ispričati kako bi izrazio
nagomilane emocije.
Ukoliko dijete može neka i drugim ukućanima ispriča doživljeno.
Zahvaljujući ovakvoj podršci, pažnji i pomoći dijete će sigurno govorno napredovati.
PRIMJERI IGARA PO DOBI
IGRANJE SA ZVUKOVIMA 2.g.
''Pogodi tko se glasa''
Svrha: razlikovati i oponašati različite zvukove
Što vam treba: figurice ili sličice životinja
Kako igrati: stavite figurice ili sličice na stol i glasajte se
onako kako se glasa životinja, a dijete
pogađa i imenuje životinju, zatim promijenite uloge.
Dodajte:
Kada dijete pogodi zvuk kojim se životinje glasaju pitajte
ih što rade.
npr. mijau, mijau- maca mijauče,
koko-koko-da- kokoš- kokodače, vau-vau-pas laje.
OBOGAĆIVANJE RJEČNIKA- 3.g.
''Jedan, dva tri- reci mi ti‘’
Kako igrati: recite riječ, a dijete treba reći riječ
suprotna značenja- sunčan dan-kišni dan
Dodajte:
recite riječ, a dijete treba reći množinu iste riječi
(pas-psi)
zadajte djetetu riječ koja označuje zanimanje, dijete
treba reći što radi....recite što netko radi, a dijete
treba reći zanimanje
izgovorite jednu imenicu, a dijete treba dodati
pridjeve koji će tu riječ najbolje
npr. cvijet..... lijep, crven, malen, mekan
lopta..... okrugla, velika, gumena, šarena
PREPOZNAVANJE RIME-4 g.
''Rima iz vrećice''
Svrha: uočavanje glasovne strukture riječi
Što vam treba: vrećica napunjena figuricama ili sličicama
Kako igrati:izvlačite jednu po jednu sličicu i tražite od djeteta da kaže riječ koja se sa sličicom slaže u rimi. Dopustite djetetu da govori i besmislene riječi važno je da uoči rimu.
Dodajte:
Posložite na stol tri sličice/figurice/predmeta, tako da se dvije rimuju, a dijete treba izdvojiti sličicu koja
je višak.
PREPORUKA
Na facebook stranici
Razvojne igre za predškolsku
djecu potražite sljedeće:
POSLUŠAJTE Kako zvuči slikovnica…Čitamo najmlađima https://www.facebook.com/razvojne/videos/769586736714143/
Čitamo jednu slikovnicu, na različite načine čitanje bebama (0-2g.)-https://www.facebook.com/razvojne/videos/334420307341547/
Čitanje djeci od 2 do 5 godina
https://www.facebook.com/razvojne/videos/249637822567719/?t=2
Za sve dodatna pitanja i informacije možete
kontaktirati edukacijskog rehabilitatora vrtića na
email:
mailto:[email protected]