POTRANJA I PONAANJE POTROAASEMINARSKI RAD
SADRAJ1.
UVOD............................................................................................................................4
2. PONAANJE
POTROAA........................................................................................5
3.
KORISNOST.................................................................................................................6
3.1. GRANINA KORISNOST I ZAKON OPADAJUE GRANINE
KORISNOSTI...............................................................................................................7
3.2. UKUPNA
KORISNOST.......................................................................................8
KRIVULJA UKUPNE I GRANINE
KORISNOSTI.................................................8 3.3.
KARDINALNA I ORDINALNA
KORISNOST..................................................9 3.4.
MAKSIMALIZACIJA KORISNOSTI-NAELO JEDNAKOGRANINOSTI10 3.5.
INDIFERENCIJA................................................................................................11
4. EFEKT DOHOTKA I
SUPSTITUCIJE......................................................................13
4.1. DOHODOVNA
ELASTINOST........................................................................13
5. UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRANJU.........15
6. KRIVULJA
POTRANJE..........................................................................................16
7. PARADOKS
VRIJEDNOSTI.....................................................................................19
8. POTROAEV
VIAK..............................................................................................20
1. UVODTeorija potroaeva izbora objanjava ime se ljudi rukovode
u svom odabiru dobara i usluga odnosno zato neka dobra preferiraju
vie a druga manje. Ekonomska teorija objanjava izbor potroaa
korisnou to ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi uz pretpostavku
njegovog racionalnog ponaanja. U svakom trenutku svoga ivota
usklaujemo zahtjeve i elje, odnosno inimo izbor. U ovom seminaru
obradit emo teorije korisnosti, ponaanje potroaa te utjecaj trinih
promjena na potranju.
2. PONAANJE POTROAA
Potroa je u potronji svog dohotka voen racionalnim ponaanjem,
preferencijama, proraunskim ogranienjem i cijenama.
Prosjeni je potroa racionalni pojedinac koji svoj dohodak
nastoji alocirati tako da iz njega ostvari najveu korisnost ili
zadovoljstvo, maksimiziranu korisnost. Potroai imaju jasne
preferencije, sklonosti prema odreenim dobrima i uslugama. Svaki
potroa zna oekivanu graninu korisnost koju moe ostvariti kupnjom
odreenog dobra. Potroaev je dohodak ogranien i stoga su svi potroai
limitirani proraunskim ogranienje, to jest, raspoloivim dohotkom.
Potroa ne moe kupiti sve to eli kada svaka kupnja troi dio njegova
raspoloiva dohotka, mora izvriti izbor.
3. KORISNOST
Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni uitak odnosno
zadovoljstvo to ga potroa osjea troei neko dobro. Korisnost nije
dana veliina, ona se razlikuje od potroaa do potroaa ovisno o
njegovim potrebama. Gladnom ovjeku komad kruha ima veu korisnost
nego sitom. Rukovodei se korisnou kao determinantom svog ponaanja
potroa nastoji da ju maksimizira odnosno da izabere onu koaru
dobara koju najvie voli.
3.1. GRANINA KORISNOST I ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI
Granina korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra. Ona
pokazuje za koliko e se poveati ukupna korisnost ako se koliina
dobra povea za jednu jedinicu. Izraunava se kao odnos izmeu
promjene ukupne korisnosti i promjene koliine.
Granina korisnost je podlona zakonu opadajue korisnosti pa je
zato njena krivulja negativnog nagiba. Prema zakonu opadajue
korisnosti svako poveanje koliine nekog dobra smanjuje njegovu
graninu korisnost i obrnuto. PRIMJER EDNOG OVIJEKA: Prva aa vode za
njega je najkorisnija, druga ve manje i tako redom. Kada zadovolji
svoju e granina korisnost vode za njega je 0. Svaka koliina vode
koju bi popio na silu imala bi negativnu graninu korisnost pa bi
krivulja granine korisnosti bila ispod apscisne osi.
3.2. UKUPNA KORISNOST
Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne koliine nekog dobra ili
usluge. Dobiva se zbrajanjem graninih korisnosti svakog troenog
dobra. Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje
kako se poveanjem potronje ukupna korisnost poveava ali po sve nioj
stopi. Krivulja ukupne korisnosti dosee svoj maksimum kada je
granina korisnost jednaka 0. U svim sluajevima gdje je granina
korisnost negativna ukupna korisnost e se smanjivati, a njena
krivulja u tom segmentu imat e negativan nagib.
KRIVULJA UKUPNE I GRANINE KORISNOSTI
3.3. KARDINALNA I ORDINALNA KORISNOST
Funkcija korisnosti je obrazac po kome se izraunava broj koji
predstavlja koliinu zadovoljstva izazvanog upotrebom neke robe ili
usluge, odnosno mjeovitom robom. Takva funkcija korisnosti koja
opisuje za koliko je neka roba ili trina koara privlanija od druge
naziva se kardinalna funkcija korisnosti. Teorija kardinalne
korisnosti polazi od pretpostavke da se korisnost moe mjeriti
izabranom jedinicom. To znai da se mogu usporediti razliiti
intenziteti korisnosti i utvrivati odnosi korisnosti izmeu
pojedinca, sa stajalita koliko je neko dobro ili trina koara
poeljnija od drugog dobra ili druge trine koare. Teorija ordinalne
korisnosti, nasuprot kardinalne korisnosti, objektivizira korisnost
koja rangira dobra, odnosno trine koara, od napoeljnijeg do
najmanje poeljnog, ali bez koritenja bilo kakvog analitikog aparata
za njeno mjerenje. U ordinalnoj teoriji se korisnost ne mjeri u
apsolutnom izrazu, ve preko usporeivanja zadovoljstva koje
pojedinci imaju iz posjedovanja odreene robe i preferencije prema
odreenoj robi.
3.4. MAKSIMALIZACIJA KORISNOSTI-NAELO JEDNAKOGRANINOSTI
Maksimalizacija korisnosti vri se u uvjetima ogranienja koje nameu
visina dohotka i cijene dobara. Da bi se maksimizirala korisnost
moraju se izjednaiti granine korisnosti po novanoj jedinici
utroenoj za jedno dobro s graninom korisnou po novanoj jedinici
utroenoj na drugo dobro i tako redom. Ako dobro A kota dvostruko
vie od dobra B, tada kupujete dobro A samo kad je njegova granina
korisnost barem dvostruko veda od granine korisnosti dobra B.
Potroa s fiksnim dohotkom koji je sueljen s danim trinim cijenama
postii e maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granina
korisnost zadnje novane jedinice utroene za svako dobro jednaka
graninoj korisnosti zadnje novane jedinice utroene za bilo koje
drugo dobro.
3.5. INDIFERENCIJA
Krivulja indiferencije pokazuje kombinacije dobara koje daju
istu ukupnu korisnost inei potroaa ravnodunim na izbor toaka na
njoj. Krivulja indiferencije je konveksna prema ishoditu. Izuzetak
su krivulje indiferencije dobara koji su savreni supstituti odnosno
savreni komplementi. Krivulja indiferencije savrenog supstituta ini
hipotenuzu pravokutnog trokuta kojem su apscisa i ordinata katete.
Krivulja indiferencije savrenog komplementa (dobra koja se kupuju u
istom omjeru) poloena je pod pravim kutem paralelno s apscisom i
ordinatom. Vie krivulja indiferencije na jednom grafu ini mapu
krivulja indiferencije. Krivulje indiferencije dalje od ishodita
prikazuju kombinaciju dobara koje daju viu razinu zadovoljstva.
Krivulje indiferencije blie ishoditu prikazuju kombinaciju dobara
koje daju niu razinu zadovoljstva. Krivulje indiferencije se nikada
ne sijeku. Mapa preferencije zasnovana je na pretpostavci da ljudi
sve mogue
kombinacije dobara mogu svrstati u tri grupe: one koje
preferiraju, one koje ne preferiraju i one na koje su
ravnoduni.
Krivulja indiferencije pokazuje sve kombinacije dobara koje
potroaa ine ravnodunim jer im uvijek daju istu ukupnu korisnost.
Mapa krivulja indiferencija pokazuje mapu preferencija potroaa.
4. EFEKT DOHOTKA I SUPSTITUCIJEKod normalnih dobara pad cijena
uvijek uzrokuje poveanje traene koliine. To se moe dokazati ako se
cjenovni efekt podijeli na efekt supstitucije i efekt dohotka.
Efekt supstitucije kae da ako relativne cijene rastu pri istom
dohotku potranja se smanjuje. Vie relativne cijene uzrokuju
smanjenje kupnje uslijed pada granine korisnosti po novanoj
jedinici. Efekt dohotka kae da promjene realnog dohotka pri istim
relativnim cijenama mijenjaju potranju u istom smjeru.
4.1. DOHODOVNA ELASTINOST Dohodak je vrlo vana odrednica
potranje jer se njegovim promjenama mijenja i potranja.
Osjetljivost potranje na promjenu dohotka izraava se dohodovnom
elastinou a mjeri se koeficijentom dohodovne elastinosti. Dohodovna
elastinost izraava odnos izmeu postotne promjene traene koliine i
postotne promjene dohotka. Podjela dobara prema dohodovnoj
elastinosti:
Normalna dobra iji je koeficijent dohodovne elastinosti
pozitivan, tj. od 0 do plus beskonano. Inferiorna dobra iji je
koeficijent dohodovne elastinosti negativan, tj. od nula do minus
beskonano.
Podjela normalnih dobara: Nuna dobra iji se koeficijent
dohodovne elastinosti kree od 0 do 1.
Luksuzna dobra iji se koeficijent dohodovne elastinosti kree od
1 do plus beskonano.
Za razliku od normalnih dobara ija se potranja poveava porastom
dohotka kod inferiornih dobara potranja se porastom dohotka
smanjuje. Porast dohotka mijenja strukturu potronje. Krumpir je u
odnosu na meso inferiorno dobro. Ako potroau niske kupovne moi i
koji se u prehrani zadovoljavao krumpirom povea dohodak, on e jesti
manje krumpira i vie mesa.
5. UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRANJU
Intenzitet promjene potranje nastao pod utjecajem promjene
cijena supstituta i komplemenata izraava se krinom elastinou, a
mjeri koeficijentom krine elastinosti. Krina elastinost pokazuje
odnos izmeu postotne promjene traene koliine i postotne promjene
cijene supstituta i komplemenata. Podjela dobara prema krinoj
elastinosti:
Supstituti Komplementi Neutralna dobra
Supstituti su dobra ija je krina elastinost pozitivna. Porast
cijene jednog supstituta uzrokuje porast potranje drugog
supstituta. Komplementarna dobra su ona ija je krina elastinost
negativna. Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potranje
drugog komplementa. Neutralna dobra su ona kod kojeg promjena
cijene jednog dobra ne utjee na potranju drugog pa je njihova krina
elastinost jednaka 0.
6. KRIVULJA POTRANJEAko su poznate individualne krivulje
potranje njihovim zbrajanjem dobiva se krivulja ukupne potranje.
Grafiki se krivulja ukupne potranje dobiva horizontalnim zbrajanjem
individualnih krivulja potranje svakog potroaa. Krivulja ukupne
potranje je negativnog nagiba uslijed djelovanja efekta
supstitucije i efekta dohotka. U veini sluajeva efekt supstitucije
i efekt dohotka djeluju zajedno meusobno se nadopunjavajui. Dohodak
je vrlo vana odrednica potranje jer se njegovim promjenama mijenja
i potranja. Osjetljivost potranje na promjenu dohotka izraava se
dohodovnom elastinou a mjeri se koeficijentom dohodovne
elastinosti. Intenzitet promjene potranje nastao pod utjecajem
promjene cijena supstituta i komplemenata izraava se krinom
elastinou a mjeri koeficijentom krine elastinosti. Krina elastinost
pokazuje odnos izmeu postotne promjene traene koliine i postotne
promjene cijene supstituta i komplemenata.
Potranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni
platiti po odreenoj cijeni. Izmeu te koliine i trine cijene postoji
veza koja se naziva funkcija potranje. Krivulja potranje ima
negativan nagib pribliavajui se apscisi. Ovakav oblik krivulja
potranje ima uslijed djelovanja zakona opadajue potranje. Prema tom
zakonu porastom cijena traena koliina se smanjuje, a njenim padom
se traena koliina poveava. Promjene li se trine cijene doi e do
promjene traene koliine.
Grafiki se to prikazuje kao pomak po krivulji potranje. Promjene
li se nabrojene odrednice potranje pri danim cijenama doi e do
promjene potranje. Povea li se potranja njena krivulja e se
pomjeriti udesno, a ako se potranja smanji krivulja e se pomaknuti
u lijevo.
7. PARADOKS VRIJEDNOSTIPitanje koje je prije vie od 200 godina
postavio Adam Smith. Ono glasi: Kako dobra koja su ovjeku
najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu a dobra
bez kojih ovjek moe ivjeti kao to su zlato i dijamanti imaju veliku
vrijednost i cijenu? Smith je iz navedenog zakljuio da korisnost ne
odreuje vrijednost ve koliina rada uloena u njegovu proizvodnju.
Smith nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao
ukupnu od granine korisnosti. Cijena vode i dijamanata odreena je
njihovom graninom korisnou. Kako vode ima u izobilju njena granina
korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uope nema. Obrnuto je
s dijamantima. Oni su rijetki pa je njihova granina korisnost
visoka pa time i cijena.
8. POTROAEV VIAKPotroaev probitak ili viak je razlika izmeu
ukupne korisnosti dobra i trine cijene. On nastaje zato to potroa
sva dobra kupuje po cijeni zadnje koritene jedinice. Cijena dobra
koju je on spreman platiti ovisno o njenoj graninoj korisnosti vea
je od cijene koju plaa na tritu, pa se tako stvara viak od kojeg se
poluuje potroaev probitak. Grafiki potroaev viak jednak je povrini
izmeu krivulje potranje i linije cijena. Viak potroaa e se poveati
ako se pri istoj trinoj cijeni povea granina korisnost svakog
dobra. Isti uinak se postie ako se pri danim graninim korisnostima
smanje trine cijene. Viak potroaa e se smanjiti ako se pri istoj
trinoj cijeni smanje granine korisnosti ili ako se pri istoj
graninoj korisnosti poveaju trine cijene.
LITERATURA: Ekonomija, P.A. Samuelson, W.D. Nordhaus, 18.
izdanje, 2006. www.efpu.hr www.h3s.org http://degiorgi.math.hr
