Povijest feminizma

- Prosvjetiteljstvo – traži klasna izjednačavanja

- Pojavom građanstva žena se pronalazi u liberalnom društvu

- 1791. – Olympe de Gouge (1793. Uhićena i osuđena na smrt)

1792. – Mary Wollstonecraft

- 1848./49. – građanske revolucije u Europi

- žene se pokušavaju organizirati, no ni tada nemaju previše sreće

- Preußen 1850. – donosi zakon kojima se ženama zabranjuje da budu

članice političkih stranaka, udruženja ne mogu se koristiti

legitimnim sredstvima da ostvare svoja prava

- Pojavom socijalizma, feministički se pokret dijeli na :

a) Bürgerliche Frauenbewegung – majčinska prava,

intelektualna ravnopravnost – traže mogućnost školovanja.

Priklanjaju se proratnoj politici

b) Sozialistische Frauenbewegung – traže ne samo priznanje kao

majke, nego i ekonomsku i političku jednakost kao i mušarci (pravo

glasa, ukidanje zakona o zabrani udruživanja). One su ujedno

pripadnice pacifističkog pokreta. Klara Zetkin – Njemica – 1932.drži

uvodni govor u parlamentu (rođena 1857.-1933.)

- 1945. – u Njemačkoj se ženu degradira na DEUTSCHE MUTTER –

sva funkcija je u majčinstvu. Sva ženska prava su dokinuta

- Od 1945. – 1960. – žena opet ima ulogu domaćice

- Od kraja 18.st. do 1930-ih – PRVI VAL FEMINIZMA

- Od 1960. – 1980. – DRUGI VAL FEMINIZMA (govori se o kulturnoj

diskriminaciji)

- Sexualbefreihung – sloboda seksualne orijentacije

- Od 1990. – do danas – TREĆI VAL FEMINIZMA (kritika drugog vala

feminizma)

Grundbegriffe der Feministischen Bewegung

a) Sex / gender (Geschlecht)

(spol / rod)

- spol – biološki spol s kojim smo rođeni

- rod – društvena konstrukcija roda (ženskost i muškost)

kako nam društvo nameće da se ponašamo

gender studies / rodne studije

b) Diskurs i rod ( Diskurs und Geschlecht)

M. Foucault – linguistic turn

diskurs – set komunikacijskih sredstava i/ili termini kojima se

koriste određene grupe kako bi se govorilo o specifičnim pojavama

c) Intersekrionalität

d) Gender – Performance (rodna performativnost)

koji su oblici ponašanja koji se muškarcima i ženama nameću

(duga kosa, šminka,...)

e) Rod i jezik

3 djela važna za razvoj feminističke književne kritike u 20.st. :

1) Virgina Woolf (1882.-1941.) – A Room of One's Own (1929)

2) Simone de Beauvoir (1908.-1986.) – Le deuxieme sexe / Drugi spol

(1949)

3) Kate Millet – Sexual Politics (1970) – uzima citate od: Henry Millera,

D.H.Lawrenca, Norman Mailera, Jean Geneta

Elaine Showalter

Gynocritisc (Gynokritik)

- proučavaju se tekstovi koje su pisale žene

- postoje različiti smjerovi feminizma

Androcentrizam – muški princip je u središtu (patrijarhat)

Ginocentrizam – ženski principi (matrijarhat)

Feminine (1840.-1880.)

- žene pokušavaju pisati kao muškarci – koriste se pseudonimima

Feminist (1880.-1920.)

- nastavlja se na prethodno razdoblje. Priča o ženskim utopijama,

nepravdi koja je učinjena ženama i ženstvenosti

Female (1920.- ...do danas)

- stvaraju vlastitu književnost. Ne suprotstavljaju se više muškarcima

– jer su se izborile za svoja prava

Aspketi pristupa : biološki, lingvistički, psihoanalitički, kulturološki

Falocentrizam – falus (muški spolni organ u erekciji)

- muškarci dominiraju svim segmentima

- H. Cixous – žene trebaju otkriti vlastiti izričaj (politički,

društveni, književni – otkriti svoj ženski identitet u širem

smislu)

Antiesencijalizam/konstruktivizam – nije bitna razlika u spolu

Esencijalizam – uvjerenje da se žene i muškarci razlikuju i da se treba

inzistirati na toj različitosti

V. Woolf – androginost – feminizirani muškarci

Luce Irigaray

-Belgijka

- 60-ih godina studira psihoanalizu kod Lacana doktorski rad na tu temu

- esencijalizam

- psihoanaliza igra veliku ulogu u svim njenim djelima

- jezik

Lacan

- ljudi, tek kada usvoje svoj materinj jezik, postaju svjesni svog identiteta –

simbolički poredak

- uređeni svijet koji funkcionira po nekim zakonitostima (on smatra kako je

taj poredak patrijarhalan)

Falogocentrizam – jezik je u svojoj suštini orijentiran na muški princip

- L. Irigaray se upravo bori protiv dominacije muškog roda u

jeziku

Luce Irigaray je željela pronaći mjesto u diskursu koje žena može zauzeti.

Ona promatra žensku seksualnost neovisno od muškarca, a žensko tijelo

kao tijelo, jer je to pozicija s koje žena može progovoriti kao žena. Zato je

potrebno otkriti novi jezik koji neće zabraniti tjelesno, već će ga izražavati.

Prvo spominje neutralizaciju gramatičkog roda kojoj se protivi jer je

ženama i muškarcima potrebno dati ista subjektivna prava. Zatim govori

kako u jeziku prevladava muški rod, koji uglavnom označava neke

pozitivne stvari; kao npr. U francuskom : Sunce, Bog, itd., dok ženski rod

posjeduju imenice koje označavaju nešto mistično, dvosmisleno. U jeziku,

riječi dvorac i naslonjač označavaju luksuz, dok stolica i kuća označavaju

nešto jednostavno, uobičajeno. ONO ŠTO JE JAČE, MORA BITI MUŠKOG

RODA!

Odbacivanje Woolf

Elaine Showalter – androginije je za Woolf bijeg iz stvarnosti

- Woolf uporno odbija otkriti vlastito iskustvo – parodiranje i

prerušavanje

- Woolf se poigrava vojom publikom odbijajući ozbiljnost

- E.S. u „Literature od Their Own“ ne opisuje vlastito iskustvo (koje je

zamjerila Woolf) – smatra kako je Woolf znala vrlo malo o svakodnevici

žena nižeg sloja

- Showalter je naklonjena stajalištu marksističkog kritičara Lucasa –

realizam je superioran svim ostalim oblicima umjetnosti – podjela

čovjeka na privatnog i javnog je sakaćenje i izobličenje ljudskog duha

- Showalter – seksizam patrijarhalnog društva tlači ženski potencijal

- Woolf i Doris Lessing potkopavaju ideju jedinstvenog JA

- dobra fem.pripovjedačka proza trbea istinite predodžbe snažnih žena

- zahtjev za jedinstvenim pogledom – Woolf ih ima nekoliko, ali se ne

želi poistovjetiti ni s jednom od njih

- Woolf koristi neesencijalističku formu pisanja

Kristeva – 3 faze feminističke borbe :

1.) žene zahtjevaju jednakost u simboličnom pokretu

2.) žene odbacuju muški simbolički poredak – radikalni feminizam

3.) odbacuju dihotomiju (razlika između suprotnih pojmova) između

muževnog i ženstvenog kao metafizičku

Dekonstrukcija seksualnog identiteta je izvorno feministička, a ne androgina

Androginija – sjedinjenje muževnosti i ženstvenosti

Woolf su ili odbacivali ili hvalili (nedovoljno velika feministica)

- Žene su nakon I.Svj.rata bile nezadovoljne svojim položajem – borba za

prava žena i ukidanje rasne diskriminacije

- Veliki dio ženskih boraca se udaljava od skupina boraca za građanska

prava kojima dominiraju muškarci – i dalje ih smatraju objektima

- Krajem 60-ih se formiraju vlastite skupine

- Vlastita soba (Woolf), Drugi spol (S.de Beauvoir), The Troublesome

Helpmate (K.M.Rogers), Razmišljanje o ženama (M.Ellmann), Sexual

Politics (K.Millet) – temelji naglog razvoja angloameričke feminističke

kritike

- Pokušaj feminističkih kritičarki da političku akciju prošire i na domenu

kulture

Kate Millet

- Spolna politika :

1.dio – teza o prirodi odnosa moći između spolova

2.dio – pregled sudbine feminističke borbe i njezinih protivnika

3.dio – kako se spolna politika moći (opisana u 1.i2.dijelu) iskazuje u

djelima D.H.Lawrenca, Norman Mailera

- Smatra kako je ispravno za razumijevanje književnosti bitno istraživanje

društvenog i kulturnog konteksta

- Seksualna dominacija – najprodornija ideologija naše kulture. Definira

spolnu politiku kao proces pomoću kojeg vladajući spol nastoji zadržati i

proširiti moć nad podređenim spolom

- Patrijarhalna opsesija – najraširenija i najčvršće ukorinjenja u našem

društvu

- Protivnica Freuda i psihoanalize – odbacuje ga zbog teorije zavisti na

penisu

- Žene ne smiju pokazati slabost