Srednja kola VLADIMIR NAZOR abarProgram: opa gimnazijak. god. 2013./2014.

POVIJEST PREZIDA

Seminarski rad iz geografije

Mentor:Uenik:Valentina TomacLeon Malnar, 4. razred

abar, travanj, 2014.Sadraj

Uvod3Stanovnitvo4Sastav tla4Klima5Povijest5Zakljuak6Literatura7

Uvod

Prezid je malo goransko mjesto smjeteno na krajnjem sjeverozapadu Gorskog kotara. Pripada Primorsko-goranskoj upaniji i dio je opine abar. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, Prezid je imao 740 stanovnika. To ga ini najnaseljenijim naseljem u opini abar. Sa svojim naseljenim zaseocima Kozji Vrh (60), Kranjci (4), Lautari (16) i Bazli (5) je imao ukupno 825 stanovnika. Kao to je to sluaj u najveem dijelu Hrvatske, broj stanovnika opada, djelomino zbog prirodnog pada, a djelomino zbog migracija. Tako je od 2001. godine Prezid izgubio 15,6 % stanovnitva. Za Prezid predaja kae da ga Bog uz svu svoju elju nije mogao napraviti ni boljega niti ljepega. Na 765 metara nadmorske visine, Prezid ima lijep krajolik bogate vegetacije i istog zraka, to je najvei pull faktor za mlade generacije i njihov povratak u svoj zaviaj.Cilj ovog seminarskog rada je istraiti povijest Prezida te neke njegove kulturoloke znamenitosti i prirodno-geografska obiljeja.

Slika 1 Prikaz Prezida na karti Hrvatske

Stanovnitvo

Ve je u uvodnom dijelu spomenut broj stanovnika i neke ope injenice. No, da bi bolje vidjeli kakav je bioloki sastav, najbolje je pogledati dobno-spolnu piramidu.

Tablica 1 Stanovnitvo prema spolu i starosti, popis 2011.

Iz piramide je vidljivo da Prezid ima konstruktivni tip stanovnitva zbog malog udjela mladog, a velikog udjela zrelog i starog stanovnitva. Takav tip nije pogodan za postizanje prirodnog prirasta, ak ni za ouvanje istog broja stanovnitva. Populacija openito, a pogotovno mlado stanovnitvo se gubi i to predstavlja najvei problem ovom kraju.Sastav tla

Tlo oko Prezida nastalo je na vapnenoj podlozi Jurske formacije, koja stvara najkarakteristinije fenomene kra. To su formacije glavica, grebena, stijena i kukova te mnogobrojne vrtae i ponori. Sve to ini kr teko prohodnim. Vapnenci i dolomiti vie ili manje izbijaju i na povrinu, bilo pojedinano u manjim komadima, bilo u veim hrpama kao i kripe i peine.Rastvorbom vapnenca i humifikacijom organskih odpadaka razvijalo se pjeskovito i ilovasto tlo. Na strmim ekspozicijama je plitko i mravo, u vrtaama dublje, svjeije i neto kiselije, a na dolomitima pjeskovito.

Klima

Prezid se nalazi u zoni srednje-europske klime, a pod jakim je utjecajem sjevero-jadranske klime. Radi ukrtavanja ovih klima, Prezid ima karakteristike kao to su niske prosjene godinje temperature (7C), obilne oborine, kasni i rani mrazevi te velika zrana vlaga. Za ovo podruje je karakteristina izmjena oborina u zimskkom periodu, tj. kia ili snijeg usljed izmjeninog djelovanja bure ili juga. Glavni vladajui vjetrovi su sjeveroistoni (bura) i jugozapadni (jugo) koji redovito donosi kiu.Vegetacijski period u umama, gdje je najrasprostranjenija zajednica bukve i jele dosta je kratak. Vegetacija poinje krajem travnja a zavrava krajem rujna. Povijest

Izvora o povijesti Prezida ima malo, ali ono to se najee spominje je rimski zid Limes (Claustra Alpium Iuliarum) po kojemu je mjesto dobilo ime (Pred zidom => Pred-zid => Pre-zid). Zid se nalazi na sjeverno od Prezida, u podruju zvanom Vraji vrtec. Na tom podruju su pronaeni brojni glineni predmeti, najvie posude, za koje su slovenski znanstvenici ustvrdili da pripadaju vremenu izmeu 900. i 500. godine prije Krista. O tom zidu su pisali ve brojni pisci, ak ve krajem 17. stoljea. Oni kau da je dugaak ak 35 kilometara, a da se protee od Rijeke preko Jelenja, Prapotne drage te izmeu Prezida i Babinog polja presjeca sadanju cestu i ide trasom Vraji vrtec Straa nekud prema Koevju. O tom zidu ima puno rasprava, na primjer da je bio podignut od strane Rimljana kao kao zatita pred upadima barbara kako su rimski patricije nazivali prvobitne stanovnike sjevero-zapadnog Balkana Ilire i Japode. Po drugoj verziji, zid je bila markantna granica izmeu Zapadnog i Istonog rimskog carstva. Tijekom prvog svjetskog rata su se vrila iskopavanja koja su dokazala obrambenu funkciju zida. Slika 2 Put rimskog zida

Prezid je postojao ve poetkom 17. stoljea, a neki kau da je mogue da je postojao i ranije. Usmenom predajom se preneslo da su prvo naselje bili Kranjci, gdje su se navodno prvo naselili doseljenici iz Kranjske i tajerske kao uglenari, jer su topionice Zrinskih u abru trebale mnogo ugljena. Za razvoj ovog naselja su puno uinili i knezovi Zrinski i Frankopan koji su organizirano potakli ivot u ovim krajevima, a pogotovo nakon 1649. godine. Nakon smaknua Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Gorani su preivjeli kao teko razdoblje. Prva privatna kola u abranskom kraju je organizirana u Prezidu, a sveenici su bili duni poduavati djecu. 1807. je utemeljena upa u Prezidu, a tridesetih godina tog stoljea je sagraena pilana koju je kasnije kupila obitelj Vilhar od Antuna Veloste iz Ljubljane. To je bila prva pilana u Gorskom kotaru i meu prvima u Hrvatskoj. Vrlo je vjerojatno da je podruje Prezida bilo ve dosta naseljeno u 15. stoljeu, budui da susjedno Babno Polje, govori o naseljenosti svog podruja ve u 1403. godini.Zakljuak

Iako nema puno izvora koji govore o povijesti Prezida u najstarije doba, prilino je puno povijesti sauvano. Stanovnici Prezida se mogu pohvaliti rimskim zidom Limesom, samim krajolikom, starom pilanom i brojnim obiajima i tradiciji. Jedino to predstavlja problem ovom kraju je depopulacija i deagrarizacija. Mlado stanovnitvo se sve vie seli u druge krajeve, ali i u inozemstvo zbog potrage za poslom. U isto vrijeme, lokalna poduzea sve vie propadaju i naputa se poljoprivreda i ratarstvo pa stanovnitvo osiromauje. Ovakav nain ivota bi mogao dovesti do potpunog ruralnog egzodusa, to je prilino alosno gledajui na povijest ovog kraja. Slika 3 Pogled na PrezidLiteratura

http://www.dzs.hr/ http://www.cabar.hr/ https://www.google.hr/maps http://hr.wikipedia.org/wiki/Prezid Zaviajna zbirka2