POV

RĆE

IVO

ĆEIZ

VLA

STIT

AV

RTA

• Sveobuhvatan vodič kroz uzgoj, branje, kuhanje i spremanje

više od 100 vrsta voća, povrća i začinskog bilja.

• Stručni savjeti o planiranju vrta, razumijevanju i poboljšanju

tla, orezivanju i oblikovanju biljaka, sijanju, razmnožavanju,

uzimanju reznica i još mnogo toga.

• Slasni recepti za džemove, kompote, ukiseljeno povrće, želee,

čatnije i domaća vina te sve što trebate znati o zamrzavanju,

sušenju i čuvanju plodova kako bi što dulje ostali ukusni i kvalitetni.

POVRĆE I VOĆEiz vlastita VRTA

Sve što trebate znati o uzgoju, kuhanju i spremanju plodova iz svoga vrta

POVRĆE I VOĆEiz vlastita VRTA

www.mozaik-knjiga.hr

FFYG-COVER and UV-CRO.qxp:FFYG-COVER and UV-CRO 9/3/10 9:56 AM Page 1

Sve πto trebate znati o uzgoju, kuhanjui spremanju voÊa i povrÊa iz vlastita vrta.

PovrÊei voÊe izvlastitavrta

PovrÊei voÊe izvlastitavrta

4Osnovni vodiË zaoblikovanje i odræavanjepovrtnjaka i voÊnjaka

6

Uzgoj i kuhanje

Abecedni vodiË kroz viπe od100 vrtlarskih kultura i sve πtotrebate znati o njihovu uzgojuu svome vrtu i njihovoj pripremi

64

226 Vrtlarskikalendar

Od kasne zime do rana proljeÊaOd sredine proljeÊa do rana ljetaOd sredine ljeta do sredine jeseniOd kasne jeseni do zime

226

©tetnici i bolesti

©tetnici od A do ÆBolesti od A do ÆPesticidi i fungicidiPrirodni naËini zaπtite od πtetnika

236

226Spremanje plodovaiz vlastita uzgoja

ZamrzavanjeKompotiDæemoviÆeleiVoÊni sirevi i maslaciSirupi i sokoviKiseljenje»atnijiUmaci i priloziAromatiËni ocatSuπenjeAromatiËna uljaPravljenje vina

250

Kazalo312

SAD

RÆA

J

81012141518222427283234394042434649525354

228230232234

252267271277281283285292296299300302304

238242248249

Ponovno planiranje vrtaPosude i uzdignute grediceOdabir i upotreba vrtnog alataVrtlarska opremaVrste tlaPrirodna i umjetna gnojivaIzrada vrtnog kompostaPrekopavanje i kultiviranje tlaPropusnost tlaPlaniranje povrtnjakaUnajmljene gradske parceleSjetvaPresaivanjeBranje i skladiπtenje plodovaVoda i zalijevanjeKorovi i sredstva za uniπtavanje korovaVoÊnjakOrezivanje stablaπica i grmolikih voÊakaZaπtita voÊaka od pticaUzgoj grmolikih voÊakaStaklenici, hladna klijaliπta i plastenici

FORW

ORD

Predgovor

Sve je viπe ljudi koji iznova otkrivaju vrijednosttradicionalnoga uzgoja vlastita voÊa i povrÊa.

Osim uæivanja u stvarnim plodovima svoga rada,tako uæivaju i u sigurnosti svjeæih i zdravihnamirnica, znajuÊi toËno gdje su ih i kakouzgojili, a uz to i eliminirajuÊi kilometre kojebi inaËe prelazili na putu do njihova stola.

Bez obzira na to imate li komadiÊ zemljeili vrt uz kuÊu, ili ste svojim kulturama dodijeliliuzdignute gredice i posude, lako Êete doÊi doobilna prinosa rajËica, mahuna, zelene salate, mekogvoÊa i brojnih drugih plodova. Imate li staklenik ∑ Ëaki minijaturni staklenik izgraen uza zid kuÊe ∑ moæeteuspjeπno uzgajati i mnoge mediteranske kulture.©toviπe, najveÊe zadovoljstvo koje Êe vam bavljenjevrtlarstvom pruæiti upravo je moguÊnost uzgojaneobiËnih sorti voÊa i povrÊa, koje ne moæetepronaÊi u trgovinama, ili rijetkih i skupih kultura.

U ovom opπirnom vodiËu kroz uzgoj, Ëuvanjei kuhanje raznovrsna voÊa i povrÊa pronaÊi Êetesve πto trebate znati o viπe od stotinu raznihkultura ∑ od svjeæih namirnica koje svakodnevnoupotrebljavate u kuhinji do onih neπto egzotiËnijih,kao πto su artiËoke ili daikon. Tu su joπ i struËnisavjeti o planiranju vrta, sjetvi, sadnji, orezivanjui drugim vrtlarskim vjeπtinama.

Kad poberete plodove iz vrta, isprobajte receptei prijedloge za nenadmaπnu domaÊu zimnicu ∑uæivajte cijele godine u slasnim pekmezima, sokovimai ukiseljenom povrÊu. Zato poite u vrt, bacite se naposao i poËnite uæivati u plodovima svojega rada.

Osnovni vodiËZA OBLIKOVANJEI ODRÆAVANJEPOVRTNJAKAI VO∆NJAKA

Pono

vno

plan

iran

jevr

ta|O

SNO

VN

IV

OD

I»8

Dobrim planiranjem moÊiÊete uzgajati voÊe i povrtne

kulture Ëak i u malenu vrtu.Kod najboljih planova, dijeloviza uzgoj voÊa i povrÊa uklapajuse u ostatak vrta, stvarajuÊisklad s djeËjim prostorom zaigru i ukrasnim gredicama.

Taj sretni sklad moæetepostiÊi na viπe naËina opisanihna stranicama koje slijede.

Svaki vrt ima jedinstvenskup izazova, bilo da je rijeËo obliku, veliËini ili poloæaju.To πto Êete uzgajati, u potpunostije vaπ odabir, no u obzir morateuzeti znaËajke svojega vrta tevrste voÊa i povrÊa u kojimaÊe vaπa obitelj doista uæivati.Evo nekoliko ideja koje Êe vasusmjeriti ka dobru poËetku.

Izrada nacrtaKad planirate novi vrt, ili preoblikujetepostojeÊi, najprije izmjerite parcelui nacrtajte je u umanjenu mjerilu.

Radite li na preoblikovanju starogavrta, oznaËite postojeÊe elemente,kao πto su staze i stabla, koji bi semogli uklopiti u nov oblik.

Prije skiciranja novoga oblikavrta, napravite popis onoga πtoæelite uklopiti u svoj plan. Na primjer,moæda æelite staklenik, negrijanaklijaliπta, spremiπte i kompostiπte.Moæda æelite vrt sa zaËinskim biljem.Koje vrste i koliko stablaπicai grmolikog voÊa æelite posaditi?

Zatim odluËite koliko prostora æeliteizdvojiti za povrtnjak. Namjeravate liuzgajati samo salate, onda Êe komadzemlje veliËine 3 m x 3 m biti dovoljanza stalnu opskrbu tijekom ljeta.

Ako pak æelite ubirati plodove iz vrtatijekom cijele godine, morate planiratipovrtnjak od najmanje 9 m x 6 m ∑ili Ëak i veÊi namjeravate li uzgajatiglavnu kulturu i rani krumpir.

Kako pronaÊi pravo mjesto?Poπto napravite popis svih glavnihelemenata koje Êete ukljuËiti u svoj vrt,sljedeÊi zadatak jest postaviti ih nanajbolje moguÊe mjesto. VjerojatnoÊete neprestano morati izmjenjivatisvoj prvotno skiciran plan.Za povrÊe saËuvajte otvoreni diovrta s dovoljno sunËane svjetlosti i,ako je moguÊe, neka barem s jednestrane bude zaπtiÊen zidovima iliogradom. PovrÊe neÊe uspijevatiu dijelovima vrta proæetim spletovimakorijenja stabala, ili na dijelovimazasjenjenima veÊinu dana (vidi 30. str.).Staze u povrtnjaku postavite dotoËaka kao πto su spremiπte za alat,staklenik, kompostiπte i hladnoklijaliπte. Bit Êete zadovoljnitakvim rasporedom staza veÊnakon prve jake kiπe i kad budeteupotrebljavali vrtna kolica.Kod voÊaka, kako stablaπica takoi grmolikih voÊaka, prilikom ucrtavanjau plan posebno obratite pozornost napotreban razmak (vidi 46. str.) izmeu

biljaka. Maksimalno iskoristite vrtniprostor lepezastim oblikovanjemkroπanja ili oblikovanjem kordonacai palmeta uza zidove ili ogradu.Travnjak i patio su najfleksibilnijielementi plana jer moæete mijenjatinjihove veliËine u korist prostora zasadnju voÊa i povrÊa. U malenu vrtumoæete Ëak u potpunosti odustati odtravnjaka i iskoristiti patio kao glavniprostor za opuπtanje.Kutak sa zaËinskim i ljekovitimbiljem bilo bi idealno smjestiti πtobliæe kuhinji. VeÊinu tih korisnih biljakamoæete uzgajati na gredici veliËineoko 1 m x 2 m.CvijeÊe u vrtu preteæito namijenjenouzgoju hrane bolje Êe doÊi do izraæajaposaeno u smjelim, grupiranimgredicama nego raπtrkano posvudau tankim i nezamjetnim redovima.Staklenik postavite na najboljeosvijetljeno mjesto tijekom cijelegodine. Postavite li ga blizu kuÊe,bit Êe vam pristupaËniji za loπavremena ∑ i jeftiniji πto se tiËe

postavljanja elektriËnih i vodenihinstalacija, ako se za njih odluËite ∑no nastojte izbjeÊi sjenu kuÊe.Hladna (negrijana) klijaliπta postavi-te uz staklenik kako biste uπtedjeli trudi vrijeme prilikom premjeπtanja sadnica.Kompostiπte smjestite u kakavkutak, no do njega postavite stazu.Spremiπte, ako je moguÊe, postavitenadomak kuÊe i staklenika.

Kako uspostaviti ravnoteæu?Kad ste odluËili o tome πto æeliteu svome vrtu, nacrtajte grubu skicuna umanjenu planu postojeÊega vrta.Moæete poËeti s travnjakom,iscrtavajuÊi smjele zakrivljene linije svedok ne budete zadovoljni oblikomtravnate povrπine. Tako Êete dobititoËnu predodæbu o tome kolikoprostora ostaje za uzgoj voÊa i povrÊa.

Ako niste ostavili dovoljno prostoraza plodonosne biljke, povucite zakrivlje-ne linije unutar prethodno iscrtanihlinija kako biste smanjili veliËinu trav-njaka i poveÊali prostor za uzgoj hrane.

Kod formalna vrta s pravokutnimtravnjakom, na jednak naËin izraËunajteproporcije na planu. Tako moæeteisplanirati i poploËane dijelove.

Gdje valja uzgajati voÊe?Namjeravate li posaditi slobodnostojeÊu voÊku na travnjaku ∑moæda grmoliku, ili Ëak stablaπicupolustandardna oblika ∑ nemojteje staviti u srediπte travnjaka.

U neπto veÊim vrtovima, stablaπicekompaktnih oblika mogu se upotri-jebiti kao æariπne toËke na travnjaku.Da biste zaokruæili Ëitavu sliku,grmolike voÊke postavite tako dadjeluju kao kontrast stablaπicama.Umjesto u srediπte, postavite voÊkumalo ustranu. Isti se princip primjenjujei za skupine grmova bobiËastoga voÊa.

Isprobajte razliËite poloæaje nasvojem planu kako bi voÊka naπlanajbolji poloæaj na travnjaku. Njometakoer moæete zakloniti pogledna kompostiπte ili spremiπte,ili Ëak susjednu zgradu.

VoÊnjak Uz malo viπe mjesta kompaktni oblici voÊaka moguse primijeniti kao æariπne toËke na travnjaku. Da dovrπite sliku,postavite grmove voÊa da djeluju kao nastavak drveÊa.

Sadnja uz ivice vrtaBrojne voÊke mogu seuzgajati Ëak i u malenu vrtuako ih posadite uza zidovei ogradu. Kordonci i palmeteimaju ukrasnu i uzgojnu funkciju.Grmolike voÊke lijepo Êe definiratirubove pojedinih dijelova vrta.

VO∆KE I GRMOVI

Ponovno planiranje vrta

OSN

OV

NI

VO

DI»

|Ponovnoplaniranje

vrta9

Kad sadite nekoliko razliËitihstabala uz rub s drugim biljkama,imajte na umu buduÊi izgled stabalakad dosegnu svoju punu veliËinu.U vrtnome centru zatraæite potrebneinformacije o oËekivanoj visini i πirinikroπnje (vidi 46. str.).

Skriveno od pogledaMalo je onih koje u vrtu najviπe privlaËipogled na gredice s povrÊem. Poæeliteli i sami vizualno odvojiti dio vrtas povrÊem, onda umjesto upadljiveograde treba oblikovati prirodnuvizualnu prepreku koja Êe se uklopiti uopÊi oblik travnjaka ili patija. Kao dobarljetni zeleni zaslon mogu posluæitivisoke cvjetne trajnice ili æivica odruæmarina. Trajni zaslon moæeteoblikovati sadnjom grmova bobiËastogvoÊa ili oblikovanjem stablaπica upalmete. Staza do povrtnjaka nekabude zakrivljena. Tako Êete stvoritizanimanje za ono πto se nalazi s drugestrane, a skriveno je od pogleda.

Izloæeno povrÊeU malenu vrtu jedan od naËina kakopoveÊati proizvodnju hrane jest

iskoristiti privlaËan izgled povrÊa ∑kao πto su kukuruz πeÊerac, rajËice,zaËinsko bilje i razne vrste salata.

Na travnjaku, uz stazu, oblikujtegredice odgovarajuÊe veliËine.U svaku gredicu posijte ili posaditesamo jednu ili dvije vrste povrÊakako bi vizualni efekt bio jaËi i kakobiste mogli mijenjati uzgojne uvjeteprema potrebi povrtnih kultura.

Takoer moæete ostaviti prostorana poploËanim dijelovima kako bistestvorili sliËne gredice, no na patijusu ipak uzdignute gredice praktiËnije.

Prije su kod veÊih vrtova postojalejasne granice izmeu travnjaka,cvjetnih gredica i povrtnjaka.Danaπnji vrtovi uglavnom ne poznajutakve stroge granice, a osim πtozaËinsko bilje, stablaπice i grmolikovoÊe obogaÊuju naπ stol, takoeristiËu ljepotu naπega vrta.

Ako, na primjer, u proljeÊeæelite uæivati u rascvalim kroπnjamavoÊaka, moæete posaditi treπnju sorteMorello. Tako Êe vaπ proljetni vrtbiti pun njeænih cvjetnih pupova, kojiÊe vam kasnije podariti odliËne plodoveza pripremu domaÊega dæema.

VoÊke, kao πto su jabuke, kruπke,breskve, marelice, crveni ribiz i ogrozd,posadite uza zidove i ogradu. Takvimrasporedom voÊaka uπtedjet Êete naprostoru i ujedno oblikovati oku ugodanokvir vrta.

Pojedine vrste zaËinskog biljai povrÊa posaene meu cvjetnegredice mogu im dati osebujanizgled, kako svojim plodovimatako i svojim mirisima.

Provedba plana u djeloKad nacrtate umanjeni plan, vrijemeje da se prihvatite posla. NajveÊinapredak primijetit Êete ako poslovebudete obavljali redom, jedan pojedan ∑ ostavljajuÊi si dovoljnovremena da u potpunosti dovrπitejedan zadatak prije no πto prijeetena sljedeÊi. Upamtite, stvarate nov,radni vrt, a ne stari vrt s nekolikobrzih ≈kozmetiËkih√ zahvata. Za nekeposlove bit Êe vam potreban dan ilidva, a za neke Ëak i tjedan ili viπe.

Ne pokuπavajte hvatati se u koπtacs teπkim poslovima ako im vaπezdravlje, snaga i fiziËka sprema nisudorasli. U takvim sluËajevima oslonitese na pomoÊ drugih ∑ bilo da vamprijatelji i rodbina priskoËe u pomoÊbez ikakve novËane naknade ili daplatite nekome tko Êe posao obavitiumjesto vas.

PoËnite s postojeÊim ∑ najprijeraπËistite sve neæeljeno raslinjei uklonite stare staze i poploËanepovrπine koji se ne uklapaju u vaπnovi plan. Ako radite na novojparceli, prekopajte je i poravnajte.

Sada je pred vama prazno platnoi prvi graevinski zadatak jest postavitistaze. Prema mjerama iz vaπega plana,na svakih 30 cm zabodite drvenekolËiÊe kako biste oznaËili rubove staza.Neka budu najmanje 80 cm πiroke,a materijal odaberite prema æelji.

Beton izliven na odgovarajuÊupodlogu dugotrajan je i funkcionalan,

no izgled mu i nije previπe privlaËan;kamene ploËe i cigle lijepo izgledaju,ali su skupe; πljunak se brzo nanosii lijepo izgleda, no njegova je manato πto se raznosi po travnjaku i ukuÊu te se Ëesto mora prskati protivkorova koji se kroz njega probija.

Koji god od materijala za stazeodabrali, odmah kolËiÊima oznaËitei napravite patio.

Kad ste postavili staze i patio,vrijeme je za travnjak. Zemljuprekopajte, poravnajte, izvaljajtei pograbljajte. Zatim, kolËiÊimaoznaËite planiran oblik. Ako travusijete ∑ po moguÊnosti u proljeÊeili jesen ∑ slijedite zakrivljene linijebuduÊega travnjaka oznaËene

drvenim kolËiÊima, ali bacite i malosjemena izvan linija kako biste kasnije,kad trava postane bujna, mogli urednooblikovati rub travnjaka.

Postavljate li gotovu travu,komade trave poloæite prekokolËiÊa. Zatim izvadite kolËiÊeispod travnatog pokrova i zaboditeih na prvotno predvieno mjesto natravi. Izreæite travnati pokrov premaoznaËenim linijama. Zarolajte travnjaki tanke razmake izmeu komadatravnjaka ispunite prosijanom zemljom.

Zatim posadite stablaπice i grmolikevoÊke, sagradite staklenik ili spremiπte,a potom prekopajte povrtnjak.

Vaπa prva uzgojna sezona veÊ jeotpoËela.

ZidoviLepezasto oblikovana stablabresaka, nektarina i marelicanajbolje Êe uspijevati uz juæni zid.Lepezasto oblikovana stabla πljivadobro Êe uspijevati uza zidoveokrenute jugu, istoku ili zapadu,kao i grmovi kupine te kriæancakupine i maline Loganberry.

PatioU πiroke posude posaditegrmoliko zaËinsko bilje,kao πto su lovor i ruæmarin,a kadulju i maæuran u cvjetnjake.Ako vam je patio okrenut na juænustranu, posadite rajËice.

VoÊke stablπiceUmjesto sadnje iskljuËivo ukrasnih stabalana travnjaku, posadite kruπku oblikapatuljaste piramide (ako je stablo zameusobno opraπivanje u blizini),samooplodnu πljivu piramidalna

oblika ili lijepu treπnjusorte Morello.

MJESTO ZA DRVE∆E, GRMOVE I BILJKE

Plodonosni zasloni Postoji nekoliko oblika ≈jestivih zaslona√ ∑ to moæebiti pergola obrasla vinovom lozom, æivica od ruæmarina, ili stablo jabukeili kruπke oblikovano u palmetu.

Posu

deiu

zdig

nute

gred

ice

|OSN

OV

NI

VO

DI»

10

PomoÊu posuda i uzdignutihgredica u svakom se vrtu ∑

ili Ëak i balkonu ∑ mogu uzgajatiraznovrsne prehrambene kulture.Za najveÊi izbor uzgojnih vrstabit Êe vam potrebno najboljeosunËano mjesto tijekom veÊinedana, no Ëak se i na blagosjenovitu mjestu mogu uzgajati,na primjer, kupine i drugohibridno bobiËasto voÊe tepojedine vrste zaËinskog bilja,kao πto su metvica i perπin.

Cvjetnjaci, lonci i koritaSvaku posudu u koju moæete stavitikompost moæete upotrijebiti za uzgojneke od povrtnih i voÊnih kultura.Grmolike voÊke plitka korijenja dobroÊe uspijevati u velikim loncima; veÊinupovrÊa, ukljuËujuÊi salatu, repu, mrkvu,ciklu i zeleno lisnato povrÊe moæese uzgajati u koritima ili uzduænorazrezanim baËvama, a za uzgojniskih grmova borovnice, zaËinskogbilja i jestivoga cvijeÊa moæeteupotrijebiti razne vrste cvjetnjaka.

Krumpire moæete uzgajati Ëak i ucrnim plastiËnim vreÊama za smeÊe.Posadite li jagode i zaËinsko biljeu visoke cvjetnjake i baËve za uzgojjagoda, neÊete se morati optereÊivatizbog pomanjkanja prostora. Poredulaznih vrata, sa svake strane postavitepo jedan lovor oblikovan u kuglu ilipiramidu ∑ s takva dva grma nikadvam neÊe ponestati lovora za kuhanje.

Æelite li uzgajati voÊe i povrÊe nabalkonu, vjerojatno Êete morati uzetiu obzir i teæinu posuda sa zemljom.U tom sluËaju trebali biste upotrijebitiplastiËne posude i lagane vrste komposta.

Uzgojne posude moraju imatidovoljno rupica za odvodnju i morajubiti postavljene iznad povrπine tla,na primjer na odgovarajuÊimpodloπcima ili na ciglama kako serupice za odvodnju ne bi zaËepile.

ViseÊe koπarei prozorski sanduciDobro osmiπljena viseÊa koπara, iliprozorski sanduk, s jestivim biljem moæeizgledati jednako privlaËno kao i onas ukrasnim biljkama. Najbolje kulture zatakve vrste posuda su patuljaste grmolikerajËice, papriËice i jagode mjeseËarke,no u duguljastim prozorskim sanducimauspijevat Êe i cikla te razni kultivari

zelene salate. Meu povrtne kultureposadite puzajuÊe hibride dragoljuba(Tropaeolum majus) ili druge biljkes jestivim cvjetovima kako bi sanducis jestivim biljkama bili joπ ljepπi. Polu-trajnu koπaru ili korito koji Êe potrajatinekoliko sezona moæe se zasaditi trajnimzaËinskim biljem kao πto su majËinaduπica, kadulja, mravinac, lavanda iruæmarin. Oku najprivlaËnije bit Êe ako

u koπare posadite πarenolisne kultivarezaËinskoga bilja, koji Êe biti joπ bujnijiako im redovito budete rezali ili otkidalivrπke kako bi se potaknuo grmoliki rast.

Uzdignute grediceUzdignute gredice posebno su korisneza uzgoj povrtnih kultura na mjestimagdje je postojeÊe tlo osiromaπeno ilislabo propusno. Takoer su idealne

Posude i uzdignute gredice

AromatiËna amfora Glinenilonac amforasta oblika (gore lijevo)sa strateπki rasporeenim otvorimavrlo je lijep ≈dom√ za majËinu duπicui maæuran.

Mirisna viseÊa koπara UmjestopuzajuÊih lobelija, u viseÊu koπaruposadite vlasac, kadulju, perπin tejoπ koju reznicu ruæmarina (gore).

OSN

OV

NI

VO

DI»

|Posudeiuzdignute

gredice11

za uzgoj povrÊa i jestivih biljaka napatiju. Moæete kupiti sklopive plastiËnekutije ∑ izraene od reciklirane plastike∑ koje se lako i brzo sastavljaju.

BuduÊi da se lako rastavljaju, takvesu kutije idealne ako uzdignute gredicene æelite trajno zadræati. Najkvalitetnijesklopive kutije za uzdignute gredice imajudvostruke boËne stijenke, koje spreËavajupregrijavanje i pothlaivanje kompostaza vrijeme velikih vruÊina, to jest iznimnohladnih vremenskih uvjeta. Trajnijeuzdignute gredice moæete napraviti odbetona, cigle, kamena ili æeljezniËkihpragova. Gredice s drvenim stijenkamasu jeftine i brzo se sklapaju, no drvoÊe nakon nekoliko sezona istrunuti.

Da biste si olakπali æivot, πirina svakegredice trebala bi biti tolika da ju stojeÊina zemlji moæete dosegnuti sa svakestrane. Najbolji kompost za uzdignutegredice je onaj koji se ne mora mijenjatisvake sezone. Optimalna dubina je30 cm za kulture s dubokim korijenjem,kao πto su kupusnjaËe, i 15 cm za salate,zeleno lisnato povrÊe i niske mahunarke.

VreÊe za uzgojOtkad su se pojavile na træiπtu prijedvadesetak godina, vreÊe za uzgojpostale su vrlo popularne, a mogu senabaviti u bolje opremljenim vrtnimcentrima. Uvijek kupujte debele, dupkomispunjene vreÊe kvalitetnim kompostom∑ to Êe se odraziti na njihovu cijenu, norezultati Êe biti vrijedni tog izdatka.

ZaËinsko bilje, jagode i veÊina povrt-nih kultura mogu se uzgajati u takvimvreÊama, no veÊim biljkama trebat Êestabilan oslonac. Potpornje raznih vrstapronaÊi Êete u vrtnim centrima; inaËe naosunËani zid ili ogradu moæete priËvrstitijednostavnu reπetku od letvica ili æice teza nju privezati veÊe biljke.

KompostLagane vrste komposta bez ilovaËe punosu jeftinije i praktiËnije za rukovanje odkomposta s ilovaËom, no namijenjene su

samo privremenim povrtnim kulturamajer brzo izgube kvalitetu i strukturu.Sve trajnice i polutrajnice, ukljuËujuÊizaËinsko bilje i voÊke, trebalo biuzgajati na odgovarajuÊem kompostu(za stablaπice i grmolike voÊke takoertreba odabrati prikladnu vrstu).Te vrste komposta trajno zadræavajusvoju strukturu i bolje zadræavaju vodui hranjive tvari. Imajte na umu dapolutrajne viseÊe koπare i prozorskisanduci ispunjeni kompostom silovaËom znaju biti vrlo teπki, zatopostavite dovoljno Ëvrste nosaËe i kuke.

Prihranjivanje i zalijevanjeBiljke u posudama potrebno je redovitoprihranjivati. BrzorastuÊe ljetne kulturetreba prihranjivati najmanje jedanputna tjedan odgovarajuÊim tekuÊimgnojivom (u sluËaju plodonosnihkultura, prihrana za rajËice). Trajnenasade u posudama, kao πto su oni sgrmolikim voÊkama, trebalo bi jedanputgodiπnje, u proljeÊe, prihranitiuravnoteæenim, sporo razgradivimpovrπinskim slojem gnojiva te jedanputna tjedan tijekom rasta prihranjivatiodgovarajuÊim tekuÊim gnojivom.

Redovito zalijevanje vaæno je zasve prehrambene kulture, koje nikadane smiju presuπiti, Ëak ni nakratko.Biljke posaene u lagane vrstekomposta bez ilovaËe tijekom ljetapotrebno je svakodnevno zalijevati(dva puta na dan ako su u viseÊimkoπarama i manjim posudama).

©to su stijenke posuda tanje,utoliko Êe vlaga bræe ispariti izkomposta. KoliËina redovita zalijevanjaneophodna za uzdignutu gredicu ovisitÊe o njezinoj veliËini, materijalu odkojeg je izgraena i dubini komposta.Tako Êe biljke na malenim gredicamatankih stijenki trebati zalijevati jednakokao i one u cvjetnjacima ili koritima.Uzdignute gredice s trajnim nasadimabit Êe potrebno zalijevati i tijekomsuhih zima.

Svestrane uzdignute gredice U njima je biljke lakπe dosegnuti i odræavati nego u gredicama na tlu. Trajne uzdignutegredice moæete napraviti od kamena, cigle i æeljezniËkih pragova koji nisu premazivani πtetnim zaπtitnim sredstvima.

Oda

bir

iupo

treb

avr

tnog

alat

a|O

SNO

VN

IV

OD

I»12

Osim neophodne kante zazalijevanje i vrtnog crijeva,

za uzgoj voÊa i povrÊa trebat Êevam samo pet ili πest komadaosnovnog alata. Dok ne stekneteviπe iskustva, izbjegavajtespecijalizirane vrtlarske spraviceizloæene u vrtnim centrima.

Odaberite kvalitetan alatodgovarajuÊe i praktiËne veliËinei teæine. Prije kupnje usporediteπto viπe sliËnih proizvoda raznihproizvoaËa. Dobar alat moæevas sluæiti godinama ∑ moæda Ëaki Ëitav æivot ∑ zato se ne isplatikupovati jeftin alat loπe kvalitete.

Potreban alatSlijedi kratak opis najkorisnijegvrtlarskog alata i opreme zauzgoj prehrambenih kultura.

©tihaËa Za kopanje potrebna vamje barem jedna πtihaËa (ili aπov)s radnom povrπinom pribliæne veliËine20 cm x 30 cm. Ako radite s teπkom,ilovastom zemljom, dobra Êe zamjenabiti uæa πtihaËa za gredice, pribliæneradne povrπine od 15 cm x 25 cm;takoer je dobra za kopanje rupaza sadnju i za stupove.

Iako su neπto skuplje, πtihaËeod nehrajuÊeg Ëelika nikadaneÊe zahrati, a glatka povrπinaolakπava kopanje ilovaËe.

Dræala u obliku slova ≈D√ odpolipropilena ËvrπÊa su od drvenihi na njima Êete manje naæuljatiruke. Plosnata ≈papuËica√ bitÊe udobnija za dulju upotrebu,a i poπtedjet Êe vaπu radnu obuÊuprilikom upiranja o πtihaËu.

Poluautomatizirana πtihaËauËinkovit je izbor za vrtlarekoji imaju problema s leima.Ta πtihaËa radi na principu opruge,omoguÊujuÊi podizanje i prevrtanjezemlje uz uloæen minimalan napor.

Kod rada s obiËnom πtihaËompotrebno je uposliti vlastitu teæinu.Uz energiËan i ritmiËan potisaknogom, πtihaËa Êe lakπe prodiratiu zemlju.

Vile Vile sa Ëetiri πiljka nezamjenjivesu za rahljenje grumena zemlje,za prekopavanje tla izmeu sadnjesezonskih kultura te za podizanjeduboko zakorijenjenih biljaka. Takoersu korisne za prenoπenje kompostai vrtnog otpada. ©irina vila trebala bibiti otprilike podjednaka πirini πtihaËe,ili neπto veÊa.

Takoer moæete kupiti vile splosnatim πiljcima namijenjenevaenju krumpira, no i obiËne vilemogu posluæiti vaenju povrtnihkultura iz zemlje.

Nemojte upotrebljavati vileza vaenje ≈tvrdoglavih√ panjeva.Savijeni πiljci teπko se ispravljaju,a takve vile oteæavaju upotrebu.

Grablje Za poravnavanje tlai pripremanje gredica za sjetvubit Êe vam potrebne dobre grabljesa 10 do 14 zubaca. Odaberitegrablje lagane glave i tanka jasenovadræala. Isprobajte njihovu teæinui kako vam stoje u ruci, jer da biste

njima pravilno rukovali, barem jedandio trebali biste oslanjati na donjuruku, a ne samo vuÊi grablje potlu. Pravilnim radom postiÊi Êeteravnomjerno prodiranje zubacau tlo te lakπe poravnavanje udubinai izboËina.

Motika Odabrati moæete izmeuËetiri osnovna tipa motika.VuËna motika ima Ëetvrtastuoπtricu postavljenu pod pravimkutom u odnosu na dræalo i dobraje za sasijecanje korova na gustozaraslu tlu, za zagrtanje sjetvenihbrazdi i zagrtanje biljaka kao πtosu krumpir i poriluk.Nizozemska motika ima oπtricukoja gotovo da je u ravninis dræalom, a upotrebljava se zasasijecanje korova guranjem iliplitkim zabadanjem u tlo. Ta motikasasjeËeni korov ne prekriva zemljom,izlaæuÊi ga vremenskim uvjetimai ubrzavajuÊi njegovo propadanje.Mala nizozemska motikaima malenu otvorenu oπtricunamijenjenu raπËiπÊavanju tekiznikla korova izmeu biljaka.Motika s kratkim dræalom ili motikaza opkopavanje luka, nalikuje naminijaturnu vuËnu motiku, a idealnaje za opkopavanje uz same biljkebez bojazni da Êete ih oπtetiti. Rads tom motikom brzo zamara, osimako ne kleknete na tlo.

VeÊina vrtlara razvije svojeposebne tehnike uniπtavanja korovaizmeu povrtnih gredica. Najboljeih je redovito okopavati motikom ∑po moguÊnosti, svaki tjedan tijekomrasta ∑ prije no πto korov razvijesjeme. PovrÊe u redovima lako jeopkopavati motikom, uklanjajuÊinajprije korove izmeu biljakau svakom redu ∑ rukom, ili radeÊiprema naprijed kratkom ili vuËnommotikom ∑ a zatim izmeu redovaradeÊi unatrag nizozemskom motikom.

To omoguÊava uklanjanje korovauz same biljke u redovima,a sasjeËeni korov ostaje neprekriveni neugaæen u tlo. Upotrebommale nizozemske motike, moæetekombinirati obje radnje.

Vrtlarska lopatica treba bitiËvrsta i imati dugu, ali ne preπirokuradnu plohu. Ako izmjerite (i upamtite)duljinu radne plohe, i cijele lopatice, teÊe vam mjere prilikom sadnje posluæitikao orijentir za razmak izmeu biljaka.

Odabir i upotreba vrtnog alataTools in shedLorem ipsum etdolr et dolor ipsumet flort Loremipsum et dolr etdolor ipsum etflortLorem ipsumet dolr et doloripsum et fflort.

Osnovni vrtni alat Usprkos brojnim inovativnim vrtlarskim spravicamadostupnima na træiπtu, malo alata prikazana na slici ∑ i par kvalitetnih vrtnihrukavica ∑ dovoljan je za obavljanje veÊine radova u povrtnjaku i voÊnjaku.

• ©tihaËa• Vile• Motika• VuËna motika• Nizozemska motika• Motika s kratkim dræalom• Lopatica• Klin za sadnju• Vrtlarski konopac• Vrtlarske πkare• Kolica• Crijevo za zalijevanje• Kanta za zalijevanje

POTREBAN ALAT

OSN

OV

NI

VO

DI»

|Odabir

iupotrebavrtnog

alata13

Klin za sadnju idealan je zasadnju kupusa i ostalih kupusnjaËa,poriluka i salate, no tu Êe zadaÊudobro odraditi i vrtlarska lopatica.Moæete kupiti klin sa ËeliËnimπiljkom, ili moæete sami zaπiljitistari dræak lopate ili vila.

Poπto sadnicu stavite u rupuizdubljenu klinom, ponovno zaboditeklin u zemlju samo centimetar odbiljke kako biste pritisnuli zemljuuz korijen.

Vrtlarski konopac za oznaËavanjegredica moæe biti komad konopcanamotan na dva drvena klina,no moæete kupiti posebne klinoves kolutovima samonamatajuÊakonopa koji Êe vam olakπati posaoi uπtedjeti vrijeme. Konopac trebabiti dug koliko i vaπi najdulji redovi.Takoer bi trebao biti od najlona kakone bi zadræavao vlagu i raskvasio se.

Vrtlarske πkare neophodne su zaorezivanje voÊaka, no dobro dou i zarad u povrtnjaku. Dva su osnovna tipavrtlarskih πkara, pri Ëemu jedne reæupoput obiËnih kuÊnih πkara, a drugeimaju jednu oπtru stranu koja reæei drugu ravnu i πiroku. Oba tipa suvrlo uËinkovita, pod uvjetom dase πkare pravilno odræavaju kakone bi zahrale i kako bi bile oπtre.

Alat za orezivanje (slika desno)potreban je za orezivanje drvenastihstabljika i neπto debljih grana, kojevrtlarske πkare ne mogu svladati.Priuπtite si Ëvrste i kvalitetne πkares dugaËkim drπkom te vrtlarsku pilus ravnim listom.

Kolica trebaju biti Ëvrsta i imatiπto veÊi kotaË, za lakπe prenoπenjezemlje, otpadnog materijala i materijalaza poploËavanje dok oblikujete vrt

te kasnije za prenoπenje komposta,vrtnog otpada i ubranih plodova.

Slabija kolica i kolica spuπtenakorita sa dva manja kotaËa nisudobra za prijevoz teπkih tereta,ali bit Êe sasvim dobra za prijevozliπÊa i trave.

Crijevo i kanta za zalijevanjeneophodni su u svim vrtovima,no u malenu vrtu dovoljna jesamo kanta. Zalijevanje kantomdugotrajno je i zamorno, a i teπkoda Êete temeljito natopiti tlo okobiljaka kad zaredaju suπni dani.

Bez obzira na to imate li kalemza namatanje vrtnoga crijeva ili ne,crijevo uredno namotajte prije no πtoga odloæite u spremiπte tijekom zime.Ostavite li plastiËno crijevo zapetljano,ono Êe ubrzo postati beskorisno.Prije no πto na crijevo priËvrstiteprikljuËke i prskalice, kraj crijevaumoËite u vruÊu vodu da omekπa.

Za zalijevanje tek posaenihsadnica, prihranjivanje tekuÊimgnojivom i za povremeno zalijevanjekoje ne zahtijeva upotrebu vrtnogcrijeva, tu je nezamjenjiva9-litarska kanta ∑ plastiËnaili metalna s ≈ruæom√ s krupnimi sitnim rupicama.

Odræavanje vrtnog alata»uvanje na suhom ∑ najprije trebasastrugati vlaænu zemlju s metala ∑osigurat Êe trajnost vrtnog alata.Bilo bi joπ bolje nauljiti ili namastitimetalne dijelove poπto odstranitezemlju. UËinite to svaki put nakonobavljena posla, ne samo prijeodlaganja alata po zavrπetkuvrtlarske sezone.

Oπtrice πtihaËe odræavajteoπtrima tako πto Êete ih isturpijatijedanput do dva puta svakesezone. Glavu motike staviteu πkripac, namjestite je takoda moæete naoπtriti zakoπenu

Alat za kultiviranje tla VuËna motika (gore lijevo) upotrebljava se za sasijecanjekorova i usitnjavanje tla, kao i za zagrtanje krumpira. Vrtlarska lopatica (gore desno)ima πiroku primjenu, od iskopavanja korova do sadnje biljaka.

Alat odræavajte oπtrim OËistite, naoπtrite i nauljite ili namastite sve metalnedijelove alata. Oπtre alatke zakvaËite na zid kako biste smanjili moguÊnostozljeivanja, ili oπteÊivanja oπtrica.

stranu i zategnite. Upotrijebiteπiroku turpiju i povlaËeÊi jeravnomjerno u jednom smjeru ∑od sebe ∑ naoπtrite πtihaËu.Sitne strugotine uklonite s nekolikolaganih poteza turpijom s drugestrane oπtrice.

Unajmljivanjemotornog kultivatoraNe isplati se kupiti motorni kultivatorza vrt prosjeËne veliËine, no moædaga moæete unajmiti na jedan dan.Dva su tipa motornih kultivatora.

MotokopaËica s pogonom na freziima frezu postavljenu ispod ili ispredmotora. Okretanje oπtrica freze vuËestroj prema naprijed dok prekopava tlo.VeÊe i snaænije motokopaËice idealnesu za prekopavanje novog povrtnjaka.Motokultivator s pogonom nakotaËima i frezi ima frezu postavljenustraga, ispod zaπtitnog kuÊiπta. Strojfino usitnjava zemlju i idealan je zapripremanje tla za sjetvu, no manjimodeli nisu dobri za prvo razbijanjetvrdoga tla, pogotovo zato πto nekopaju duboko.

Vrt

lars

kaop

rem

a|O

SNO

VN

IV

OD

I»14

Osim kvalitetnih alata i strojevaza uzgoj voÊa i povrÊa joπ su

neke stvari neophodne, a to suoprema za uzgoj biljaka, opremaza zaπtitu od vremenskih utjecaja,sredstva za zaπtitu od πtetnika,oprema za privlaËenje korisnihæivotinja, oprema za pravljenjekomposta te πtapovi i vezice.

Oprema za uzgoj biljakaNikada ne moæete imati previπe posu-dica za sjetvu. PlastiËne su posudicehigijenske i lako se Ëiste. Posudiceod terakote su krhke pa zahtijevajupaæljivo rukovanje i skladiπtenje.

U vrtnim centrima pronaÊi Êetejeftine plastiËne plitice za sjetvu. Pliticemogu biti razliËite ËvrstoÊe i teæine,i dok bi vam one ËvrπÊe trebale trajativjeËno, Ëak i one najtanje ∑ obiËno viπekomada u pakovanju ∑ mogu potrajatigodinama budete li ih Ëuvali.

Moæete kupiti i drvene plitice zasjetvu, koje su vrlo lijepe, ali i skupljeod plastiËnih, ne traju vjeËno i mogubiti izvor infekcije ako se ne sterilizirajunakon svake upotrebe.

RazgraujuÊe posudice su korisnejer presadnice moæete posaditi zajednos posudicama.

Veliki plastiËni podloæak zapresaivanje stavite na stakleniËkuklupu (ili na vrtni stol) i neÊete imatidodatna posla sa ËiπÊenjem razasutakomposta.

Vrtlarsko sito korisno je za prosijavanjesjetvenog komposta; krupnije sito moæese upotrijebiti za stvaranje fine sjetvenepovrπine od zemlje prepune kamenËiÊa,ili za usitnjavanje vrtnog komposta.

Oprema za zaπtitu odvremenskih utjecajaVrtlarski pauËinasti pokrov pruæazaπtitu od vjetra i mraza. LjetipauËinasti pokrov moæete zamijenitimreæastom plastiËnom folijom

(poznatom kao Enviromesh). Ta folijaomoguÊava bolje kruæenje zraka,propuπta viπe svjetlosti od pauËinastapokrova, πtiti sjemenke i sadnice odptica te sluæi kao zaπtita od πtetnikai pojedinih bolesti. Kulture prekrivenepauËinastim pokrovom i mreæastomfolijom tijekom cijeloga uzgojnogvijeka obiËno imaju vrlo malo problema,a pokrovi takoer smanjuju potrebuza zalijevanjem, smanjujuÊi isparavanjetla i gubitak vlage preko listova.

Na vjetrovitu mjestu, postavljanjemfolija smanjuju se oπteÊenje biljaka,gubitak vlage i topline, erozija tla tebolesti noπene zrakom.

Sredstva za zaπtitu od πtetnikaStvari iz kuÊanstva moæete recikliratii iskoristiti kao zaπtitu od πtetnika;od ostataka tankoga saga, otiraËa ilivinilnih podnih obloga izreæite zaπtitneobruËe i postavite ih uz stabljikepresadnica kupusnjaËa. Iznad sjetvenepovrπine objesite nekoliko starih CD-akako bi otjerali ptice. Izmeu Ëvrstihkolaca napnite staru audiovrpcu; napetavrpca zujat Êe na vjetru, a taj zvuk nije

ugodan nekim vrstama ptica. Neki sevrtlari zaklinju u uËinkovitost vijoreÊihplastiËnih vreÊica, komada aluminijskefolije ili dobrih starih straπila. Svakiod navedenih naËina tek nakratkoÊe djelovati ∑ trebate ih mijenjati prijeno πto ptice prozru vaπe naprave.

Krtice kojiput moæete otjerati akou blizini njihovih tunela dopola ukopatestaklene boce. Ne vole buku koju vjetarstvara iznad otvorenih grla boce.Neprestano Ëegrtanje djeËjih plastiËnihvjetrenjaËa zabodenih u zemlju imasliËan uËinak. Smanjite broj stakleniËkihπtetoËinja, kao πto su bijele muπice, takoπto Êete meu biljke objesiti ljepljiveæute vrpce. Djeluju kao muholovke, alioslanjaju se samo na ljepilo za hvatanjeinsekata ∑ nisu tretirane insekticidimatako da su u potpunosti ekoloπke.

Upotrijebite feromonske klopkekako biste se rijeπili jabuËnog

i πljivinog savijaËa bez prskanjavoÊaka. Klopke Êe trajati godinamaako ih nakon svake upotrebe skinetei odloæite na primjeren naËin;feromonske mamce kupujteu vrtnim centrima i poljoprivrednimljekarnama specijaliziranimaza ekoloπke proizvode.

Oprema za privlaËenjekorisnih æivotinja©to je veÊi broj korisnih æivotinja u vrtu,to Êe vaπ vrt biti produktivniji. Privuciteleptire, pËele, boæje ovËice (bubamare),zlatooke (Chrysopa carnea), jeæeve,æabe i druge korisne æivotinje kako bistestvorili uravnoteæen ekosustav ∑ naosobnu korist i na korist okoliπa. Savjeteo tome kako privuÊi korisne æivotinje uvrt, potraæite u vrtnim centrima ipoljoprivrednim ljekarnamaspecijaliziranima za ekoloπke proizvode.

Oprema za pravljenje kompostaNi jedan vrt nije potpun bez najmanjejednog spremnika za kompost. Ako imatedva (ili viπe), moæete poËeti odlagatiotpadni biomaterijal u novi spremnik doku punome spremniku kompost dozrijeva.PlastiËne spremnike za kompost moæetekupiti u vrtnim centrima, ili sami moæetenapraviti sanduk za kompost od æiËanemreæe i dasaka.

PlastiËni spremnici trebali bi biti πtoveÊi, imati odgovarajuÊi poklopac a nadnu otvor za vaenje komposta.

U spremnicima s dvostrukim stijenka-ma kompost bræe i djelotvornije dozrijevazbog izolacije ∑ i drveni spremnici imajuizolaciju, ali ne traju vjeËno.

»etvrtasti spremnici zauzimaju manjeprostora od okruglih, s obzirom na koli-Ëinu komposta koja se u njima proizvede.

ProzraËivanje nije potrebno jerdovoljno zraka ue u spremnik prilikomsvakog dodavanja novog otpadnogmaterijala, toliko da Ëak moæe usporititruljenje.

Spremnici za kompostiranjes gujavicama Iz djelotvorna spremnikaza kompostiranje s gujavicama dobitÊete plodan, mrviËast kompost nalikna prosijani treset i tekuÊinu koja semoæe razrijediti i upotrijebiti kao gnojivo.U tim se spremnicima odliËno razgraujekuhinjski otpad. Sami moæete napravititakvu vrstu kompostiπta, ili moæetekupiti svu opremu, zajedno s ≈kulturama√gujavica, u bolje opskrbljenim vrtnimcentrima. Slijedite upute koje dobijeteuz kupljenu opremu kako gujavicene bi uginule i kako ne biste ostali saspremnikom punim smrdljiva smeÊa.

©tapovi i veziceU spremiπtu uvijek dræite πtapove raznihduljina, klupko mekana konopca i pako-vanje plastiËnih vezica (moæete kupitii vezice za kabele u prodavaonicamaelektromaterijala jer su puno jeftnijeod voÊarskih vezica).

Posudice i sjetvene plitice PlastiËne posudice i sjetvene plitice su vrlo higijenskei lako se Ëiste, a Ëak Êe i najtanje, ≈jednokratne√ plitice potrajati nekoliko sezona.Povrtne sadnice uzgojene u razgradivim posudicama ne treba vaditi prilikom sadnjejer ih moæete zajedno s posudicom staviti u zemlju, smanjujuÊi tako moguÊnostoπteÊenja korijena.

Vrtlarska oprema

OSN

OV

NI

VO

DI»

|Vrste

tla15

Viπe od bilo kojeg drugogËimbenika, upravo Êe kvaliteta

tla u vrtu odrediti koliko Êete bitiuspjeπni u uzgoju voÊa i povrÊa.

SreÊom, gotovo da se iz svakevrste tla moæe ostvariti dobarprinos. No da biste dobili najviπemoguÊe πto vam vaπ vrt moæepruæiti, najprije trebate razumjetiprirodu tla na kojemu radite.

Upoznajte svoje tloTla se mogu svrstati u pet opÊihskupina ∑ glinena, ilovasta, pjeskovita,vapnenasta i tresetna ∑ no samo semanji broj vrtova moæe razvrstatiu tako jasne kategorije. U veÊinivrtova tla su mjeπovita, no s jednimprevladavajuÊim tipom.

U nastavku Êemo vam pomoÊida odredite vrstu tla u svome vrtui preporuËiti odgovarajuÊe naËineobrade za najbolje uzgojne rezultate.Iskoristite te preporuke zajedno sasavjetima koje vam mogu pruæitiiskusni vrtlari iz vaπe okoline.

Da biste sami odredili vrstutla, najprije obratite pozornostna karakteristike tla prilikomekstremnih vremenskih uvjeta, kaoπto su suπa ili dugotrajne jake kiπe.

Ako su nakon jakih kiπa potrebnisati ili Ëak dani da lokvice nestanus povrπine i ako se nakon suπe tlozapekne i postane tvrdo kao kamen,onda u vrtu imate glineno tlo.

Ako se voda relativno brzoocijedi nakon jake kiπe, no tloostane neobradivo joπ dan ili dva,tlo je u vaπem vrtu ilovasto.

Ako se voda Ëak i nakon jakaproloma oblaka ocijedi za samonekoliko minuta, vaπe je tlonajvjerojatnije lagano i pjeskovito.Za suπnih dana takvo tlo treba nepre-stance zalijevati ili dobro prekritimalËem. No ako je dobra propusnostvode u kombinaciji s praπnjavom

bijelom ili sivom povrπinom tla kojase pojavljuje za vrijeme suπe, ondaje rijeË o vapnenastom tlu.

Osim klasificiranja tla u vrtu,takoer trebate nauËiti kada tlotrebate obraivati, a kada ga ostavitina miru. Obrada glinena tla zahtijevaposebno dobar osjeÊaj za vrijeme.

Ako imate moguÊnost izbora,uzgajajte kulture koje Êe najboljeuspijevati na vaπoj vrsti tla, a kodsvake kulture odaberite najprikladnijekultivare. Tako, na primjer, na laganutlu uzgajajte kultivare duga korijena,a na teæem tlu kraÊega. Na vapne-nastom tlu uzgajajte kultivarekrumpira otporne na krastavost.

Imajte na umu da, bez obzirana to kakvu vrstu tla u vrtu imate,ono Êe vam dati upravo onoliko kolikou njega i uloæite. Da biste odræalii poboljπali plodnost tla, trebate gaprihranjivati stajskim gnojem i drugimgnojivima (vidi 18. i 19. stranicu).

Teπka ili glinena tla Tla te vrstenajteæa su za obradu jer se teπkokopaju bez obzira na vremenskeprilike, a tijekom kiπnih dana radovina zemlji gotovo su nemoguÊi.Uzgojna sezona na takvim vrstamatla neπto je kraÊa jer se proljetnasjetva i sadnja moraju odgoditi dokse vlaæno tlo malo ne prosuπi i zagrije.

No glinene vrste tla ljeti imajutu prednost da se isuπuju sporijeod pjeskovitih tala, a kad ih se dobroobradi, daju bogat i kvalitetan urod ∑pogotovo graha, kupusnjaËa, graπka,krumpira (ako im osigurate obiljekomposta), salata, πpinata, veÊinebobiËastog voÊa i plodova mnogihstablaπica.

Kad je loπe obraena zemljavlaæna, najfinije Ëestice gline ∑ kojesu bar tisuÊu puta manje od Ëesticapijeska ∑ slijepe se skupa u ljepljivumasu, koja za suπna vremena postajetvrda kao kamen.

Vrste tla

Ispitivanje teksture tlaSva se tla sastoje od kombi-nacije viπe tvari, kao πto supijesak, prah, glina i organskatvar. RazliËiti omjeri tih tvariodredit Êe specifiËnu strukturutla u vrtu. Najlakπe Êete odre-diti kakvu vrstu tla imate akotlo zagrabite πakom i protrljateizmeu dlanova. Brzo Êeteosjetiti ako vam se u rukamanalazi hrapav pijesak, ljepljivaglina ili mrviËasta ilovaËa ∑ ilimjeπavina tih vrsta tala.

Glinena tla (gore) imajuglatku, sapunastu teksturukad ih namoËite i protrljateprstima.

Pjeskovita tla (gore desno)pod prstima djeluju zrnato ihrapavo.

Tresetasta tla (desno)u ruci Êe vam se ËinitimrviËasta i vlaknastazbog visoka udjelaorganske tvari.

ISPITAJTE TEKSTURU TLA

UZGOJiKUHANJE

Agr

umi|

UZG

OJ

IKU

HA

NJE

66

viπe svjetlosti, tako da su od tadaoranæerije na posjedima imuÊnijiheuropskih obitelji dobile staklenekrovove.

Stabla iz tog vremena bila suvelika i mnogo je ljudi trebalo da biih se iznosilo i unosilo u oranæerijeu pravo doba godine ∑ jer sesmatralo da ljeti stabla moraju bitina otvorenome. No, ispostavilo se daiznoπenje agruma nije neophodno.

Otkad su se u novije vrijemeuzgojila manja stabla, uzgojagruma postao je dostupansvakom vrtlaru.

Planiranje uzgojaBit Êe vam potreban staklenikili zimski vrt u koje Êete smjestitisvoje agrume tijekom zime, a akoih æelite ljeti iznijeti na otvoreno,idealno mjesto za njih bila bisunËana i zaπtiÊena terasa.

Sadnice agruma najbolje jenabaviti u pouzdanim rasadnicima.

Koliko stabala uzgajati?Uzgoj agruma pruæit Êe vamveliko zadovoljstvo, a jedino πtoograniËava broj stabala jest prostorkojim raspolaæete i novac koji stespremni izdvojiti za sadnice, jerkvalitetna stabla znaju biti priliËnoskupa. Mlade cijepljenje voÊkeznaju biti neπto povoljnije, no nanjihov urod morat Êete priËekatigodinu ili dvije.

Jedno stablo naranËe, limuna,grejpa i limete pouzdane rodnostidobar je broj za poËetak, dakakoako za njih imate prostora,pogotovo u stakleniku ili zimskomvrtu.

KultivariU rasadnicima moæete nabavitirazne vrste agruma, ukljuËujuÊilimune, naranËe i neke neuobiËajenekriæane kultivare.

Agrumi

NaranËaLimun

Grejp

Ukontinentalnim krajevimastabla agruma potrebno je

zaπtititi od zime. U toplijim,priobalnim krajevima stablaÊe uspijevati i na otvorenome.Zbog toga je agrume najboljeposaditi u velike posude,i dræati ih na toploj, sunËanoji zaπtiÊenoj terasi, a kadzahladi, lako ih moæeteunijeti u staklenik ili u kuÊu.Agrumi Êe takoer dobrouspijevati u stakleniku tijekomcijele godine, no upamtiteda prostor treba neprestanoprozraËivati, Ëak i zimi.

Dozrijevanje plodovaviπe ovisi o toplini negoo suncu. Za dobar urod,voÊki je potrebno πest mjesecinakon cvatnje da se noÊnatemperatura ne spuπta ispod16 °C. To znaËi da Êete ujesenstaklenik noÊu morati grijati.

Smatra se da su svi agrumipotekli od samo tri izvorne vrste,a oni koji se danas uzgajajudobiveni su njihovom hibridizacijom.Pradomovina izvornih vrsta jejugoistoËna Azija i otoci u Tihomeoceanu, no danaπnji komercijalniuzgoj odvija se u suptropskompojasu diljem svijeta, od Floridei Kalifornije do Mediterana i juænogaBrazila.

No, agrumi se veÊ stotinamagodina uzgajaju u umjerenompojasu. Rimljani su imali oranæerijejoπ u 1. stoljeÊu naπe ere, a kasnijese to umijeÊe uzgoja agrumau zatvorenome prostoru proπiriloEuropom.

Prve oranæerije imale su golemaokna na vanjskim zidovima, no tekse u 19. stoljeÊu doπlo do spoznajeda je citrusnom voÊu potrebno πto

UZG

OJ

IKU

HA

NJE

|Agrum

i67

GrejpStar Ruby ima slatke plodovedobra okusa.

Savjeti o uzgojuSadnice agruma posadite u velikeposude ispunjene kompostomtipa John Innes br. 2. Agrumimaje potrebno osigurati dobroprozraËivanje, Ëak i zimi, kad biminimalna temperatura trebalabiti oko 7 °C, no nakratko se smijespustiti za koji stupanj. Stablalimete su iznimka i zahtijevajuminimalnu temperaturu od10 do 13 °C. Od kraja proljeÊa dorane jeseni zasjenite staklenik akoga veÊinu dana izravno obasjavasunce, kako se voÊke ne bi spræile.

Ako posude nisu preteπke, kadproe opasnost od mrazeva, agrumemoæete iznijeti van i ostaviti naotvorenome do jeseni, jer Êe im goditisvjeæ zrak. Posao iznoπenja i unoπenjaolakπat Êe vam stabilna postolja skotaËiÊima, osim ako na putu od i dostaklenika ne morate iÊi stepenicama.

Cvjetovi i plodoviProljeÊe je glavno doba cvatnje,no agrumi mogu cvasti i tijekomdrugih godiπnjih doba. Za zriobuplodova potrebno je 12 mjeseci, zatoÊe zrela stabla istovremeno Ëestonositi cvjetove i plodove u razliËitimfazama razvoja. Dozrijevanjegrejpa Ëesto traje i do 17 mjeseci.

Topliji uvjeti dat Êe ukusnijeplodove, a njihovo dozrijevanje viπeÊe ovisiti o toplini nego o sunËevojsvjetlosti. Za dobar urod, agrumima jepotrebno πest mjeseci nakon cvatnjekad se noÊna temperatura ne spuπtaispod 16 °C. To znaËi da Êete ujesenstaklenik noÊu morati grijati.

Prihrana i zalijevanjeTijekom sezone rasta, prihranjujtevoÊke svakih 14 dana tekuÊim

gnojivom. Moæete nabaviti posebnotekuÊe gnojivo za agrume, nomoæete upotrebljavati i tekuÊegnojivo opÊe namjene ili ono zauzgoj rajËica bez kalcija. Jedanputgodiπnje, u proljeÊe, uklonitegornjih centimetar ili dva kompostai nadomjestite svjeæim kompostomtipa John Innes br. 3 pomijeπanims uravnoteæenim gnojivom kojesadræi elemente u tragovima,posebice cink.

Agrume redovito zalijevajtei nikada nemojte dopustiti da imse kompost isuπi jer Êe inaËenajprije otpasti cvjetovi i plodovi,a kasnije i liπÊe ∑ Ëim ponovnonastavite s redovitim zalijevanjemizrast Êe novo liπÊe. Zimi stablanemojte previπe zalijevati.

RezidbaMlade voÊke trebalo bi orezati kakobi se postigao æeljeni oblik stabla.Orezujte ih tijekom sezone rasta,najprije uklanjajuÊi niske grane kakobiste dobili glavno srediπnje debloiz kojega Êe izrasti okrugla kroπnja.Zatim uklonite nezgodno izrasle,visoke izboje koji bi naruπiliokrugao izgled kroπnje.

Poπto voÊke urode plodom,redovita rezidba neÊe biti potrebna.Moæda Êe vam se kojiput uËiniti dabiste trebali skratiti prebujne grane,no tako Êete potaknuti rast πibavodopija ili mlaznica ∑ jakih, okomitihizboja koji mogu zaguπiti kroπnjui naruπiti njezin oblik. U tomsluËaju najbolje je primijenititehniku oblikovanja ≈feston√.Umjesto rezanja predugih,savitljivih grana, potrebno ih jesaviti i vrhove im privezati zadeblo, πto Êe pospjeπiti rodnost.

Na mladim stablima ostavitesamo Ëetiri ploda, a ostale uklonite.Na starijim stablima moæete ostavitionoliko plodova koliko Êe grane

moÊi nositi; ostali plodovi sami Êeotpasti u vrijeme cvatnje ili odmahnakon toga.

©tetnici i bolestiBiljne uπi, crvci, πtitaste uπii πtitasti moljac znaju uzrokovatiprobleme na stablima agruma,pogotovo ako se trajno uzgajajuu zatvorenu prostoru. Gusjenicekatkad napadaju listove, a kodagruma redovito zalijevanih tvrdomvodom iz slavine katkad se javljakloroza. Taj Êete poremeÊajprepoznati po æutim ili nezdravim,blijedozelenim listovima i usporenurastu stabla. U tlo dolijevajte kiselitonik za poboljπanje pH vrijednostitla, u omjeru navedenu na pakovanjuproizvoda, dok se boja listovane poboljπa i voÊke zalijevajtekiπnicom (vidi dio teksta podnaslovom ©tetnici i bolesti,od 238. do 249. stranice).

Berba i skladiπtenjePlodove ostavite da narastuπto veÊi i neka promijene bojuprije no πto ih uberete. Moæete ihodmah upotrijebiti. Zrele plodovemoæete ostaviti na stablu nekolikotjedana prije no πto poËnu trunuti,i to je, ustvari, najbolji naËin njhova≈skladiπtenja√. Ako ih uberetei ostavite u zdjeli, ubrzo Êe izgubitisoËnost. Plodove uvijek beritetako da πkarama odreæete peteljku∑ nemojte ih Ëupati s grana jerbiste mogli oπtetiti grane.

Vidi takoer dæemovi (271.stranica) i æelei (277. stranica).

Priprema i kuhanjeSvi agrumi imaju visok sadræajvitamina C i kalcija i ako seredovito konzumiraju, jaËajuimunitet i pomaæu u zaπtiti odprehlade i gripe. Izvrsni su za

kuhanje, dajuÊi kiselkast okusi mirisnu aromu slatkim i slanimjelima te marinadama. Dakako,izvrsni su za marmelade, no teπkoda Êete imati toliki urod da bi seisplatilo pripremati marmeladu.

Sve agrume moæete dodavatijelima od povrÊa, salatama ilimesnim jelima ako volite njihovkiselkast okus. Limun se posebnodobro slaæe s janjetinom;naranËe ili grejp izvrsni suu salati u kombinaciji s mladimsvjeæim πpinatom, avokadomi komadiÊima hrskave præeneslanine; a ribljim jelima Ëesto sedodaje malo svjeæeg limunovogsoka ili soka od limete.

Klementine, mandarine,tangerine i mandarine satsumaTi se plodovi najËeπÊe jedu svjeæijer su slatki, soËni i lako se gule,no od njih moæete napraviti i brzi,topli desert. VoÊe ogulite i oπtrimnoæem izreæite na debele ploπke,lagano ih poπeÊerite i zagrijteu peÊnici ispod grila. Tople, slatkeploπke posluæite s blagim vrhnjemili kremastim grËkim jogurtom.

Neoguljene naranËe moæeteprerezati na pola i staviti peÊiuz patku ili gusku, otprilike polasata prije no πto peËenje budegotovo. Svakome posluæite pojednu polovicu peËene naranËekako bi se soËna sredina moglajesti kao prilog uz peËeno meso.

Kiseli sokovi agruma dodajuse mnogim jelima; naribana koricaobiËno se dodajte radi mirisaslatkim i slanim jelima. Dodajtemalo naribane limunove korice usvjeæu majonezu, ili njome natrljajtepile prije peËenja. Svjeæi agrumiizvrsni su u æeleima i sorbetima, aizvrsno se kombiniraju i s maslacem,jajima i vrhnjem ∑ kao savrπenprimjer: beze pita od limuna.

LimunAko se nikad prije niste baviliuzgojem agruma, poËnite skultivarom Meyer. Lako se uzgajai otporniji je od veÊine drugihkultivara. Rosso ima lijepo crvenomeso. Four Seasons ∑ ili Ëetirigodiπnja doba ∑ kao πto mu imegovori, cvjeta i rodi tijekom cijelegodine.

Kriæani kultivariPursia je kriæanac limunai mandarine, a plodovi su nalik nalimun, samo su slai. Bergamot jekriæanac naranËe i limete; plodovisu veliki i soËni, a od kore se dobivaeteriËno ulje za parfeme.

NaranËaSt. Michael’s ima velike, ukusneplodove tanke korice. Calamondinnosi obilje manjih, kiselih plodova,koji su dobri za marmelade.Postoji i ukrasni, πarenolisnikultivar. Potraæite joπ klementine,mandarine, tangerine i japanskikultivar mandarine, satsumu.

SADNJAAgrumi se prodaju kaokontejnerske sadnice tijekomcijele godine.

REZIDBA• Mlade voÊkeOrezujte tijekom sezone rasta.• Rodna stablaKad voÊke poËnu roditi,nije ih potrebno orezivati.

BERBABerite plodove kako bududozrijevali.

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SADNJE I BERBE

An

elik

a,lje

kovi

ta|U

ZGO

JI

KUH

AN

JE68

Oko ljekovite anelike oduvijek suse ispredala praznovjerja i pridavalesu joj se magijske i ljekovite moÊi.Latinski naziv, Angelica archangelica,dobila je po arkanelu Mihaelu.Legenda kaæe da je neki redovnikdok se molio za lijek protiv kuge,imao viziju u kojoj mu je arkanelpokazao tu biljku. Prema predaji,svake godine na dan 8. svibnja ∑na dan ukazanja arkanela ∑ ljekovitaanelika cvate.

Planiranje uzgojaLjekovita anelika uspijeva u duboku,bogatu i vlaænu tlu te na sunËanu ilipolusjenovitu mjestu.

Koliko uzgajati ljekovitu aneliku?Te biljke imaju golem i bujan rast,tako da bi jedna ili dvije biljke bilodovoljno za manje vrtove.

Savjeti o uzgojuBilo da kupite sjeme ili ga saËuvateod koje svoje biljke, posijte ga πtoranije jer Êe izrasti samo ako sezasije u roku od tri mjeseca nakonsazrijevanja. Posijte izravno u tlo,ili u sjetvene plitice i ostavitevani ∑ otporni sijanci preæivjetÊe mraz i trebali bi biti izloæenihladnim vremenskim uvjetima.U proljeÊe presadite sijanceu duboko, vlaæno tlo ∑ idealnobi bilo da im je korijenje u sjeni,a vrhovi stabljike na suncu.

©tetnici i bolestiBiljne uπi najËeπÊi su πtetnik kojinapada ljekovitu aneliku. InaËe,biljku rijetko napadaju bolesti.

Berba stabljika,listova i sjemenkiPotkraj proljeÊa berite mlade,mekane listove koje moæeteupotrijebiti svjeæe. Stabljikekoje su izrasle u drugoj godini

rasta upotrijebite za kuhanjeu kompotima ili ih moæetekandirati ∑ svijetlozelene uπeÊerenetrakice Ëesto se upotrebljavajuza ukraπavanje torti i slastica.Zrele sjemenke sakupite ujesen.

Priprema i kuhanjeKomadiÊe svjeæih, oguljenih stabljika∑ nasjeckane poput celera bjelaπa ∑dodajte u salate. Nasjeckane stabljiketakoer daju nov i zanimljiv okusvoÊnim kompotima, na primjerod jabuka ili rabarbare, ili voÊnimpitama i drobljencima. Takoer seupotrebljavaju u dæemovima i voÊnimzimnicama. Stabljike ljekovite anelikenisu prikladne za zamrzavanje.

Kandirane stabljike dobivajuse kuhanjem u πeÊernom sirupu.

Meki listovi imaju gorkast okus,koji pomalo podsjeÊa na sladiÊ,a slaæe se dobro s ribom i dajeposebnu svjeæinu zelenim salatama.

Sjemenke imaju blag okuspoput anisa i upotrebljavaju seu bliskoistoËnim i marokanskim jelima.Ekstrakt korijena upotrebljava sekao aroma u aperitivima i likerima.

Anelika, ljekovita

Anelika, ljekovita(Angelica archangelica)

visoka je ljekovita biljkas velikim cvjetnim glavicamaa pripada porodici perπina.Lijepo se istiËe u pozadinigredice s aromatiËnim biljemili cvijeÊem, pogotovo kaddosegne svoju punu visinuod 2 ∑ 3 m.

Ljekovita anelika jedvogodiπnja biljka kojaodumire poπto baci sjeme.No ako se stabljike odreæeprije cvatnje, njezin se vijekmoæe produljiti za nekolikogodina.

Stabljike imaju okus sliËananisu i izvrsne su u kompotimaod jabuka ili rabarbare. Uberitemlade stabljike i postrane izbojeza kandiranje, a od listova moæetepripremiti osvjeæavajuÊi biljni Ëaj.

SJETVAJESENU rujnu posijte netom sazrelesjemenke i dræite ih vani.PROLJE∆EPresadite mlade biljke na njihovotrajno mjesto.

BERBAKASNO PROLJE∆E I LJETOBerite mekane listove za salate;stabljike za voÊne kompote.RANA JESENSakupite sazrele sjemenke zakuhanje/sjetvu.

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SJETVE I BERBE

ZahvaljujuÊi blagu, ali osebujnuokusu artiËoke su meu

najcjenjenijim povrtnim kulturama.Osim πto su ukusne, one plijenepozornost svojim izgledom,a njihovi srebrnastosivi listovisavrπen su kontrast ljetnimcvjetovima. Zbog toga ih seËesto uzgaja u gredicamazeljastih biljaka.

ArtiËokama je potrebno otvoreno,sunËano mjesto s bogatim i dobroocjeditim tlom. Svaka zrela biljka

artiËoke dat Êe i do πest glavicatijekom lipnja i srpnja,a s iste biljke u sljedeÊih πestgodina moÊi Êete ubirati glavice,iako Êe one s vremenom postajatisve manje i æilavije.

Povijest nije zabiljeæila ime pustolovnagurmana koji je otkrio da je donji diocvjetnih listiÊa (ljusaka) na glaviciartiËoke ∑ koja izgledom podsjeÊa naËiËak ∑ jestiv, baπ kao i samo srediπteili srce glavata cvijeta. Tko god on bio,sigurno je uæivao u svome otkriÊu.

ArtiËoka

Planiranje uzgojaArtiËoke uspijevaju u krajevimas blagom klimom, a u vrtu pronaitezaπtiÊen i sunËan kutak za njihovusadnju.

Zimu prije sadnje, u tlo ukopajteneπto zrela komposta ili stajskogagnoja i ostavite grubo prekopano tlodo proljeÊa. Zatim grabljama finousitnite sadnu povrπinu i prihranitesa 90 g gnojiva opÊe namjene pometru Ëetvornom.

Koliko biljaka uzgajati?Broj biljaka koje Êete uzgajati ovisit Êeo tome koliko su artiËoke omiljene uvaπoj obitelji ∑ i koliko prostora imate.Potrebno ih je posaditi na razmak od1 m sa svih strana, no ako nematedovoljno prostora, svaku biljku moæeteposaditi zasebno u pozadini gredicesa zeljastim ili mjeπovitim biljkama.ArtiËoke narastu u visinu 1,2 ∑ 1,5 m.

SorteNajËeπÊi su kultivari Green Globei Purple Globe. Kultivar Purple Globeotporniji je od kultivara Green Globei prikladniji je za uzgoj u hladnijimkrajevima.

Savjeti o uzgojuIako Êe biljka artiËoke rasti i cvjetatiotprilike πest godina, cvjetne Êeglavice s godinama postajati svemanje, a nakon tri ili Ëetiri godinenerijetko i æilavije. Bilo bi dobrosvake godine zamijeniti nekolikobiljaka novima tako da uvijek imatedio novih biljaka koje dozrijevaju i diostarijih Ëiji se æivotni vijek zavrπava.

Da biste zapoËeli uzgoj, u travnjukupite mlade sadnice ili izbojeiz korijena i posadite ih u dobronagnojeno tlo na jednaku dubinuna kojoj su bile u rasadniËkimgredicama ili posudama. U svibnjusadnice malËirajte obilnom koliËinomstajskoga gnoja ili komposta.

Za suπna vremena, pogotovotijekom intenzivna rasta mladih biljaka,redovito ih zalijevajte. Mlade Êe biljkeveÊ do kolovoza ili rujna imati nekolikoglavica, no prve je godine bolje poticatinjihov rast uklanjanjem pupova Ëim sepojave. Tako Êe sljedeÊih sezona imativeÊe glavice.

U njihovoj drugoj ili treÊoj godinipustite neka se svaka biljka razvijedo samo Ëetiri ili πest stabljika.Ostavite cvijet na srediπnjoj stabljici ∑takozvanu ≈kraljevsku glavu√ ∑ i joπnekoliko na krajevima postranih izboja.Ostale pupove na postranim izbojimaotrgnite ili odreæite kako biste imalikvalitetan urod.

U studenome glavnu stabljikuodreæite gotovo do zemlje,zagrnite tlom i prekrijte slamom.

Iskoristite izbijeljene izbojePrije no πto trogodiπnju iliËetverogodiπnju biljku odbacite,iskoristite njezine posljednje izboje.Izbijeljeni izboji su jestivi. Poπtouberete glavice, odreæite listovei ostavite neka izrastu mladi izbojido visine 60 cm.

Izboje umotajte u crnu plastiËnufoliju ili u pakpapir kako bi seizbijelili. Takve izboje moæete jestisirove ili kuhane, poput celera bjelaπa.

SADNJAPROLJE∆E

MAL»IRANJEOD KRAJA PROLJE∆ADO PO»ETKA LJETA

UKLANJANJE PUPOVA(1. godina)OD KRAJA LJETA DO PO»ETKAJESENI

BERBA(2. i 3. godina)LJETO (LIPANJ ∑ SRPANJ)

REZANJE STABLJIKE(2. i 3. godina)OD KRAJA JESENI DO PO»ETKAZIME

DIJELJENJE IZBOJA(2. i 3. godina)KASNA JESEN ILI PROLJE∆E

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SADNJE I BERBE

UZG

OJ

IKU

HA

NJE

|ArtiËoka

69

Dijeljenje izboja U proljeÊe ili potkrajjeseni, πtihaËom ili oπtrim noæemodvojite jake izboje zajedno s dijelomkorijena matiËne biljke.

Presaivanje Izboje posadite na razmakod 1 m oko cijele biljke. Ako izbojedijelite ujesen, posadite ih u posude iostavite u negrijanu klijaliπtu da prezime.

UZGOJ NOVIH BILJAKA IZ MATI»NE BILJKE

Prekrivanje tijekom zime Biljkezaπtitite slamom, ogradite æiËanommreæom i prekrijte pauËinastom folijom.

©tetnici i bolestiArtiËoke su uglavnom sigurneod πtetnika, no u vlaænim uvjetimapuæevi golaÊi i puæevi s kuÊicomkatkad mogu uzrokovati probleme;artiËoke takoer mogu napasti crnelisne uπi. NajËeπÊa bolest koja napadaartiËoke je plamenjaËa.

Berba i skladiπtenjeGlavice na odraslim biljkamadozrijevaju u lipnju ili srpnju.Berite ih, poËevπi od srediπnjeglavice, dok su joπ zelene i doksu im ljuske Ëvrsto zatvorene.Vrtlarskim πkarama odreæiteglavice, a zatim svaku stabljikuskratite na pola. Glavice napostranim izbojima najbolje jebrati kad narastu otprilike doveliËine kokoπjeg jajeta. Sitne, mladeglavice mogu se kuhati i jesti cijele.

Vidi takoer zamrzavanje(252. stranica.).

Priprema i kuhanjeGlavica artiËoke, na vrhu æilavestabljike, ima Ëvrste listiÊe ili ≈ljuske√∑ struËni naziv je brakteje ∑ zbijeneoko plitke baze ili srca artiËoke.Unutar srca nalazi se debelavlaknasta sredina. Jestivi dijeloviartiËoke su donji mesnati dijelovilistiÊa u obliku polumjeseca te srceartiËoke.

Oko prekrivene stabljike staviteæiËanu mreæu i prekrijte dvostrukimslojem pauËinaste folije.

Uzgoj novih biljakaU proljeÊe ili potkraj jeseni, na biljkamastarima najmanje tri godine odaberitesnaæne izboje visoke otprilike 25 cm.Okomito ih odreæite oπtrim noæemili πtihaËom, zadræavajuÊi dio korijenaispod izboja. Poπto odvojite izboj,odbacite ostatak biljke.

Izboje koje ste uzeli u travnjumoæete odmah posaditi na njihovatrajna mjesta. Ako ste ih uzeli ustudenome, posadite ih u posudeispunjene kompostom za sadnjui stavite u hladno klijaliπte prekozime. Na proljeÊe ih presadite nanjihovo trajno mjesto.

Bari

ca|U

ZGO

JI

KUH

AN

JE70

PripremaDa biste artiËoku pripremiliza kuhanje, odreæite dio uzstabljiku zajedno s bazomglavice i odstranite oπteÊenevanjske listiÊe. Ako æelite,moæete odrezati vrh glavice,a πkarama moæete odrezatii vrπke preostalih listiÊa, no tonije neophodno. Dobro jeoperite i postavite naopaËkeda se ocijedi.

Sve rezane plohe namaæitelimunovim sokom kako ne bipotamnjele. Vlaknastu sredinumoæete odstraniti prije ili nakonkuhanja. Raπirite vanjske listiÊei iπËupajte manje unutarnjelistiÊe dok ne doete do vlaknastesredine. ÆliËicom sastruæitenejestiva vlakna priËvrπÊenaza srce artiËoke. Ako Êeteupotrijebiti samo srce, prije noπto sastruæete vlaknastu sredinu,odstranite sve vanjske listiÊei srce namaæite limunovimsokom.

KuhanjeVeliku posudu napunite vodom,dodajte soli i 2 ælice limunovogsoka. Vodu zakuhajte, a zatimdodajte pripremljene artiËokei kuhajte 40 ∑ 50 minuta ili dokne omekπaju ∑ kad se listiÊi budulako odvajali od glavice. Izvaditeiz vode i ostavite naopaËke da seocijede.

Posluæivanje i jeloKuhane artiËoke moæete posluæitivruÊe s rastopljenim maslacemili umakom hollandaise, ili hladnes preljevom od ulja i octa. Otrgnitesvaki listiÊ i mesnati dio umoËiteu maslac ili umak i lagano zagrizite.Lagano zubima sastruæite mesnatidio listiÊa, a vlaknastu sredinuizvucite.

Najprije uberite najveÊu, srediπnjuglavicu, a zatim manje glavicena postranim izbojima.

BERBA GLAVICA

Srediπnjaglavica

Postranaglavica

Berba Oπtrim noæem ili vrtlarskimπkarama, odreæite glavicu sa stabljike.

PRIPREMA ZA KUHANJE

Oreæite vrπke listiÊa ako æelite.

Odstranite vlaknastu sredinu;prije kuhanja æliËicom sastruæitenejestivu vlaknastu sredinu.

Dijelovi artiËoke prikazujukako su cvjetni listiÊi pri dnuspojeni za srce artiËoke.

SrceartiËoke

Vlaknasta sredina

Mesnatidio listiÊa

Barica, ili barica ranocvjetnaili repnica, jednogodiπnja

je biljka i jedno od rijetkogpovrÊa koje Êe uspijevatiu vlaænu i sjenovitu dijeluvrta. Takoer je otpornai zato se isplati uzgajatikako biste zimi imali svjeæesalatne listove koji okusompodsjeÊaju na potoËarku.Postoji i kultivar proπaranihlistova koji moæete uzgajatiu posudama ili u mjeπovitimukrasnim gredicamai upotrebljavati kao ukrasu jelima.

Planiranje uzgojaOdaberite vlaæno i, po moguÊnosti,sjenovito mjesto. Prilikomprekopavanja buduÊe gredice,tlu dodajte zreloga stajskog gnojaili komposta u omjeru od jednekante po metru Ëetvornom.

Koliko biljaka uzgajati?Baricu posijte u oæujku kako bisteimali ljetnu berbu, te ponovnou rujnu za zimsku berbu. S otprilikeπest do osam biljaka ljeti i osamdo deset zimi, imat Êete stalanprinos svjeæih zelenih listova.

KultivariSjeme barice potraæite u sjeme-narnama i vrtnim centrima.

Savjeti o uzgojuSjemenke posijte u brazdu duboku5 mm. Ako je tlo imalo suho, prijesjetve dobro ga zalijte vodom.

Kad sijanci dovoljno izrastu,prorijedite ih na razmak od 20 cm.Tlo odræavajte vlaænim, pogotovotijekom suπnih, ljetnih danai malËirajte zrelim stajskim gnojemili kompostom, ili vlaænim tresetom.

Baricu moæete uzgajati i u posu-dama promjera 18 cm ispunjenimakompostom opÊe namjene. U svakuposudu posijte po tri ili Ëetiri sjemenkei kad se sijanci pojave, uklonite onenajslabije, ostavljajuÊi samo najsnaænijebiljËice. Posude stavite na djelomiËnosjenovito mjesto i redovito ih zalijevajte.

©tetnici i bolestiPuæevi golaÊi i puæevi s kuÊicommogu zadavati probleme meunasadima barice, dok s bolestimaneÊete imati brige.

Berba i skladiπtenjeBarica brzo raste i prvu berbu listovamoæete oËekivati veÊ osam tjedananakon sjetve. Najprije oberite vanjske

Barica

listove, a iz srediπta barice niknutÊe novi listovi. Kod starijih biljakaodbacite tvre, vanjske listovei berite samo one iz sredine. Baricane moæe dugo stajati, zato beritesamo onoliko koliko vam treba.

Priprema i kuhanjeBarica je vrlo sliËna potoËarkiili draguπcu, no listovi su jojsitniji i imaju jaËi okus. Zbogtoga ih berite dok su mladi.

Baricu moæete upotrijebiti kaozamjenu za potoËarku u jelimagdje sluæi kao ukras, pogotovo uzpeËenu piletinu i divljaË. Moæe seupotrebljavati i kao baza za juhe (vidiJuha od potoËarke, 225. stranica).

Listove berite netom prije upotrebei pripremite jednako kao πto bistepripremili potoËarku.

Baricu upotrijebite kao sastojaku mijeπnim ili zelenim salatama,ili je kombinirajte s kriπkama naranËei zaËinite francuskim preljevom.

SJETVAPosijte u brazde duboke 5 mm.• Za zimsku berbuJESEN• Za ljetnu berbuPROLJE∆E

PRORJE–IVANJEProrijedite sijance na razmakod 20 cm.• Zimska i ljetna berbaProrjeujte kad sijanci dovoljnoizrastu.

BERBA• Zimska berbaOD KASNE JESENI DO RANE ZIME• Ljetna berbaOD KASNOG PROLJE∆A

UZG

OJ

IKU

HA

NJE

|Bijelikorijen71

Bijeli korijen poznat jejoπ i kao ≈vrtna kamenica√

zbog svoga osebujna okusa.Ti dugi, mesnati korijeniupotrebljavaju se krajemjeseni i tijekom zime.

Nije dobar za manjepovrtnjake jer zauzimaprostor tijekom veÊeg dijelauzgojne sezone. Ako imatemanji povrtnjak, posijte samojedan kraÊi red, a tijekomranog proljeÊa sjemenkebijelog korijena moæete posijatizajedno sa salatom i rotkvicom,kao meu kulturama.

Planiranje uzgojaBijeli korijen najbolje Êe uspijevatina laganu ilovastom tlu, no dobroÊe rasti i u svim ostalim vrstamatala, osim u teπkom glinenom tlu.Biljku nemojte uzgajati na nedavnonagnojenu tlu.

Ujesen ili na zimu, iskopajte plitakrov na mjestu gdje namjeravateuzgajati bijeli korijen, pa usitnite tlopri dnu rova. Tijekom zime ostaviterov otvoren kako bi niske temperaturei mraz dodatno razbili tlo.

KultivariObiËno se mogu nabaviti samodva kultivara.Mammoth, kultivar duga korijenai slatkasta okusa.Sandwich Island, kultivar bujnarasta i velika korijena.

Savjeti o uzgojuU proljeÊe, sjemenke rijetko posijteu pripremljeno tlo, u brazde duboke1 cm. Ako Êete zasijati viπe redova,rasporedite ih na razmake od 30 cm.Kad sijanci izrastu dovoljno veliki,prorijedite ih na razmak od 25 cm.Lagano okopavajte izmeu redova,zagrÊuÊi zemlju prema biljkama.

©tetnici i bolestiBijeli korijen biËno nema problemasa πtetnicima. Jedna od rijetkihbolesti koja napada nasadebijeloga korijena jest bijela hra.Ta gljiviËna bolest zahvaÊa listove,prekrivajuÊi ih mjehuriÊimaprepunima bijelih, praπkastihspora. Jedina mjera zaπtite jestizvaditi i spaliti oboljele biljke.

Berba i skladiπtenjeBijeli korijen vadi se od sredinejeseni. BuduÊi da je otporan,moæe ostati u zemlji dok vamne zatreba.

Prilikom vaenja, pazite dane oπtetite korijen jer Êe pustitisok, kao i cikla. Da biste to sprijeËili,s obje strane reda razrahlite tlovilama i lagano ga odignitekako bi se korijenovi oslobodiliiz zemlje. Vile zabodite dubokou tlo.

Dio biljaka ostavite u zemljikako bi pustile mlade izboje,koje Êete moÊi brati tijekomproljeÊa. Izboje moæete izbijelititako πto Êete ih zagrtati tlomkako budu rasli. Blijedi, njeæni izbojimogu se jesti svjeæi u salatama.Neizbijeljene lisne izboje bijelogakorijena moæete kuhati kao i svakodrugo zeleno lisnato povrÊe.

Priprema i kuhanjeBijeli korijen vrlo je sliËan crnomekorijenu. Oba su duga, tankai jedina oËita razlika je, kako imi naziv kaæe, u boji; bijeli korijen jeblijedosmeaste boje, dok je crnikorijen crn. Oba imaju meko, bijelo,slatkasto meso, no okus bijelogakorijena podsjeÊa na okuskamenica.

Oba korijena pripremaju sejednako; pod mlazom hladnevode Ëetkicom izribajte korijenove,obreæite im krajeve i tanko ih

ogulite ili ostruæite. Kratko ihisperite i izreæite na komade duge2,5 ∑ 5 cm.

Pripremljene korijenove staviteu posudu i prelijte kipuÊom, blagoposoljenom vodom tek toliko da ihprekrije, i dodajte 1 ælicu limunovogsoka ili bijelog vinskog octa kakone bi potamnjeli. Kuhajte 20 ∑ 30minuta ili dok ne omekπaju.

Listove bijeloga korijena operite,posuπite, sitno iskoπite i dodajte usalate, ili ih skuhajte poput πpinata.Izbijeljene izboje bijeloga korijena,koji se beru krajem zime, moæetekuhati kao πparoge.

I bijeli i crni korijen izvrsni suu zimskim salatama. KorijenoveoËistite, krupno naribajte, poπkropitelimunovim sokom i zaËinite preljevomod majoneze, kiselog vrhnja ili uljai octa.

Bijeli korijen sa siromOËistite 500 g bijeloga korijenai izreæite na komade duge 5 cm.PovrÊe kuhajte u kipuÊoj, blagoposoljenoj vodi kojoj ste dodali jednuælicu limunovog soka. Kuhajte nalaganoj vatri 25 ∑ 30 minuta, ili dokpovrÊe ne omekπa. Kuhano povrÊedobro ocijedite i dræite na toplom.

Bijeli korijen

SJETVASjemenke posijte u brazde duboke1 cm.PROLJE∆E

PRORJE–IVANJEKad sijanci dovoljno izrastu,prorijedite ih na razmakod 25 cm.

BERBAKASNA JESEN

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SJETVE I BERBE

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SJETVE I BERBE

U velikoj posudi rastopite75 g maslaca, dodajte kuhani bijelikorijen i dobro izmijeπajte da sekomadi obloæe maslacem. Posipajtenaribanim muπkatnim oraπËiÊem,izgrabite u zdjelu za posluæivanjei posipajte sa 50 g sitno naribanasira. Posluæite kao prilog uz peËenomeso, πunku ili slaninu.

Kuhani bijeli korijen takoermoæete posluæiti s bijelim umakomod sira zaËinjenim naribanimmuπkatnim oraπËiÊem.

Bijeli korijen s kuhanimumakom od æumanacaOËistite 500 g bijeloga korijenai izreæite na komade duge 2,5 ∑ 5 cm.PovrÊe kuhajte u kipuÊoj, blagoposoljenoj vodi kojoj ste dodali jednuælicu limunovog soka. Kuhajte nalaganoj vatri 25 ∑ 30 minuta, ili dokpovrÊe ne omekπa. Kuhano povrÊedobro ocijedite i dræite na toplom.

Dok se bijeli korijen kuha, u zdjeludodajte sok 1 limuna i 1 ælicu hladnevode. Primijeπajte 2 lagano umuÊenaæumanca i stavite zdjelu nad posudus uzavrelom vodom.

Od 100 g maslaca otkinitekomadiÊ i dodajte æumancima.Mutite pjenjaËom dok se umakne zgusne. Sklonite zdjelu s vodenekupelji i postupno umutite ostatakmaslaca, komadiÊ po komadiÊ.Svaki put prije no πto dodatenov komadiÊ maslaca, umak dobroizmijeπajte. ZaËinite solju i papromprema ukusu i primijeπajte 4 ælicelagano izmijeπana punomasnogvrhnja. Zagrijte umak nad vodenomkupelji.

Ovo ukusno jelo zahtijeva maloviπe truda, ali njime Êete oduπevitisvoje goste. Posluæite ga uz peËenomeso, peËenu piletinu ili ribu.Umjesto bijelog korijena, u ovomereceptu moæete upotrijebiti i crnikorijen (vidi 91. stranicu).

Blitva i πpinat-blitvapripadaju porodici

lobodnjaËa i obje se moguuzgajati kao zamjena zaπpinat jer se lakπe uzgajajui duæe ih moæete brati.Blitvini su listovi izgledomsliËni πpinatu, no imajukarakteristiËnu debelulisnu peteljku koja moæebiti bijela, æuta ili crvenkasta,ovisno o kultivaru. Listovemoæete brati dok su mladii jesti cijele, ili ih ostavitida izrastu, kad i same peteljkepostaju prava poslastica.Peteljke se odvajaju od listovai kuhaju se kao πparoge.

©pinat-blitva, ili rebrastablitva, nalikuju listovimacikle, samo πto nisu proπaranicrvenom bojom. Okus mladihi kratko prokuhanih listovagotovo da se i ne razlikujeod πpinata. Poπto uberetelistove, iz biljke Êe izniknutinovi.

Planiranje uzgojaBlitva i πpinat-blitva mogu ostatiu tlu i do 12 mjeseci. To znaËida, za razliku od πpinata, njih nemoæete uzgajati kao meukulturui morate im dodijeliti trajnu gredicuu rotacijskom sustavu uzgoja povrÊa.Biljkama je potrebno dobro nagnojenoi temeljito obraeno tlo.

Blitva i πpinat-blitva

©pinat-blitva

Blitva

Dva tjedna prije sjetve, u tlozagrabljajte opÊenamjenskognojivo u omjeru od 60 g pometru Ëetvornom.

Koliko biljaka uzgajati?Jedan red dug 6 m zasijan blitvomili πpinat-blitvom bit Êe dovoljanjednoj prosjeËnoj obitelji za redovituviπetjednu berbu svjeæih listova.

Kultivari blitveBright Lights, kultivar Ëije peteljkemogu biti crvenkaste, ljubiËaste,naranËaste, æute, zelene i prugaste.Bright Yellow, kultivar æutih peteljki.Lucullus, kultivar bijelih peteljki.Rhubarb ili Ruby, kultivar grimiznihpeteljki.

SJETVA• BlitvaSREDINA PROLJE∆A• ©pinat-blitvaSREDINA PROLJE∆ASjemenke posijte u brazde duboke2,5 cm na razmak od 10 cm,a izmeu redova ostavite razmakod 40 cm.

PRORJE–IVANJE• BlitvaKad sijanci dovoljno izrastu,prorijedite ih na razmak od 30 cm.• ©pinat-blitvaKad sijanci dovoljno izrastu,prorijedite ih na razmak od 30 cm.

BERBAOD LJETA DO RANE ZIMEZa kuhanje, berite vanjskelistove kad dovoljno narastu.Pokoji unutarnji mladi listuberite za salate. Redovitomberbom potiËe se nov rast.

KRATAK PREGLEDRASPOREDA SJETVE I BERBE

Blit

vaiπ

pina

t-bl

itva

|UZG

OJ

IKU

HA

NJE

72

UZG

OJ

IKU

HA

NJE

|Blitvaiπpinat-blitva

73

Kultivari πpinat-blitveScenic, kultivar je kojega vrijediodabrati jer se rijetko osjemenjujeprve sezone; podnosi manje idealneuzgojne uvjete.

Savjeti o uzgojuBlitvu i πpinat-blitvu posijtesredinom proljeÊa u brazdeduboke 2,5 cm, a sjemenke posijtena razmake od 10 cm. Ako Êetesijati viπe redova, izmeu njihostavite razmak od 40 cm.

»im sijanci dovoljno izrastu,prorijedite ih na razmake od30 cm. Biljke redovito zalijevajtei okopavajte kako bi gredicabila Ëista od korova.

Ujesen biljke zaπtitite pokrovomkako bi listovi ostali u dobromstanju za berbu tijekom jesenii poËetkom zime.

NezaπtiÊene biljke uglavnomvenu s dolaskom zime, ali naproljeÊe iz njih niËu novi listovi.No, tijekom druge sezone biljkese brzo osjemene i to je znakda gredicu morate raπËistitii blitvu ponovno posijati.

©tetnici i bolestiNasadi blitve i πpinat-blitveuglavnom nemaju nekih veÊihproblema s bolestima, a odπtetnika, najveÊa su im prijetnjapuæevi golaÊi i puæevi s kuÊicom.

Berba i skladiπtenjeZa kuhanje berite vanjske listovekad dovoljno narastu. Unutarnjemlade listove moæete pomalo bratii dodati ih u salate. ©pinat-blitvaima neπto jaËi okus od πpinata, zatolistove treba brati dok su mladi.»ak i ako vm ne trebaju za kuhanje,listove valja redovito brati kakobi se potaknuo daljnji rast. Starelistove bacite na kompostiπte jerÊe biti pretvrdi i neukusni za jelo.

Listove je najbolje jesti doksu svjeæi, no moæete ih oprati,posuπiti, staviti u plastiËnuvreÊicu i dræati u hladnjakune dulje od dva dana.

Vidi takoer zamrzavanje(252. stranica).

Priprema i kuhanjeObje vrste povrÊa upotrebljavajuse i kuhaju jednako kao πpinat.Peteljke blitve moæete odvojitiod listova i kuhati ih kaomorsko zelje ili kao πparoge.

Kad kuhate listove, ne morateim dodavati vodu jer sami sadræevisok postotak vode. Zbog toga,kuhanje na pari daje najboljerezultate. Listove takoer moæetesmo kratko propirjati u tavi s onomalo vode πto na njima ostanenakon pranja.

Listovi obiju biljaka imajupomalo gorkast, zemljan okusi zato ih djeca nerado jedu ∑ no,moæda budu viπe voljeli svjeæe,blage, mlade listove kao nadjevu sendviËima.

Blitvu i πpinat-blitvudodajte u pizze, kao πtobiste dodali listove πpinata ∑operite ih, iskoπite i kratkopropirjajte na suhoj tavi dokne uvenu. Dobro ih ocijeditei rasporedite po umaku odrajËica, a zatim prekrijtenaribanom mozzarellomi poπkropite maslinovimuljem.

Svjeæe listove dodajtenaglo pirjanim istoËnjaËkimjelima koju minutu prijekraja kuhanja;ili kosanepirjane listove, zajedno sasirom i kockicama slanineprimijeπajte umuÊenim jajima,izlijte u kalup obloæen tijestomi ispecite ukusan quiche.

©arenilo na tanjuru Iako standardni kultivari blitve imaju blijedozelene ili bijele peteljke, mogu se pronaÊi i brojni raznobojnikultivari; potraæite kultivare lijepih ruæiËastih, crvenih, naranËastih i æutih peteljki sa sjajnim zelenim listovima.

312KA

ZALO

Masno otisnute natukniceoznaËavaju glavne naslove.Koso otisnute natuknice oznaËavajuilustracije i njihove opise.

Aadzuki, grah 137agrumi vidi naranËe i limunialpske jagode 129, 131ameriËka pepelnica ogrozda 242amonijev sulfat 19anelika, ljekovita 68antraknoza 242aromatiËna amfora 10aromatiËni ocat 299 ∑ 301

metoda 299pribor 299recepti

s aromom celera 299s aromom Ëeπnjaka 299s aromom Ëili papriËica 299s aromom estragona 300s aromom hrena 299s aromom krastavca 299s aromom lavande 299s aromom luka 300s aromom metvice 300s aromom ruæinih latica 300

artiËoke 68 ∑ 70izboji 69priprema i kuhanje 69recept, artiËoke à la grècque 264uzgoj 69zamrzavanje 259

Bbademi 183bakterije 252bakterijska paleæ kruπke 242bakterijska paleæ listova 245bakterijski rak 242barica 70 ∑ 71

klice 137bazgove bobice, ≈porto√ od 310bazgove bobice, sirup od 285bazgove bobice, vino od 310baziËnost tla 20berba plodova 40 ∑ 41bijela truleæ 242bijeli korijen 71 ∑ 72

priprema i kuhanje 71 ∑ 72

receptibijeli korijen s kuhanim umakom

od æumanaca 72bijeli korijen sa sirom 71

uzgoj 71biljne uπi 238, 244, 247, 248, 249blanπiranje plodova za zamrzavanje

259blitva 72 ∑ 73

uzgoj 72priprema i kuhanje 73

bob 74 ∑ 75konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 75recepti

salata od boba 231sloæenac s povrÊem i slaninom 265

uzgoj 58, 74 ∑ 75zamrzavanje 259

bolesti prenoπene tlom 247bolesti, simptomi i naËin suzbijanja

242 ∑ 247bor 21

nedostatak 244boraË 75borovnice 76 ∑ 77

priprema i kuhanje 77razmnoæavanje 76recept, mafini s borovnicama 77

vino od borovnica 309æele od borovnica 279

uzgoj 76 ∑ 77zamrzavanje 257

bosiljak 77 ∑ 78recept, ulje s bosiljkom 302

bouquet garni 302breskve 78 ∑ 81

berba i skladiπtenje 41konzerviranje u staklenkama 268priprema i posluæivanje 81razmnoæavanje 53recepti

crème brulée od bresaka 264dæem od bresaka 276dæem od bresaka i kruπaka 276Ëatni od bresaka 294kuhane breskve sa slatkom

kremom 81peËene breskve s karijem 81ukiseljene breskve 291

rezidba 80suπenje 300uzgoj 46, 79 ∑ 80zamrzavanje 258

brokula, kalabrijska 81 ∑ 82priprema i kuhanje 83uzgoj 82

brokula sprouting 81 ∑ 82priprema i kuhanje 83uzgoj 82zamrzavanje 260

brusnice 76 ∑ 77recepti

Ëatni od brusnica i jabuka 294umak od brusnica 77

brusnice, europske (niske) 76bubamare 249buhaËi 238bundeva i patiπon 83 ∑ 84

priprema i kuhanje 83recepti

Ëatni od bundeve 295≈indijansko trojstvo√ 235juha od bundeve 84, 266pita od bundeve 84

uzgoj 58, 83zamrzavanje 262

Cceler bjelaπ 85 ∑ 86

izbjeljivanje u humcima 86konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 86 ∑ 87recepti

celer s paprikom 298pita s povrÊem 266sloæenac od celera i poriluka 265ukiseljeni celer s krastavcima 289vino od celera 310zimska juha 266

samoizbjeljivi celer 85 ∑ 86uzgoj 85 ∑ 86zamrzavanje 260

celer korijenaπ 87 ∑ 88priprema i kuhanje 88recepti

gusta povrtna juha 266salata od celera remoulade 88

skladiπtenje 40, 87uzgoj 98zamrzavanje 260

cikla 88 ∑ 91konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 91recepti

cikla s hrenom 298cikla s kupusom 298

Ëatni od cikle 293pirjana cikla 266ukiseljena cikla 288 ∑ 289vino od cikle 309

skladiπtenje 40, 91uzgoj 88 ∑ 89zamrzavanje 259

ciste zlatne krumpirove nematode 238colcannon 134crna noga 242crni graπkov savijaË 238crni korijen 91crni ribiz vidi ribiz, crnicrvci 238crveni kupus 156 ∑ 158crveni pauk 241cvijeÊe, jestivo 92

uzgoj 92za salate 92za slastice 92

cvjetaËa 93 ∑ 96konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 95recepti

ljetno varivo 231mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289povrtna juha 266ukiseljena cvjetaËa 287, 289ukiseljene luËice, cvjetaËa i

krastavci 288ukiseljene luËice, cvjetaËa, mahune

i tikva 288zapeËena cvjetaËa sa slaninom 299

skladiπtenje 40, 96uzgoj 58, 93 ∑ 95zamrzavanje 260

cvjetaËa Romanesco (zimska) 93 ∑ 96cvjetne muhe 249cvrËci 238

»Ëatniji 292 ∑ 295

metode 292 ∑ 293pribor 292problemi 293recepti

indijski Ëatni 294mijeπani voÊni Ëatni na kineski

naËin 294od bresaka 294od brusnica i jabuka 294od bundeve 295

od cikle 293od damaπkih πljiva 294od jabuka 293od jabuka i crvenih paprika 293od jabuka i rajËica 293od kruπaka i limuna 294 ∑ 295od kruπaka i umbira 294od kupina i jabuka 293od marelica 293od mijeπanog voÊa 294od ogrozda 294od paprika 295od rabarbare 295od rajËica 295od tikve i jabuka 294od πljiva 295

Ëeπnjak 96priprema i kuhanje 96recepti

ocat s aromom Ëeπnjaka 299prepeËenac sa Ëeπnjakom 96ulje sa Ëeπnjakom 302

skladiπtenje 40, 96uzgoj 96

ËiËci 44, 45ËiËoka 97

priprema i kuhanje 97recept, juha od ËiËoke i dimljene

ribe 235uzgoj 97zamrzavanje 259

Ëili papriËice 184recepti

Ëili papriËice s jabukama 298ocat sa Ëili papriËicama 299

Ëokoladnosmee pjege 242Ëubar 99

Ddamaπke πljive 216 ∑ 217

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 217recepti

Ëatni od mijeπanog voÊa 294dæem od damaπkih πljiva 276Ëatni od damaπkih πljiva 294pita od damaπkih πljiva i jabuka 217sir od damaπkih πljiva 282ukiseljene damaπke πljive 291umak od damaπkih πljiva 296vino od damaπkih πljiva 310

uzgoj 216 ∑ 217zamrzavanje 257

Kazalo

od kupina 275od kupina i bazgovih bobica 275od kupina i jabuka 275od malina 277od marelica 275od ogrozda 276od ogrozda i bazge 276od rabarbare i umbira 277od suhih marelica 275od tikve i marelica 276od tikve i umbira 276od treπanja 275od treπanja i crvenog ribiza 276od zelenih ringlo πljiva 276od πljiva 277

toËka zguπnjavanja 273zamrzavanje voÊa za 257, 258

Eelementi u tragovima 18endivija 103 ∑ 105

eskariol 103izbjeljivanje 104kovrËava 103priprema i kuhanje 104recepti

pirjana endivija 105salata od endivije i maslina 105

uzgoj 104estragon 105

kuhanje s 105recepti

maslac s estragonom 105ocat s aromom estragona 300

uzgoj 105

FF1 hibridi 34feromonske zamke 14folijarna prihrana 19 ∑ 20fosfati 18, 20, 21fungicidi vidi pesticidi i fungicidi

Ggangrena 242glifosat 43glinena tla 15 ∑ 16gljive 106 ∑ 107

kupovni pribor za uzgoj gljiva106 ∑ 107

priprema i kuhanje 107

receptikeËap od gljiva 297palaËinke punjene gljivama 265riæoto s gljivama 107tjestenina s gljivama i pinjolima

107ukiseljene gljive 289

suπenje 301uzgoj 106 ∑ 107zamrzavanje 261

gljiviËne bolesti 36, 248gnoj

konjski i stajski 18organska 18 ∑ 19ostaci prerade ovËje vune 19peradarski 19vidi takoer kompost

gnojivafolijarna prihrana 19 ∑ 20skladiπtenje i upotreba 20tekuÊa 18, 19u granulama 18umjetna 18, 19

gorke mrlje 242goruπica (klice) 137grablje 12grah mahunar, niski 108 ∑ 109

berba 40patuljasti 108priprema i kuhanje 109puzajuÊi 108recepti

kari s krumpirom i mahunama 231mijeπano ukiseljeno povrÊe 289mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289ukiseljene luËice, cvjetaËa, mahune

i tikva 288uzgoj 36, 58, 108 ∑ 109vidi takoer grah, suhizamrzavanje 259

grah mahunar, visoki 110 ∑ 112podupiranje 110 ∑ 111priprema i kuhanje 112recepti

mijeπano ukiseljeno povrÊe 289mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289uzgoj 36, 40, 110 ∑ 111vidi takoer grah, suhizalijevanje 40, 111zamrzavanje 259

grah, bijeli cannellini 112grah, bijelo-smei 112

grah, sitni bijeli 112grah, suhi 112

recept, ≈indijansko trojstvo√ 235grah, πareni (treπnjevac) 112graπak 113 ∑ 115

berba 40konzerviranje u staklenkama 270mangetout (mahune graπka πeÊerca)

113, 114priprema i kuhanje 114recepti

ljetno varivo 231mahune graπka πeÊerca

s maslacem 115sjetva 36uzgoj 114zamrzavanje 261

grebeniËanje 53, 76grËka piskavica, klice 137grinje πiπkarice 238grmolike voÊke

sadnja 49razmnoæavanje 53rezidba 49 ∑ 51poloæaj 8 ∑ 9zalijevanje 49

groæe 116 ∑ 120oblikivanje loze 117 ∑ 118priprema i posluæivanje 120recepti

groæe u francuskom preljevu 120keËap od groæa 297salata od groæa 120vino 311

suπenje 300uzgoj 116 ∑ 119uzgoj na otvorenome 116 ∑ 118uzgoj u stakleniku 118 ∑ 119zamrzavanje 258

gujavice 249gusjenice 238, 240, 249gusjenice noÊnih leptira 238gusjenice sovica 238

Hheljda 138hladna klijaliπta 36

grijana klijaliπta 60izrada 59poloæaj 8, 28, 60sijanje sjemenki u 36uzgoj kultura u 59vrste 60

hren 120 ∑ 121priprema i kuhanje 121recepti

cikla s hrenom 298ocat s aromom hrena 299rajËice s hrenom 298tjestenina s hrenom 121umak od hrena 121

uzgoj 120 ∑ 121hra 243

Iilovasta tla 15, 16insekticidi 248

vidi takoer pesticidi i fungicidi

JjabuËna osica 239jabuËni savijaË 239jabuke 121 ∑ 128

berba i skladiπtenje 41, 126konzerviranje u staklenkama 268podloge 47priprema i kuhanje 126recepti

aromatiËni namaz od jabuka 282Ëatni od brusnica i jabuka 294Ëatni od jabuka 293Ëatni od jabuka i crvenih paprika

293Ëatni od jabuka i rajËica 293Ëatni od kupina i jabuka 293Ëatni od mijeπanog voÊa 294Ëatni od paprika 295Ëatni od tikve i jabuka 294dæem od jabuka 275dæem od jabuka i datulja 275dæem od jabuka i umbira 275dæem od kupina i jabuka 275Evin puding 264indijski Ëatni 294jabuke i krastavci u slatkokiselom

naljevu 291jabuke s goruπicom 298kolaË od sira i jabuka 264namaz od jabuka 282pita od damaπkih πljiva i jabuka 217pita od dunja i jabuka 103ukiseljeni luk s jabukama 288ukiseljenje jabuke 291umak od jabuka 296vino od jabuka 309

dijeljenje korijenja 53dinja 99 ∑ 101

priprema i posluæivanje 101sorte 100uzgoj 36, 39, 58, 61, 63, 100 ∑ 101uzgoj u klijaliπtu i pod pokrovom

100uzgoj u stakleniku 100zalijevanje 40zamrzavanje 258

domaÊa zimnica vidi konzerviranjehrane

dragoljub, ukiseljene sjemenke 288dud 101 ∑ 102

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 102razmnoæavanje 102recepti

dudovo vino 311peËeni dudovi 102

uzgoj 102zamrzavanje 258

dunja 102 ∑ 103priprema i kuhanje 103recepti

dæem od dunja 277pita od dunja i jabuka 103sir od dunja 282æele od dunja 103, 280

uzgoj 102 ∑ 103zamrzavanje 258

duπik 18, 19, 20, 21dvostruko prekopavanje (polurigolanje)

24, 25, 26

Dædæemovi 271 ∑ 277

pribor 271 ∑ 272metoda 272 ∑ 274od konzerviranog voÊa 274problemi 274recepti

od bresaka 276od bresaka i kruπaka 276od bresaka s jezgrama 276od crnog ribiza 275od damaπkih πljiva 276od dunja 277od hibridnih kupina 276od jabuka 275od jabuka i datulja 275od jabuka i umbira 275od jagoda 277

KAZA

LO313

314KA

ZALO

æele od jabuka 281æele od jabuka i trnine 281æele od kupina i jabuka 279æele od ruæinih latica 280

rezidba i oblikovanje 122 ∑ 126sorte 122, 127 ∑ 128suπenje 300uzgoj 46, 47, 122zamrzavanje 257πtetnici i bolesti 126

jabuke, divlje 129recepti

ukiseljene divlje jabuke 291vino od divljih jabuka 310æele od divljih jabuka 280

uzgoj 129jagoda 129 ∑ 131

alpske jagode 129, 131konzerviranje u staklenkama 268malËiranje 40mjeseËarke 130priprema i posluæivanje 131ptice, zaπtita od 52, 130razmnoæavanje 130 ∑ 131recepti

dæem od jagoda 277Eton mess 131sladoled od jagoda 264

uzgoj 63, 130 ∑ 131zamrzavanje 258

jagodin kornjaπ 239jaja, ukiseljena 289jeæevi 249

Kkadulja 132

receptinadjev od luka i kadulje 132æele od kadulje 281

kalabrijska brokula 81 ∑ 82priprema i kuhanje 83uzgoj 82

kalcij 18kalij 18, 20, 21kalijev klorid 19kalijev sulfat 19kamenitost plodova 243kan 19kapilarno navodnjavanje 56kapljiËno navodnjavanje 56karda (divlja artiËoka) 132 ∑ 133

izbjeljivanje 133priprema i kuhanje 133

mrkvina muha 240uzgoj 132 ∑ 133

kavezi za voÊke 52keËapi vidi umaci, keËapi i prilozikelj pupËar 135 ∑ 136

priprema i kuhanje 136recepti

kelj pupËar s kestenima 136pirjani kelj pupËar 136, 229zapeËeni kelj pupËar 265

uzgoj 39, 135zamrzavanje 260

kelj, lisnati 133 ∑ 134priprema i kuhanje 134recepti

colcannon 134juha od lisnatog kelja 134popeËci od kelja i krumpira 134

uzgoj 133 ∑ 134kesteni 183kineski grah, klice 137 ∑ 138Kineski kupus 158 ∑ 159

priprema i kuhanje 159recepti

kineski kupus sa sezamomi grahovim klicama 159

naglo pirjani kineski kupuss mesom 159

uzgoj 158 ∑ 159kineski ogrozd vidi kivikiselica (πtavelj) 44kiseljenje 285 ∑ 291

aromatiËni naljevi od octa 286hladno kiseljenje 287kiseljenje kuhanog povrÊa

288 ∑ 291kiseljenje svjeæih plodova 287 ∑ 288kiseljenje voÊa 287, 291kisljenje povrÊa 287 ∑ 291metoda 285 ∑ 287pribor 285recepti

breskve 291celer i krastavac 289cikla 288 ∑ 289crvene rajËice 290cvjetaËa 287, 289damaπke πljive 291divlje jabukegljive 289goruπica 289jabuke 291jabuke i krastavci u slatkokiselom

naljevu 291

jaja 289krastavac 287krastavËiÊi 287 ∑ 288kruπke 291kupine 291kupus 287luËice 288luk i jabuke 288luk i krastavac 288luk, cvjetaËa i krastavacluk, cvjetaËa, mahune i tikva 288marelice 291mijeπano povrÊe 289mijeπano povrÊe u slatkokiselom

naljevu 290mrkva 289ogrozd 291orasi 288paprika 290piccalilli 289 ∑ 290sjemenke dragoljuba 288πljive 291tikva 289viπnje 291zelene rajËice 290

vruÊe kiseljenje 287kiselost tla 20kivi 136 ∑ 137

priprema i posluæivanje 137uzgoj 136 ∑ 137

klementine 67klice 137 ∑ 139

priprema i kuhanje 138 ∑ 139recept, salata od mijeπanih klica 139uzgoj 137 ∑ 138

klisnjaci 239kloroza (na vapnenastim tlima) 243komoraË 139

recept, riæoto od jeËmas komoraËem 233

komoraË, slatki 140priprema i kuhanje 140uzgoj 140zamrzavanje 261

kompost 11, 18bez ilovaËe 37kompostiranje 22 ∑ 23na bazi ilovaËe 37od gljiva 18 ∑ 19problemi 23sjetveni i sadni kompost 36 ∑ 37spremnici 11, 14, 23

kompost od gljiva 18 ∑ 19kompostni blokovi 37 ∑ 38

konzerviranje plodova 252 ∑ 311aromatiËna ulja 302aromatiËni ocat 299 ∑ 301dæemovi 271 ∑ 277Ëatniji 292 ∑ 295kiseljenje 285 ∑ 291konzerviranje u staklenkama

267 ∑ 270osnovna pravila 252pravljenje vina 304 ∑ 311sirupi i sokovi 283 ∑ 285suπenje 300 ∑ 302umaci, keËapi i prilozi 296 ∑ 298voÊni sirevi i namazi 281 ∑ 283zamrzavanje 252 ∑ 266æelei 277 ∑ 281

konzerviranje u staklenkama 267 ∑ 270brzo steriliziranje staklenki

u vodenoj kupelji 269povrÊe 270pribor 267problemi 269sporo steriliziranje staklenki

u vodenoj kupelji 268staklenke, pripremanje 267steriliziranje staklenki

u ekspres-loncu 269voÊe 268 ∑ 269

kopar 140 ∑ 141recepti

preljev od senfa i kopra 141umak od kopra 141

kopriva 45kopriva za zaπtitu biljaka 248korabica 141

pripremanje i kuhanje 141recept, salata od korabice 141uzgoj 141zamrzavanje 261

koraljne toËke 243kordonci 47, 48, 49, 122

rezidba 122sadnja 125

korijandar 142korijenova muha 239korijenove uπi 239kovrËavost breskvina lista 243krastavci 142 ∑ 145

kultivari za uzgoj na otvorenome 143kultivari za uzgoj u hladnom

klijaliπtu 144kultivari za uzgoj u zatvorenom

prostoru 39, 144priprema i kuhanje 145

receptihladna juha od krastavca 145jabuke i krastavci u slatkokiselom

naljevu 291kiseli krastavci (rezani) 287kiseli krastavËiÊi 287mijeπano ukiseljeno povrÊe 289mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289ocat s aromom krastavaca 299peËeni krastavac 265salata od krastavaca s preljevom

od kopra 145ukiseljene luËice, cvjetaËa

i krastavci 288ukiseljeni celer s krastavcima 289ukiseljeni luk s krastavcima 288zapeËeni krumpir s krastavacima

266sijanje sjemenki 36uzgoj 39, 58, 143 ∑ 145zalijevanje 40

krastavËiÊi (za kiseljenje) 144recepti

kiseli krastavËiÊi 287 ∑ 288mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289krastavost 243krastavost jabuka 243krasuljica 145 ∑ 146

priprema i kuhanje 146recepti

juha od krasuljice 146maslac s krasuljicom 146

uzgoj 145 ∑ 146krilati (goanski) grah 108krtice 14krumpir 146 ∑ 149

konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 148recepti

bugarski sloæenac od krumpira 148kari s krumpirom i mahunama 231ljetno varivo 231popeËci od kelja i krumpira 134sloæenac s povrÊem i slaninom

265zapeËeni krumpir s krastavacima

266skladiπtenje 4, 41, 148uzgoj 147 ∑ 148uzgoj u posudama 149zamrzavanje 261

krumpirova plijesan 243

kupovina presadnica 39kupus 156 ∑ 158

crveni kupus 156 ∑ 158kelj, glavati 156ljetni kultivari 157priprema i kuhanje 158proljetni kultivari 157 ∑ 158recepti

pirjani crveni kupus 158ukiseljeni kupus 287

sakupljanje sjemenki 34uzgoj 157 ∑ 158zamrzavanje 260zimski kultivari 157

kupusna muha 239kupusni πtitasti moljac 239kusokrilci 249kvasci 252

LleÊa (klice) 137 ∑ 138lepezasto oblikovane voÊke 9, 122, 123

rezidba i oblikovanje 224, 80, 81,215

liËinke komara 239lijeska 182

lombardijska (lambertova) 182obiËna ili sivosmea 182

limeta 20, 22lisne nematode 240listovaËa 19lovor 159 ∑ 160lucerna, klice 137 ∑ 138luËice za kiseljenje 162luk 160 ∑ 163

luËice za kiseljenje 161mladi luk (za salate) 162priprema i kuhanje 162recepti

indijski Ëatni 294jabuke s goruπicom 298luk u bijelom umaku 265mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289nadjev od luka i kadulje 132ocat s aromom luka 300piperade 266quiche s lukom 163ukiseljene luËice 288ukiseljene luËice, cvjetaËa

i krastavci 288ukiseljene luËice, cvjetaËa, mahune

i tikva 288

ukiseljeni luk s jabukama 288ukiseljeni luk s krastavcima 288umak od luka 162zimska juha 266

sakupljanje sjemenki 34skladiπtenje 40, 162suπenje 301uzgoj 160 ∑ 162vidi takoer ljutikazamrzavanje 261zimski crvenac 162

lukova muha 240

Ljljekovita anelika 68ljeπnjaci 182 ∑ 183ljubiËasta truleæ korijena 243ljupËac 164ljutika 40, 164 ∑ 165

Mmaæuran 173 ∑ 174magnezij 21magnezij, nedostatak 244majËina duπica 165 ∑ 166

recept, ulje s majËinom duπicom 302malËiranje 39 ∑ 40, 42maline 166 ∑ 167

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 167razmnoæavanje 53, 166recepti

dæem od malina 264, 277krema od malina 264vino od malina 311

usmjeravanje rasta 167uzgoj 46, 48, 166 ∑ 167zamrzavanje 258

malinin pupar 240mandarine 67mangan 21mangan, nedostatak 244mangetout (graπak πeÊerac) 113 ∑ 114marelice 168 ∑ 169

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 169recepti

Ëatni od marelica 293dæem od marelica 275dæem od tikve i marelica 276mijeπani voÊni Ëatni na kineski

naËin 294

namaz od marelica 282ukiseljene marelice 291

suπenje 300uzgoj 46, 169zamrzavanje 257πtetnici i bolesti 169

maslaËak 44maslina 170 ∑ 171

konzerviranje u rasolu 171priprema i upotreba 171rezidba i oblikovanje 171uzgoj 170 ∑ 171

matiËnjak 172matovilac 172 ∑ 173medovina 307, 311metvica 174 ∑ 175

priprema i kuhanje 175recepti

koktel mint julep 175ledeni Ëaj od metvice 175ocat s aromom metvice 300æele od metvice 281

uzgoj 174 ∑ 175meukulture 29meusjetva 30mijeπano povrÊe u slatkokiselom

umaku 290miloduh 175minerali, nedostatak 20 ∑ 21mini-rajËice 196, 198miπevi 36miπjakinja 45mladi luk (za salate) 162molibden 21monilija 244morske alge 19morsko zelje (morski kupus)

176 ∑ 177pospjeπivanje (forsiranje) 177priprema i kuhanje 177razmnoæavanje 177recepti

kuhano morsko zelje 177salata od morskog zelja 177

uzgoj 176 ∑ 177motike 12 ∑ 13

mala nizozemska motika 12, 13, 43motiËica s kratkom drπkom 12 ∑ 13,

43nizozemska motika 12, 43vuËna motika 12, 13, 43

motorni kultivatori 13mravinac 173 ∑ 174mraz, πtete od 244

mrkva 178 ∑ 179konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 179recepti

juha od mrkve i umbira 179ljetno varivo 231mijeπano ukiseljeno povrÊe 289pita s povrÊem 266povrtna juha 266sok od mrkve 285ukiseljena mrkva 289vino od mrkve 310

skladiπtenje 40, 179uzgoj 30, 61, 178 ∑ 179zamrzavanje 260

mung (zelenËiÊ, kineski grah)137 ∑ 138

muπmule 179 ∑ 180priprema i kuhanje 180recepti

krema od muπmula 180sir od muπmula 282umak od muπmula 180

uzgoj 180

Nnaljevi za kiseljenje 286naranËe i limuni 66 ∑ 67

priprema i kuhanje 67rezidba 67uzgoj 66 ∑ 67

natrijev nitrat 19navodnjavanje 56nedostatak molibdena 244nedozrelost baze ploda 244nejednaka zrioba 244nektarine 78 ∑ 81

konzerviranje u staklenkama 268priprema i posluæivanje 81rezidba 80uzgoj 46, 79 ∑ 80zamrzavanje 258

nematode 238, 240nematode luka 240nematode stabljike i lukovica

240novozelandski πpinat 219

OobiËni kostriπ 45obiteljska stabla 47ocat s aromom lavande 300

kruπka 151 ∑ 152konzerviranje u staklenkama 268podloge 47priprema i kuhanje 152recepti

dæem od bresaka i kruπaka 276Ëatni od kruπaka i limuna 294Ëatni od kruπaka i umbira 294Ëatni od mijeπanog voÊa 249ukiseljene kruπke 291

rezidba i oblikovanje 152suπenje 300uzgoj 46, 47, 151 ∑ 152zamrzavanje 258

kruπkina πiπkarica 239krvno braπno 18, 19kukuruz πeÊerac 153 ∑ 154

konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 154recepti

≈indijansko trojstvo√ 235kukuruz s kupusom i paprikom 298popeËci od kukuruza 154

uzgoj 58, 153zamrzavanje 262

kupine 154 ∑ 155konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 155razmnoæavanje 53recepti

Ëatni od kupina i jabuka 293dæem od kupina 275dæem od kupina i bazgovih bobica

275dæem od kupina i jabuka 275jesenska krema od kupina 97keËap od kupina 296kolaË od kupina 264»porto√ od kupina 309sir od kupina 282sirup od kupina 285ukiseljene kupine 291æele od kupina 279æele od kupina i jabuka 279

uzgoj 46, 155zamrzavanje 257

kupine, hibridne 154 ∑ 155konzerviranje u staklenkama 268razmnoæavanje 53recepti

dæem od hibridnih kupina 276æele od hibridnih kupina 280

uzgoj 46zamrzavanje 258

KAZA

LO315

316KA

ZALO

odumiranje izboja 244ogrozd 180 ∑ 182

berba 41konzerviranje u staklenkama

268priprema i kuhanje 182razmnoæavanje 53, 181recepti

Ëatni od ogrozda 294dæem od ogrozda 276namaz od ogrozda 282ukiseljeni ogrozd 291vino od ogrozda 311æele od ogrozda 280

uzgoj 46, 181 ∑ 182zamrzavanje 258

ogrozdova osica 240okopavanje motikom 39, 43opekline 245opskrba vodom 28orasi 183

recept, ukiseljeni orasi 288oraπasto voÊe 182 ∑ 183

priprema i kuhanje 183recept, praline s ljeπnjacima 183uzgoj 182 ∑ 183vrste 182

orezivanje 49 ∑ 51jaËa rezidba 49prebujnih stabala 126rezanje grana 50rezidbeni rezovi 50slaba stabla 126stabla rodnosti na kratkim izbojima

50, 125stabla vrπne rodnosti 50, 125voÊke stablaπice 122 ∑ 126vrijeme rezidbe 51zarezivanje 50

ose 249osice 239, 240osjemenjivanje, prerano 246ostaci prerade ovËje vune, kompost

od 19oπtri ostak 45

Ppak choi 158 ∑ 159paleæ latica 245paleæ pupova 245paleæ πiba 245palmete 47, 48, 123

oblikovanje 123 ∑ 124

paprika 184priprema i kuhanje 184recepti

celer s paprikom 299Ëatni od jabuka i crvenih

paprika 293Ëatni od paprika 295keËap od rajËica i zelenih

paprika 297mijeπano ukiseljeno povrÊe 289piperade 266ratatouille 266

uzgoj 36, 58, 61, 184uzgoj na otvorenome 184uzgoj pod staklom 184zamrzavanje 262

pastrnjak 185priprema i kuhanje 185recepti

aromatiËna krem juha odpastrnjaka 229

pire od pastrnjaka 185zimska juha 266

uzgoj 185zamrzavanje 261

pastrnjakov rak 245patio i terasa 8, 9patlidæani 186 ∑ 187

priprema i kuhanje 186recepti

ratatouille 266sicilijanska caponata 233

uzgoj 36, 58, 61, 186zamrzavanje 259

patuljaste piramide 47, 122, 124rezidba i oblikovanje 124, 125,

215, 216pauËinasta folija 14pektin 272 ∑ 273, 278pepelnica 242, 245pepelnica jabuke 245perπin korijenaπ 187perπin listaπ 188 ∑ 189

priprema i kuhanje 188 ∑ 189recepti

maslac s perπinom 189umak od perπina 189

uzgoj 30, 188pesticidi i fungicidi 248

insekticidi 248iz kuÊne radinosti 248kupovni 248sigurno rukovanje 248

pH vrijednost 17, 20

piccalilli 289 ∑ 290pikiranje 38pirika 45pjegavost izboja 245pjegavost listova 245pjeskovita tla 15plamenjaËa kupusa 245plamenjaËa rajËice 246plijesni 252pokrovi 35, 60 ∑ 63

sjetva i sadnja pod 61, 62, 63voÊe pod 63vrste 61

polijeganje sijanaca 246polituneli 54, 55poljska preslica 45, 248poriluk 189 ∑ 191

priprema i kuhanje 190 ∑ 191recepti

gusta povrtna juha 266kuhani poriluk 191pita s povrÊem 266sloæenac od celera i poriluka 265

sakupljanje sjemenki 34uzgoj 29, 190vaenje 41, 190zamrzavanje 190, 252

potoËarka 191 ∑ 192priprema i kuhanje 191recept, hladna juha od potoËarke

192uzgoj 191

povrtnjak, planiranje 28 ∑ 31pravljenje vina 304 ∑ 311

metoda 306 ∑ 308od cvjetova 306od povrÊa 306od voÊa 306 ∑ 307problemi 308recepti

dudovo vino 311medovina 307, 311od bazgova cvijeta 310od bazgovih bobica 310od borovnica 309od celera 310od cikle 309od crnog ribiza 309od damaπkih πljiva 310od divljih jabuka 310od groæa 311od jabuka 309od kupina 309od malina 311

od mrkve 310od ogrozda 311od rabarbare 311od πljiva 311od treπanja 310

sastojci 304 ∑ 305vinarski pojmovi 305 ∑ 306

praπna krastavost 246prekopavanje i kultiviranje tla 24 ∑ 26

dvostruko prekopavanje(polurigolanje) 24, 25, 26

jednostruko prekopavanje 24, 25kultiviranje tla izmeu dvije sadnje 25proljetno kultiviranje tla 25zamjenske metode obrade tla

≈bez prekopavanja√ 24presaivanje povrÊa 39 ∑ 40≈preskoËiva√ stabalca 47, 122prilozi vidi umaci, keËapi i priloziprirodni zasloni 9, 16

voÊke kao prirodni zasloni 9privlaËenje korisnih æivotinja u vrt 14privremena sadnja 48propusnost tla 27prozorski sanduci 10

zaËinsko bilje u 31prstenaste posude, uzgoj u 197ptice, privlaËenje 249ptice, zaπtita od 14, 39, 52puæevi golaÊi i puæevi s kuÊicom

36, 240, 249pucanje korijena 246puza 246puzavi æabnjak 44pπeniËne klice 137 ∑ 138pπenoraæ (klice) 137 ∑ 138

Rrabarbara 192 ∑ 193

konzerviranje u staklenkama 268pospjeπivanje (forsiranje) 41, 193priprema i kuhanje 193razmnoæavanje 193recepti

Ëatni od rabarbare 295dæem od rabarbare i umbira 277kuhana rabarbara 193posipanac s rabarbarom 193sir od rabarbare 282umak od rabarbare 296vino od rabarbare 311

uzgoj 58, 192 ∑ 193zamrzavanje 258

radiË 194 ∑ 195pospjeπivanje (forsiranje) 194priprema i kuhanje 195recept, salata od radiËa i grejpa 195uzgoj 58, 194 ∑ 195

rajËica 195 ∑ 199konzerviranje u staklenkama 268malËiranje 40mini-rajËice 196, 198priprema i kuhanje 198 ∑ 199recepti

bruschetta 198Ëatni od jabuka i rajËica 293Ëatni od mijeπanog voÊa 294Ëatni od paprika 295Ëatni od rajËica 295jednostavni umak za tjesteninu

199juha od rajËica 199keËap od rajËica 297keËap od rajËica i zelenih

paprika 297mijeπano ukiseljeno povrÊe

s goruπicom 289namaz od rajËica 282piperade 266rajËice na provansalski 266rajËice s hrenom 298rajËice s lukom i celerom 298ratatouille 266salata od mini-rajËica, mozzarelle

i mladog zelenog lisnatog povrÊa198

sicilijanska caponata 233ukiseljene crvene rajËice 290ukiseljene zelene rajËice 290umak od crvenih rajËica 296umak od rajËica i jabuka 297umak od zelenih rajËica 296umak pizzaiola 174umak za tjesteninu 265æele od rajËica 281

sjetva 36, 196uklanjanje zaperaka 197uzgoj 36, 39, 196 ∑ 198uzgoj na otvorenome 197uzgoj u posudama 198uzgoj u prstenastim posudama 197uzgoj u stakleniku 58, 196uzgoj u uzgojnim vreÊama 197zalijevanje 40zamrzavanje 262

rak 242, 245rak krumpira 246

Ssadnja u posude 10

kompost 11, 14, 23krumpir 149prihrana i zalijevanje 11rajËice 197voÊke 122zaËinsko bilje 31

salate 207 ∑ 209kultivari 207 ∑ 208priprema i kuhanje 209uzgoj 29, 30, 58, 61, 207 ∑ 209uzgoj na otvorenome 208 ∑ 209uzgoj u stakleniku 209vidi takoer salatno povrÊe

sitnih listova i istoËnjaËkolisnato povrÊe

salatno povrÊe sitnih listovai istoËnjaËko lisnato povrÊe209 ∑ 211

naglo pirjana istoËnjaËka jela21

priprema i posluæivanje 211recept, salata od mini-rajËica,mozzarelle i mladog zelenog

lisnatog povrÊa 198uzgoj 210vidi takoer salate

satsuma 67savijaËi koæice ploda, gusjenice

240sedmolist 44sijanci

aklimatiziranje 38pikiranje 38posude 38presaivanje 39 ∑ 40prorjeivanje 36zalijevanje 42

sirup od kopriva 285sirupi i sokovi 283 ∑ 285

metoda 283 ∑ 284povrtni sokovi 284pribor 283problemi 284recepti

bazgov sirup 285sirup od kopriva 285sirup od kupina 285sirup od πipka 285sok od mrkve 285sok od rajËica 284

siva plijesan 246

sjemeF1 hibridi 34koliËina i vrste sjemena 34pilirane sjemenke 34, 35πtedljiva sjetva 34temperatura za klijanje 38vidi takoer sjetvavijek trajanja 35, 36vrijeme klijanja 35, 36

sjenovit poloæaj 28sjetva

hitna sjetva 30klijaliπta 38meukulture 29 ∑ 30na otvorenome 34 ∑ 36neuspjela sjetva 35 ∑ 36pilirano sjeme 35pod pokrovima 35, 36sjetveni i sadni kompost 36 ∑ 37sukcesivna sjetva 30u posude i plitice 37 ∑ 38u sjetvene gredice 35u stakleniku 37, 37u trajnu gredicu 34 ∑ 35u zatvorenom prostoru 36

sjetvene brazde 34, 35sjetvene gredice

sjetva 35plijevljenje 43

sjetvene posude i plitice 14,37 ∑ 38

skladiπtenje povrÊa 40sklerotonija (bijela truleæ) 242slak 44slanutak 138slatki krumpir 149 ∑ 150

priprema i kuhanje 150recepti

peËeni slatki krumpir 150præeni slatki krumpir 150

uzgoj 150sljepiÊi 249smokve 212 ∑ 213

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 213razmnoæavanje 212recept, smokve u konjaku 213uzgoj 212zamrzavanje 257

soja 213 ∑ 214spremiπta (πupe) 33spremnici za kompostiranje

s gujavicama 14, 23srebrni list 247

stabla rodnosti na kratkimizbojima 50, 125

stajski gnoj 18stakleniËki crveni pauk 241stakleniËki πtitasti moljac 241staklenik 54 ∑ 58

higijena 57 ∑ 58izoliranje 55, 56 ∑ 57kontroliranje temperature

56 ∑ 57mini-staklenik 54, 55polituneli 54, 55poloæaj 8, 28, 55prozraËivanje 55 ∑ 56sjetva u stakleniku 36, 37stakleniËki stolovi 56, 57suzbijanje πtetnika 14, 58uzgojni plan 58veliËina 54vrste 54zalijevanje stakleniËkih biljaka

56zasjenjivanje 56

staze 8, 9, 28stonoge 241stonoge kamenarke 249sukcesivni uzgoj kultura 29 ∑ 30suncokret (klice) 138superfosfat 19suzbijanje korova

barijere protiv korova 43herbicidi 43okopavanje motikom 12, 43prepoznavanje korova 44 ∑ 45ruËno plijevljenje 43

suπenje 300 ∑ 302aromatiËno bilje 301 ∑ 302kuhanje suhog voÊa 301povrÊe 301voÊe 300 ∑ 301

©πarene ili poljske stjenice 241πipak, sirup od 285πiπke korijenova vrata 247πkare sa dugaËkom drπkom

49πljiva, damaπka 216 ∑ 217πljive, obiËne i ringlo 214 ∑ 216

konzerviranje u staklenkama267, 268

oblikovanje 215priprema i kuhanje 216

receptiËatni od πljiva 295dæem od ringlo πljiva 276dæem od πljiva 277mijeπani voÊni Ëatni na kineski

naËin 294namaz od πljiva 282ukiseljene πljive 291vino od πljiva 311zapeËene πljive s kremom

od jaja 216suπenje 300uzgoj 46, 214 ∑ 216zamrzavanje 258

πparoga 217 ∑ 219konzerviranje u staklenkama 270priprema i kuhanje 219recept, vol-au-vents sa πparogama

265uzgoj 217zamrzavanje 259

πparogine zlatice 241πpinat 219 ∑ 220

berba 40priprema i kuhanje 220uzgoj 219zamrzavanje 262

πpinat-blitva 72 ∑ 73priprema i kuhanje 73uzgoj 72

πtapovi i vezice 14πtetnici

prepoznavanje simptoma i suzbijanje14, 238 ∑ 241

prirodni naËini zaπtite od 249vidi takoer pesticidi i fungicidi

πtihaËe 12πtitaste uπi 241πtitasti moljci 239, 240πumski grbak 44

Ttangerine 67tikve i tikvice 220 ∑ 221

cvjetovi tikvica 221priprema i kuhanje 221recepti

Ëatni od tikve i jabuka 294dæem od tikve i marelica 276dæem od tikve i umbira 276namaz od tikve 282pirjane tikvice sa Ëeπnjakom 221ratatouille 266

razmnoæavanje biljaka 31, 53dijeljenjem korijenja 53grebeniËanjem 53, 76koljenskim reznicama 31reznicama 31, 53reznicama s ≈petom√ 31

repa, bijela 199 ∑ 200priprema i kuhanje 200recept, pita s povrÊem 266uzgoj 200zamrzavanje 262

repa, πvedska 200 ∑ 201priprema i kuhanje 201uzgoj 200 ∑ 201

reverzija 246rezidbeni alati 13, 49reznice 31, 53reæuha 45ribiz, crni 201 ∑ 203

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 203razmnoæavanje 53, 202recepti

dæem od crnog ribiza 275ljetni voÊni puding 203vino od crnog ribiza 309æele od crnog ribiza 279 ∑ 280

rezidba 202uzgoj 201 ∑ 202zamrzavanje 257

ribiz, crveni i bijeli 203 ∑ 205konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 205razmnoæavanje 53recepti

crveni ribiz s konjakom 233dæem od treπanja i crvenog ribiza 276

æele od crvenog ribiza 280rezidba 204uzgoj 46, 203 ∑ 204zamrzavanje 257

ribizova grinja 240riblje braπno 19ringlo πljive vidi πljive i ringlo πljiverizoktonija 246rotacijski uzgoj kultura 28 ∑ 29rotkva 205 ∑ 206rotkvice 205 ∑ 206

uzgoj 30, 206priprema i posluæivanje 206

ruæine latice, æele od 280ruæine latice, ocat s aromom 300rusomaËa 45ruæmarin 206

KAZA

LO317

318KA

ZALO

sicilijanska caponata 233tikvice na provansalski 265ukiseljena tikva 289ukiseljene luËice, cvjetaËa, mahune

i tikva 288uzgoj 39, 40, 58, 221zamrzavanje 260, 261

tlogornji sloj tla 17ispitivanje tla u vodi 16kiselost/baziËnost 20nove parcele 17ocjeditost/propusnost 27pH vrijednost 17, 20poboljπanje 15, 16, 17, 18 ∑ 21testiranje strukture 15vrste tala 15 ∑ 17

topla klijaliπta 36, 38trajne kulture 28trËci 249tresetna tla 15, 17treπnje 222 ∑ 224

konzerviranje u staklenkama 268priprema i kuhanje 223recepti

dæem od treπanja 275dæem od treπanja i crvenog

ribiza 276kolaË od treπanja 264lagani kolaË s treπnjama 224ukiseljenje viπnje 291vino od treπanja 310

rezidba 222uzgoj 46, 222viπnje Morello 222, 224zamrzavanje 257

truleæ baze ploda 247truleæ korijena 247truleæ korijena i korijenova vrata

247truleæ korijenova vrata rabarbare

247truleæ vrata lukovice 247truljenje sjemena 36tunelski pokrovi 61, 62

Uukiseljena paprika 290ulja, aromatiËna 302umaci, keËapi i prilozi 296 ∑ 298

metoda 296pribor 296problemi 296

recepticeler s paprikom 298cikla s hrenom 298cikla s kupusom 298Ëili papriËice s jabukama

298jabuke s goruπicom 298keËap od gljiva 296keËap od groæa 296keËap od kupina 296keËap od rajËica 297keËap od rajËica i zelenih

paprika 297kukuruz s kupusom i paprikom

298rajËice s hrenom 298rajËice s lukom i celerom 298umak od crvenih rajËica

296 ∑ 297umak od damaπkih πljiva 296umak od jabuka 296umak od rabarbare 296umak od rajËica i jabuka 297umak od zelenih rajËica 296

unajmljene gradske parcele32 ∑ 33

uzdignute gredice 10 ∑ 11, 12,27

uzgojne vreÊe 11, 197

Vvapnenasta tla 15, 16 ∑ 17vile 12virus mozaika 247virus mozaika krastavca 244virusne bolesti 247viseÊe koπare 10

prihrana 18viπnje Morello 222 ∑ 224vlasac 224 ∑ 225

priprema i kuhanje 225recepti

maslac s vlascem 225omlet s vlascem 225

uzgoj 225voda, spremnici za 42voda, πtednja 42voÊarske vezice 48voÊarske πkare 13, 49voÊke grmolike kroπnje 47, 124,

125oblikovanje i rezidba 124, 126

voÊke vrπne rodnosti 50, 125

voÊkekordonci 47, 48, 49, 122, 125kupovina sadnica i sadnja 48 ∑ 49lepezasto oblikovana stabla 9, 123,

124, 224, 80, 81, 215obiteljska stabla 47palmete 47, 48, 122, 124patuljaste piramide 47, 124, 125,

215, 216podupiranje 48poloæaj 8 ∑ 9

≈preskoËiva stabalca√ 47, 122rezidba 49 ∑ 51, 122 ∑ 126sadnja uz ivicu vrta 8stabla grmolike kroπnje 47, 124, 126u posudama 122zalijevanje 49zapostavljena stabla, obnavljanje

123voÊni crveni pauk 241voÊni sirevi i namazi 281 ∑ 283

metoda 281pribor 281recepti

aromatiËni namaz od jabuka 282namaz od crnog ribiza 282namaz od jabuka 282namaz od marelica 282namaz od ogrozda 282namaz od rajËica 282namaz od πljiva 282namaz od tikve 282sir od damaπkih πljiva 282sir od dunja 282sir od kupina 282sir od muπmula 282sir od rabarbare 282

voÊnjak 46 ∑ 49izbor voÊaka 46

vrt, planiranje 8 ∑ 9, 28 ∑ 31nacrt vrta u umanjenom mjerilu 8najbolji poloæaj 8 ∑ 9, 28ograniËen prostor 10 ∑ 11povrtnjak 28 ∑ 31priprema parcele 9veliËina i oblih gredice 28zaklanjanje od pogleda 9

vrtna crijeva 13vrtna kolica 13vrtne alatke

odabir i upotreba 12 ∑ 13odræavanje 13

vrπno grebeniËanje 53vunaste uπi 241

ZzaËinsko (aromatiËno) bilje

aromatiËni vrt 8, 30ocat s aromatiËnim biljem 299razmnoæavanje 31suπenje 301 ∑ 302u cvjetnim gredicama 31u prozorskim sanducima 31u viseÊim koπarama 10uzgoj 28, 30 ∑ 31uzgoj u posudama 31uzgoj u zatvorenom prostoru 31zamrzavanje 259, 262æelei s aromatiËnim biljem 281

zalijevanje 40, 42automatski sustavi 42kapilarno navodnjavanje 56kapljiËno navodnjavanje 56oËuvanje vlaænosti tla 42spremnici 11u stakleniku 56

zalijevanje, kante za 13, 42zamjenske metode obrade tla

≈bez prekopavanja√ 24zamrzavanje 252 ∑ 266

ambalaæa 254 ∑ 255kuhana hrana, spremanje 263osnovna pravila 255otapanje 258ponovno zamrzavanje 254povrÊe 252, 259 ∑ 262recepti (zamrzavanje gotovih jela)

artiËoke à la Grècque 264crème brulée od bresaka 264evin puding 264gusta povrtna juha 266juha od bundeve 266kolaË od kupina 264kolaË od sira i jabuka 264kolaË od treπanja 264krema od malina 264luk u bijelom umaku 265nekuhani dæem od malina

264palaËinke punjene gljivama

265peËeni krastavac 265piperade 266pirjana cikla 266pita s povrÊem 266rajËice na provansalski 266ratatouille 266sladoled od jagoda 264

sloæenac od celera i poriluka265

sloæenac s povrÊem i slaninom265

tikvice na provansalski 265umak za tjesteninu 265vol-au-vents sa πparogama 265zapeËeni kelj pupËar 265zapeËeni krumpir s krastavacima

266zimska juha 266

voÊe 252, 256 ∑ 258vrijeme Ëuvanja 258, 259zaËinsko bilje 259, 262zamrzavanje bez dodataka 256zamrzavanje sa πeÊerom 256zamrzavanje u sirupu 256zamrzivaËi i najbolja iskoristivostprostora 252 ∑ 254zatvaranje ambalaæe i oznaËavanje

255zaπtita od vjetra 14zemljani trap 40zimski crvenac 162zlatooke 249zucchini vidi tikve i tikvicezvonasti pokrovi 61, 62

Ææabe i daædevnjaci 249æelei 277 ∑ 281

metoda 277 ∑ 279pribor 277problemi 279recepti

aromatiËni æele od jabuka 279od borovnica 279od crnog ribiza 279od crvenog ribiza 280od divljih jabuka 280od dunja 280od hibridnih kupina 280od jabuka 279od jabuka i trnine 281od kadulje ili metvice 281od kupina 279od kupina i jabuka 279od ogrozda 280od rajËica 281od ruæinih latica 280osnova za æelee s aromatiËnim

biljem 281æeljezo 21

38 GL, S, DL ∂ Reader’s Digest38 GDe ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle39 ∑ 40 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood41 GL ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle41 GS, DS ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood41 De Helen Spence41 DL Mark Winwood42 Mark Winwood46 ∂ Reader’s Digest/Mark Winwood48 ∂ Reader’s Digest49 GL, SL, DL ∂ Reader’s Digest49 DDe ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle51 Wolfgang Redeleit53 ∂ Reader’s Digest55 L The Garden Collection/JonathanBuckley/Design Bunny Guinness55 GL, GDe ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle55 GS ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood56 L ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood56 De ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle55 L ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle57 De Mark Winwood59 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle60 ∑ 61 ShutterStock, Inc/Peter BrettCharlton62 iStockphoto.com/Peter BrettCharlton64 ∑ 65 Mark Winwood68 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle70 ∑ 71 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood75 ShutterStock, Inc/Matka Wariatka77 ∂ Reader’s Digest79 Mark Winwood80 ∑ 84 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood85 ShutterStock, Inc/Juriah Mosin88 ∑ 90 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood96 ∂ Reader’s Digest/MaddieThornhill

97 G ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle97 D ∂ Reader’s Digest/MaddieThornhill99 ShutterStock, Inc/Liz VanSteenburgh100 Mark Winwood102 L ShutterStock, Inc/Robert Taylor102 De ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle104 Photolibrary.com/J Wade108 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood109 ShutterStock, Inc/Nathalie Dulex110 ShutterStock, Inc/HeatherM Hood112 Mark Winwood116 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle119 G iStockphoto.com/Stephen Blose119 D ShutterStock, Inc/EkaterinaShilikhunora120 ShutterStock, Inc/Vasilev IvanMihaylovich123 Mark Winwood124 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood128 GL, DL ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood128 DDe ∂ Reader’s Digest/DavidMurray130 ∑ 132 Mark Winwood134 ShutterStock, Inc/AnneKitzman137 ∂ Reader’s Digest/Julie Bennett138 ShutterStock, Inc/Jean-LouisVosgien140 GL ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle140 GS, Sde, De ∂ Reader’sDigest/Mark Winwood140 DL ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle141 ∂ Reader’s Digest/Mark Winwood144 ShutterStock, Inc/Olga Vasi Kova151 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle152 Mark Winwood154 ShutterStock, Inc/C. ReneAmmundsen156 ShutterStock, Inc/RobynMakenzie

160 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood162 www.gournmetmushrooms.co.uk163 ShutterStock, Inc/Mark WilliamPenny164 ShutterStock, Inc/Stefen Redel165 G ShutterStock, Inc/Paul Maguire165 D ShutterStock, Inc/Peter Baxter167 L ShutterStock, Inc/Gordon167 GDe ShutterStock, Inc/SergeiDidyk168 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood171 Mark Winwood175 ShutterStock, Inc/Sharon D177 ShutterStock, Inc/GordanaSermek182 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood183 ∑ 185 Mark Winwood189 ∑ 190 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood192 Mark Winwood195 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle195 Mark Winwood201 L ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle201 De ShutterStock, Inc/ElanaElisseeva202 ∂ Reader’s Digest207 ShutterStock, Inc/Neil RoyJohnson211 ∑ 212 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood218 ShutterStock, Inc/Carolyn Brule221 L, S ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood221 De Mark Winwood222 ∂ Reader’s Digest223 ∂ Reader’s Digest/Martin Brigdale226 ∑ 227 Mark Winwood228 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood229 ShutterStock, Inc/Truyen Vu230 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood231 ShutterStock, Inc/Ewa Brozet232 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood

233 ShutterStock, Inc/Lagui234 ∂ Reader’s Digest/Mark Winwood235 ShutterStock, Inc/Vasilev IvanMihaylovich236 ∑ 237 naturepl.com/GeorgetteDouwma250 ∂ Reader’s Digest/MartinBrigdale256 iStockphoto.com/Dori O’Connell263 ShutterStock, Inc/Spauln267 L iStockphoto.com267 De ∂ Reader’s Digest269 ∂ Reader’s Digest/Laurie Evans270 L ∂ Reader’s Digest/Udo Loster270 De ∂ Reader’s Digest/Ulrich Kopp271 ∂ Reader’s Digest/Pia Tryde272 Mark Winwood273 ∑ 274 ∂ Reader’s Digest275 Mark Winwood276 ∂ Reader’s Digest277 ∂ Reader’s Digest/Pia Tryde278 ∂ Reader’s Digest279 ∂ Reader’s Digest/Martin Brigdale280 ∂ Reader’s Digest/Laurie Evans281 ∑ 286 ∂ Reader’s Digest287 L ∂ Reader’s Digest287 De ShutterStock, Inc/AndreyArmyagov288 ∂ Reader’s Digest/Udo Loster290 ∂ Reader’s Digest/Peter Williams292 ∂ Reader’s Digest295 ∂ Reader’s Digest/Martin Brigdale297 ∂ Reader’s Digest/Ulrich Kopp298 ∂ Reader’s Digest299 ∂ Reader’s Digest/Ulrich Kopp300 ShutterStock, Inc/ElenaSchweitzer301 ShutterStock, Inc/Elana Elisseeva302 G ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle303 ∂ Reader’s Digest/Pia Tryde304 Mark Winwood305 ShutterStock, Inc/Adam Gryko306 ShutterStock, Inc/Miroslav Tolimir307 Celia Coyne309 ShutterStock, Inc/Melaie de Fazio310 ShutterStock, Inc/Dizeloid311 iStockphoto.com/MariaBrzostowska

Sva prava na ilustracije zadræavaReader’s Digest Association Limited.

Izvori fotografija navedeni su unastavku teksta. Ako se na stranicinalazi viπe slika, svaka se razlikujeprema poloæaju, pri Ëemu vrijedisljedeÊi kljuË:L = lijevo, De = desno, G = gore,S = sredina, D = dolje, DL = doljelijevo, SDe = sredina desno, itd.

Hrbat Mark WinwoodPrednje korice G Punchstock/DigitalVision, DL (#1) Mark Winwood,SL (#2) Photolibrary.com/SheilaJolley, SDe (#3) Getty ImagesLtd/Johner Images, DDe (#4) GettyImages Ltd/Anthony-MastersonKorice Photolibrary.com/Sheila Jolley

2 ∑ 3 ShutterStock, Inc/Andrew Cribb5 ∑ 7 Mark Winwood10 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle11 Mark Winwood12 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle13 GL, GS ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood13 DDe ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle14 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle15 ∑ 16 ∂ Reader’s Digest17 Cranfield University Soil Surveyand Land Research Centre18 ∂ Reader’s Digest/Mark Winwood22 G ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle22 De ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood23 ∑ 26 ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood27 S, De ∂ Reader’s Digest/SarahCuttle27 DL ∂ Reader’s Digest/MarkWinwood28 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle29 ∑ 34 Mark Winwood36 ∂ Reader’s Digest37 ∂ Reader’s Digest/Sarah Cuttle

Izvori slika IZVO

RISLIKA

319

Naslov izvornikaFood From Your Garden & Allotment

NakladniËka kuÊa The Reader’s Digest Association,London oblikovala je ovo izdanje na temelju materijalaranije objavljenih u svojoj knjizi Food From Your Garden(1977. i 1994.)

Copyright ∂ The Reader’s Digest Association Limited, London, 2008.Copyright ∂ za izdanje na hrvatskom jeziku Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.

Nakladnici su se trudili proizvesti najbolju moguÊu knjigu, ali ipak nedaju obeÊanja ili jamstva glede toËnosti ili potpunosti njezina sadræaja.Nakladnici izriËito otklanjaju odgovornost za prodajnost ili pogodnostza bilo koju svrhu te ni na koji naËin neÊe odgovarati za izgubljenu zaraduili kakvu drugu komercijalnu πtetu, ukljuËujuÊi, ali ne i ograniËavajuÊi sena specijalnu, sluËajnu, posljediËnu ili drugu vrstu πtete.

Ime Reader’s Digest zaπtitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc.

Sva prava zadræana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati,pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki,mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drugaËije bez prethodna pisanogdopuπtenja vlasnika autorskog prava.

320

Za nakladnikaAlen Bodor

UrednicaIvanka Borovac

Prijevod s engleskogaKristinka Metzger

Lektura i korekturaAna KrupiÊ

GrafiËko oblikovanjeRomana ÆupanËiÊ

Priprema za tisakGrafiËki studio Miπ

TisakLeo Paper Products LTD, Kina, 2010.

ISBN ????????????

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalnei sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem ?????????

POV

RĆE

IVO

ĆEIZ

VLA

STIT

AV

RTA

• Sveobuhvatan vodič kroz uzgoj, branje, kuhanje i spremanje

više od 100 vrsta voća, povrća i začinskog bilja.

• Stručni savjeti o planiranju vrta, razumijevanju i poboljšanju

tla, orezivanju i oblikovanju biljaka, sijanju, razmnožavanju,

uzimanju reznica i još mnogo toga.

• Slasni recepti za džemove, kompote, ukiseljeno povrće, želee,

čatnije i domaća vina te sve što trebate znati o zamrzavanju,

sušenju i čuvanju plodova kako bi što dulje ostali ukusni i kvalitetni.

POVRĆE I VOĆEiz vlastita VRTA

Sve što trebate znati o uzgoju, kuhanju i spremanju plodova iz svoga vrta

POVRĆE I VOĆEiz vlastita VRTA

www.mozaik-knjiga.hr

FFYG-COVER and UV-CRO.qxp:FFYG-COVER and UV-CRO 9/3/10 9:56 AM Page 1