SP 3 Principi Rukovodjenja i Vlastita Efikasnost

Savremeno poslovanje (Principi rukovođenja i

vlastita efikasnost)

Prof dr Elvir Čizmić

Mostar, 2015.

Cilj sesije 3:

Upoznati studente sa principima uspješnog rukovođenja.

Upoznati studente sa principima i tehnikama koje primjenjuju uspješni menadžeri.

Prof dr Elvir Čizmić 2

(NEKI) PRINCIPI RUKOVOĐENJA

Funkcije rukovođenjagrupe povezanih aktivnosti

PrincipNačin kapitaliziranja znanja iz prošlostiNa bazi principa sistematiziramo znanje

1. RADNI PRIORITETI

Ako rukovodilac treba da izvrši istovremeno rukovodilački i operativni rad on će težiti da dâ

prioritet operativnom.

Rezultat: stalno vanredno stanje i

slaba efikasnost

2. SILE VOĐENJA

Što je odstupanje osnovnih (pojedinačnih) ciljeva članova organizacije veće to je potreban veći rukovodilački napor za efikasnost organizacije

(grupe).

U početku centralizacija odlučivanja dok se ciljevi ne približe.

3. SVJESNA SELEKCIJA

Dobro će poslovati poduzeće koje ima vlastite ciljeve i strategije, a koristi dobre karakteristike drugih

Benchmarking

4. ORGANIZACIONI NIVOI

Što je organizacioni nivo niži rukovodilac će težiti da obavlja više operativnih poslova.

Rukovodioci će manje operativno raditi ako obuče izvršioce i ako postoji sistem rukovođenja.

5. OCJENA GRUPE I POJEDINCA

Ocjenom efikasnosti postižemo da svako zna kakav je njegov status u grupi. Ako svako radi ono što

najbolje zna i najviše želi, grupa će biti homogena.

Neravnoteža u grupi će postojati sve dok se ne postigne lična satisfakcija većine članove grupe.

6. POSTOJANOST PLANA

Postojanost plana teži da se mijenja obrnuto sa odnosom dužine planskog perioda.

Što je period duži, plan je nestabilniji.

7. UZROK I POSLJEDICE

Budući događaji potiču od tekućih aktivnosti i aktivnosti iz prošlosti.

8. OTPOR PROMJENAMA

Što su veća odstupanja od plana, veći je otpor ljudi da plan realiziraju.

Izvršavati plan ili ga mijenjati. Najveći otpor izazivaju radikalne promjene.

Otpor je manji što je više komuniciranja.

9. POSTEPENE EKONOMSKE PROMJENE

Važniji ekonomski trendovi teže da se mijenjaju sporo kroz duži vremenski period.

Cijene, demografija, glavni resursi, plaće, kamate itd. Rijetko se mijenjaju skokovito.

Mehanički se može predviđati

samo na kraći period.

10. MAKSIMALNI OPSEG

Svaki rukovodilac treba da radi najviše posla kojeg može efikasno obaviti.

Trebamo težiti maksimalnom, ali efikasnom rasponu rukovođenja.

11. VRAĆANJE NA STARO

Prvobitne karakteristike organizacije žele da se održe i u kasnijim organizacijskim formama.

Na prvi znak teškoće ljudi će težiti da se vrate starom postupku.

Da se to ne desi: tražiti pristanak unaprijed.

Obavezne povremene kontrole.

12. MINIMALNI BROJ NIVOA

Što je manji broj nivoa, u granicama maksimalnog opsega, to je organizacija efikasnija.

Delegirati. Ne prenositi lančano.

13. ADEKVATNE EVIDENCIJE

Dobra odluka se zasniva na podacima,

logična na evidenciji.

14. CILJNA ORJENTACIJA

Jasnu i efikasnu organizaciju možemo napraviti samo za jasan cilj.

Cilj treba biti poznat i jasan svim članovima u organizaciij. Ne možemo donositi odluke dok cilj nije

potpuno jasan.

15. SPECIJALIZACIJA

Što je specijalizacija veća, u granicama

ljudske tolerancije, veći je potencijal

za efikasni učinak.

16. PROPORCIONALNI AUTORITET

Što je manje autoriteta teže je očekivati odgovornost.

Svako treba donositi odluke iz domena svoje odgovornosti.

17. POTPUNA ODGOVORNOST

Što je odgovornost pojednaca potpunija, to je središte kontrole efikasnije.

Ljudi će kod grupne odgovornosti težiti da odgovornost prenesu na drugog.

18. GRANICE KONTROLE

Prenos ovlašćenja se ograničava postojanjem efikasne kontrole.

Prije nego prenesemo ovlašćenje mora postojati jasan plan i jasna kontrola zasnovana na planu.

Ljudi će prihvatiti ovlašćenje samo ako znaju granice.

19. POJEDINAČNI ODNOSI

Odgovornost će biti manja što je više onih kojima se odgovara.

Izvještaje treba podnositi jasnoj i jednoj instanci.

20. DEFINICIJE

Logična odluka se može donijeti samo ako se definira realan problem.

21. EMOCIONALNI PRISTUP

Ljudi lakše shvaćaju emocionalno nego logično.

22. LINIJSKI GUBITAK

Efikasnost saopćavanja teži da

se mijenja u obrnutoj srazmjeri sa njegovim širenjem.

Prolazeći kroz više nivoa informacija

će oslabiti.

23. PRENOS AUTORITETA

Zainteresiranost za posao je veća što je veća moć donošenja odluka.

Motivacija za postizanje rezultata teži da

se poveća kad se ljudima da autoritet za donošenje odluka koje utiču na rezultat.

Odrediti granice u okviru kojih će

svako donositi odluke.

24. UZAJAMNO ZANIMANJE ZA REZULTAT

Ljudi će biti više motivirani za postizanje rezultata što mi pokazujemo više interesa za

njihov rezultat.

25. BUDUĆE KARAKTERISTIKE

Ljudi se jako sporo mijenjaju (ako uopće).

Radni učinak pojedinca iz prošlosti teži da se javi i u njegovim budućim karakteristikama.

26. PRIZNANJA

Ljudi će biti više zainteresirani za sljedeći zadatak ako su dobili priznanje za prethodni.

27. NAJMANJI BROJ UZROKA

Mali broj uzroka utiče na najveće promjene rezultata (ili rezultata uopće).

Ne provjeravati sve, nego samo bitno. Kontrolirati kritične faktore.

28. MJESTO KONTROLE

Najveći potencijal za dobru kontrolu je na mjestu gdje se radnja vrši.

29. SAMOKONTROLA

Samokontrola je najefikasnija kontrola.

Uvjet za samokontrolu je prihvatanje plana.

KAKO SE RAZVITI U DOBROG MENADŽERA1. IZBOR POSLA

Prihvatiti (i tražiti) najbolje plaćen posao. Izbjegavati štabne funkcije, držati se linijskih

pozicija. Ne čekati promociju od drugih ili kadrovske službe. Raditi na značajnim – primijećenim projektima

1. IZBOR POSLA

Dolaziti na posao znatno ranije, odlaziti malo kasnije.

Govori o poslovima i ličnostima svoga rukovodioca i njegovog rukovodioca pozitivno – afirmativno.

Ne dozvoliti rukovodiocu da pavi greške, pomagati da ih ne pravi.

Nikad ne pisati pismo ili promemoriju sa ljutnjom.

1. IZBOR POSLA

Imati saveznike u suradnicima. Voljeti organizaciju u kojoj radimo i biti joj odan. Ne baviti se politikom u poduzeću.

IZGRADITI MREŽU I PRIPADATI MREŽI

Pronaći i čuvati svoje klijente. Dovoditi rukovodioce da posjete Vaše odjeljenje. Posjetiti ili nazvati jednom više. Imati popis osoba – fajlu važnih ljudi. Slati osobne note, čestitke i sl. u rukopisu.

ODNOS PREMA RUKOVODIOCIMA

Umjesto protesta davati dobronamjernu preporuku. Ne praviti proslave u uredu. Ne dosađivati rukovodiocu kad ste zajedno na

službenom putu. Zadržati odgovarajuće odstojanje – ne biti “jaran” sa

rukovodiocem.


Biti viđen na važnim mjestima (kod drugih). Prihvatiti zadatke i odgovornosti koje rukovodiolac

traži. Ne sakrivati probleme, ne odgađati neugodna

obavještenja. Afirmirati rukovodoica (i njegovog rukovodioca).

BITI DOBAR RUKOVODILAC

Investirati i preinvestirati u ljude. Preplatiti ljude. Biti odan poduzeću – poduzećev patriot. Prikupiti fakta, govoriti na bazi podaaka. Tretirati svaku osobu kao posebnu, izuzetnu. Dati kredit, ne tražiti i ne uzimati ga.


Dati iznenadnu nagradu i priznanje. Govoriti (umjereno) ono što će ljude činiti

zadovoljnim. Nagrade i priznanja dolaze poslije teškog rada. Ne riskirati mnogo u početku. Žurba često proizvodi gubitke, sporost uvijek.


Ne mijenjati ono što već dugo dobro ide i na šta su kupci naviknuti.

Ne trošite preko plana. Nikad ne potcijeniti oponenta. Koncept ne mora biti perfektan, realizacija mora. Prikupljati i bilježiti svoje greške bez kompleksa.


Tretirati porodicu makar kao dobrog kupca (klijenta). Ako nema ciljeva nema ni uspjeha. Zapamtiti članove porodice vaših najbližih suradnika

i klijenata. Promatrati posao očima onih koji prodaju. Ne praviti imperiju.


Učiti druge znači učiti sam i predvoditi. Ne obeshrabrivati se pred “ubicama ideja”. Ne nositi posao kući. Ne ići poslije posla na piće sa “rajom sa posla”. Imati saveznike među drugim rukovodiocima.

BRINUTI O SEBI I IZGRAĐIVATI SVOJE OSOBINE

Razmišljati jedan sat dnevno. Održavati fizičku kondiciju. Imati “dodatno zanimanje” ili hobi. Imati dan(e) za odmor i koristiti godišnji odmor –

planirati odmor. Odijevati se primjereno prilici. Nikad ne paničiti i ne gubiti strpljenje, nikad se ne

ljutiti.


Naučiti jedan strani jezik. Dodati svake godine jedan veliki cilj (zadatak). Isticati tuđi uspjeh i dobre osobine, ne svoje. Odavati priznanje, ne tražiti ga – doći će. Živjeti za danas, zaboraviti o jučer, planirati za sutra.


Posvetiti se porodici najmanje koliko i poslu. Promatrati stvari očima onih zbog kojih se čine. Ne biti obeshrabren otporom drugih. Otići u biblioteku jedan put mjesečno. Razmisliti uvijek o podacima, prikupljati ih i bilježiti. Domaći zadatak, domaći zadatak, domaći zadatak.

TEHNIKE

Analiza vrijednosti Operaciona istraživanja Teorija vjerovatnoće Mrežno planiranje Grana odlučivanja Teorija igara Studija rada ABC analiza Input – output analiza

TEHNIKE

Upravljanje pomoću ciljeva Upravljanje pomoću izuzetaka Primjena modela (i izgradnja) Dinamičko programiranje Upravljanje zalihama Upravljanje projektima Vještine pregovaranja Upravljanje konfliktom Itd.

Cilj sesije 3a:

Upoznati osnovne stilove odlučivanja i mogućnost njihove primjene.

Upoznati se sa značenjem pojma odluka i osnovnim vrstama odluka i tehnikama grupnog odlučivanja.

Prof dr Elvir Čizmić 49

Navike su snažan faktor našeg života. Navike se mogu sticati (naučiti) i odučiti (nepažnja,

kriticizam, sebičnost, …) Navika je međuzavisnost

- znanja - vještine - želje – nastojanja

Kontinuitet sazrijevanja: ovisnost neovisnost (nezavisnost) međuzavisnost

SEDAM NAVIKA

ZNANJE (Šta i zašto)

ŽELJA (Motivacija/ nastojanje)VJEŠTINA (Kako)

NAVIKE

7 NAVIKA - KONTINUITET SAZRIJEVANJA

OSOBNI USPJEH

DRUŠTVENI USPJEH (Kooperacija i komunikacija)

1. Biti proaktivan

2. Započti sa krajem na umu

3. Raditi prvo najvažnije stvari

4. Razumjeti druge da bi nas razumjeli

5. (win-win) razmišljanje, svi na dobitku

6. Sinergija

ZAVISNOST

NEZAVISNOST

MEĐUZAVISNOST

7. Stalno unapređivanje (brušenje)

Šta je proizvod Efektivnost Sredstva za proizvodnju

Tri su vrste resursa: fizički, financijski i ljudski. Naše najveće i najvažnije financijsko sredstvo je naš

kapacitet da zarađujemo. P/PC balans = željeni rezultat proizvodnje/proizvodni

kapacitet. Da imamo cij/ da razvijamo kapacitet za ostvarenje cilja. Postepeno postajemo neovisni.

OVISNOST (zavisnost) (brini o meni) – Vi ste odgovorni za moj rezultat.

Mentalno ovisan – vi mislite za mene. (Primjer: naš čovjek na radu u Njemačkoj).

NEOVISNOST (ja to mogu učiniti) – ja sam odgovoran za rezultat. Ja mogu odabrati – imam pravo izbora Neovisnost je osobna zrelost. Moj osjećaj vrijednosti ne zavisi od vašeg mišljenja. Emocionalno nezavisan – pokretan iznutra. Neovisni mogu sami postići ono što žele. Niko nikoga ne može uvjeriti da se promijeni.

MEĐUZAVISNOST (mi to možemo učiniti) – Mi zajedno možemo ostvariti rezultat.

Možemo surađivati, možemo udružiti talente i sposobnosti.

Zajedno možemo napraviti nešto veće. Stvarna nezavisnost nam daje moć da djelujemo

aktivno, umjesto da djelujemo po tuđoj volji.

Neovisno mišljenje se ne podudara sa nezavisnom realnošću. Međuzavisnost je suvremeni dominantni

koncept. Samo nezavisna osoba može biti međuzavisna.

Mreže Sa visokom zavisnošću ne možemo uspjeti. Sa visokom nezavisnošću, također, ne možemo

uspjti (sami). Međuzavisni udruženim naporima postižu

sinergetske efekte. Posjeduju dosta svega za razmjenu.

PRINCIPI OSOBNE VIZIJE PRINCIP 1: BITI PROAKTIVAN

Navike možemo promijenti samo svjesno – koncentracijom na promjenu.

Samosvijest nam pomaže da ispitujemo sebe. Kako vidimo sebe Kako vidimo druge

Ako sebe vidimo kako nas vide drugi to može biti smiješno ogledalo.

Ne smijemo se mnogo obazirati na mišljenje drugih.

Determinističke teorije određuju tri prirode čovjeka:1. Genetski determinizam 2. Fizički determinizam3. Determinizam okruženja: ekonomija, socijalni

odnosi u društvu itd. Prave vas onakvim kakvi jeste. U kojoj mjeri je determinizam prihvatljiv? Mi imamo našu unutarnju samosvijest,

samopouzdanje, svijest. Imamo slobodnu volju - nisu sva djeca od istog oca

ista.

MODEL PROAKTIVNOSTI

STIMULANS PONAŠANJE

Sloboda izbora

Samosvijest

Imaginacija

Slobodna volja

Svijest

Sposobnost da u našim mislima kreiramo stvari koje su iznad naše realnosti

Unutarnji osjećaj šta je dobro, a šta loše

• Između stimulansa i ponašanja stoji naša sloboda izbora.

Naše ponašanje je rezultat naše odluke – ne uvjeta niti našeg stanja! Zavisi od naše odluke – odgovornosti.

Naša je odgovornost za izbor. Ne možemo kriviti: uvjete, slučaj,

uvjetovanje za naše ponašanje. Izabrati trebamo na osnovu vrijednosti ne

na osnovu osjećanja.

Ako biramo na osnovu uvjetovanja – reaktivni smo. Ako biramo na bazi svijesti – proaktivni smo. Tada smo vođeni vrijednostima.

Reaktivni – prilagođavaju svoj život ponašanju drugih. Oni daju moć drugima da ih kontroliraju na osnovu svoga ponašanja.

Na njih djeluje čak i vrijeme! Proaktivni – prilagođavaju ponašanje vrijednostima.

Oni su vođeni vrijednostima. Prilagođavanje proaktivnosti okolini je na bazi

vrijednosti.

Ključno pitanje: Kako reagiramo na ono što se događa?

Kad smo nečim pogođeni često je važnije kako to skvaćamo i kako na to reagiramo nego koliko smo pogođeni.

Tri su ključne vrijednosti u životu: Eksperimentalne (šta doživljavamo, šta nam se

događa). Kreativne – šta smo stvorili Ponašanje – naš odgovor na (teške) situacije

PREUZIMANJE INICIJATIVE

Osnovno ponašanje: Djelovati na događaje – ne dopustiti da događaji

djeluju na nas. Kad ipak na nas djeluju, koliko im se prepuštamo? Djelovati (biti aktivan) prepoznati potrebe i obavezu

da učinimo da se nešto dogodi. Uporebljavati: resurse i inicijativu. Drugi način: čekati da se nešto dogodi ili da neko

pobrine o nama.

DJELUJ ILI ĆE DJELOVATI NAD TOBOM

Oni koji prakticiraju inicijativu efikasniji su ne 10 nego 1000 puta od onih koji je ne prakticiraju.

Sve naše osobine (ostalih 6) ovise od toga da li smo proaktivni.

Šta moram učiniti?

Dva tipična reagiranja: Reaktivni

Gledaj faktima u oči! Prije ili kasnije moraš pogledati istini u oči.

Aktivni Šta se sada događa? Šta moram učiniti

To je ključna razlika između proaktivnih i reaktivnih.

Ono što se događa u okolini ne određuje naše ponašanje nego nam služi da sami izaberemo ponašanje.

Mi nismo, i nesmijemo biti, proizvod naših osjećanja. Ako jesmo: šta kad smo u problemima?

Proaktivni i aktivni se razlikuju po jeziku – izrazima koje koriste.

Reaktivan Proaktivan

Ja sam takav Mogao bih odabrati drugi pristup

Takav sam stvoren Mogao bih sigurno nešto promjeniti

Šta ja tu mogu učiniti Pogledajmo koje alternative imamo

To me izluđuje Ja kontroliram moja osjećanja

To neće niko dozvoliti (dopustiti)

Pretstavit ću da me shvate

Ja to moram uraditi Izabrat ću odgovarajuću reakciju

Ne mogu Izabrat ću

Moram tako Ja želim ovako

Kad bi samo... Ja hoću

Reaktivnim su za sve krivi drugi:

Vanjski razlozi: drugi ljudi,

neprilike,

Zvijezde,

posebne sile

KRUG INTERESA I UTJECAJA

Šta treba da bude fokus našeg vremena i energije?

Proaktivni se fokusiraju na krug utjecaja.

Rade na stvarima na kojima mogu nešto učiniti.

Područje nezanimanja

Područje zanimanja (interesiranja)

Područje nezanimanja

Područje utjecaja Područje zanimanja

PROAKTIVNI FOKUS

Područje ranijeg utjecaja Područje zanimanja

Područje novog utjecaja

REAKTIVNI FOKUS

Područje ranijeg utjecaja Područje zanimanja

Područje novog utjecaja

UTJECAJ BOGATIH I ONIH NA POLOŽAJU

Krug zanimanja Krug utjecaja

Reaktivni ljudi usmjeravaju napore u krug od interesa (ne uticaja)

Reaktivni optužuju druge – time smanjuju krug uticaja Prilagođavanje Bolje je da radimo na sebi da savladamo uvjete nego da

radimo na mijenjanju uvjeta.

KONTROLA

Direktna – problemi koji uključuju naše direktno ponašanje.

Indirektna – problemi koji uključuju ponašanje drugih ljudi.

Nikakva – problemi o kojima ne možemo učiniti ništa.

Direktno kontrolirani problemi – problemi koje rješavamo sa našim navikama.

Tri prve navike (sami):

Cilj – proaktivnost – prvo najvažnije (2) (1) (3)

Tri druge navike (sa drugima): Indirektno kontrolirani problemi – rješavamo ih promjenom

metoda našeg uticaja. Shvaćanje drugih da bi nas shvatili (4) Sinergija (5) Dobitak – dobitak strategija (6)

Postoji 30 metoda od čiste konfrontacije do prihvaćanja (razumijevanja).

Treća skupina problema:

Problemi potpuno izvan kontrole. Naučiti da živimo sa njima mada nam se ne sviđaju, Tako postižemo da ti problemi ne kontroliraju nas.

“Bože daj mi hrabrosti da promijenim stvari koje mogu i trebam promijeniti, (jasnoću) pamet da prihvatim stvari koje se ne mogu promijeniti i razboritost da shvatim razliku”.

Bez obzira kakav je problem imamo na raspolaganju:

Promjenu naše navike Promjenu metoda utjecaja Promjenu stava da li je nešto u području našeg

utjecaja.

POVEĆANJE – PROŠIRENJE KRUGA UTJECAJA

Izborom našeg reagiranja na situaciju mi snažno utičemo na naše stanje.

Da bi povećali utjecaj treba nam više informacija.

Proaktivan: vođen vrjednošću i rezultatima, koji prepoznaje realnost, zna šta treba, šta se traži.

KAKO PREPOZNATI KRUG – PODRUČJE UTJECAJA

Kad bi samo imao više strpljenja, vremena itd., znak malog utjecaja.

Ako proširimo područje utjecaja nećemo imati ako, kad bi, itd.

Kad god mislimo da je problem “tamo” to razmišljanje je problem.

Mogućnosti: Uključiti u područje utjecaja Napraviti to drugačijim Biti drugačiji (i sam) Pozitivno promjeniti Biti kooperativniji, vredniji, kreativniji.

Raditi na biti uz ono što mi jesmo. Raditi na sebi i svojim osobinama. Kad izhleda da je rad s nekim ili u nekim uvjetima

nemoguć trebamo analizirati šta kod sebe možemo promjeniti.

Raditi na sebi!

NegiranjeKritiziranjeMržanja

Kriticizam je brana korekciji. Umjesto da nastojimo promjeniti nemoguće lakše je da

promijenimo sebe, da promijenimo metod utjecaja i da promijenimo način na koji gledamo problem izvan kontrole.

Biti sretan je proaktivan odnos (kao i biti nesretan).

prave čovjeka invalidnim

POGREŠKE I KONSEKVENCE - POSLJEDICE

Slobodni smo odabrati akcije. Nismo slobodni izabrati posljedice. Posljedice se događaju po prirodnim zakonima. Naše ponašanje treba da bude vođeno principima. Djelovanje na bazi principa = pozitivna posljedica. Ako napravimo grešku – drugi put trebamo učiniti drugačije. Ako napravimo grešku proaktivno je priznati je otkloniti odmah

i naučiti iz greške. Odnos prema grešci ima efekt na budućnost.

PRAVLJANJE I DRŽANJE DO OBAVEZA - OBEĆANJA

Ključno pitanje kruga uticaja – osnova proaktivnosti:

Nikad ne raspravljaj o tuđim slabostima. Ne raspravljaj o svojim slabostima. Priznaj grešku, ispravi je, nauči iz nje, ne ponavljaj je. Ne korigiraj druge.

• proizvođenje

• prihvaćanje

• izvršavanje

Obećanje i obaveza

prema sebi

prema drugima

Radi na onom nad čim imaš utjecaj – kontrolu. Radi na svojim osobinama. Radi na biti – da se nešto dogodi – na rezultatu. Tuđe greške tretiraj sa sažaljenjem, a ne sa optužbama.

Mi smo odgovorni za većinu okolnosti i situacija u kojima se nađemo.

Mi biramo. Mi smo odgovorni za efikasnost.

NAVIKA 2: DEFINICIJA CILJA – ZAPOČETI SA KRAJEM NA UMU

Primjer: jedan iz familije, jeda od vaših prijatelja, jedan iz poduzeća (koji je sa vama dugo radio), neko iz vaše stranke ili imam (pop).

Ako imamo principe ništa nas ne može poremetiti u našim nastojanjima, jer imamo kriterije.

Najveća vrijednost je da su oni validni i primjenjivi u širokom, skoro univerzalnom, broju slučajeva.

Život je potpuno različit kad znamo šta je izuzetno važno i kad to ne znamo.

Ako smo odabrali krivi put svaki nas korak vodi bliže krivom mjestu.

mentalna Dvostruka kreacija cilja fizička (realizacija)

Ako ciljeve ne određujemo sami kreirat će nam ih drugi.

Kreiranje ciljeva poduzeća: Koje proizvode i usluge ćemo pružati. Koje ćemo kupce zadovoljavati.

Navika 1: Sami kreiramo – proaktivnost. Navika 2: Kreirajmo prvi – budimo personalno

vođeni, vodimo sami sebe.

Vođenje: raditi prave stvari (odabrati ljestve) Management: raditi stvari pravilno (dobro se penjati) efikasno

penjanje uz možda krivo postavljene ljestve.

imaginacija Kreiranje cilja svijest

Sposobnost da u našim mislim kreirmao stvari koje su iznad naše realnosti

Unutarnji osjećaj što je dobro, a šta loše

Formuliranje vlastite ličnosti Mi smo ili kreacije našeg proaktivnog dizajna ili

kreacija nečije volje i namjere, ili okolnosti ili prošlih navika.

Nama više treba vizija – kompas (grupa principa) nego geografska (putna) mapa – karta.

Primjer: “Sadat: “Nikad neću pružiti ruku jednom Izraelcu, Jevreju...” Kasnije potpisao prvi sporazum sa jevrejima.

Personalna misija – personalni ustav

Misija je pisani standard na osnovu kojeg se sve vrednuje i usmjerava.

Bazirana je na kvalitetnim principima, od kojih se ne odustaje.

Na osnovu principa i misije donosimo odluke kroz život. Misija nam daje snagu lakšeg odlučivanja. Misija definira našu viziju i vrijednosti. Stvari mjerimo pravilima svoje misije.

PERSONALNI OPIS MISIJE – PERSONALNA MISIJA

Misija je fokusirana na ono što želimo biti (karakter) i šta želimo činiti (postignuća i kontribucije) i na vrijednosti ili principe, na kojima je to što ćemo biti i šta ćemo raditi, baziramo.

Primjer (iz misije jedne žene):

Prvo uspjeh u porodici. Balansirat ću karijeru i porodicu jer mi je oboje bitno. Nikad ne odstupiti od iskrenosti (ne praviti kompromis). Ne zaboavljati ljude koji su uključeni. Čuti obje stran eprije nego prosudim. Obezbjediti pristanak drugih. Pribaviti savjet (mišljenje) od drugih. Držati se po strani od destrukcije. Braniti one koji su odsutni. Biti iskren i odlučan. Svake godine naučiti po jednu novu vještinu. Planirati sutrašnji dan danas.

Njegovati smisao za humor Biti uredan kao osoba i na poslu. Ne bojati se grešaka, bojati se jedino odsustva aktivnosti i

držati konstruktivan odnos prema greškama. Pomagati drugima da uspiju Slušati dva puta više nego što govorim. Skoncentrirati se na ono što radim ne misleći na sljedeće

poslove i promociju. Nikad neću prekršiti zakon, ni u najsitnijim stvarima. Moj novac će mi služiti, ja neću služiti njemu. Učinit ću sve da budem financijski neovisan. Nikad neću posuđivati novac od drugih niti drugima.

Pri pisanju misije moramo poći od centra našeg utjecaja, od naočala kroz koje vidimo svijet.

Misja predstavlja našu viziju i naše vrijednosti.

Sigurnost – naša lična – osobna moć, naš identitet.Smjer – kuda idemo, kako odlučujemo.Razum – kako su principi povezaniMoć – kapacitet da djelujemo.

Situacija Drugi ljudi Upotreba faktora individualnosti

Centar našeg utjecaja zavisi od 4 stvari:

SIGURNOST

RAZUM SMJER

MOĆ

Kako povezujemo principe

Naša osobna moć, naš identitet

Kuda idemo.

CENTAR(našeg

utjecaja)

Kapacitet da djelujemo (P/PC balans)

FOKUSIRANOST – USMJERENOST - USREDIŠTENOSTPRINCIPI KAO CENTAR NAŠEG UTJECAJA

PRINCIPI

Bračni partnerOsobnost

Familija

Novac

Posao

Imovina

Religija

Neprijatelji

Prijatelji

Zadovoljstva

Balans fokusa na sva najbitnija područja. Ne dominantan centar ni u čemu. Principi za svako područje.

SEBIČNOST ruši ljudsku vrijednost. Sebični nisu sigurni, nemaju unutarnjeg vođenja. Narcisoidni, ne razmišljaju o pravom rezultatu nego o imidžu.

RELIGIJA – Ljudi koji ne idu u džamiju mogu biti religiozniji od onih koji idu. Možemo biti aktivni u džamiji ili IZ, a da nismo u vjerovanju. Izolacija. Dnevni problemi. Religija ne može dati potpuno vođenje čovjeka. On se mora voditi sam.

NEPRIJATELJI. Želja za pripadanje nekoj grupi važno ali i opterećenje. Utiaj drugih i njihovog ponašanja. Previše okupirani, vođen reakcijama neprijatelja. Paranoja. Nema unutarnju sigurnost.

PRIJATELJI. Ne orjetnirati se na jednu sobu. Nemamo vlastite moći.

ZADOVOLJSTVA povezana sa posjedovanjem. Lahak život. Kakav je uticaj ljudi koji sjede u kafićima? Predug odmor – dosadi.(Odmarat ću se nedjeljom. Nikad neću raditi navečer. Posjećivat ću utakmicu...). Ne daje trajno zadovoljstvo (prijemi). Gubitak vremena i života, ali i potreba.

BRAČNI PARTNER. Može biti izuzetno zadovoljstvo, trajno, produktivno. Šta ako je pogrešno odabran? Zavisnost, Različitost: financije, prijatelji, djeca.

FAMILIJA. Prirodno dijeljenje. Veliko nasljedstvo iz familije može da smeta nema emicionalne slobode.

NOVAC. Sigurnost, moć, ali ne i vođenje – putokaz. Ekonomska sigurnost je osnova nezavisnosti. Ne možemo aktivirati drugo ako nismo ekonomski neovisni. Ne zanemarivati familiju i drugo.

POSAO. Vlastita vrijednost vezana za posao. Izuzetno važno definirati se u odnosu na posao.

IMOVINA. Mnogo brige da će nestati. Samoubojstvo zbog pada dionica. Može nastati vrlo lako i vrlo brzo.

PRINCIPI KAO CENTAR (fokus, usmjerenje)

Naš centar je obično kombinacija. Sigurnost leži na sigurnosti i trajnosti principa. Principi ne reagiraju ni na šta. Oni su klsične istine. Ne zavise od ponašanja drugih ili okoline. Principi su temeljne istine i trajne vrijednosti.

Veći su i jaći od okolnosti – prilika Privremeni događaji su često na lošim temeljima – principi

su trajni. Kad smo u harmoniji sa principima konsekvence su

pozitivne. Kad ignoriramo principe posljedice su negativne. Kroz funkciju vidimo svijet drugačije nego kroz bilo koji

drugi od centara usmjerenja. Realna moć je limitiran aprirodnim konsekencama principa. Kroz prncipe život vidimo drugačije nego kroz bilo koju

drugu paradigmu.

PISANJE VLASTITE MISIJE

Misiju deterkiramo, mi je ne otkrivamo, ne izmišljamo. Svačija misija je specifična. Uvjet. Produktivnost, kretanje u krugu od uticaja, odgovornosti.

Navika 1: Mi smo programeri Navika 2: Napišimo program sami

Mi smo odgovorni

Definiranje misije zahtijeva:

Duboku analizu Smišljene definicije Izbor vrijednosti Izbor smjera akcije

Misijom mjerimo sve u životu.

imaginacija Pri pisanju svijest (+ samopouzdanje)

Ključna pitanja:

Šta nam je važno u svakom periodu? Šta nam je najvažnije u životu? Šta želimo biti? Šta želimo činiti?

Vizualizacija

Vizija teba biti trajna – držimo se vizije i razvijamo je cijeli život.

Dobra definicija: Personalna Pozitivna U sadašnjem vremenu Vizualna Emotivna

Zamislite uvijek finale onoga što ćete raditi – vizualizirajte. Vizualizirati afirmativno i u skladu sa principima!

IDENTIFICIRANJE CILJEVA I ULOGA

Koncentrirati se na rezultat, ne na aktivnost (šta , s kojim resursima, do kada)

Uloga i ciljevi daju definiciju misije. Identificirati područja svoga života. Definirati dva do tri cilja za svako područje. Nakon definiranja svoje misije definiramo misiju familije. Ako definramo misiju nećemo raditi na bazi:

Iznenađenja Brzih rješenja Kriznih situacija Stresa

PRINCIP 3RADITI PRVO NAJVAŽNIJE

Navika 1:“Vi ste kreator, do vas je?”

Navika 2: “Vi kreirate vaše osobine, vi odlučujete šta i kakvi ćete biti”

Navika 3: Fizikalna kreacija, aktualizacija 1 i 2. To je usmjerenje na bazi principa.

Bez 1 i 2 ne možemo ostvariti 3. Navikom 3 prakticiramo upravljanje sobom u skladu sa principima.

Imaginacija

Savjest

Samosvijest

Slobodna volja

Snaga nezavisne – slobodne volje Imaginacija Svijest Samosvijest i samopouzdanje

Slobodna volja

Volja

Čini upravljanje sobom mogućim (selfmanagement)

Sposobnost da pravimo odluke – izbor sami, sposobnost da djelujemo (da ne budemo vođeni)

Naš trijumf nad nevjerovatnim situacijama

Naš integritet

Vrijednost koju pridajemo sami sebi

Sposobnost da izvršavamo obećanja data sebi

Čast koju sami sebi pridajemo

Fundamentalni dio karaktera

Upravljati sobom Imati disciplinu iznutra, slijediti vlastite vrijednosti Djelovati u skladu sa prvom kreacijom Imati snagu za da i za ne.

Organiziraj se i djeluj oko prioriteta!

Lista obaveza

Ne upravljati vremenom, nego sobom. Držati balans proizvodnja/proizvodni kapacitet.

Jedna lista

Prioriteti u njoj Najviši

Mjesec

Sedmica

Dan

URGENTNO NEURGENTNO

1. - KRIZE- PROBLEMI KOJI PRITIŠĆU- AKTIVNOSTI SA ROKOM

2. -PREVENCIJE, PC AKTIVNOSTI-IZGRADNJA ODNOSA -PREPOZNAVANJE ŠANSI -PLANIRANJE-REKREACIJA I ODMOR

3.-IZNENADNI POZIVI, PREKIDI-POŠTA, PRIMLJENE VIJESTI-HITNE STVARI-POPULARNE AKTIVNOSTI

4.-TRIVIJALNI POSLOVI-NEKA POŠTA-NEKI POZIVI-GUBLJENJE VREMENA-UGODNE AKTIVNOSTI

VAŽNO

NEVAŽNO

ONI KOJI ŽIVE U KRIZNIM SITUACIJAMA

1. REZULTATI

STRES EKSPLOZIVNOST KRIZNI MENADŽMENT UVIJEK “U VATRI”

2.

4.

3.

ONI KOJI RADE URGENTNO I NERVOZNO

1. 2.

3. REZULTATI

KRATKOROČNI FOKUS KRIZNI MENADŽMENT REPUTACIJA “KAMELEON” CILJEVI I PLANOVI NEVAŽNI OSJEĆA SE ŽRTVOM NEMA KONTROLE SLABI ODNOSI

ONI KOJI ŽIVE NEODGOVORAN ŽIVOT

1. 2.

3. REZULTATI 4.

POTPUNA NEODGOVORNOST OBIČNO IZBAČENI IZ POSLA OVISNO OD DUGIH LJUDI I INSTITUCIJA

EFIKASNI SE DRŽE DALEKO OD KVADRANTA 3. I 4.

EFIKASNI (U KVADRANTU 2. U KOJEG POTISKUJU I KVADRANT 1.)

1.

2. REZULTATI

• VIZIJA

• BALANS

• DISCILINA

• KONTROLA

• RIJETKE KRIZE

Ako se bavimo kvadrantom 2 tada:

Mislimo unaprijed, sprečavamo krizu. Radimo na korijenu pojave Djelujemo preventivno Primjenjujemo Pareto princip.

Kako ući u kvadrant 2?

Kvadrant 2 je u centru efikasnosti: Prve stvari su u kvadrantu 2 – one koje se prve rade.

Prva linija rukovodilaca – radi na listi prioriteta koju dobija od drugih.

Druga linija rukovodilaca – planira i terminira sama.

Treća linija rukovodilaca – postavlja ciljeve i planira svaki dan. Ipak najviše rade u kvadrantu 1.

Preopterećenje rukovodilaca – bježanje u kvadrant 4. Liste obaveza – praviti na bazi kvadranta 2. Savremeni menadžeri su u kvadrantu 2+3 Uvjeti za kvadrant 2: jasna misija, orjentacija na

principe, znati šta je važno. Povećavati produktivnost i planiranjem povećavati

kapacitet.

Alati za kvadrant 21. Koherentnost (dosljednost) – integritet misije i

ciljeva, uloga, planova, prioriteta i discipline.2. Balans posao – privatn život. Uspjeh na jednom

području ne može kompenzirati neuspjeh na ostalim.

3. Kvadrant 2 – fokus.• Prevencija umjesto prioriteta kriznih elemenata.• Ne praviti prioritete onog što nam je krizno nego

planirati prioritete.

4. Ljudska dimenzija• Trebamo ljude – ne samo planirane aktivnosti.• Planirati ko mora, treba i za šta.

5. Fleksibilnost• Planiranje treba da nam službi, ne da nas vodi.

6. Portabilitet – priručnost• Plan treba da je napisan i da je uvijek uz nas.• Ideje za planiranje nam dolaze uvijek.

Kvadrant 2 – ROKOVNIK za upravljanje aktivnostima.

Ključne aktivnosti:1. Identifikiciranje uloga2. Selekcija ciljeva3. Terminiranje

DUGOROČNI PLAN

MISIJA ULOGE CILJEVI

SEDMIČNI PLAN

ULOGE CILJEVI PLANOVI

TERMINI

DELEGIRANJE

SEDMIČNI PLAN

ULOGE CILJEVI Pone-djejak

Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedjelja

1. Vlastiti razvoj

Knjiga X 9

2. Porodica Posjeta x-u bolnici

Koncert

Upis na fakultet

10 3. Plan rada sastanak

3. M-P Novi proizvodi

Testiranje tržišta

11 3. Usvajanje plana testiranja

4. M-P

Razvoj i rast

Prva faza projekta

12

5. M-P Kadrovi Novi sistem plaća

13

6. M-P Viši rukovodioci

MN kontakt 14 4. Rezultati I faze sastanak

7. Studij Kolokvij Predavanja

15 5. Sastanak komisije

8. Ostalo ------------- 16

17

18

19

1.Čitati 1. Završiti

Ljudi su važniji od stvari zato uloge prije termina.

Kvadrant 2 nas upućuje na: Principijelno Važno Efikasno Svjesno usmjereno Misijom definiramo Dugoročno ciljno orjentirano Izabalnsiramo između vlastitog života i uloga.

Kvadrant 2 je fokusiran na odnose i rezulate, a tek onda na vrijeme.

DELEGIRANJE – POVEĆANJE P I PC

sami (vlastito vrijeme) Poslove završavamo delegiranjem

Sami – orjentacija na učinkovitost

Delegiranje – orjentacija na efikasnost. Delegiranje je najveća poluga efikasnosti za menadžere. Uvjet: obuka suradnika.

Delegiranje

Povjerenje je najveća motivacija. Za povjerenje je potrebna obuka. Značaj je važniji od urgentnosti.

• željeni rezultat (šta i kada, ne kako) jasnoća

• upute (restrikcije, ranije greške, šta ne činiti –

ne šta učiniti)

• resursi

• kompetentnost

• mjerenje rezultata

• konsekvence (dobro i loše na bazi rezultata)

NAVIKA 1: VI STE PLANER

NAVIKA 2: NAPIŠI PROGRAM

NAVIKA 3: PRIMJENI PROGRAM

PROIZVOĐAČ MENADŽER

ULAZ IZLAZ ULAZ IZLAZ

Preko više proizvođača

Literatura

1. Manktelow, James, Mind tools-Essential skills for an excellent career, Mind tools ltd, United Kingdom, 2004.

2. P. Sikavica, i dr., Poslovno odlučivanje, Informator, Zagreb, 1999.

3. Aziz, Šunje, Top menadžer vizionar i strateg, ekonomski fakultet u Sarajevu, 2002,

4. Elvir, Čizmić, Adil, Trgo; Savremeni menadžerski koncepti, EFSA, 2010,

5. Ricky, Griffin, Management, Texas A&M University, 2006,6. Jae K. Shim; Joel G. Siegel; Operations Management; Barron

s Educational Series Inc., 1999. 7. Meredith R. Jack; S. M. Scott: Operations Management for

MBAs; John Wiley & Sons Inc., 1999.

Documents

SP 3 Principi Rukovodjenja i Vlastita Efikasnost