-
8/16/2019 PPF.pptx
1/175
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Doc. dr Dijana GrahovacE-mail:
[email protected]
Predmet:
Poslovne i preduetni!"e #in$nsi%e
Do&' dr Di%$n$ (r$)ov$&* e+m$il:
di%$n$',r$)ov$&-univeritetps'&om
-
8/16/2019 PPF.pptx
2/175
Zašto su važne fnansije?
• Svaka transakcija u kojoj se novac ilineki novčani ekvivalent
odnosnoinstrument razmjenjuje za druguvrstu novca odnosno
novčanoginstrumenta karakteriše se kaofnansijska.
• Pojedinci i kompanije obavljajufnansijske transakcije
očekujući daće za sumu novca koju ulažu danas
dobiti više novca u budućnosti.
-
8/16/2019 PPF.pptx
3/175
Rijetkost resursa; problemi izbora i oportunitetni trokovi
Rijetkost resursa pri neograničenim ljudskim željama činisuštinu
ekonomskog problema
ekonomija je nauka o tome, kako individue sa
neograničenimželjama vrše izbor kombinacija rijetkih resursa
kojimzadovoljavaju najviše svojih želja, odnosno svakakombinacija
resursa koja je napravljena ima i svojualternativu, odnosno ima
tzv. alternativne (oportunitetne)troškove.
Oportunitetni trošak trošak propuštene šanse
! "inansijama kada donosimo odluku o ulaganju
sredstavaoportunitetni trošak je najve#a vrijednost prinosa koju
smomogli da ostvarimo donošenjem drugačije investicione odluke
!
-
8/16/2019 PPF.pptx
4/175
!rimjer
• "dlučila sam da kupim kola. – "portunitetni trošak #
$upovina
akcija
%
-
8/16/2019 PPF.pptx
5/175
• "dlučio je da kupi akcije
&
• "portunitetni trošak # kupovinakuće
-
8/16/2019 PPF.pptx
6/175
!orezi " dr#ava uzima dio dohotkapojedinaca i preduze$a
Postoje tri osnovna principa oporezivanja'• Progresivno
oporezivanje ( što je do)odak veći* veća je
stopa poreza koja se plaća na taj do)odak. +to višezara,uješ (
plaćaš veću stopu poreza -veće poresko
opterećenje viši) nivoa do)odaka.• Proporcionalno oporezivanje (
bez obzira na nivo do)otka*plaća se ista stopa poreza. /sto je
poresko opterećenjedo)odaka na svim nivoima.
• 0egresivno oporezivanje ( što je do)odak niži* veća je
stopa poreza koja se plaća na taj do)odak. +to manjezara,uješ (
plaćaš veću stopu poreza. -veće poreskoopterećenje niži) nivoa
do)otka.
2
-
8/16/2019 PPF.pptx
7/175
Porezi ( smanjivanje raspoloživogdo)otka
3ruto do)odak ( Porezi # 0aspoloživido)odak
0aposloživi do)odak ( 4iksni troškovi
# 5iscretionar6 do)odak-koji trošimo ili štedimo
7
-
8/16/2019 PPF.pptx
8/175
• Poslovne fnansije proučavaju sistemnovčani) tokova u
društvenoj reprodukciji*kružno kretanje novčani) sredstava u
s8eri
proizvodnje* raspodjele* razmjene ipotrošnje• 4inansijski
menadžment defniše se kao
proces kreiranja fnansijski) uslova za
efkasno postizanje odabrani) fnansijski)ciljeva
-
8/16/2019 PPF.pptx
9/175
5eset uloga fnansijskog menadžera'- /nterpersonalna -fgurativna*
liderska*
vezna9-
/n8ormativna -monitorska* diseminarska*potparolska9-
"dlučivačka- preduzetnička* pregovaračka*
pomiriteljska i alokatorska
-
8/16/2019 PPF.pptx
10/175
Preduzeće i cilj preduzeća
• Preduzeće je privredno pravni entitetkoji obavlja privredne
aktivnosti ucilju maksimiziranja dobitka
-
8/16/2019 PPF.pptx
11/175
!oslovne %unkcijepreduze$a
• &abavna -patenti* licence* osnovna sred*kadrovi
• !roizvodna -te)ničko unaprje,enje*održavanje mašina*
proizvodnja gotovi)učinaka
• !rodajna -istraživanje tržišta* prodajagotovi)
učinaka
• 'inansijska -ispitivanje kreditnog
boniteta dužnika i naplata potraživanja*plaćanje obaveza*
fnansiranje iinvestiranje
-
8/16/2019 PPF.pptx
12/175
Svaka 8unkcija u preduzeću ima svoju politiku*a time svoj cilj i
načela
:ilj poslovne politike preduzeća ; ma
-
8/16/2019 PPF.pptx
13/175
0ačunarska te)nologija i nova te)nikaizbora kapitalni)
investicioni)
projekata produbile su teorijska iempirijska istraživanja u
okviruefkasne politike alokacije resursafrmi i politike
budžetiranja kapitala.
Simultano. razvijaju se fnansijskimodeli zali)a* gotovine*
potraživanjai fksni) sredstava* kao iekonometrijski modeli u
oblastimikrofnansijskog upravljanja i modeliza vrijednovanje frmi
-vrijednostkorporacija. = odnosu na inovacione
koncepte vrijednovanja frme
-
8/16/2019 PPF.pptx
14/175
4inansijski menadžer mora da poznajepet 8unkcija fnansijskog
menadžmenta'->4inansijsko planiranje*-4inansijska
organizacija*
-!/zbor fnansijski) kadrova*-%4inansijsko rukovodstvo
i-&4inansijska kontrola.
-
8/16/2019 PPF.pptx
15/175
= teoriji fnansijskog menadžmenta već
je primjetno da je najveća šansa zapovećanje
produktivnosti u znanju uoblasti fnansijskog menadžmenta*
fnansijskog marketinga i fnansijskoginžinjeringa* pri čemu se
podproduktivnošću podrazumjevae8ektivnost i efkasnost u
obavljanjufnansijskog posla -zadatka sa štomanjim obimom
angažovani)sredstava.
-
8/16/2019 PPF.pptx
16/175
4inansijski menadžment mora poznavati čitavupaletu fnansijski)
instrumenata za fnansiranjenovi) privatni)* javni) i mješoviti)
preduzeća* kao
što su kapitalni ulog -trajna nepovratna sredstva*subvencije*
krediti* 8ondovi za razvoj* rizikokapital* lizing* zajednička
ulaganja i akcije* koja bi*na osnovu profta i rizika* povećala
svoju imovinu.
=pravljanje novčanim resursima* izbor ciljeva
razvoja* ostvarivanje proftabilni) ulaganja*održavanje optimalne
likvidnosti* održavanjestabilni) uslova poslovanja* držanje
podkontrolom procesa trans8ormacije jednog u druginovčani oblik*
ali i držanje -i planiranje novčani) i
fnansijski) tokova* je vrlo složen zadatak svakogpreduzeća* frme
-korporacije* sve do države.
-
8/16/2019 PPF.pptx
17/175
Sektor preduzeća ima na raspolaganju slijedećeinstrumente'
>ikvidni instrumenti -gotov novac* žiro;računi*sredstva u
platnom prometu* udruženakratkoročna sredstva* devizna
kratkoročna
sredstva* kratkotrajne )artije od vrednosti*@elikvidni
instrumenti -ograničeni depoziti*oročeni depoziti* dugoročne
)artije od vrednosti*8ondovi kod banaka* udružena
dugoročnasredstva* sredstva za stambenu izgradnju*
!$ratkoročni krediti -kratkoročni krediti kodbanaka* krediti za
prodaju robe* obaveze pokreditima*
%5ugoročni krediti -investicioni krediti kod banaka*devizni
krediti i sredstva* ostala dugoročnasredstva.
-
8/16/2019 PPF.pptx
18/175
Po Solomon;u* fnansijski menadžment u pravilupruža naučno
validnu osnovu za odgovor napitanja'
->$oju vrstu sredstava preduzeće treba dapribavi*
-$oliki ukupan obim sredstava preduzeće trebada ima i
-!$ako potrebna sredstva treba da budufnansirana?
=kupan obim fnansijski) ulaganja zavisiće odraspoložive
alternative za ulaganje kapitala i
od uslova za pribavljanje kapitala iz pojedini)izvora* dok će
cena kapitala iz pojedini) izvorazavisiti od kvaliteta i kvantiteta
njegovoginvestiranja.
-
8/16/2019 PPF.pptx
19/175
Aelike promjene i neizvjesnost u okruženjupotencirali su značaj
fnansijskog
menadžmenta* čija je osnovna uloga udonošenju i realizaciji
poslovni) odluka.4inansijski menadžer u uslovimaneizvjesnog i
promenljivog okruženja
mora biti koordinator i kontrolor prilikomdonošenja poslovni)
odluka* uz punusaradnju sa menadžerima iz ostali)sektora. Samim
tim* fnansijski
menadžment treba da vodi glavnu ulogu udefnisanju i ostvarivanju
fnansijski)ciljeva frme.
-
8/16/2019 PPF.pptx
20/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
21/175
4inansijska politika* koju vodifnansijski menadžment
preduzeća*kreira strategije i taktiku fnansijskogupravljanja na
bazi načela i pravila
fnansiranja* kako bi se sa poslovno (fnansijskog aspekta
obezbijedili'kontinuitet poslovanja* rast i razvoj
preduzeća* i kako bi se maksimalnoiskoristili različiti trendovi
nafnansijskom tržištu.
-
8/16/2019 PPF.pptx
22/175
$inansijski položaj preduze#a se odre%uje vremenskim i
prostornim upore%ivanjem "inansijskog
položaja preduze#a. &remensko upore%ivanje omogu#ava
sagledavanje dinamike, tj. kretanja ili razvoja
"inansijskog položaja preduze#a. 'rostorno upore%ivanje
omogu#ava upore%ivanje "inansijskog položaja preduze#au odnosu
na "inansijski položaj konkurencije, što pruža
osnovu za zaključivanje i izglede preduze#a za opstanak,
rast i razvoj. 'ri prostornom upore%ivanju "inansijskog
položaja preduze#a treba voditi računa o izborureprezenta
ili grupe preduze#a sa kojima se vrši
upore%ivanje, da bi se izbjegla opasnost pogrešnog
zaključivanja.
-
8/16/2019 PPF.pptx
23/175
()*+R( '(&,&(R,&,3ez fnansiranja ne bi bilo
nikakvemogućnosti poslovanja* 8unkcionisanja irazvoja preduzeća* tj
privredni) društava.
5rugim riječima* fnansiranje pokrećecjelokupno poslovanje.
4inansiranje semože s)vatiti u užem i širem smislu.
= užem smislu, fnansiranje obu)vata samo
pribavljanje prvenstveno fnansijski)sredstava potrebni) za tok
reprodukcije.Sa stajališta procesa investiranja*cjelokupni
me)anizam fnansija preduzećaogleda se u činjenici da one
osiguravajunovac potreban za preduzimanje realni)
-
8/16/2019 PPF.pptx
24/175
= širem smislu, fnansiranje predstavlja
dinamički proces koji obu)vata'pribavljanje fnansijski)
sredstava9investiranje fnansijski) sredstava ivraćanje fnansijski)
sredstava.
5a bi preduzeće moglo da započne procesreprodukcije* mora da se
obezbijediodre,ena količina novca. Pribavljanjemnovca uspostavljaju
se fnansijski odnosisa izvorima fnansiranja. Baj novac
menadžment nabavki investira umaterijalne i druge oblike
imovine* koji suneop)odni za obavljanje poslovneaktivnosti. Zatim*
menadžmentproizvodnje organizuje proizvodnju. @a
kraju* menadžment prodaje ;proizvedene
-
8/16/2019 PPF.pptx
25/175
Cože se reći da samo ona kompozicija izvorafnansiranja koja
obezbje,uje minimalnitrošak kapitala predstavlja optimalnustrukturu
kapitala. = procesu modelovanjaizvora fnansiranja* preduzeće je
ograničeno internim i eksternim faktorima.Sa jedne strane*
mogućnosti izboraograničene su strukturom imovine i njeni)izvora*
odnosno vertikalnom i)orizontalnom fnansijskom strukturom
izvedenom iz bilansa stanja. Sa drugestrane* mogućnosti izbora
opredjeljene su iopštom ekonomskom situacijom*povjerenjem i
očekivanjima investitora obudućim ekonomskim
doga,ajima*atraktivnošću alternativni) mogućnosti
-
8/16/2019 PPF.pptx
26/175
/zvori fnansiranja se mogu klasifkovati primjenom
različiti) kriterijuma. Prema kriterijumu karakteravlasništva,
izvori fnansiranja mogu da budu'
• sopstveni -vlastiti*• tu,i -pozajmljeni*
• )ibridni -kombinovani.Za sopstvene izvore nansiranja je
karakterističnoda se ulažu u poslovanje privrednog subjekta
naneodre,eno vrijeme* da imaju upravo upravljanjaposlovanjem* da su
u )ijerar)ijskoj strukturi prava
na učešće u poslovnom rezultatu i u likvidacionojmasi preduzeća
poslednji u redu od korisnikaposlovnog rezultata* odnosno od
korisnikalikvidacione mase preduzeća. Sa druge strane*učešće
vlasnika u poslovnom rezultatu je
varijabilno i teorijski neograničeno.
-
8/16/2019 PPF.pptx
27/175
Tuđi izvori nansiranja su izvori fnansiranjakod koji) postoji
obaveza vraćanja sredstavai plaćanje kamate za korišćenje
sredstava.
Bo su i oni izvori fnansiranja kod koji)postoji obaveza
vraćanja sredstava* ali ne i
plaćanje kamate* što znači da su ta sredstvabesplatna u datom
vremenskom periodu.
Hibridni izvori nansiranja su oni izvori kodkoji) su kombinovane
karakteristike
sopstveni) i tu,i) izvora.Prema porijeklu* izvori fnansiranja
dijele se
na'• interne -unutrašnje i• eksterne -s ol ašn e.
-
8/16/2019 PPF.pptx
28/175
Interna sredstva predstavljaju iznos zarada koje
je preduzeće odlučilo da zadrži nakonplaćanja novčani)
dividendi svojimakcionarima. /nterno fnansiranje se nemože
poistovjetiti sa vlastitim* jer se vlastitiizvori fnansiranja mogu
povećavati i
eksterno privlačenjem novi) vlasnikaemisijom akcija.Dko
preduzeće odluči da skupi sredstva
eksterno, fnansijski menadžer može to dauradi uključivanjem
dugova* putembankarski) zajmova ili izdavanjemobveznica* ili
prodajom vlasnički) interesaputem ponude akcija.
Polazeći od roka raspoloživosti, izvori
fnansiranja mogu biti'
-
8/16/2019 PPF.pptx
29/175
ugoročni izvori nansiranja imaju rokdospijeća duži od godinu
dana* dok
kratkoročni izvori nansiranja imajurok dospijeća do jedne
godine.Trajni izvor kapitala u akcionarskom
preduzeću je akcijski kapital koji semože pribaviti emisijom
akcija. @a tajnačin pribavljeni kapital nema rokdospijeća* pošto su
akcionari vlasnicipreduzeća* za razliku od emisije iprodaje
obveznica koje su dugoročnidug sa rokom dospijeća.
-
8/16/2019 PPF.pptx
30/175
Efkasno obezbje,enje procesa radapotrebnim novčanim
sredstvimaodnosi se na pribavljanje fnansijski)sredstava za
fnansijsko poslovanje u
potrebnom iznosu* u predvi,enomroku i za utvr,ene namjene i
8unkcijeposlovne politike frme. @amjensko iracionalno korišćenje
sredstava
implicira angažovanje novčani)sredstava za
8unkcionisanjesredstava u procesu rada. realizacijugotovi)
proizvoda i usluga ireprodukovanje poslovni) sredstava
-
8/16/2019 PPF.pptx
31/175
!R,*(/, '(&,&(R,&,: 0+R()+&1,/&, (
*ER1(2,/&, = teoriji i praksi fnansiranja
iskristalisala su
se odre,ena pravila fnansiranja* kojadeterminišu odnos
sopstvenog ipozajmljenog kapitala* i strukturu kapitalapreduzeća*
odnos izme,u odre,eni)segmenata kapitala po roku raspoloživostii
odnos izme,u odre,eni) dijelovauloženi) sredstava po roku
vezanosti.
Pravila fnansiranja predstavljaju norme zaprimjenu principa
fnansijske politike. "nasu rezultat privredne prakse i
naučneoblasti ekonomije preduzeća. Pravilafnansiranja tretiraju'
strukturu kapitala,odnosno odnos između sopstvenog i tuđeg
-
8/16/2019 PPF.pptx
32/175
AE0B/$D@D P0DA/D 4/@D@S/0D@FDAertikalna pravila fnansiranja
nastoje
da se kroz strukturu kapitalaobezbijedi rentabilnost*
sigurnost*
nezavisnost i elastičnost fnansiranja.Aertikalna pravila
fnansiranja dijelese na' pravila za odnos izme,u
sopstvenog i tu,eg kapitala* pravilaza odnos rezervi prema
nominalnomkapitalu* pravila za odnos
dugoročnog prema kratkoročnom
-
8/16/2019 PPF.pptx
33/175
Pravila za odnos između sopstvenog i
tuđeg kapitala"vim pravilima se postavljaju odnosi
izme,usopstvenog i tu,eg kapitala sa ciljemzaštite povjerioca. "vo
je rezultats)vatanja da je sopstveni kapital garancijaplaćanja
obaveza u cijelosti i na vrijeme.Zaštita povjerioca javlja se u
8ormi'
postavljeni$ rela#ija između sopstvenog
i pozajmljenog iznosa i donji$ limita za
nansiranje preduze%a sopstvenimkapitalom. Za ocjenu kreditne
sposobnostipreduzeća i potrebe analize fnansijskesigurnosti koristi
se pravilo jednakostisopstvenog i tuđeg kapitala koje se
naziva
i Gzlatno pravilo izravnanja rizikaH. =
-
8/16/2019 PPF.pptx
34/175
Za)tjevi sigurnosti i likvidnosti povjerioca bilisu odlučujući
za primjenu ovi) pravila.Ce,utim* likvidnost nije uslovljena
samovelikim udjelom sopstvenog u ukupnom
kapitalu. "na zavisi od niza 8aktora* anajvažnije je
uskla,ivanje priliva i odlivasredstava. /ma mnogo primjera
kojidokazuju da su preduzeća sa visokim
učešćem sopstvenog kapitala nelikvidna*naročito ako su
neuskla,eni rokovi priliva iodliva praćeni nedovoljnom
rentabilnošću.@asuprot njima* preduzeća sa malim
učešćem sopstvenog kapitala* ali sa
-
8/16/2019 PPF.pptx
35/175
"dnos sopstvenog i tu,eg kapitalaposmatra se i sa
stanovištarentabilnosti i nezavisnosti. Sastanovišta rentabilnosti*
sve dok jecijena pozajmljenog kapitala niža odstope prinosa na
ukupni kapital* većeučešće tu,eg u odnosu na sopstveni
kapital dovodi do rasta stoperentabilnosti sopstvenog
kapitala."graničenje ovoj težnji predstavljapovjerilac koji zaštitu
svoji)
potraživanja vidi u sopstvenom
-
8/16/2019 PPF.pptx
36/175
Pravila za odnos rezervi premanominalnom kapitalu
"vim pravilima odre,uju se norme za8ormiranje rezervi prema
nominalnomkapitalu. " ovim pravilima relativno semalo pisalo.
/stiču se dva autora i toKerstner koji Gističe načelo da
jepreduzeće sigurnije* ukoliko su rezerve
većeH i @icklisc) koji odre,uje proporcijuda rezervni kapital
treba da iznosi &L odukupnog kapitala. 0azlog što ova
pravilanisu naišla na širu podršku dr 0anković vidiu nji)ovoj
nelogičnosti. GBo bi zapravo
značilo da su mla,a preduzeća nesigurna*bez obzira na svo u o
štu ozici u zbo
-
8/16/2019 PPF.pptx
37/175
Preduzeće stvara rezerve čija namjenaprema zakonu* može da bude'
trajna i
privremena. Trajna namjena je pokrićeeventualni)
rizika od gubitaka. &rivremenanamjena ( sredstva se koriste
kao
pozajmica za isplatu zarada u slučajevimanovčani) oskudica.
Preduzeće stvararezerve raspodjelom neto dobitka i pri tomnastoji
da što više neto dobitka ostane upreduzeću kako bi olakšalo
zamjenu
dugoročno pozajmljenog kapitala i postigloveću elastičnost. Aeći
rezervni kapitalobezbje,uje veću sigurnost osnovnogkapitala* ali
primjena ovog pravila je usuprotnosti sa primjenom
principarentabilnosti* jer su preduzeća obavezna
-
8/16/2019 PPF.pptx
38/175
Pravila za odnos dugoročnog prema
kratkoročnom kapitalu"pšti za)tjev fnansijske politike je da
odnosizme,u dugoročnog i kratkoročnogkapitala bude postavljen u
skladu sastrukturom imovine koja zavisi od vrstepreduzeća.
Sigurnost preduzeća je veća*ako je učešće dugoročnog kapitala
uukupnom kapitalu veća. "na se povećava ivećim učešćem sopstvenog
kapitala.
Ce,utim* preduzeća pored sopstvenogkapitala* koriste i tu,i
kapital na duži ilikraći rok. $ratkoročni kapital dovodipreduzeće u
poziciju manje sigurnosti jerse vraća u kraćim rokovima* za razliku
od
dugoročnog kapitala koji poboljšava
-
8/16/2019 PPF.pptx
39/175
>'> >'>'!
-
8/16/2019 PPF.pptx
40/175
M"0/Z"@BD@D P0DA/D 4/@D@S/0D@FDHorizontalna pravila nansiranja
bave se
relacijama dijelova imovine i kapitala. Bežnja nauke da
do,e do sigurni) mjerila
čijom bi primjenom preduzeća uspostavilai održala stabilnu
fnansijsku situaciju*rezultiralo je velikim brojem ovi)
pravila."vde ćemo se ograničiti i ukratko izložiti
ona pravila koja privlače najveću pažnjunauke i prakse. Bo su'
zlatno !bankarsko"
pravilo nansiranja, zlatna bilansna pravilanansiranja,
pravila nansiranja '(' i )(',ostala pravila nansiranja.
-
8/16/2019 PPF.pptx
41/175
Zlatno (bankarsko) pravilo fnansiranja
Zlatno bankarsko pravilo fnansiranjautemeljio je >N&%.
godine njemački autorMObner -Mibner* koji je u djelu IJ5ie3ankenJJ
-3anke istakao misao da *kreditkoji neka banka može dati, a da pri
tomene dođe u opasnost u pogledu ispunjenjasvoji$ obaveza, mora
odgovarati kreditu
koji banka uživa i to ne samo po iznosunego i po kvalitetu
kredita+. "vo praviloima za cilj održavanje likvidnosti
banke.Suština ovog pravila je da dužnikkratkoročne kredite koristi
za kratkoročne*
a dugoročne za dugoročne namjene.
-
8/16/2019 PPF.pptx
42/175
Zlatna bilansna pravila fnansiranja
"snov za 8ormiranje zlatni) bilansni) pravila jezlatno bankarsko
pravilo fnansiranja. Za)tjevbankarskog pravila fnansiranja je da
izvori
fnansiranja po roku raspoloživosti i po visini uokviru svakog
roka moraju da budu jednakiuloženim sredstvima. Zbog stalne i
neprekidnepromjene ročne strukture uloženi) sredstava iizvora
sredstava* teško je kontrolisati da li svaki
izvor fnansiranja po roku raspoloživosti i po visiniodgovara
roku vezivanja i visini sredstava. Zbogtoga je došlo do podjele
sredstava i izvorasredstava na dugoročno uložena sredstva
idugoročne izvore fnansiranja i na kratkoročno
uložena sredstva i gotovinu i kratkoročne izvore
-
8/16/2019 PPF.pptx
43/175
= zavisnosti od kriterijuma u tretmanu relacijaizme,u
raščlanjeni) dijelova aktive -sredstava ipasive -izvora razlikuju
se' zlatno bilansno
pravilo u užem smislu i zlatno bilansno pravilo uširem
smislu.
Zlatno bilansno pravilo u užem smislu
Zlatno bilansno pravilo u užem smislu postavljaza)tjev da
osnovna sredstva budu pokrivenasopstvenim i dugoročnim pozajmljenim
kapitalom*a obrtna sredstva kratkoročnim kapitalom. =defnisanju
ovog pravila javlja se razlika kod
pojedini) autora u pogledu vlasništva. Krupaautora koji smatra
da osnovna sredstva treba dabudu pokrivena isključivo sopstvenim
kapitalomdok druga grupa autora dopušta i upotrebudugoročno
pozajmljenog kapitala. "pšta
saglasnost postoji u za)tjevu da se za fnansiranjeosnovni)
sredstava preporučuje sopstveni kapital*
-
8/16/2019 PPF.pptx
44/175
Zlatno bilansno pravilo u širem smislu
0azlika izme,u zlatnog bilansnog pravila u užem iširem smislu je
kod defnisanja dugoročno uloženi)sredstava. Po zlatnom bilansnom
pravilu u širemsmislu u dugoročno uložena sredstva pored
osnovni) sredstava* spadaju i trajna* odnosnostalna obrtna
sredstva. "ko defnisanja trajnovezani) obrtni) sredstava postoji
čitava lepezarazličiti) mišljenja. @ajveći broj autora
opredjeljujese za dugoročno fnansiranje minimalni) ili
Ggvozdeni) zali)aH. = minimalne zali)e spadaju onezali)e
materijala* sopstveni) poluproizvoda i sitnoginventara* čiji nivo
obezbe,uje kontinuitetproizvodnje* zatim zali)e nezavršene
proizvodnje izali)e gotovi) proizvoda* čiji nivo ne smije pasti
ispod minimuma jer će se ugroziti obim i dinamika
-
8/16/2019 PPF.pptx
45/175
4inansiranje trajni) obrtni) sredstava izdugoročni) izvora
otežava održavanje
jednakosti izme,u trajni) obrtni)sredstava i dugoročni)
obaveza za nji)ovo
fnansiranje. S obzirom da se minimalnezali)e ne smanjuju* a
dugoročne obavezesmanjuju* potrebna je nji)ova supstitucijanovim
sopstvenim kapitalom koji se
8ormira akumuliranjem neto dobitka ilinovom emisijom akcija.
Zali)e koje prelazenivo minimalni) i kratkoročni fnansijskiplasmani
mogu se fnansirati iz
kratkoročni) kredita bez opasnosti za
-
8/16/2019 PPF.pptx
46/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
47/175
3onitet preduze$a
$od nas se za potrebe davanja mišljenja o bonitetu
preduzeća* kao potencijalii) izdavalaca )artija odvrijednosti*
koriste jedinstveni pokazatelji za ocjenuboniteta Gstanja i
poslovanja preduzeća iz zvanični)fnansijski) izvještaja* i to'
-> pokazatelji fnansijskestabilnosti -fnansijska sigurnost*
stepen fnansijske
stabilnosti* stepen samofnansiranja i stepen pokrićastalni)
sredstava dugoročnim izvorima fnansiranja.- pokazatelji likvidnosti
-trenutna likvidnost* tekućalikvidnost* opšta likvidnost* dani
vezivanja zali)a idani vezivanja ukupni) obrtni) sredstava. -!
pokazatelji poslovne uspješnosti -dobit po radniku*gubitak po
radniku* dobit za raspore,ivanje u odnosuna ukupnu aktivu i
neto;rentabiliost sopstvenogkapitala i -% ostali pokazatelji
-pokazatelj te)ničkeopremljenosti rada* stepen otpisanosti opreme
istruktura aktive izražena uslovio relacijom stalni)
-
8/16/2019 PPF.pptx
48/175
4/@D@S/FS$D B0Q/+BD
-
8/16/2019 PPF.pptx
49/175
+ema podjele fnansijskog tržišta
4inansijsko tržište
Bržište novca Bržištekapitala
5eviznotržište
-
8/16/2019 PPF.pptx
50/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
51/175
Preko fnansijski) tržišta privredni subjektidolaze do sredstava
neop)odni) zafnansiranje svog poslovanja. "naolakšavaju povezivanje
subjekata kojiraspolažu viškovima fnansijski) sredstava isubjekata
kojima nedostaju fnansijska
sredstva* odnosno povezuju dvije značajnemakroekonomske
kategorije* štednju iinvesticije. 5akle fnansijska
tržištapredstavljaju način putem koga preduzeća i
država najčešće pribavljaju dodatnasredstva za svoje
investicione projekte i javne potrebe* ali i mogućnost za
investitoreda ulažu svoja slobodna sredstva* kako zbog
realnog očuvanja protiv inRacije* tako i zbog
-
8/16/2019 PPF.pptx
52/175
4ormiranje cijena novčani) sredstava nafnansijskom tržištu
izražava sekamatnom stopom. =koliko je pri ponudi
ti) sredstava od osnovnog značajaodržavanje likvidnosti* onda se
rok nakoji se ta slobodna novčana sredstvanude utvr,uje na sasvim
kratkom
vremenskom intervalu* pa samim tim će ikamatna stopa* odnosno
cijenaponu,eni) e8ekata niti niža. =koliko senude novčana sredstva*
koja iz bilo kograzloga mogu biti slobodna na duži rok*onda će
kamatna stopa* odnosno cijenaponu,eni) sredstava biti veća i to
zbogtoga što se ova cijena zbog dugog rokasastoji iz tzv. čiste
kamate i riziko premije
-defnisane zakonitosti fnansijskog
F k ij f ij ki t ižšt
-
8/16/2019 PPF.pptx
53/175
Funkcije fnansijski trižšta!
Ce)anizam za odre,ivanje cijene
"bezbje,ivanje likvidnosti imovineEfkasniji promet uz manje
troškove
0ealokacija sredstava
-
8/16/2019 PPF.pptx
54/175
žiš k ž i d
-
8/16/2019 PPF.pptx
55/175
Bržište novca' na kome se traže i nudekratkoročna novčana
sredstva.
Zadatak novčanog tržišta je dasvakom privrednom subjektu
omogućida do,e u posjed kratkoročni)novčani) sredstava koja su
mu
potrebna za održanje likvidnosti ilirobni promet ili
proizvodnju.Za)valjujući postojanju i8unkcionisanju novčanog
tržišta*
imaoci slobodnog novca trans8ormišusvoj novac u one novčane
tržišneinstrumente koji se brzo mogu
zamijeniti u novac kao i druge likvidne
Bržište kapitala na kome se novčana
-
8/16/2019 PPF.pptx
56/175
Bržište kapitala' na kome se novčanasredstva traže i nude
dugoročno. $adasu nekome potrebna investicionasredstva on i) može
pribaviti natržištu kapitala emitujući obveznicetzv. Gzajmovni
kapitalH ili emitujući
akcije Gakcijski kapitalH.Specijalizovano tržište na kojem
setrguje dugoročnim novčanimsredstvima;kapitalom i dugoročnim
)artijama od vrijednosti;vrijednosnimpapirima. Bržište kapitala
omogućavapojedincima i korporacijama damijenjaju strukturu svoji)
port8elja.
E i i ili i žiš
-
8/16/2019 PPF.pptx
57/175
Emisiono ili primarno tržištepredstavlja jedinstvo svi)
aktivnosti i
poslovni) operacija vezani) zaizdavanje )artija od vrijednosti i
nji)ovprvi otkup od strane kupca;prva
prodaja.
Sekundarno tržište predstavlja daljipromet već emitovani)
)artija odvrijednosti* odnosno nji)ovu dalju
kupovinu i prodaju.
" žišt
-
8/16/2019 PPF.pptx
58/175
"ržište novca Bržište novca je fnansijsko tržište na kom se
trgujesamo kratkoročnim dužničkim instrumentima-izvorni rok
dospijeća kraći od godinu dana./nstrumentima tržišta novca se
trguje više negodugoročnim ModA pa su ovi instrumenti i
likvidniji./sto tako kratkoročne ModA bilježe manje oscilacije
u cijenama od dugoročni)* što i) čini sigurnijim zaulaganja. /z
tog razloga banke i preduzeća aktivnokoriste instrumente novčanog
tržišta da bi ostvarilikamatni pri)od na privremene viškove
novčani)sredstava. Bako novčana tržišta za preduzećapredstavljaju
mjesto za privremeno skladištenjesredstava.
5 f iš k di f ij k t žišt
-
8/16/2019 PPF.pptx
59/175
5efniše se kao dio fnansijskog tržištai predstavlja usko
specijalizovan oblik
kupovine i prodaje novca* kao i ostali)visoko likvidni)
sredstava ikratkoročni).
3ez tržišta novca ne bi bilo mogućenormalno poslovanje
privredni)subjekata* bankarski) i fnansijski)institucija* centralne
banke.
M A k ji t j č
-
8/16/2019 PPF.pptx
60/175
MoA sa kojima se trguje na novčanomtržištu imaju tri zajedničke
osnovne
karakteristike'T =glavnom se prodaju u velikimapoenima
T /maju nizak rizik neplaćanjaT 5ospijevaju u toku godine dana
oddatuma nji)ovog prvobitnog izdavanja
- većina ovi) instrumenata dospijeva utoku >U dana
-
8/16/2019 PPF.pptx
61/175
"no što se iznad svega treba imati na
-
8/16/2019 PPF.pptx
62/175
"no što se iznad svega treba imati naumu je da je držanje ne
angažovanog
novca skupo za ulagača* jerneangažovana gotovina
predstavljaoportunitetni trošak u smisluizgubljene zarade na
kamatama.
Prisjetimo se da je oportunitetni trošakneki) sredstava jednak
iznosu kamatažrtvovani) zbog neulaganja u
alternativna sredstva. =pravo tržištanovca nude načine
angažovanjagotovine čime se može izbjeći ili
smanjiti oportunitetni trošak
/nvesticioni savjetnici često angažuju
-
8/16/2019 PPF.pptx
63/175
/nvesticioni savjetnici često angažujuznatna sredstva na tržištu
novca koja
mogu brzo povući ukoliko im se ukažepovoljna prilika za
investiranje. /stotako i veliki broj investicioni) 8ondova
ifnansijski) posrednika angažuju
značajna sredstva na tržištu novcakako bi brzo mogli da
pokrijuiznenadni odliv uloga ili depozita.
Bržište novca se generalno smatra je8tinim izvorom
kratkoročni)sredstava.
-
8/16/2019 PPF.pptx
64/175
Klavni učesnici na tržištu novca su'•
centralna banka•depozitne fnansijske institucije*
banke•posredničke i druge fnansijskeorganizacije.
Postoje dva segmenta tržišta novca i tosu'•tržište žiralnog
novca i
•tržište kratkoročni) )artija odvrijednosti.
&astanak i vrste novca
-
8/16/2019 PPF.pptx
65/175
&astanak i vrste novca@ovac je nastao u periodu
prvobitne
ljudske zajednice* tj sa pojavom viškavrijednosti.@aime*pojava
viška vrijednosti
nametnula je potrebu da serazmjenom robe*odre,eno upotrebno
dobro izdvaja* i kod učesnika uprocesu razmjene se nameće*
kao
sredstvo razmjene.
-
8/16/2019 PPF.pptx
66/175
@ovac je opšti ekvivalent isredstvo razmjene u robno;novčanoj
privredi. Prvi oblici novca nastali su
nekoliko vijekova prije nove ere.
-
8/16/2019 PPF.pptx
67/175
1okom vremena sa pojavom
-
8/16/2019 PPF.pptx
68/175
&astanak novca jevezan za pojavu robneproizvodnje5 dakle on
nije nastao
slu6ajno ve$ na osnovu dogovorau6esnika u robnoj razmjeni5
izpotrebe za e4kasnim na6inom
komuniciranja
1okom vremena sa pojavommetala5 a zatim i plemenitih
metala novac po6injeda se kuje.
P i di j blik ij d i k bj š j j
-
8/16/2019 PPF.pptx
69/175
Periodi u razvoju oblika vrijednosti kao objašnjenja zarazvoj
novca su' Prvi oblik'
Period trampe -razmjena roba za robu slučajniprolaznici su
razmjenjivali jednu kožu za jedan kilogramčaja.
"vdje se razmjenjuju robe iste vrijednosti i zato seovaj oblik
naziva prost ili slučajan oblik vrijednosti.
ZA
1 kg kože 1 kg čaja
R – R - Trampa
5rugi oblik'
-
8/16/2019 PPF.pptx
70/175
Sa daljom podjelom rada dolazi do stvaranja viškovaroba i te
viškove treba prodati.
=jedno jedna vrsta robe se može iskazati u vie roba.
5rugi oblik'
"vaj oblik je razvijeniji ili potpuniji oblik vrijednosti.
1 m t k a n i n e
3 s t r e la i
l u k
1 sekira
med
B ći blik
-
8/16/2019 PPF.pptx
71/175
Breći oblik je opšti oblik vrijednosti kada iz mnoštva
roba počinju da se izdvajaju odre,ene vrste roba kojese sve više
i češće pri)vataju kao ekvivalenti.
= početku su to bile neke vrste roba* a tek kasnije sepojavio
metalni novac.
Breći oblik'
-
8/16/2019 PPF.pptx
72/175
Vetvrti oblik je pojava papirnog novca* koji jeosnovno sredstvo
razmjene danas.
"d druge polovine U. vijeka u opticajuisključivo novac od papira
i legura.
Vetvrti oblik'
-
8/16/2019 PPF.pptx
73/175
Razmjena robe : razvoj oblika
-
8/16/2019 PPF.pptx
74/175
Razmjena robe : razvoj oblikavrijednosti robe
a Prost ili slučajni oblik vrijednost ' b Potpuniji
ili razvijeniji oblik vrijednosti
robe* c "pšti oblik vrijednosti robe* i
d @ovčani oblik vrijednosti robe.a7 !rost ili slu6ajni oblik
vrijednosti
robe
R 897 : R 8 7* ili9 ko#a 9< strijela.> koža predstavlja
relativni oblik5 a >Ustrijela ekvivalentni
oblik vrijednosti robe
b !otpuniji ili razvijeniji oblik
-
8/16/2019 PPF.pptx
75/175
b !otpuniji ili razvijeniji oblikvrijednosti
0> >U strijela
0 # 0 ili > koža # & sjekira0! U kg čajac +pti oblik
vrijednosti
0> >U strijela0 # 0 // & sjekira # >koža
0! U kg čaja
@ovčani oblik vrijednosti se postiže onogmomenta kada odre,ena
roba u odre,enomvremenu stekne monopol u vršenju opšteg
ekvivalenta.
/storijski posmatrano ta roba " novac
-
8/16/2019 PPF.pptx
76/175
/storijski posmatrano* ta roba novacnajčešće je bila zlato5
srebro i drugiplemeniti metali. = početku nastanka robno
( novčane privrede pojavljivala su se i nekadruga dobra koja su
vršila 8unkciju novca 'stoka5 ko#a5 platno. /pak * daleko više
sekoristio metalni novac* iskovan od zlata* srebra
i drugi) plemeniti) metala. @ajčešće novac sekovao od zlata i
srebra. Dko je novac kovansamo od zlata ili samo od srebra riječ je
o tzv.monometalizmu. Dko je kovan istovremeno i
od zlata i od srebra riječ je o bimetalizmu.Pri kovanju novca
država odre,uje vrstu ikoličinu metala koju treba da sadrži
jednanovčana jedinica* tj. kovni6ku stopu.
!apirni i metalni novac
-
8/16/2019 PPF.pptx
77/175
!apirni i metalni novacCetalni novac postepeno iščezava. Popis o
veličini*
težini i obliku novca donosila je država. Bakav
novac se zvao moneta. Bakav novac se zovemoneta* a ona
podrazumijeva jednostavan znak iime novca* a javili su se i
problemi oko plaćanjamanje vrijednosti roba i zato dolazi do
pojave
papirnog novca.
Pojavljuje se papirni novac. =logu novca vršepismeni nalozi koji
nemaju nikakvu vrijednost.@jegova vrijednost ogleda se u tome samo
što
8unkcioniše u prometu. 5akle*vrijednost papirnognovca zavisi od
pokrića robama i masom roba koje
mu stoje nasuprot* a ne zlatom koje reprezentira.=nutar granice
jedne zemlje* papirni novac je u
odre,enom dijelu reprodukcije potpuno zamijeniopunovrijedni
-zlato novac. = me,unarodnimplaćanjima ne. Bamo novac su
konvertibilne
novčanice.
'unkcija novca
-
8/16/2019 PPF.pptx
78/175
'unkcija novca>. 4unkcija novca kao mjera
vrijednosti*. 4unkcija novca kao sredstva
razmjene ili prometnog sredstva*
!. @ovac kao platežno sredstvo*%. @ovac u me,unarodnim
plaćanjima
- svjetski novac .
&. @ovac kao blago
&ovac kao mjerilo vrijednosti:
-
8/16/2019 PPF.pptx
79/175
&ovac kao mjerilo vrijednosti:- Arijednost svake robe se
može izraziti
odre,enom količinom novca. / novac je roba i kao takav
služi u procesurazmjene. Sve robe putem novcapostaju me,usobno
uporedive. :ijena je
vrijednost robe koja je iskazana unovcu.
-
8/16/2019 PPF.pptx
80/175
@ovac kao sredstvo prometa'
= robnoj razmjeni koja je razvijenija*razmjena se odvija po
sličnoj 8ormi.
R - & - R9 - &9
2 kg paprika 1 kg breskvi
k bl
-
8/16/2019 PPF.pptx
81/175
@ovac kao blago'
$ada se novac izvlači iz prometa i čuvatj. zgrće on
postaje blago* odnosnopostaje bogatstvo i takav novac nemasvoju
8unkciju osim za vlasnika.
@ovac kao sredstvo
-
8/16/2019 PPF.pptx
82/175
o ac ao s eds oplaćanja
Bo je 8unkcija koju novac obavlja kodtransakcija*u kojima
je prodaja odvojena i tovremenski i prostorno. Bakav slučaj je
kodprodaje na kredit gdje novac nije prisutan.
Svjetski novac'
-
8/16/2019 PPF.pptx
83/175
Svjetski novac'
; Bo je novac koji je me,unarodno priznat ion se zove
konvertibilan -promjenljiv;zamjenljiv.
>. 4unkcija novca kao mjera vrijednosti ; jenaj načajnija
8unkcija no ca Pomoću nje ra ličite
-
8/16/2019 PPF.pptx
84/175
najznačajnija 8unkcija novca. Pomoću nje * različiterobe i
usluge postaju uporedive i razmjenljive.
5a bi se nekom robom stvarno mjerila vrijednost
druge robe mora se odrediti neka mjera* tj mora seutvrditi tzv.
mjerilo cijene.Potrebno je imati u viduda svaka roba ima svoju
vrijednost. Arijednost robe
se ogleda u količini opredmećenog apstraktnograda uloženog u
njenu proizvodnju
@ovac kao mjera vrijednosti!rimjer 9. Pretpostavimo da se '>
kompjuter proizvede za UUU časova9> štampač se proizvede za
>UUU časova9$ako se mogu ove dvije robe me,usobno
upore,ivati i razmjenjivati. Bo se može uraditi akodržava utvrdi
te#insku jedinicu. Pretpostavimoda je to 9gr.zlata5 za čiju
proizvodnju je potrebno
časa.
-
8/16/2019 PPF.pptx
85/175
Primjera radi neka je jedan gram zlata
-
8/16/2019 PPF.pptx
86/175
j j j g jednak jednom dolaru* koji predstavlja
novac na osnovu koga se utvr,uju i
upore,uju vrijednosti kompjutera ištampača.@a osnovu dati)
podataka proizilazi '> komjuter-UUU čas.#>UUUgr.zlata9
>UUU gr.zlata < > dolar#>.UUU
dolara9>štampač->UUUčas. # &UU gr.zlata9&UU gr.zlata
< > dolar #&UU dolara.
+ta predstavljaju iznosi ' >.UUU i
&UUdolara?Predstavljaju cijene robe. :ijena jenovčani
izraz vrijednosti robe* ili vrijednost
robe izražena u novcu.
:ijena robe se mijenja - povećava ili smanjujei d i 8 kt k
-
8/16/2019 PPF.pptx
87/175
zavisno od niza 8aktora kao npr. 'a vrijednosti robe9
b vrijednosti novčane robe9c promjena mjerila cijene* drugi)
tržišni) 8aktora -
ponude* tražnje i sl..&+*,> 2,+ 3/,G+
av novac se ne utroi. edan dio se zadr#ava
" tedi. (zvla6i se iz prometa5 tezaurie se. Postepeno novac
se uvećava što se u ekonomiji
naziva zgrtanje blaga.&+*,> 2,+ RED1*+ !/,?,&,
"va 8unkcija novca nastala je u razvijenijimnovčanim sistemima.
/ma nekoliko svoji)karakteristika. @aime* prilikom razmjene može
sedesiti da se roba da kupcu uz odgo,eno plaćanje. Bako,e
dešava se da se prvo izvrši naplata a tek
onda isporuka robe* ; u naprijed plaćanje. = prvom
*E12( &+*,>
-
8/16/2019 PPF.pptx
88/175
*E12( &+*,>$arakteristična 8unkcija novca za
spoljnu razmjenu ili trgovinu. "vdjepostoji niz otežavajući)
okolnosti danovac nesmetano obavlja svoju8unkciju. Aeliki broj
zemalja na svojojteritoriji zabranjuju da se kao sredstvoplaćanja
koristi drugi novac* itd. Badase novac pretvara u novac te
zemlje*tj
obavlja se zamjena novca.
-
8/16/2019 PPF.pptx
89/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
90/175
:entralna banka donosi odluke vezane
za'cijenu novca izraženu u ve#oj ili manjojeskontnoj i diskontoj
stopi,
obim ponude izražen u pove#anju ili smanjenju
novčanih kontigenata+
obim tražnje izražen u pove#anju ili smanjenju
obavezne rezerve, i
obim javnog duga izraženu u prodaji ilikupovini državnih hartja
od vrijednosti.
90
-
8/16/2019 PPF.pptx
91/175
91
Bržište novca je osnovni me)anizam
-
8/16/2019 PPF.pptx
92/175
jputem i preko koga :3 svojim
instrumentima -C$P* deviznompolitikom* fskalnom politikom i
politikom unutrašnjeg i spoljnjeg dugaostvaruje sve svoje
ciljeve i zadatke.
Situacija na tržištu novca tako postajeosnovni indikator
stvarnog stanjastvari u ekonomiji jedne zemlje.
Promjene diskontne i eskontne stope*
stope obavezne rezerve* obima kreditadržavi* obima i uslova
kredita i drugeaktivnosti :3* imaju direktan i
neposredan odraz na promjene na
$ratkoročne )ov kojima se trguje na tržištu novca
-
8/16/2019 PPF.pptx
93/175
$ratkoročne )ov kojima se trguje na tržištu novca
-
8/16/2019 PPF.pptx
94/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
95/175
5ržavna obveznica * na svom blanketu* mora dad ži l t i bilj žj
k ji j či ) tij d
-
8/16/2019 PPF.pptx
96/175
sadrži elemente i obilježja koji je čine )artijom odvrijednosti
i to
naziv izdavača9reg.br.obveznice9
kamatnu * odnosno diskontnu stopu9nominalni iznos na koji
obveznica glasi9
zakonska osnova po kojoj se obveznica izdaje9rok
dospijeća9mjesto isplate9
da li obveznica glasi na ime ili na donosioca i;potpis izdavaoca
obveznice.
5ržavne obveznice se emituju sa rokovima dospijećaod WU do
>NU dana. Emituju se kao )artije odvrijednosti gdje se prinos
ostvaruje u isplati
nominalne vrijednosti o dospjeću koja je veća odcijene koja je
plaćena pri kupovini.
:iljevi koje ostvaruje država emitovanjem blagajnički)
zapisa
-
8/16/2019 PPF.pptx
97/175
3lagajnički zapisi centralne banke
-
8/16/2019 PPF.pptx
98/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
99/175
Poslovi na tržištu novca
99
-
8/16/2019 PPF.pptx
100/175
Pravila na tržištu novca
100
!ojam berze3erza predstavlja organizovani prostor
-
8/16/2019 PPF.pptx
101/175
3erza predstavlja organizovani prostor-tržište na kojem se
kupuje odre,ena
roba. Bo je poslovni objekat gdje sekupuje i prodaje novac*
)artije od
vrijednosti* devize* i roba
= zavisnosti od toga šta je predmettrgovine dijele se na'
E8ektne berze 9
@ovčane berze 95evizne berze* i0obne ili produktivne
! literaturi i praksi nailazi se na veliki broj različitih
-
8/16/2019 PPF.pptx
102/175
de"inicija, mišljenja i stavova po pitanju šta je to berza-.
erza, najprostijim rječnikom, predstavlja mjesto gde
se
sastaju ponuda i tražnja za tačno određenom robom, utačno
određeno vrijeme, na tačno određenom mjestu. !
počecima berzanskog poslovanja ona se nalazila na
mjestima gdje su se skupljali trgovci i poslovni ljudi
jednoga grada i regiona. 'očeci organizovane trgovine
koja je ličila na berzansku, vezani su za $landriju i grad
riž, gdje su se ljudi još u /&0 vijeku, okupljali u ku#i
trgovca &an der ursa radi trgovanja lukovicama lala
i pretpostavlja se da je po njegovom prezimenu svaka
slična institucija i dobila ime.
-
8/16/2019 PPF.pptx
103/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
104/175
jesto susretanja ponude i tražnje se u mnogome promijenilo
tokom vremena i kretalo se od trgova
gradova, preko gostionica i specijalizovanih
zgrada, pa sve do globalnog tržišta, me%usobno
povezanog putem savremenih tehnologija. 1ve to
danas omogu#ava da se trgovanje obavlja 23 časa
dnevno, jer kada se jedna berza zatvori, na drugom
kraju svijeta, druga berza tek počinje sa radom.
*orijeni prve trgovine iz koje je berza dobila ime, vezuju se
za
$landriju grad riž i /&0 vijek e%utim današnje velike
berze
-
8/16/2019 PPF.pptx
105/175
$landriju, grad riž i /&0 vijek. e%utim, današnje velike
berze
nastale su nešto kasnije. 'očeci 4jujorške berze vezuju se za
5672.
godinu, kada se 23 brokera okupilo i potpisalo
atonvudskisporazum, koji predstavlja osnivački akt najve#e svjetske
berze.
4ekoliko godina kasnije, tačnije 5895, osnovana je još
jedna velika
berza :ondonska. 'ored ovog "ormiranja berzi u
institucionalnom
smislu, paralelno su
tekli tokovi kreiranja predmeta trgovanja. ;ako su prve
emisijeakcija- nastale polovinom /&0 vijeka, kada su se
prikupljala
sredstva za trgovačke ekspedicije. $irme su umjesto uzimanja
kredita, emitovale potvrde (preteče akcija) i tako prikupljale
novac za
sprovo%enje skupih putovanja. ;ime su kupci potvrda- postali
ivlasnici robe koja treba da bude predmet trgovanja, a sa njom i
svih
rizika i bene"ita koje putovanje i trgovina donosi.
&lasnicima
akcija- je ostalo da se nadaju očekuju#i dobar poslovni rezultat
i
tako ostvaren lični dobitak.
-
8/16/2019 PPF.pptx
106/175
0azlozi nastanka institucije berze najbolje semogu sagledati ako
se isprati razvojelemenata berzanskog poslovanja. Fedan odosnovni)
jeste prikupljanje manji) suma
kapitala koje su se nalazile u više JJrukuJJ* kakobi se ta
sredstva koncentrisala radi fnansiranjaskupi) projekata. 5rugi
bitan element jestepremošćavanje vremenskog perioda od
ulaganja do proftiranja* što se često uliteraturi označava kao
kapitalizacijaočekivanja. "dnosno* mogućnost prodaje Movprije nego
ona dospije na realizaciju.
-
8/16/2019 PPF.pptx
107/175
;erminske transakcije su zabilježene još na
glinenim pločicama, odnosno obaveza jedne strane
da svoje dugovanje namiri odre%enom robom u
nekom budu#em periodu. ! trenutku kada je
povjerilac posednik dokumenta o budu#ojisporuci robe,
preprodao taj dokument da bi zaradio
na razlici u cijeni, dobili smo i prvi posao koji bi se
mogao nazvati berzanskom špekulacijom.
-
8/16/2019 PPF.pptx
108/175
Devizne berze
-
8/16/2019 PPF.pptx
109/175
$upovina i prodaja devizni) sredstava.
@a ovom tržištu se uskla,uje ponuda i tražnja deviza iutvr,uje
devizni kurs* kao cijena deviza.@a dev. tržištu sve transakcije
vrše brokeri u tu,e ime
i za tu,i račun. Ce,utim* mogu se pojavljivati idileri kao
trgovci devizama.
@a deviznim berzama se obavljaju'Promptni poslovi ; odnose se na
kupovinu i prodajudeviza odma)* ili najkasnije dva dana od
obavljeneoperacije. "vdje :3 može po potrebi da interveniše
u cilju zaštite deviznog kursa. Berminski poslovi ; odnose
se na kupovinu i prodajudeviza na odloženi rok bez intervencije :3
u ciljuzaštite deviznog kursa.
= anglosaksonskom sistemu članovi
-
8/16/2019 PPF.pptx
110/175
berze su ujedno i berzanski
posrednici*koji posluju na berzanskomtržištu ili kao'5ileri
-istupaju u svoje ime i za svoj
račun prema klijentima i na preprodajitzv. tržišnog materijala i
razlici u cijenizara,uju ili kao
3rokeri - istupaju kao zastupnici ilikomisionari i zaradjuju
proviziju naosnovu usluga koje vrše za svoje
klijente.
= germanskom sistemu članovi berze ib ki d i i ličit
-
8/16/2019 PPF.pptx
111/175
berzanski posrednici su različitalica.Vlanovi -a to su samo
banke i
druge fnansijske organizacije imajupravo da posluju na
berzanskom
tržištu isključivo preko posrednika
-državni službenici;fzička lica kojekoje imenuje država i koji
ne mogu da
stupaju u neposredni odnos sa
klijentima;posrednicima*već isključivopreko članova.
= romanskom sistemu postoje samob ki d i i k ji i j i i
-
8/16/2019 PPF.pptx
112/175
berzanski posrednici*koji imaju ististatus kao i posrednici u
germanskom
sistemu*s tim što neposrednoposreduju izme,u klijenata;
posetilaca
berze. = 4rancuskoj su 8unkciju
berzanski) posrednika preuzelaberzanska društva*koja nisu
državne
službe*već*čista trgovačka
društva*čime se i ova zemlja približilakonceptu samostalni)
berzi.
-
8/16/2019 PPF.pptx
113/175
Postoje više vrsta brokera."snov zanji)ovu klasifkaciju se
nalazi u
-
8/16/2019 PPF.pptx
114/175
nji)ovu klasifkaciju se nalazi utradiciji*zakonskoj regulativi
pojedini)zemalja*ali i u propisima koje donose
same berze.
-
8/16/2019 PPF.pptx
115/175
Prilikom poslovanja dileri se rukovodeprincipom ravnoteže tj.
nastoje da na kraju
-
8/16/2019 PPF.pptx
116/175
p c po a o e e j as oje da a ajuradnog dana imaju nultu poziciju
i da
nemaju ni jednu )artiju od vrednosti u svomport8oliu.0izik
poslovanja kojem su dileriizloženi je mnogo veći od rizika
brokera.Bo
naravno prati i proporcionalno veće
pri)ode*kada je poslovanje dilera u pitanju.=cilju zaštite
investitora*a sa obzirom na rizikdilerskog poslovanja* zakonska
regulativa usvim zemljama propisuje veoma visok iznos
osnivačkog kapitala za dilersku kuću*a koji je uvek veći od
osnivačkog kapitala
brokerski) kuća.
1r#ite kapitalaC ti i k ij k j i d j M dA
-
8/16/2019 PPF.pptx
117/175
Cotivi kompanija koje izdaju ModAtržišta kapitala se bitno
razlikuju odmotiva aktera na tržištima novca.Preduzeća i pojedinci
primarno koristetržište novca da bi privremeno
skladištili svoja sredstva* tokomkratki) vremenski) perioda sve
dok sene pojavi neka važnija potreba ili
produktivniji način upotrebe ti)sredstava. Bržište kapitala sa
drugestrane koristi preduzećima za
fnansiranje dugoročnog rasta
5 f i ij t žišt k it l
-
8/16/2019 PPF.pptx
118/175
5efnicija tržišta kapitala
:iljevi tržišta kapitala
-
8/16/2019 PPF.pptx
119/175
#vra tržišta kapitala
$ao što smo pomenuli preduzeća
-
8/16/2019 PPF.pptx
120/175
$ao što smo pomenuli* preduzećakoriste tržišta kapitala za
fnansiranje
svog dugoročnog rasta. Bržištakapitala sa druge strane
investitorimapredstavljaju alternativu ulaganjima u
imovinu kao što je nekretnina ili zlato.Pretpostavimo da je
nakon pažljiveanalize kompanija odlučila da investirau novi pogon
kako bi zadovoljila
povećanu tražnju za svojimproizvodima. Dnaliza je izvedenapomoću
kamatni) stopa kojeodražavaju trenutni dugoročni trošak
-
8/16/2019 PPF.pptx
121/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
122/175
4unkcije tržišta kapitala
-
8/16/2019 PPF.pptx
123/175
$upcu* tj. korisniku kapitala da omogući kupovinu
iliposjedovanje odre,enog iznosa potrebnog kapitala
pod najpovoljnijim tržišnim uslovimaProdavcu* tj. vlasniku
kapitala da omogući prodaju
viška kapitala pod najpovoljnijim uslovima4unkcija trans8era
kapitala
0azvojna 8unkcija4unkcija selekcije projekata
$ontrolna 8unkcija/zvršavanje ugovorni) obavezaSmanivanje
rizika
Zaštita vlasništva i dr.
-
8/16/2019 PPF.pptx
124/175
Bržište kapitala se sastoji iz bankarskogtržišta kapitala
i berzanskog tržištakapitala. @a bankarskom tržištu
kapitalapojavljuje se zajmovni kapital banaka.
3anka se javlja u ulozi zajmodavca -izdugoročni) depozita a
preduzeće kaozajmoprimac. /zme,u dužnika i poverioca8ormira se
direktan kreditni odnos* na
osnovu dugoročnog bankarskog kredita. @aberzanskom tržištu
kupuju se i prodajuakcije i obveznice. 3erzansko tržište senaziva i
sekundarno tržište kapitala.
-
8/16/2019 PPF.pptx
125/175
Ponudu na tržištu kapitala čine slobodnaneutrošena sredstva
-uglavnom štednja izdo)otka* kao odložena potrošnja. @a
tržištukapitala se emituju dugoročna sredstva u obliku
različiti) fnansijski) instrumenata' akcije*obveznice* javni)
zajmova* )ipotekarni papiri*industrijske obveznice i dr. Cotiv za
ponudu ovi)fnansijski) oblika jeste dobit koja se može
ostvariti
preko kamate ili dividende. S obzirom na to da jerizik kod
dugoročni) ulaganja veći u odnosu nakratkoročna ulaganja* to je i
kamata* odnosnodividenda veća kod dugoročni) plasmana. $adatražnja
za dugoročnim kapitalom opada* nosioci
-
8/16/2019 PPF.pptx
126/175
(&1R=E&1( 1RA(B1, 2,!(1,/,"3AEZ@/:E $D" MD0B/FE "5
A0/FE5@"SB/
"bveznica je )artija od vrednosti kojom seizdavalac obavezuje da
će licu naznačenom uobveznici* ili po njegovoj naredbi*
odnosnodonosiocu obveznice* isplatiti na odre,eni daniznos naveden
u obveznici* odnosno iznosanuitetskog kupona. "bveznice su po
praviludugoročne* neotkazive i lako prenosive )artije odvrednosti
-što je vrlo značajno za cirkulaciju nafnansijskom tržištu.
"bveznice izdavaocu služe za
prikupljanje odre,eni) dugoročni) sredstava za
-
8/16/2019 PPF.pptx
127/175
"bveznica se sastoji od dva dijela. Prvi deo je plašt
obveznice u kojem su defnisani svi bitni elementi odinteresa za
odnose izdavaoca i vlasnika obveznice*a drugi dio je talon
obveznice. Plašt obvezniceobu)vata oznaku da se radi o obveznici*
naziv isedište emitenta obveznice* naziv i sedište
vlasnikaobveznice odnosno oznaku da glasi na donosioca*novčanu
svotu na koju obveznica glasi* visinukamatne stope ili naznaku
udela u fnansijskomrezultatu* rokove za isplatu glavnice i kamata*
mestoizdavanja* datum izdavanja* serijski broj s kontrolnimbrojem
obveznice* 8aksimil potpisa ovlašteni) osoba
emitenta* te naznaku prava koja proizlaze izobveznice. Balon
obveznice sadrži anuitetske ilikamatne kupone na osnovi koji) se
naplaćujepotraživanje. =običajeno je da obveznice glase nadonosioca
pa nji)ovi vlasnici mogu njima trgovati.
-
8/16/2019 PPF.pptx
128/175
"bveznica mora da sadrži nekoliko osnovni)-bitni) elemenata'
> oznaku da je toobveznica* frmu i sjedište izdavaoca* !frmu i
naziv kupca* % oznaku da obveznica
glasi na donosioca* & iznos na koji glasi* 2visinu kamatne
stope kada je predvi,enoplaćanje kamate* 7 procenat učešća u
dobiti-kada je predvi,eno* N rokove otplate
kamate i glavnice* W mjesto i datumizdavanja obveznice* >U
serijski i kontrolnibroj obveznice* >> 8aksimil
potpisaizdavaoca obveznice.
-
8/16/2019 PPF.pptx
129/175
@a pole,ini obveznice označava se namjena
izdavanja* rokovi otplaćivanja glavnice i isplatakamata* odnosno
anuiteta -amortizacioni plan.@a fnansijskom tržištu pojavljuju se
obveznicekoje izdaje javni sektor* bankarski sektor i
privatni sektor. "bveznice mogu biti garantovanei negarantovane*
sa fksnom kamatom i sapromjenljivom kamatom* kao i pravom učešća
udobiti. Sve to mora biti naznačeno kada sepristupa emitovanju
obveznica. Dko se izdajeobveznica sa garancijom* onda na prvoj
stranimora biti ime garanta i njegovo sjedište.
-
8/16/2019 PPF.pptx
130/175
P"5FED "3AEZ@/:D
&rema emitentu("bveznice koje izdaje država ili lokalna
samouprava-municipalne obveznice
$orporativne obveznice' kamatonosne* diskontne ido)odovne.
&rema načinu otplate(
obične*)ipotekarne;obezbe,ene )ipotekom* tj.vlasnik
obveznice može naplatiti deo svoji) potraživanjaprodajom imovine
emitenta koja je stavljena pod)ipoteku i
garantovane; obveznice s dodatnom garancijom ili
uz jamstvo
&rema obezbeđenju obaveza(
osigurane; zajmodavaoci* za slučaj
-
8/16/2019 PPF.pptx
131/175
osigurane zajmodavaoci* za slučajposlovnog neuspe)a emitenta* na
osnovi
kupljeni) obveznica traže uvo,enjedodatni) instrumenata
osiguranja svoji)potraživanja. Bo se postiže emitovanjemosigurani)
obveznica koje kao dodatno
pokriće imaju oblike imovine ili garancije ineosigurane ; kada
se radi o poznatim
većim preduzećima* čija stopa
proftabilnosti ima pozitivnu tendencijurasta i dodatno
osiguranje je od malevažnosti za zajmodavaoca* emituje se ovaj
oblik obveznica.
&rema načinu obračuna kamate(
kamatonosne
-
8/16/2019 PPF.pptx
132/175
kamatonosne
diskontne&rema tipu emitenta(državne obveznice
obveznice lokalne samoupravekorporativne obveznice)ipotekarne
obveznice
-
8/16/2019 PPF.pptx
133/175
Ilustra#ija državne obvezni#e raljevine-rbije
-
8/16/2019 PPF.pptx
134/175
j
= principu obveznica je kamatonosna)artija* mada je diskontna
obveznica
-
8/16/2019 PPF.pptx
135/175
)artija* mada je diskontna obveznicaprisutnija. 5iskontna
obveznica
prodaje se investitorima ispodnominalne cene* a po dospeću
isplaćuje se nominalni iznos
-obveznice 0S su diskontne.
"50EY/AD@FE /@AESB/:/"@"K 0/Z/$D"3AEZ@/:D
-
8/16/2019 PPF.pptx
136/175
"3AEZ@/:D
Za odre,ivanje investicionog ranga sekoriste odre,eni rangovi*
od koji) su
najpoznatiji SP* Cood6Js i 4itc).Prilikom rejtingovanja
obveznicakoriste se skale od D do 5. 0ang
ujedno označava i bonitet emitenta.
-
8/16/2019 PPF.pptx
137/175
,2>(E ( ,2>(+&,R2( 2,!(1,/Dkcija je vlasnički
fnansijski instrument
-
8/16/2019 PPF.pptx
138/175
Dkcija je vlasnički fnansijski instrumentčijom kupovinom vlasnik
akcije postaje
nosilac vlasništva nad kapitalom-preduzeća* banke i dr.. Dkcija
omogućavaostvarivanje trajnog kapitala u imoviniakcionarskog
društva. Dkcija omogućavapravo na deo dobiti -dividendu iz
poslovni)rezultata akcionarskog društva. "dre,enioblik akcije
omogućava odnosno daje pravo*
na upravljanje akcionarskim preduzećem."bveznice su* videli smo*
dužničke )artijeod vrednosti jer se nji)ovim izdavanjemstvara dug
na strani izdavaoca obveznice.
Dkcija omogućava izdavaocu -emitentuosiguravanje trajnog
kapitala preduzeća. Dkcija
-
8/16/2019 PPF.pptx
139/175
predstavlja rizičniji instrument u odnosu na
obveznicu. Dkcionarsko društvo mora najpre daisplati kamate na
isplate obveznice* a tekpotom da raspore,uje dividende. $amate
setretiraju kao svaki drugi ras)odi i ne ulaze u
dobit preduzeća. $ada se utvrdi dobit tada seisplaćuje
eventualno učešće u dobitizaposleni)* zatim se plaća porez na
dobit*
ostatak se deli na dividende i na deo koji seraspore,uje u
rezerve -to je zadržana dobit kaoizvor interne akumulacije
korporacije.
-
8/16/2019 PPF.pptx
140/175
Posedovanje akcije znači da njenvlasnik poseduje udeo u
vlasništvu
-
8/16/2019 PPF.pptx
141/175
vlasnik poseduje udeo u vlasništvu
preduzeća koje je izdalo akciju.Aeličina udela je u skladu
saprocentom akcija koje se poseduju./nvestitori mogu zaraditi
povrat od
akcija na dva načina. /li cena akcijeporaste tokom vremena ili
preduzećevlasnicima akcija isplaćuje dividende.
Vesto se desi da ulagači ostvarepri)od iz oba izvora.
Dkcije se sastoje od dva dela. = prvomedelu ili na plaštu akcije
nalaze se svi bitnil i d i d ji i
-
8/16/2019 PPF.pptx
142/175
elementi* a drugi deo sastoji se iz
kuponskog tabaka s kuponima za isplatuostvarene dividende i od
talona za dobijanjenovoga kuponskog tabaka sa kuponima zaisplatu
dividendi. Plašt akcije ima sledećebitne elemente' oznaku da je
akcija* oznakuvrste* naziv i sedište emitenta* naziv isedište
vlasnika akcije* odnosno oznaku daglasi na donosioca* novčanu svotu
na kojuglasi akcija* broj emitovani) akcija* rokoveza isplaćivanje
dividende* mesto izdavanja*
datum izdavanja* serijski broj skontrolnim brojem* 8aksimil
potpisaovlašteni) osoba emitenta i popis prava što
roizlaze iz akci e
-
8/16/2019 PPF.pptx
143/175
Postoje osnovne dvije vrste akcija'obične i
-
8/16/2019 PPF.pptx
144/175
obične i
pre8erencijalne./bične ili redovne
ak#ije predstavljajuprave vlasničke vrednosne papire na
osnovu koji) se ostvaruju sva načelaakcionarstva. "bične akcije
ne moguse konvertirati ni opozvati. Bo pravopripada svim vrstama
obveznica i
pre8erencijalni) akcija. =deo obični)akcija u preduzeću
predstavlja
vlasnički udeo u tom preduzeću.
-
8/16/2019 PPF.pptx
145/175
&referen#ijalne ak#ije su oblikosnovnog kapitala u
pravnom i
-
8/16/2019 PPF.pptx
146/175
g p pporeskom smislu* ali one se razlikuju
od obični) akcija u nekoliko bitni)obeležja'
prvo pre8erencijalni akcionari primaju
fksnu dividendu koja se nikad nemenja* što veoma liči na
obveznicu*drugo* zbog fksne dividende* cena
povlašćeni) akcija je relativno
stabilna*treće* povlašćeni akcionari uglavnom
ne glasaju* osim u slučaju kada
preduzeće nije isplatilo obećanu
četvrto* povlašćeni akcionari imaju prečepravo na sredstva
preduzeća od obični)
-
8/16/2019 PPF.pptx
147/175
akcionara* ali je ovo pravo u redoslijedu
prioriteta namirivanja obaveza preduzeća idalje iza prava drugi)
poverioca* poputvlasnika obveznica.
Prosečno* manje od & posto novi) emisijaakcija sačinjava
pre8erencijalne akcije* a
samo oko &L od ukupnog kapitala se sakupikroz povlašćene
akcije. 0azlog ovome je taj
što se pre8erencijalne dividende ne odbijajupreduzeću od poreza*
dok je to slučaj sakamatama na obveznice.
Ilustrativni prikaz obične ak#ije
-
8/16/2019 PPF.pptx
148/175
-
8/16/2019 PPF.pptx
149/175
"bične akcije predstavljaju dokaz oudelu u vlasništvu nad
preduzećem* a
-
8/16/2019 PPF.pptx
150/175
pbogatstvo akcionara je iskazano
tržišnom cenom obične akcijepreduzeća. Bržišna cena obični)
akcijapreduzeća odražava uspešnost odlukapreduzeća po pitanju
investiranja*fnansiranja i upravljanja imovinom.
Bako se uspešnost poslovni) odlukapokazuje preko uticaja
koji te odluke
imaju na cenu akcija. Ce,utimmaksimizacija zarade po akciji nije
upotpunosti prikladan cilj jer ima svojebitne nedostatke.
Prvi nedostatak je taj da ne uzima u obzirvremensku dimenziju
novca* ne odre,ujerokove i trajanje očekivani) prinosa Aeoma
-
8/16/2019 PPF.pptx
151/175
rokove i trajanje očekivani) prinosa. Aeomamali broj akcionara
će podržavati projekatkoji bi prvi prinos obezbedio za U
godina.5rugi nedostatak ovog repera kao ciljaposlovanja je
nedostatak od kog IJbolujuJJ iostale tradicionalne mere
proftabilnosti* a
to je nedostatak razmatranja rizika. "bičnosu rizičniji projekti
proftabilniji od oni) samanjim stepenom rizika* ali i
procenaočekivanog prinosa od ovakvi) projekata je
tako,e rizičnija. Zato bi i očekivano kretanjezarada po akciji
bilo rizičnije ukoliko bi sedonela odluka o realizaciji projekta sa
većimstepenom rizika.
Devizno tr#iteto je svako susretanje ponude i traznje
deviza9 na njemu se obavljaju kupoprodaje
-
8/16/2019 PPF.pptx
152/175
deviza9 na njemu se obavljaju kupoprodajestrani) za domacu
valutu9 kao i medjusobne
kupoprodaje izmedju drugi) deviza. to jespecifcno trziste*
preteca svi) fnansjski)trzista.
B/P"A/ 5B
organizovana trzista ( devizne berze"B: ( vanberzanske
transakcije koje seobavljaju izmedju banaka i komitenata i
banaka i fzicki) lica
crno devizno trziste/zmedju sva tri postoji neposredna veza
iuticaj. 3erze gube znacaj* najvazniji promet
se sada odigrava na "B: trzistu.
Devizno tr#iteto je svako susretanje ponude i traznje
deviza9 na njemu se obavljaju kupoprodaje
-
8/16/2019 PPF.pptx
153/175
deviza9 na njemu se obavljaju kupoprodajestrani) za domacu
valutu9 kao i medjusobne
kupoprodaje izmedju drugi) deviza. to jespecifcno trziste*
preteca svi) fnansjski)trzista.
B/P"A/ 5B
organizovana trzista ( devizne berze"B: ( vanberzanske
transakcije koje seobavljaju izmedju banaka i komitenata i
banaka i fzicki) lica
crno devizno trziste/zmedju sva tri postoji neposredna veza
iuticaj. 3erze gube znacaj* najvazniji promet
se sada odigrava na "B: trzistu.
5evize se defnišu kao potraživanja uinostranoj valuti.
-
8/16/2019 PPF.pptx
154/175
j5evizni kurs predstavlja cijenu po kojojse valuta jedne zemlje
razmjenjuje za
valutu druge zemlje na deviznomtržištu.
5evizni paritet predstavlja zvaničnikurs* odnosno kurs kojim
monetarne
vlasti države odre,uju vrijednost svoje
valute u odnosu na neki monetarnidenominator.
5irektno notiranje je kada cijenu nekestrane valute izražavamo u
domaćoj valuti
-
8/16/2019 PPF.pptx
155/175
> 5EC# > $C // >=S5# * $C
/ndirektno notiranje je kada cijenu domaćevalute izražavamo u
nekoj stranoj valuti
>$C#>5EC# U*& E=0D
5epresijacija jedne valute znaci poje8tinjenjerobe te zemlje.
Povezava se izvoz* smanjujeuvoz / imamo trgovinski sufcit.
Dpresijacija jedne valute znaci rast cena u
toj zemlji* pad izvoza / rast uvoza.
Prema načinu 8ormiranja deviznikursevi mogu biti' fksni*
Ruktuirajući*
-
8/16/2019 PPF.pptx
156/175
klizajući.Zavisno od smjera odstupanja
deviznog kursa u odnosu na stanjeponude i potražnje na
deviznom
tržištu* devizni kurs može bitiravnotežan* potcijenjen i
precijenjen.
0ealan* odnosno ravnotežan deviznikurs jedne valute predstavlja
stvarnu
-
8/16/2019 PPF.pptx
157/175
tržišnu vrijednost valute* baziranu naodnosu ponude i tražnje na
deviznom
tržištu.0ealni devizni kurs predstavlja onaj
devizni kurs koji obezbje,ujeuravnotežen platni bilans i
realanodnos kupovne snage valute na
domaćem tržištu u odnosu navrijednost kupovne snage
drugi)valuta.
@a deviznom tržištu se susrećemo sa'pravilno i nepravilno
ukrštenim
-
8/16/2019 PPF.pptx
158/175
deviznim kursevima.= normalnim okolnostima odnos
izme,u dvije valute trebalo bi da je istina svim deviznim
tržištima.
Bo znači da je kurs evra u SD5;urecipročna vrijednost
kursa dolara u
Evropi
$urs 8unte u SD5 je recipročnavrijednost kursa dolara u
Aelikoj
3ritaniji.
Primjer
-
8/16/2019 PPF.pptx
159/175
• $urs evra u SD5 $-=S5[E=0->E=0#>*&=S5 jerecipročna
vrijednost kursadolara u Evrozoni$-=S5[E=0 ->=S5#"*NUE=0
• Evro je za & L skuplji oddolara u SD5 - >*&'>*
aisto za toliko je skuplji i uAelikoj 3ritaniji
-U*7N>&'U*2& i u Evropi- >'U*NU./sto vrjedni i
za8untu.
• $ada postoje ovakvi odnosiizme,u valuta kažemo da
ZemljaTržište
dev.kurs za
!"
dev.kur s za
#$
dev.kur s za
%&'
!(" 1 1)2* 1)+
#vr,
z,a
0)80 1 1)28
& 0)+2* 0)/812
*
1
-
8/16/2019 PPF.pptx
160/175
$"@AE0Z/"@D D03/B0DQD@epravilno ukršteni devizni kursevi
pružaju
-
8/16/2019 PPF.pptx
161/175
priliku da dobitak ostvare i oni koji raspolažu
drugim konvertibilnim valutama.5a bismo došli do zaključka da li
se
konverzionom arbitražom može ostvariti dobitakkoristimo sledeću
jednačinu
$ - =S5[K3P]$ - E=0[=S5]$-K3P[E=0 ^>Zadatak' Primjeniti na
naš primjer i izvesti
zaključak.
=koliko je proizvod tri kursa veći od >* arbitražadovodi do
dobitka.
5evizna arbitraža
-
8/16/2019 PPF.pptx
162/175
• 3anka D nudi kurs > E=0 # >*U =S5* a banka 3
> =S5 # U*N E=0. = kojoj banci cete kupiti evre?•
Pretpostavimo da tri banke imaju sledeće
kotacije'0itibank =S5U*WU%&[E=01ar#la2s 1ank
=S5>*%%%
