Praćenje i ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi

- opisno ocjenjivanje -

Ivana KurilićSunčica Gačić

UVOD• školsko ocjenjivanje nije moguće objasniti bez

temeljne analize ostalih elemenata nastavnog kurikuluma

• treba prihvatiti i pripremiti se na stalne promjene u svim elementima nastavnog kurikuluma, pa tako i u području ocjenjivanja

• 1983/1984. objavljen je priručnik za nastavnike u kojem su prezentirane opće upute o praćenju i opisnom ocjenjivanju učenika u razrednoj nastavi

PEDAGOŠKO-DOKIMOLOŠKO STRUKTURIRANJE OTVORENOG MODELA OPISNOG OCJENJIVANJA

• opisno ocjenjivanje je većina nastavnika prihvatila sa entuzijazmom kako bi ova pedagoško-dokimološka inovacija dobila funkcionalnost u cjelini

• praćenje učenikovih aktivnosti mora biti otvoreno, fleksibilno i analitičko te mora imati pedogošku i dokimološku strukturu

• svakodnevno praćenje i ocjenjivanje nužno podvrgnuti kritičkom sagledavanju i evaluiranju, kako bi se registrirali eventualni propusti i nefunkcionala rješenja

• Ispisane ocjene moraju biti razumljive učeniku, roditeljima i nastavniku

• Osim razumljivosti, važna dimenzija opisne ocjene je i njena motivativna vrijednost

• Praksa je pokazala da učenici nisu manje motivirani, tj. zainteresirani za nastavne aktivnosti, ali ni za pisane ili usmene iskaze koje će nastavnik izreći ili ispisati neku njihovu aktivnost

• od nastavnika se traži da u strukturi opisne ocjene za odgojno-obrazovna područja istaknu “osnovnu informaciju o rezultatu učenika u određenom području“

• za potrebe praćenja i opisnog ocjenjivanja učenikova ponašanja i postignuća treba ključne pedagoške pojmove konkretizirati, kako bi ih sve mogli jednoznačno koristiti i tumačiti

• nastavnici ih koriste za opisivanje učenikova ukupnog ponašanja, ali određeni pojmovi ne znače isto za veći broj nastavnika

• potpuno istoznačno korištenje i shvaćanje pojmova koji označavaju iste karakteristike je teško postići, ali tome valja težiti.

• Brojčano ocjenjivanje jest model ocjenjivanja aktivnosti i postignutih rezultata na svim stupnjevima školovanja

• Sam naziv modela govori da se učenikove aktivnosti i postignuti rezultati ocjenjuju brojevima, odnosno brojčanim skalama od tri, pet, šest, deset ili više stupnjeva

• Svaki broj označava najčešće dogovoren ili nepisan opseg ili kvalitetu stečenih znanja ili sposobnosti

• Brojčano ocjenjivanje je sintetički model, jer ocjena predsatvlja sintetički iskaz za više varijabli koje se prate

• Opisno ocjenjivanje označava model ocjenjivanja učenika koji se primjenjuje na svim stupnjevima školovanja

• Umjesto brojeva ili drugih dogovorenih znakova učitelj opisno analitički prikazuje postignute rezulate u nastavnom procesu te uvjete uz koje su ti rezultati postignuti

• Opisna ocjena pruža više mogućnosti učitelju da prikaže specifičnosti svakog pojedinog učenika, da upozori na specifičnosti koje su pratile učenje, te da prognozira buduće rezultate

• Opisna ocjena može sadržavati i određene motivativne poruke subjektu na kojeg se odnosi

PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI

• opisna ocjena namjenjena je učeniku, nastavniku i roditelju• Ocjena = povratna informacija o radu• Praćenje i vrednovanjea) kognitivno područje razvoja: znanje – shvaćanje – primjena

– analiza i sinteza – vrednovanje; b) afektivno područje razvoja: primanje – reagiranje –

zauzimanje stava – sistematizacija – karakterizacija; c) psihomotorno područje razvoja: imitacija – manipulacija –

precizacija – analiza i sinteza – naturalizacija (prema Bloom, B. S. i dr.; 1970., 150. str.)

• pet bitnih načela: analitičnost, jasnoća, pedagoška funkcionalnost, selektivnost zabilješki, jednostavnost

• Brojčana ocjena - ZRISO (znanje, radne navike i primjena znanja, interes, stav prema predmetu, sposobnosti učenika, njegove subjektivne mogućnosti, te okolina u kojoj učenik živi i njegove objektivne mogućnosti)

• prilikom praćenja napredovanja učenika valja uvažavati neke smjernice

• zabilješke učeniku mogu biti poticaj za daljnje zalaganje, a roditelju poruka da potiče učenika na vježbanje aktivnosti koje je nastavnik naznačio

Individualizacija ocjenjivanja• stvaranje uvjeta za optimalno napredovanje svakog učenika

u razredu i školi• eliminirati negativne efekte natjecateljskog duha• izbjegavati uspoređivanje učenika, a poticati uspoređivanje

učenikovog napredovanja (u odnosu na inicijalno stanje)• učenik s teškoćama u razvoju – nastojati postići maksimum• daroviti učenici – potreba raznovrsnih aktivnosti• list praćenja i napredovanja• prilagođeni program

Jezično - umjetničko područje Osnovne riječi za procjenu realizacije (opis) su: veoma uspješan / uspješan / neuspješan, uredan / neuredan , precizno / neprecizno čitko / nečitko, razumije / ne razumije uočava / ne uočava, zapaža pojedinosti / ne zapaža pojedinosti brzo / sporo , točno / netočno razumljivo / nerazummljivo jasno / nejasno , slikovito, opširno, pravilno / nepravilno, primjenjuje nove riječi, samostalan, sistematičan, detaljan, logičan u slijedu misli, griješi pravopisno, griješi gramatički, prepoznaje / ne prepoznaje ...

ZAPAŽANJE O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA USPJEH UČENIKA

I polugodište

10.9. Poznaje svih 30 velikih TS. Može ih napisati, ali neprecizno i sporo.

8.10. Čita sporo, ne razumije pročitano.

18.10. L.K.–slike uredne. Nesiguran u prepoznavanju boja.

29.10.Poznaje djelomično nekoliko pjesama koje su učili u vrtiću. Pjeva čisto, ali ritmički

nesigurno.

7.11. Piše uredno, ali spor. Čitanje još uvijek sporo.

12.11. L.K.-Zainteresiran za oblikovanje u prostoru.

23.11.G.K.-Udaraljkama ne uspijeva pratiti ritam pjesme.

11.12. Uz pomoć nastavnika može ispričati vlastiti doživljaj. Teže izgovara glas R.

24.12. Rijetko se sam javlja za čitanje ili pričanje doživljaja. Nesiguran. Treba ga poticati!

7.1. L.K. - Crtež uredan. Dva, tri objekta razbacana po papiru, neorganizirano.

Svladao osnovne nastavne sadržaje. Piše

uredno, ali sporo. Razumije pročitano, ali

treba brže čitati. Pjeva čisto, ali ritmički

nesigurno. Slike i crteži uredni. Nesiguran.

Potrebno ga je poticati na aktivnosti u

nastavi.

II polugodište

23.2. Č – brže, razumije pročitano.

14.3. L.K.-zamjećuje i razlikuje osnovne boje. Na slikama dominira crvena boja, a od sadržaja

zgrade i automobili.

17.3. Prepisivanje – brzina primjerena, uredno. Iz nepažnje izostavi poneko slovo.

5.4. G.K.-Ne poznaje riječi obrađenih pjesama. Ne trudi se da ih upamti.

14.4. Na nastavi aktivniji. Pohvale pred kolektivom učenika potiču ga na veće zalaganje.

25.4. D – tri greške. Veliko slovo – nesiguran.

12.5. G.K.-Naučio riječi nekoliko obrađenih pjesama. Pjevanje ritmički sigurnije.

17.5. L.K. - Građenje i sastavljanje: nespretan, ali zainteresiran.

28.5. D – jedna greška. Sigurniji u pisanju velikih slova.

Svladao osnovne nastavnne sadržaje. Čita i

piše primjerenom brzinom. Razumije

pročitano. Pjeva čisto i ritmički sigurno.

Zainteresiran za likovne aktivnosti. Sigurniji,

samostalan i uredan. Napredovao u odnosu

na prvo polugodište.

MatematikaOsnovne riječi za procjenu realizacije (opis, analizu): uočava brzo, uspoređuje uspješno/uz pomoć nastavnika, točno/netočno, razlikuje/ne razlikuje; prepoznaje, analizira samostalno / uz pomoć, izdvaja bitno, zaključuje brzo / sporo, ali točno / sporo i netočno. Uspoređuje lako i brzo, broji točno, uočava sporo, uočava uz konkretan materijal; piše uredno/čitko/pravilno/točno/ sporo; zbraja brzo i samostalno/uz pomoć nastavnika/uz pomoć

konkretnog materijala; crta, spaja, objašnjava, rastavlja, pokazuje, zainteresiran/pažljiv/motiviran/samostalan; rješava složenije zadatke u odnosu na predviđene programom...

ZAPAŽANJA O RADU I NAPREDOVANJU UČENIKA USPJEH UČENIKA

I polugodište

14.9. Broji do 100. Ne piše brojeve. (10.X) 12/13

1.10. Sporo uočava relacije:veći – manji – jednako.

17.10. Pravilno crta trokutom linije i likove. Pri crtanju pažljiv.

28.10. 18/27 Točno, ali sporo! (20.XI) 14/19 Sve točno, ali sporo.

1.12. Točno, ali neuredno piše sve znamenke. Mnogo briše!

18.12. 18/26 Riješio sve, ali netočno oduzimanje.

6.1. Još uvijek nesiguran u oduzimanje. Tek uz pomoć dolazi do rješenja.

Sigurno rješava sve programom

predviđene zadatke. Rado crta

trokutom. Potrebno vježbati

oduzimanje u krugu broja 10. Uz

više zalaganja, može u matematici

postići bolji uspjeh.

II polugodište

23.2. Shvaća pojam prirodnog broja; piše i čita sve brojeve do 20.

16.3. Ne razlikuje parne i neparne brojeve. Nesiguran u oduzimanju.

15.4. Ostao četiri puta na dopunskoj nastavi – vježbanje oduzimanja.

23.4. 10/13 Sve točno, ali sporo! (12.V) 28/32 Točno!

10.5. Uočava i shvaća zakon komutativnosti.

20.5. Razlikuje parne i neparne brojeve.

2.6. 22/24 Oduzimanje – zbrajanje – nejednakosti: točno i sigurno!

Uz povećan trud uspješno svladao

predviđene nastavne sadržaje.

Vidljiv napredak u odnosu na prvo

polugodište. S više motiviranosti

za rad i sustavno zalaganje može u

matematici postići i više.

Učenik 1. razreda

Opći uspjeh na kraju nastavne godine• iskazuje se opisno• sadrži: osnovnu informaciju o rezultatu učenika u

određenom području; sadržaje u kojima učenik postiže bolje rezultate i za koje pokazuje veći interes, sadržaje kojima bi trebao posvetiti više pažnje, stupanj napredovanja u usporedbi sa stanjem na početku školske godine, motivaciju za rad, osobine učenika, posebne pedagoške postupke koji su eventualno primijenjeni

• Polazište za rad u idućem razdoblju

OPISNO OCJENJIVANJE UČENIKA• Za dokimološki i didaktički

osmišljeno ocjenjivanje učenika potrebno je konkretizirati ciljeve za svaki nastavni predmet odnosno za svaku nastavnu epizodu

• Konkretizirani ciljevi trebaju se odnositi na kognitivni, afektivni i psihomotorički razvitak učenika

PRAĆENJE

• Učenika (njegov rad i napredak) treba što češće pratiti kako bi s njim radili na najbolji način i postigli uspjeh za svakoga

• Glavna svrha je pravovremeno uočavanje učenikovih potreba• Prava se slika postiže dugotrajnim praćenjem raznih situacija• Pratiti: aktivnost učenika, napredovanje u razumijevanju,

način rješavanja, izražavanje, ponašanje na satu, interes…• Cilj je otkriti što djeca znaju i mogu, a ne što ne znaju i ne

mogu!• Kako bi to otkrili treba ih pratiti kroz dulje vrijeme• Učitelj ga provodi na svakom satu, a prethodi ocjeni• Rezultate praćenja treba redovito zapisivati – imenik

OCJENJIVANJE

Osigurava učiteljima, učenicima, roditeljima i drugima povratne informacije o učenikovom napredovanju

Osigurati evidenciju napretka kroz dulji vremenski rok

Dobra ocjena može motivirati učenikeDefinirane kategorije ocjenjivanja (barem po

dvije ocjene u svakoj kategoriji u toku polugodišta)

SVRHE OCJENJIVANJA• Osigurati nastavnicima povratne informacije o

učeničkom napretku• Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije• Motivirati učenike• Osigurati evidenciju napretka• Iskazati dosadašnja postignuća• Ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje

Zadaća učitelja je da pomognu učenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te načine postizanja optimalnih rezulatata.

OPASNOSTI OCJENJIVANJA:• Nije objektivno• Loša ocjena može obeshrabriti učenika i

negativno utjecati na samopouzdanje• Teško je odabrati optimalne postupke

provjeravanja znanja i ocjenjivanja (često subjektivni, neprimjereni, neugodni,…),

• Često se ocjenama pridaje previše pozornosti, pa postaju važnije od samog znanja.

NAJČEŠĆI ELEMENTI OCJENJIVANJA U IMENICIMA:

TRI ZADANE KATEGORIJE (uz napomenu da se odnose na usvojenost, razumijevanje i primjenu)

1.USMENO 2.PISMENO3.DOMAĆI URADAK (Potvrde o radu učenika kod kuće?!) DVIJE SLOBODNE KATEGORIJE (upisuju učitelji)1.Najčešće ZALAGANJE, a drugu ostavljaju slobodnu2.Ponekad AKTIVNOST, RJEŠAVANJE PROBLEMA,

MOTIVACIJA…

Nastavnik• Opisno ocjenjivanje u značajnoj mjeri ovisi o nastavniku• Nastavnik prvenstveno treba biti osposobljen za taj

složen i važan zadatak, jer on mora tumačiti bitne postavke opisnog ocjenjivanja učenicima i roditeljima

• Ocjena je povratna informacija o uspješnosti rada koja, može izazvati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo razultatima rada

• Povratne informacije kod učenika razvijaju samokritičnost

• Od nastavnika se očekuje da nakon ovladavanja biti opisnog ocjenjivanja daju i određen doprinos unaprijeđivanja sistema praćenja i opisnog ocjenjivanja

• Nastavnici mogu provjeravati određene postavke opisnog ocjenjivanja, zatim poduzimati određene mjere:

Stav roditelja prema opisnom ocjenjivanju Prate li zapažanja realizaciju programskih zadataka Može li se uočiti napredovanje učenika, odnosno

stagniranje Izvodi li se ocjena iz dovoljnog broja informacija

Prate li se zapažanjima svi aspekti razvoja učenikove ličnosti Koje crte ličnosti dolaze do izražaja Koji se odgojni elementi najviše prate Na kojim se sposobnostima najviše inzistira U kojoj je mjeri uvažavaju individualne karakteristike

učenika Kojoj se mjeri zadovoljavaju interesi i iskorištavaju

sposobnosti učenika Posvećuje li se u dovoljnoj mjeri pažnja pojedinim

aktivnostima Sudjelovanje učenika u samoprocjenjivanju i

samoocjenjivanju vlastitog rada

RODITELJI

• Roditelji su zainteresirani za uspjeh svoj djeteta, jer od uspješnog početka školovanja zavisi učenikovo uspješno obrazovanje u osnovnoj školi

• Roditelje treba informirati o raduKoja je funkcija opisne ocjene?• Treba dati procjenu znanja, vještina, navika i

motivirati učenika na veće zalaganje

OPISNE OCJENE

INTERES HJ pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet- razlog: izrazito velike,

prosječne ili slabije sposobnosti

MTM pokazuje: izrazit ili slab interes za predmet- razlog: izrazito velike, prosječne ili slabije sposobnosti

KOMPONENTE

INTERES

SPOSOBNOST

PROMATRANJE

MIŠLJENJE

UČENJE

ZNANJE

IZRAŽAVANJE

AKTIVNOSTI

TEMELJITOST

OKRETNOST

USTRAJNOST

DISCIPLINIRA-NOST

MARLJIVOST

SAMOSTALNOST U RADU

KONCENTRACIJA

Hvala na pažnji!