Pravilnik o Porezu Na Dohodak

Pravilnik o porezu na dohodak Zbirni podatciNarodne novine 95-1884/2005, 96-2225/2006, 68-2089/2007, 146-4034/2008, 2-40/2009, 9-221/2009, 146-3562/2009, 123-3190/2010, 137-2750/2011, 61-1481/2012, 79-1636/2013, 160-3355/2013, 157-2977/2014Vrijedi/Primjena: od 1.1.2015Vrijedi na dan: 25.05.2015Poveznica do dokumenta na portalu IUS-INFO

Sadraj po poglavljimaI. TEMELJNE ODREDBE 3

1. Opa odredba 32. Porezni obveznik 3

2.1. Pojam poreznog obveznika 32.2. Rezident i nerezident 4

3. Oporezivi dohodak 4II. UTVRIVANJE GODINJE POREZNE OSNOVICE 4III. OPA NAELA UTVRIVANJA DOHOTKA 5

1. Primici koji se ne smatraju dohotkom 52. Primici na koje se ne plaa porez na dohodak 53. Primici i izdaci, naelo blagajne 74. Pripisivanje primitaka i izdataka 8

IV. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA 81. Dohodak od nesamostalnog rada 82. Primici po osnovi nesamostalnog rada 9

2.1. Plaa 92.2. Mirovina 10

3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici 104. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi 13

4.1. Ope odredbe 134.2. Utvrivanje vrijednosti primitaka u naravi 13

5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada 146. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada 14

V. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 151. Dohodak od samostalne djelatnosti 152. Samostalne djelatnosti 15

2.1. Obrtnike djelatnosti 152.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja 152.3. Djelatnost poljoprivrede i umarstva 15

3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti 153.1. Temelji utvrivanja 153.2. Primici po osnovi samostalne djelatnosti 153.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti 163.4. Izuzimanja i ulaganja 183.4.1. Izuzimanja 183.4.2. Ulaganja 183.4.3. Utvrivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja 18

3.5. Dugotrajna imovina 183.6. Utvrivanje dohotka u sluaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrivanja dobiti na utvrivanje dohotka 193.6.1. Utvrivanje dohotka u sluaju nastavka poslovanja 193.6.2. Utvrivanje dohotka u sluaju prestanka poslovanja 193.6.3. Utvrivanje dohotka u sluaju prelaska s utvrivanja dobiti na utvrivanje dohotka 20

3.7. Poslovne knjige 203.7.1. Temeljne knjige 203.7.2. Knjiga primitaka i izdataka 203.7.3. Popis dugotrajne imovine 213.7.4. Knjiga prometa 223.7.5. Evidencija o trabinama i obvezama 223.7.6. Voenje knjiga i knjigovodstvene isprave 23

3.8. Promjena naina oporezivanja 23VI. UTVRIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA 23VII. UTVRIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA 25VIII. UTVRIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA 26IX. UTVRIVANJE DRUGOG DOHOTKA 27

1. Temelji utvrivanja 27

IUS SOFTWARE Ispisano: 25.5.2015 Stranica 1 od 114

2. Primici po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak 273. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada 294. Izdaci pri utvrivanju drugog dohotka 305. Promjena naina utvrivanja drugog dohotka 30

X. UTVRIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIKE DJELATNOSTI 301. Temelji utvrivanja 302. Zajedniki dohodak 31

XI. POREZNI GUBITAK 31XII. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA 32

1. Temeljne odredbe 322. Utvrivanje osobnog odbitka 323. Dio osobnog odbitka za uzdravanje lanova ue obitelji i djece 334. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti 345. Raspodjela osobnog odbitka 346. Osobni odbitak poreznih obveznika na potpomognutim podrujima i podruju Grada Vukovara 347. Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge 358. Dio osobnog odbitka za stambene potrebe 36

8.1. Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora 368.2. Dio osobnog odbitka za odravanje postojeeg stambenog prostora 398.3. Dio osobnog odbitka po osnovi plaene najamnine 41

XIII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK 411. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada 41

1.1. Utvrivanje i plaanje predujma poreza 411.2. Obveze poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine 441.2.1. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza 441.2.2. Obveze izvjeivanja 441.2.2.1. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesenog Izvjea o primicima od nesamostalnog rada (plai i mirovini), porezu na dohodak iprirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac ID

44

1.2.2.1. Sadraj, nain popunjavanja i voenja Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada - Obrazac DNR 461.2.2.2. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvjea o plai, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu - Obrazac IP 471.2.2.3. Potvrda o isplaenim primicima od nesamostalnog rada lana posade broda u meunarodnoj plovidbi 49

1.3. Porezna kartica Obrazac PK 491.3.1. Ope odredbe 491.3.2. Sadraj i popunjavanje porezne kartice Obrasca PK 50

1.4. Promjene obustavljenog poreza na dohodak 511.5. Obveze radnika, osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. Zakona i umirovljenika glede plaanja poreza 521.6. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plae) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada 52

2. Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 533. Predujam poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava 534. Predujam poreza na dohodak od kapitala 545. Predujam poreza na dohodak od osiguranja 566. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka 56

6.1. Nain utvrivanja predujma 566.2. Obveze isplatitelja primitaka po osnovi kojih se utvruje drugi dohodak 576.2.1. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja mjesenog Izvjea o drugom dohotku, obraunanom i uplaenom porezu na dohodak i prirezu tedoprinosima za obvezna osiguranja- Obrazac IDD

57

7. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima zaobvezna osiguranja - Obrazac JOPPD

576.2.2. Posebne obveze izvjeivanja o obraunanim i uplaenim doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac IDD-1 61

7. Sadraj, nain popunjavanja i rokovi dostavljanja godinjeg Izvjea o isplaenim primicima, dohotku, uplaenimdoprinosima, porezu na dohodak po odbitku i prirezu - Obrazac ID-1

70

8. Potvrda o isplaenom primitku, dohotku i uplaenom porezu i prirezu po odbitku 72XIV. OBVEZE PRI ISPLATAMA PRIMITAKA NEREZIDENTIMA 73XV. GODINJI OBRAUN POREZA 74

1. Utvrivanje godinjeg poreza i prireza 741.1. Utvrivanje godinjeg dohotka od nesamostalnog rada lana posade broda u meunarodnoj plovidbi 74

2. Uraunavanje inozemnog poreza 762.a Uzimanje u obzir izuzetog dohotka (izuzimanje s progresijom) 773. Porezne prijave 77

3.1. Prijava dohotka od zajednike djelatnosti 773.2. Godinja porezna prijava 783.2.1. Podnoenje godinje porezne prijave 783.2.2. Obvezno podnoenje godinje porezne prijave 783.2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godinju poreznu prijavu 793.2.4. Sadraj godinje porezne prijave 793.2.4.1. Sadraj godinje porezne prijave Obrazac DOH 803.2.4.2. Prilozi uz godinju poreznu prijavu Obrazac DOH 83

XVI. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA 841. Isplate u gotovu novcu 84

Pravilnik o porezu na dohodak


2. Prijava u registar poreznih obveznika Obrazac RPO 853. Voenje evidencije o osobnoj imovini 864. Izvjee o isplatama dividendi i udjela u dobiti 86

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE 87

Sadraj prilogaOBRASCI 88PRILOZI OBRASCA JOPPD 88 Tekst

I. TEMELJNE ODREDBE1. Opa odredba

lanak 1.Ovim se Pravilnikom podrobnije razrauje provedba Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) i nain izvjeivanja o doprinosima prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.

2. Porezni obveznik2.1. Pojam poreznog obveznika

lanak 2.(1) Porezni obveznik jest zika osoba iz lanka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak.

(2) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistjeu iz dohotka to ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za raun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeene imovine, moe podnijeti njegovu godinju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvruje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka, te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvruje po istom izvoru dohotka koji se utvrivao ostavitelju.

(3) Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaa po odbitku, obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza, obrauna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvjea i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i zike osobe, ukljuivo i osobe iz lanka 51. stavka 10. Zakona), stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka 45. stavak 7. Zakona te izravno od zikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona i stjecatelji kapitalnih dobitaka iz lanka 51. stavka 8. Zakona. Predujam poreza koji se plaa po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz lanka 45. stavka 7. Zakona te izravno od zikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona i stjecatelji kapitalnih dobitaka iz lanka 51. stavka 8. Zakona, uplauju u roku od osam dana od dana naplate primitka.stavak 3. u dijelu koji se odnosi na obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak i dostave propisanih izvijea i evidencija za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka odnosno za

drutva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju nancijskom imovinom iz lanka 51. stavaka 8. i 10. Zakona stupa na snagu 01.01.2016.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako porezni obveznik rezident sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaa u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom sluaju podnijeti godinju poreznu prijavu prema lanku 39. stavku 2. Zakona osim ako Republika Hrvatska sukladno ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka.

(5) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga lanka, isplatitelj ili sam porezni obveznik obvezan je pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: opim podacima o isplatitelju i/ili poreznom obvezniku (OIB, adresa sjedita, odnosno prebivalita/uobiajenog boravita), dravi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka, razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobaa obveze plaanja predujmova u tuzemstvu i to po svakom poreznom obvezniku, u roku od 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.

(6) Neovisno o poreznom osloboenju i podnesenoj pisanoj izjavi iz stavka 5. ovoga lanka, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno osloboenje iz stavka 4. ovoga lanka.

(7) Mogunost poreznog osloboenja prema stavcima 4. do 7. ovoga lanka primjenjuje se i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, te na primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

(8) Obveznik poreza na dohodak moe istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podlijee oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom sluaju obveze plaanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj.

(9) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako se steknu uvjeti prema kojima Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju


dvostrukog oporezivanja nema pravo oporezivanja iz razloga to ostvareni primici postaju oporezivi samo u inozemstvu (primjena metode izuzimanja), obustavlja se daljnje plaanje predujma poreza na dohodak prema buduim primicima koji e biti ostvareni po istoj osnovi i pod istim uvjetima. Promjena obustavljenog i uplaenog predujma poreza koji je obustavljen i plaen do trenutka stjecanja uvjeta za izuzimanje od oporezivanja provodi se na nain propisan lankom 68. ovoga Pravilnika.

2.2. Rezident i nerezidentlanak 3.

(1) Porezni obveznik jest rezident prema lanku 3. Zakona.

(2) Porezni obveznik jest nerezident prema lanku 4. Zakona.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godinja porezna prijava na nain propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

3. Oporezivi dohodaklanak 4.

(1) U skladu s lankom 5. stavkom 1. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala,

5. dohodak od osiguranja,

6. drugi dohodak.

(2) Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka).

(3) Pri utvrivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i viestranih meudravnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona.

II. UTVRIVANJE GODINJE POREZNE OSNOVICElanak 5.

(1) Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz lanka 5. Zakona i to:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona,

2. dohodak od samostalne djelatnosti iz lanaka 17. do 24. Zakona umanjen za:

2.1. iznos plaa novozaposlenih osoba iz lanka 56. stavka 1. Zakona,

2.2. iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore male vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,

2.3. iznos izdataka za istraivanje i razvoj iz lanka 57. stavka 1. Zakona,

2.4. preneseni gubitak iz lanka 35. Zakona, nakon umanjenja iz toaka 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava iz lanka 27. Zakona,

4. dohodak od kapitala iz lanka 30. Zakona,

5. dohodak od osiguranja iz lanka 31. Zakona,

6. drugi dohodak iz lanka 32. Zakona,

umanjen za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona.

(2) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za rezidenta prema naelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. i/ili lanka 54. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podlijee porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podlijee u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne moe se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.

(3) Pri utvrivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, naelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvruje na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, to znai da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti moe odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije mogue za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrivao po propisima o oporezivanju dobiti.

(4) Osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za nerezidenta prema naelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. stavka 1., 11. i 12. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na nain i pod uvjetima propisanima Zakonom.



(5) Pri utvrivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta naelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, to znai da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lanku 19. do 24. Zakona moe odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvruje na temelju poslovnih knjiga.

(6) U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku 1. ovoga lanka, ne ukljuuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s lankom 33. Zakona, drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je steena u skladu s lankom 33.a Zakona i dohodak koji se paualno oporezuje u skladu s lankom 44. Zakona.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka osnovica poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se za zike osobe koje su rezidenti drava lanica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i koji u Republici Hrvatskoj ostvare dohodak prema lanku 5. Zakona koji ini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, a koji je izuzet ili osloboen oporezivanja u dravi lanici iji je rezident, prema naelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji takva zika osoba ostvari u tuzemstvu, umanjenog za osobni odbitak iz lanka 36. Zakona.

III. OPA NAELA UTVRIVANJA DOHOTKA1. Primici koji se ne smatraju dohotkom

lanak 6.(1) Dohotkom se ne smatraju primici iz lanka 9. Zakona.

(2) Prema lanku 9. stavku 1. toki 3. Zakona, nagrade koje isplauju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno opim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proraunima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

(3) Nasljedstva iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona, a u svezi sa stavkom 4. toga lanka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvruje dohodak ako se isplauju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za ivota ostavitelja iz navedenih primitaka plaen porez na dohodak.

(4) Primici iz lanka 9. stavka 2. i 3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz lanka 5. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz lanka 9. stavka 2. toka 2.1. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz lanka 5. Zakona i ako se ne isplauju po posebnim propisima. Primici iz lanka 9. stavka 2. toke 2.1.5. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplauje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona, smatraju se primicima

od kojih se utvruje dohodak od nesamostalnog rada prema lanku 13. Zakona.

(5) Darovi iz lanka 9. stavka 2. toke 2.3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvruje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj zike osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz lanka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.

(6) U skladu s lankom 9. stavkom 1. tokom 4. Zakona, dohodak se ne utvruje po osnovi primitaka koje zike osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i zikih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvruje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se nanciraju danim darovanjima nisu plaene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava zike osobe, da su novana sredstva (darovanja) isplaena na iroraun zike osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu koritenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvrenoj doznaci na iroraun primatelja, raune za izvrene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utroena za zdravstvene potrebe primatelja, neutroena novana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadri slijedee podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, nain isplate (na iroraun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima), iznos koji se daruje.

(7) Porez na dohodak ne plaa se na manjkove na imovini iz lanka 7. stavka 1. toke 5. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtnike komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skuptina trgovakog drutva, a zbog nepostojanja objektivne mogunosti utvrivanja osobne odgovornosti radnika, lana drutva ili druge zike osobe.

2. Primici na koje se ne plaa porez na dohodaklanak 7.

(1) Primici na koje se ne plaa porez na dohodak jesu primici iz lanka 10. Zakona.

(2) U skladu s lankom 10. tokom 3. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaenu na teret sredstava obveznih osiguranja i to osobito:

- novana naknada nezaposlenima isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zapoljavanje sukladno posebnom propisu (novana



naknada nezaposlenima koja se isplauje u mjesenim anuitetima, novana naknada koja se na zahtjev nezaposlene osobe isplauje u jednokratnom iznosu radi zapoljavanja, samozapoljavanja ili volontiranja, novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova),

- naknada plae zbog privremene sprijeenosti za rad isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Dravnog prorauna i centara za socijalnu skrb,

- novana pomo isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zapoljavanje osobama osiguranim na produeno mirovinsko osiguranje za stalne sezonske poslove, sukladno posebnom propisu.aliena 3. stupa na snagu 01.01.2014.

(3) Prema lanku 10. toki 6. Zakona, porez na dohodak ne plaa se na primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga isplaene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad uenika ili studenta na redovnom kolovanju preko uenikih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz lanka 45. stavka 1. toke 2. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podlijeu obvezi utvrivanja dohotka i obraunu i uplati predujma poreza na dohodak.

(4) Porez na dohodak ne plaa se, u skladu s lankom 10. tokom 7. Zakona, na naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je odreena u jednokratnom iznosu i isplauje se u obrocima, zbog nemogunosti jednokratne isplate, a najvie do dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u iduem poreznom razdoblju nakon to je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaa porez na dohodak. Ako je naknada tete odreena u jednokratnom iznosu, a isplauje se u vie od dvanaest (12) obroka, razlika naknade tete iznad dvanaest (12) obroka smatra se primitkom od kojeg se utvruje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada tete odreena u jednokratnom iznosu isplauje u najvie do dvanaest (12) obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i iduega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada tete odreena u iznosu koji e se isplaivati u tono utvrenim obrocima za ogranieno ili neogranieno razdoblje (primjerice mjeseno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaa porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada tete u tono utvrenim obrocima isplauje na temelju prijanjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog rada iz lanka 13. Zakona. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na nagodbe sklopljene sa nadlenim

dravnim odvjetnitvom u postupcima za mirno rjeenje spora i na nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju.

(5) U skladu s lankom 10. tokom 11. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz lanka 13. stavka 2. toaka 1., 2., 5., 13. i 14. te stavka 12. ovoga Pravilnika isplaene po osnovi slubenih putovanja zikim osobama koje u neprotnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz lanka 14. Zakona odnosno primitke od kojih se utvruje drugi dohodak iz lanka 32. Zakona. Primici po osnovi naknada za slubena putovanja odnose se na slubena putovanja za potrebe tih organizacija.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za slubena putovanja po osnovi prijevoza i noenja iz lanka 13. stavka 2. toke 1. i 2. ovoga Pravilnika koje isplatitelji neprotne organizacije isplauju zikim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da rauni o obavljenim uslugama prijevoza i noenja glase na isplatitelja neprotnu organizaciju.

(7) Porez na dohodak ne plaa se na stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju ueniku ili studentu u poreznom razdoblju isplauju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvruje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom sluaju uenik ili student iji ukupan iznos isplaenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako uenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.

(8) Stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima za koje su sredstva planirana u dravnom proraunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplauju, odnosno dodjeljuju iz prorauna Europske unije, ureene posebnim meunarodnim sporazumima i to studentima za redovno kolovanje na visokim uilitima smatraju se primitkom na koji se ne plaa porez na dohodak, a prema lanku 10. toki 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne iskljuuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz lanka 10. toke 12. Zakona i stavka 7. ovog lanka, a uz propisane uvjete.

(9) Sportske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplauju sportaima za njihovo sportsko usavravanje smatraju se, prema lanku 10. toki 14. Zakona, primitkom na koji se ne plaa porez na dohodak do propisanog iznosa iz lanka 45. stavka 1. toke 4. ovoga Pravilnika. Sportske stipendije i stipendije iz lanka 10. toaka 12. i 13. Zakona i stavaka 7. i 8. ovoga lanka meusobno se ne iskljuuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako sportske stipendije sportau u poreznom razdoblju



isplauju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos sportske stipendije utvruje se od ukupnog iznosa sportskih stipendija svih isplatitelja. U tom sluaju porezni obveznik sporta obvezan je postupiti na nain iz stavka 7. ovoga lanka.

(10) Porez na dohodak ne plaa se na sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine lanovima sindikata, prema lanku 10. toki 15. Zakona. U smislu lanka 10. toke 15. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoima smatraju se osobito: pomoi za podmirenje osnovnih ivotnih potreba socijalno ugroenih, nemonih i drugih osoba, svladavanje i ublaavanje tekoa u svezi s boleu ili smru lana obitelji te druge pomoi za socijalne namjene.

(11) Porez na dohodak ne plaa se na nagrade za sportska ostvarenja sportaa i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s lankom 10. tokom 16. Zakona, a do propisanih iznosa iz lanka 45. stavka 1. toaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za sportska ostvarenja sportaa i naknade sportaima amaterima isplauju u poreznom razdoblju dva ili vie isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvruje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom sluaju porezni obveznik sporta obvezan je postupiti na nain iz stavka 7. ovoga lanka.

(12) Porez na dohodak ne plaa se na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplauje u korist radnika, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godinje, prema lanku 10. toki 17. Zakona. Ako poslodavac u tijeku jednog mjeseca poreznog razdoblja uplauje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika za vie mjeseci tog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo uplatiti do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji je premija trebala biti uplaena. Ako poslodavac uplauje premije osiguranja u korist radnika jednom godinje, iste moe neoporezivo jednokratno uplatiti do visine 6.000,00 kuna. Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema lanku 42. stavcima 9. i 10. ovoga Pravilnika.

(13) Porez na dohodak ne plaa se, u skladu s lankom 10. tokom 20. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva zikim osobama isplauju, odnosno dodjeljuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i strunog usavravanja za pokrie izdataka prijevoznih trokova, prehrane i smjetaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju zike osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s nancijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, zavrno

izvjee, raun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvruju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplauju ti primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvrenih analiza kojima se utvruje visina tih primitaka.

(14) Primici iz stavka 5., 6., 13. ili 17. ovoga lanka te iz lanka 13. stavka 2. toaka 1., 2., 5., 13. i 14. i stavka 12. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne trokove, prehranu i smjetaj, meusobno se iskljuuju.

(15) Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s lankom 10. tokom 22. Zakona, primjenjuju se odredbe stavaka 7. i 8. ovoga lanka.

(16) Na primitke iz lanka 10. toke 22. Zakona koji se isplauju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraivaima i znanstvenicima prema lanku 10. toki 13. Zakona, primjenjuje se stavak 8. ovoga lanka.

(17) Neoporezivim primicima iz lanka 10. toke 22. Zakona, za pokrie trokova kolovanja, usavravanja i znanstvenih istraivanja, smatraju se primici za pokrie izdataka propisanih stavkom 13. ovoga lanka, ukoliko se ti primici ne ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka iz lanka 5. Zakona. Neoporezivi iznosi primitaka za pokrie trokova priznaju se najvie u visini propisanih u skladu s posebnim propisima prema kojima se programi provode te na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvjee, raun i drugo).

(18) U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraivaima i znanstvenicima smatraju se osobe kako je to ureeno posebnim propisom.

3. Primici i izdaci, naelo blagajnelanak 8.

(1) Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaeni kad porezni obveznik njima moe raspolagati.

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga lanka. Smatra se da je dolo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima vie ne moe raspolagati.

(3) Primici i izdaci od poslovnih dogaaja utvruju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (naelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu ve u drugim dobrima, treba ih utvrivati na nain propisan za primitke i izdatke u novcu.



(4) Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik duan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preraunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke vaeem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne moe tono utvrditi, preraunavanje na srednji teaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u sluaju poreznog razdoblja kraeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim zavrava to krae porezno razdoblje.

(5) Nenovani primici utvruju se prema trinoj vrijednosti. Trina se vrijednost odreuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobiajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvaene sve okolnosti koje utjeu na cijenu.

(6) Nenovani izdaci utvruju se prema cijenama nabave ili cijenama kotanja.

(7) Nastanak ili dospijee potraivanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se jo primitkom. Potraivanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8) Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraivanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraivanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraivanja utvruje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraivanja. Po osnovi potraivanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog steaja ili likvidacije dunika, ne utvruje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraivanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaa po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (zike ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obraunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na nain propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(9) Prodana roba ili usluga smatra se naplaenom i kada je za naplatu primljen ek. Ako se plaa mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaa kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na iroraun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajui ugovori ili druge isprave).

(10) Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(11) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaanja tih obveza.

(12) Ako porezni obveznik doznauje sredstva sa svoga bankovnog rauna, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvri primljeni nalog za plaanje. Pri plaanju ekom izdatak nastaje u trenutku predaje eka. Pri plaanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaanjem sa irorauna.

(13) Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporuenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

(14) Primicima se ne smatraju povoljnije mogunosti kupnje roba i usluga, ukljuivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slini primici koji su dostupni svim zikim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz lanka 5. Zakona.

4. Pripisivanje primitaka i izdatakalanak 9.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stjee onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uloene imovine i/ili kapitala i/ili uplaenih premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga lanka.

(3) Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe lanka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora izmeu lanova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedee:

1. valjani pravni posao,

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem inidbe i protuinidbe i

3. mogunost usporeivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadraju i provedbi s onim to je uobiajeno izmeu osobno nepovezanih stranaka.

IV. UTVRIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

1. Dohodak od nesamostalnog radalanak 10.

Dohodak od nesamostalnog rada utvruje se kao razlika izmeu primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema lancima 11. do 15. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema lanku 18. ovoga Pravilnika.



2. Primici po osnovi nesamostalnog rada2.1. Plaalanak 11.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaom) smatraju se:

1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritjeu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema lanku 14. stavku 1. toki 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona. Plaom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji zikoj osobi pritjeu po osnovi prijanjeg radnog odnosa, bez obzira na sadanji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plai za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i moebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (boinica, nagrada i to za godinu, sukladno lanku 13. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaom po osnovi prijanjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz lanka 14. stavka 3. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskoriten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove toke na odgovarajui se nain primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plae) iz toaka 2. do 5. ovoga stavka,

2. poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit iz lanka 14. stavka 1. toke 2. Zakona,

3. primici (plaa) zikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (lanak 14. stavak 1. toka 3. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva smatraju se zike osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca,

4. primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju na temelju posebnih propisa kojima se ureuju prava na plau i po toj osnovi su osigurani (lanak 14. stavak 1. toka 4. Zakona),

5. naknada plae koju prema posebnom propisu isplauje nadleno ministarstvo osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (lanak 14. stavak 1. toka 5. Zakona).

6. premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i osiguranja njihove imovine u ukupnom iznosu te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad iznosa propisanih lankom 10. tokom 17. Zakona i lankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika, a sukladno lanku 14. stavku 1. toki 1. podtoki 1.4. Zakona.

(2) Primicima od nesamostalnog rada (plaom) smatraju se i

isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona po osnovi:

1. godinjeg i tjednog odmora,

2. dopusta,

3. dravnih blagdana i neradnih dana utvrenih zakonom,

4. slobodnih dana,

5. ostalih slobodnih dana utvrenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plae),

6. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao to su primici za prekovremeni rad, za noni rad, za rad nedjeljom, za deurstvo, za pripravnost i slino,

7. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plae) isplauje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u sluaju sprijeenosti za rad zbog bolesti i povreda,

8. svih drugih primitaka prema lancima 13. i 15. ovoga Pravilnika.

(3) Primici od nesamostalnog rada (plaa) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plae) u novcu ili u naravi isplauje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. ovoga lanka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaeni.

(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga lanka, primicima od nesamostalnog rada (plaom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplauju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plau) iz lanka 14. stavka 1. i lanka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplauju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih izmeu poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plae) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji ureuju autorska i srodna prava.

(5) Autorske naknade isplaene prema stavku 4. ovoga lanka smatraju se drugim dohotkom prema lanku 32. stavku 1. Zakona.

(6) Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plae) isplauju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. Zakona i stavcima 1. do 3. ovoga lanka, za autorska djela utvrena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja



ostvaruje primitke iz lanka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plae) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plau) iz lanka 14. stavka 1. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvravajui svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaom) prema lanku 14. Zakona.

(7) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona i prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga lanka, koji se isplauju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja.

(8) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona i prema stavku 1. do 4. i 6. ovoga lanka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplauju zikim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu strane drave, u meunarodnoj organizaciji, predstavnitvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet.

(9) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavku 1. i lanku 14. stavku 3. Zakona te prema stavcima 1. do 4. i 6. ovoga lanka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva.

(10) Plaom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema lanku 14. stavcima 1. i 3. Zakona, koje zike osobe rezidenti ostvare kao lanovi posade po osnovi rada na brodu u meunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. lanom posade broda u meunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga zika osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u meunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda.

2.2. Mirovinalanak 12.

(1) Primicima od nesamostalnog rada smatraju se:

1. mirovine ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplauju zakonom utvrene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajua drutva na temelju prijanjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje,

2. mirovine koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,

3. mirovinske rente koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijanjih uplata poslodavca u vrijeme umirovljenja radnika, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,

4. mirovine koje se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima zikim osobama koji su plaali porez na dobit i drugim zikim osobama na temelju prijanjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,

5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz lanka 9. stavka 1. toke 2. Zakona i lanka 53. stavka 2. Zakona,

6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju mirovinama iz toaka 1. do do 5. ovoga stavka.

(2) Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se zike osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, umirovljenikom se ne smatra zika osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili poetka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajueg drutva na temelju prijanjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajueg drutva i drugih isplatitelja na temelju prijanjih premija osiguranja za dokup mirovine.

(4) Mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka smatraju se i mirovine koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji) na temelju prijanjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja.

3. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici

lanak 13.(1) U skladu s odredbama lanka 14. stavka 1. toke 1. podtoke 1.2. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga lanka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3. ovoga lanka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaenom iznosu.

(2) U skladu s odredbama lanka 10. toke 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi to ih poslodavci isplauju svojim radnicima, i to:

1. naknade prijevoznih trokova na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade trokova noenja na slubenom putovanju u visini stvarnih izdataka,



3. naknade trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene odnosno pojedinane prijevozne karte. Ako na odreenom podruju odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada trokova prijevoza na posao i s posla utvruje se u visini cijene prijevoza koja je utvrena na priblino jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz,

4. naknade trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesene odnosno pojedinane karte. Ako radnik mora sa stanice meumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvruju se u visini trokova mjesnog i meumjesnoga javnoga prijevoza,

5. naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do 2,00 kune po prijeenom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godinje,

7. potpore za sluaj smrti radnika do 7.500,00 kuna, osim potpora iz lanka 9. stavka 2. toke 2.8. Zakona koje poslodavci isplauju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu,

8. potpore u sluaju smrti lana ue obitelji radnika (branog i izvanbranog druga, odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera, roditelja, roditelja branog i izvanbranog druga, odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna,

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dueg od 90 dana do 2.500,00 kuna godinje. Razdoblje bolovanja due od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,

10. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekue godine navrilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godinje,

11. prigodne nagrade do 2.500,00 kuna godinje (boinica, naknada za godinji odmor i sl.),

12. nagrade radnicima za navrenih:

12.1. 10 godina radnog staa do 1.500,00 kuna






12.7. 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staa do 5.000,00 kuna,

13. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za slubeno putovanje koje traje vie od 12 sati dnevno. Za slubena putovanja u zemlji koja traju vie od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrenim propisima o izdacima za slubena putovanja za korisnike dravnog prorauna,

15. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokria trokova prehrane i drugih trokova radnika na terenu u zemlji, osim trokova smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

16. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokria trokova prehrane i drugih trokova radnika na terenu u inozemstvu, osim trokova smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

17. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,

18. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno,

19. naknade za odvojeni ivot od obitelji do 1.600,00 kuna mjeseno,

20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,

21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeu ili dijelu poduzea koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajui nain primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.

22. potpore za novoroene do visine jedne proraunske jedinice prema posebnom propisu.

(3) Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravita radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalite ili uobiajeno boravite), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za slubeno putovanje odreenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti



poslodavca. Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokrie izdataka prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje.

(4) Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplauje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivalita ili uobiajenog boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslodavca ili sjedita izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedita poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, pri emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak moe se pod ovim uvjetima isplatiti i u sluaju kada ne postoji potreba za noenjem radnika na terenu. Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno - istraivakim transferima znanja iji je cilj osmiljavanje i unaprjeivanje proizvoda i poslovnih rjeenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verikacija, integracija i implementacija poslovnih rjeenja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.

(5) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. toke 16. ovoga lanka odnosi se na radnike upuene odnosno rasporeene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku 4. ovoga lanka.

(6) Pomorski dodatak iz stavka 2. toke 17. ovoga lanka primjenjuje se za:

1. pomorce lanove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima,

2. pomorce lanove posade brodova koji plove na brodovima u meunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz izmeu hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora,

3. ribare lanove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.

(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. toke 18. ovoga lanka primjenjuje se za pomorce lanove posade brodova koji plove u meunarodnoj plovidbi, bez obzira na dravnu pripadnost broda, a na temelju obrauna pomorskog dodatka koji prilau uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u meunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili izmeu stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih drava radi pruanja usluga vezanih uz djelatnosti na puini kao to su istraivanje i iskoritavanje energenata i slino.

(8) Naknada za odvojeni ivot od obitelji isplauje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedita poslodavca ili

njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada razliito od mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita tog radnika. Obitelji se smatra brani drug, djeca, posvojenik, pastorak i tienik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

(9) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. toaka 1., 2., 3., 4., 5., 13. i 14. ovoga lanka koje tuzemni isplatitelj isplauje zikim osobama iz lanka 14. stavka 1. toke 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca.

(10) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga lanka koje se isplauju lanovima predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave iz lanka 14. stavka 1. toke 4. Zakona.

(11) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka 2. ovoga lanka koje se isplauju prema lanku 14. stavku 1. toki 5. Zakona osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.

(12) U skladu s lankom 10. tokom 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za slubena putovanja per diem u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplauju iz prorauna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

lanak 14.(1) Isplate iz lanka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (rauna, obrauna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(2) Izdaci za slubena putovanja iz lanka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih trokova, naknade koritenja privatnog automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i drugo) obraunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadri osobito slijedee podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upuuje na slubeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlatene osobe, peat, obraun trokova, likvidaciju obrauna te izvjee s puta. Uz putni nalog obvezno se prilau isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: rauni za cestarine, preslike ili potvrde



putnih karata, rauni za smjetaj i drugo.

(3) Naknade iz lanka 13. stavka 2. toaka 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. i stavka 12. ovoga Pravilnika meusobno se iskljuuju. Iskljuuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni ivot, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni ivot jest neoporezivi mjeseni iznos naknade za odvojeni ivot podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplauje.

4. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi4.1. Ope odredbe

lanak 15.(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s lankom 14. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:

1. koritenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaa, odmaralita i kua za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae omoguuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona,

2. koritenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godinje,

3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelominu naknadu, te raznim darovima i ugoenjima. Ugoenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae omoguuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona u vidu konzumacije jela, pia, smjetaja, rekreacije i slino. Ugoenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugoenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika iji su predstavnici ugoeni,

4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ukljuujui i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima,

5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novanih isplata i doznaka.

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz prorauna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.

(3) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga lanka smatraju se slubenici i namjetenici u tijelima dravne uprave, u tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u preteitom dijelu osiguravaju

u proraunima.

(4) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s lankom 14. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz lanka 7. stavka 1. toke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvruje dohodak od kapitala iz lanka 30. stavka 2. Zakona. Utvreni manjak uvean za obraunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaom) i pripisuje se radniku koji je ovlaten donijeti odluku o tereenju odgovorne osobe, a to nije uinio.

4.2. Utvrivanje vrijednosti primitaka u naravilanak 16.

(1) Vrijednost primitaka iz lanka 15. ovoga Pravilnika utvruje se prema trinoj vrijednosti tih primitaka koja je vaea u mjestu davanja (s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost).

(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaanje naknade koja je nia od trine, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku izmeu trine cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

(3) Vrijednost primitaka iz lanka 15. ovoga Pravilnika utvruje se na sljedei nain:

1. pri koritenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova primitak ini iznos zakupnine ili najamnine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

2. pri koritenju stambenih zgrada i stanova primitak je iznos stanarine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

3. pri koritenju odmaralita i kua za odmor primitak je trina vrijednost smjetaja, prehrane i drugih usluga,

4. pri koritenju garaa primitak je iznos zakupnine prema trinim cijenama u mjestu u kojem se garaa nalazi,

5. pri koritenju prijevoznih sredstava primitak je iznos u visini od 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno (uveano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesene rate za operativni leasing (uveano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se moe utvrivati i prema opsegu stvarnog koritenja:

5.1. ako se prijevozna sredstva daju na koritenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae obvezan je donijeti odluku o nainu i uvjetima tog koritenja, kao i nainu utvrivanja plae radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona po toj osnovi,



5.2. ako se plaa po osnovi koritenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvruje prema opsegu stvarnog koritenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae obvezan je voditi evidenciju o prijeenoj kilometrai i vremenu koritenja u privatne svrhe, a nain voenja te evidencije utvruje odlukom iz toke 5.1. ovoga stavka,

5.3. ako se ne vodi evidencija iz toke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvruje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno odnosno u visini 20 % iznosa mjesene rate za operativni leasing,

5.4. ako vie radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae osnovicu utvruje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjeseno odnosno u visini 20 % iznosa mjesene rate za operativni leasing, odgovarajui iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi,

5.5. primitak po osnovi koritenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvruje se prema stvarnom opsegu koritenja na slijedei nain:

5.5.1. za cestovna motorna vozila na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeena kilometraa u privatne svrhe pomnoi s 2,00 kune po prijeenom kilometru,

5.5.2. za plovila na iznos dobiven umnokom broja sati koritenja i trine cijene sata koritenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano,

5.5.3. za sredstva zranog prometa na iznos koji se dobije umnokom broja sati koritenja i trine cijene sata koritenja u mjestu registracije.

6. pri koritenju kredita uz kamate ispod stope 3% godinje na razliku izmeu kamata obraunanih primjenom stope kamate od 3% godinje i ugovorenih niih kamata,

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slino ija je pojedinana vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona godinje na vrijednost iste ili sline vrste stvari odnosno usluge prema trnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

8. pri ugoenjima na vrijednost ugoenja prema trinim cijenama u mjestu ugoenja,

9. pri davanju dionica, ukljuujui i dodjelu vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima - na nominalnu vrijednost dionica ili na trinu vrijednost dionica ako je vea od nominalne. Razlika u cijeni izmeu prodajne odnosno nominalne i trine cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plae prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz

lanka 14. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada,

10. pri opcijskoj kupnji dionica - primitak od nesamostalnog rada je razlika izmeu trine vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plae prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz lanka 14. Zakona, ako je trina vrijednost via u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz lanka 14. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica drutva na treu osobu,

11. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili ureenim javnim tritima - primitak se utvruje u visini trine vrijednosti ili razlike izmeu trine vrijednosti dodijeljenih dionica i plaene naknade, ako se dionice stjeu uz djelominu naknadu.

(4) Radi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obraunavanju i plaanju predujma poreza na dohodak trina vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uveava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(5) Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz lanka 65. ovoga Pravilnika i Obrazac JOPPD iz lanka 76. ovoga Pravilnika te druge propisane evidencije.stavak 5. stupa na snagu 1.1.2014.

5. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada

lanak 17.(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz lanka 15. Zakona.

(2) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za obrazovanje i izobrazbu iz lanka 15. stavka 1. toke 5. Zakona, a u skladu s lankom 25. stavkom 1. tokom 2. podtokama 2.1., 2.2. i 2.3. ovoga Pravilnika.

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaene po osnovi plae ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plae i mirovine iz lanka 14. Zakona isplauje radniku i zikim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplauju po osnovi plae ili mirovine isplaene sa zakanjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema lanku 14. Zakona i lanku 11. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu.

6. Izdaci po osnovi nesamostalnog radalanak 18.

(1) Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz lanka 16. Zakona.



(2) Izdacima iz lanka 16. Zakona koji, pri utvrivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plau) zikih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna drutva, prema lanku 14. stavku 1. toki 3. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plae) plaeni u dravama iz kojih su te zike osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim dravama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.

(3) Iznimno od lanka 16. Zakona i stavka 1. ovoga lanka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rjeenja Porezne uprave uplatile zike osobe rezidenti u svojstvu lanova posade broda u meunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na nain propisan posebnim propisima, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema posebnom propisu.

V. UTVRIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Dohodak od samostalne djelatnostilanak 19.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se od obavljanja sljedeih djelatnosti:

1. obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti obrtnike djelatnosti (lanak 18. stavak 1. Zakona),

2. slobodnih zanimanja (lanak 18. stavak 2. Zakona),

3. poljoprivrede i umarstva (lanak 18. stavak 3. Zakona).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema lanku 29. stavcima 1. i 2. i lanku 32. stavku 6. Zakona, dohodak utvruje na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona.

2. Samostalne djelatnosti2.1. Obrtnike djelatnosti

lanak 20.(1) Obrtnikim djelatnostima iz lanka 18. stavka 1. toke 1. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu lanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti.

(2) Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadleno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika.

2.2. Djelatnosti slobodnih zanimanja

lanak 21.Djelatnostima slobodnih zanimanja iz lanka 18. stavka 2. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti zikih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti zikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak.

2.3. Djelatnost poljoprivrede i umarstvalanak 22.

(1) Prema lanku 18. stavku 3. Zakona, djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom stanju.

(2) Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost i ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godinji primitak vei od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.stavak 2. stupa na snagu 1.1.2013.

(3) Uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno zika osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i umarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta.

3. Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti3.1. Temelji utvrivanja

lanak 23.U skladu s lankom 19. stavkom 1. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i lanka 19. ovoga Pravilnika jest razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

3.2. Primici po osnovi samostalne djelatnostilanak 24.

(1) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu lanka 23. ovoga Pravilnika smatraju se:

1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) to ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost,

2. iznosi dravnih pomoi, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost osim primitaka isplaenih po osnovi dravnih pomoi, poticaja i potpora namijenjenih nabavi dugotrajne imovine prema lanku 20. stavku 7. Zakona,

3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu,



4. primici od otuenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti),

5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpie dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine,

6. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u sluaju prodaje (otuenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine,

7. naplaene zatezne kamate na potraivanja iz poslovnih odnosa,

8. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.

(2) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvruju na nain propisan za samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona, ne smatraju se, sukladno lanku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva, iznosi primljeni od pravnih i zikih osoba do 20.000,00 kuna godinje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(3) Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz lanka 18. stavka 2. toke 4. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetnikoga autorskog honorara, a prema lanku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetnikog i kulturnog stvaralatva.

(4) Primici dravnih potpora, pomoi i poticaja namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine iz lanka 20. stavka 7. Zakona, ukljuuju se u poreznu osnovicu u razdoblju u kojemu je ta imovina, prema lanku 24. Zakona, stavljena u uporabu, u visini iskazanih izdataka amortizacije nastalih po osnovi koritenja te imovine odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu dugotrajne imovine u tom razdoblju.

(5) Evidencija iz lanka 20. stavka 8. Zakona, koja se dostavlja uz godinju prijavu poreza na dohodak sadri: datum i ukupan iznos primljene dravne potpore, pomoi ili poticaja za odreenu dugotrajnu imovinu, naziv dugotrajne imovine, nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, svotu otpisa po osnovi koritenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine, iznos neiskoritene dravne potpore, pomoi ili poticaja.

(6) Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio dravnu potporu, pomo ili poticaj, obvezan je uz godinju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje priloiti vjerodostojne isprave iz kojih je mogue utvrditi namjenu primljene potpore te izjavu o nainu i postupcima iskoritavanja te potpore.

(7) Iznimno, ako dodijeljena dravna potpora, pomo ili poticaj

nije u cijelosti iskoritena za nabavu dugotrajne imovine iz lanka 20. stavka 7. Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskoriteni iznos potpore, pomoi ili poticaja ukljuuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvren povrat neiskoritenog iznosa.

(8) Porezni obveznik koji je primio bespovratna novana sredstva prema lanku 10. toki 21. Zakona ukljuuje u poslovne primitke iznos preostale knjigovodstvene vrijednosti plovila utvrene u trenutku unitenja. Iznimno od lanka 24. Zakona i lanka 25. stavka 1. toke 3. Pravilnika, ako porezni obveznik ne primi potporu u istom poreznom razdoblju u kojem je plovilo uniteno, ostatak knjigovodstvene vrijednosti utvrene u trenutku unitenja plovila priznaje se u poslove izdatke u razdoblju u kojemu je potpora primljena.

(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga lanka duan je uz prijavu poreza na dohodak, u razdoblju u kojem je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o unitenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za unitenje plovila te izraun razlike izmeu ostatka knjigovodstvene vrijednosti unitenog plovila i iznosa primljenih sredstava.

3.3. Izdaci po osnovi samostalne djelatnostilanak 25.

(1) Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu lanka 23. ovoga Pravilnika, smatraju se:

1. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti,

2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, prema lanku 56. stavku 6. Zakona moe se dodatno umanjiti za iznos potpore male vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, te za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godinjem obraunu po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi. Izdacima za kolovanje i struno usavravanje iz lanka 15. stavka 1. toke 5. Zakona smatraju se iznosi naknada za:

2.1. obrazovanje na osnovnim, srednjim, viim, visokim kolama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za teajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaene pravnim i zikim osobama ovlatenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti,

2.2. izdaci za nabavu knjiga, udbenika, prirunika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektronikom obliku,



2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se i trokovi prijevoza prigodom upuivanja na i povratka sa obrazovanja i izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i trokovi smjetaja do visine stvarnih izdataka, a u sluajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim lankom 13. stavkom 2. tokama 13. i 14. ovoga Pravilnika.

3. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od lanka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvruju se primjenom naela blagajne, ve se ti izdaci rasporeuju kroz vijek trajanja potroive odnosno istroive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotroive dugotrajne imovine (zemljita) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je dolo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih dogaaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglaena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je tetu utvrdilo mjerodavno tijelo, teta od ratnih dogaanja utvrena od strane mjerodavnih tijela, kraa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oteenja odbijaju se u trenutku plaanja,

4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu,

5. izdaci istraivanja i razvoja iz lanka 57. stavka 4. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraivanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za odreeni istraivako-razvojni projekt kao to su godinji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraivanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, rauni i ostala obraunska-dokumentacija i dokazi o plaanju). Izdaci istraivanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godinjem obraunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraivanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz lanka 57. stavka 3. Zakona,

6. izdaci u svezi s otuenjem ili likvidacijom djelatnosti,

7. u sluaju prodaje (otuenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema lanku 20. stavku 3. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema lanku 21. stavku 2. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrena na kraju mjeseca otuenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izraunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom,

8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona za njih

osobno, u visini i na nain propisan lankom 13. ovoga Pravilnika, a prema lanku 10. toki 10. Zakona,

9. isplate nagrada uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, isplate uenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog kolovanja na srednjim, viim i visokim kolama te fakultetima i poslijediplomskim studijima, u visini i na nain propisan lankom 45. ovoga Pravilnika,

10. plaene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita,

11. izdacima se ne smatraju plaene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo).

(2) Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga lanka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Izmeu izdataka i primitaka mora postojati meuzavisnost, to znai da se uinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (poveanje) tekuih ili buduih primitaka. Pri utvrivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroka materijala i energije i sl.) vodei pri tome rauna o nainu rada i posebnosti djelatnosti.

(3) Za utvrivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslune djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potroni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pia i koliine pia i napitaka koje su sami proizveli ili potroili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka (naziv dobavljaa, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka (broj internog dokumenta specikacije, radnog naloga i sl.) za knjienje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka moraju sadravati podatke o koliini i vrijednosti utroenoga reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka te koliinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski i potroni materijal.

(4) Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka knjie se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potroni materijal, pia i napitke moe obavljati knjienje i na temelju specikacija o mjesenoj uporabi reprodukcijskog i potronog materijala, pia i napitaka te mjesenoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugraen reprodukcijski i potroni materijal.

(5) Kod samostalnih djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju



obavljati u poslovnom prostoru i s odreenom opremom, izdaci u svezi s koritenjem toga prostora i opreme (tekue odravanje, izdaci za utroenu energiju i ostale komunalne usluge) ine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na koriteni poslovni prostor i opremu.

(6) Ako porezni obveznik moe samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema lancima 19. do 24. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke moe uraunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz lanka 18. Zakona odnosno dohodak utvruju na nain propisan za samostalnu djelatnost prema lancima 19. do 24. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz lanka 21. stavka 11. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjete propisane lankom 7. stavkom 12. ovoga Pravilnika.

3.4. Izuzimanja i ulaganja3.4.1. Izuzimanja

lanak 26.(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domainstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2) Izuzimanjima iz stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe lanova trgovakih drutava te izuzimanja zikih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvruju dobit i plaaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema lanku 30. Zakona.

(3) Izuzimanja mogu biti u obliku nancijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, koritenja drugih dobara i usluga.

(4) Izuzimanja u obliku nancijske imovine ne utjeu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Izuzimanja koja nisu u obliku nancijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj trinoj vrijednosti.

(6) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrene aktom nadlene komore.

3.4.2. Ulaganjalanak 27.

(1) Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potjeu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvri.

(2) Ulaganja mogu biti u obliku nancijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(3) Ulaganja u obliku nancijske imovine ne utjeu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj trinoj vrijednosti.

3.4.3. Utvrivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganjalanak 28.

(1) Usporedivom trinom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postii na tri

Documents

Pravilnik o Porezu Na Dohodak