Upload
rene
View
31
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
PREDAVANJE 10 P rof . d r Jovica La zić KAKO SASTAVITI bilans stanja TEORIJSKE PRETPOSTAVKE BILANSNOG PRIKAZIVANJA SREDSTAVA I MEHANIZAM SISTEMA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA (REKAPITAIZACIJA). - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
PREDAVANJE 10 Prof. dr Jovica Lazi
KAKO SASTAVITI bilans stanja TEORIJSKE PRETPOSTAVKE BILANSNOG PRIKAZIVANJA SREDSTAVA I MEHANIZAM SISTEMA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA (REKAPITAIZACIJA)
1. Kako sastaviti bilans stanjaPrimer broj 1:Prema poetnom inventaru stanje sredstava i izvora sredstava Preduzeca " BAJA " iz Novog Sada, na dan 22. decembra 2006. godine je sledece:
1. Drustveni kapital
6,771.855
2. Ziro racun
224.530
3. Dobavljaci - duznici
41.300
4. Zemljiste privrednog karaktera
116.150
5. Ispravka vrednosti gradevinskih objekata
345.370
6. Aktivna vremenska razgranicenja
263.280
7. Rezervni fond
300.000
8. Gradevinski objekti
1,406.620
9. Ostale obaveze
16.000
10. Sredstva rezervnog fonda
300.000
11, Osnovna sredstva u pripremi
168.000
12. Fond zajednicke potrosnje
715.000
13. Ispravka vrednosti opreme
348.230
14. Dobavljaci
264.900
15. Oprema
1,611.130
16. Blagajna
1.700
17. Kupci
4,704.800
18. Kratkorocni kredit za obrtna sredstva
300.000
19. Ostala potrazivanja
23.000
20. Ispravka vrednosti sredstava zajednicke potrosnje
15.000
21. Zalihe materijala
85.845
22. Dugorocni kredit za osnovna sredstva
600.000
23. Sredstva zajednicke potrosnje
730.000
Prvu fazu prilikom sastavljanja bilansa stanja ini izrada koncepta, u kome zadate pozicije razvrstavamo na: aktivu, pasivu i ispravke vrednosti. Koncept bilansa
AKTIVA
PASIVA
2.
iro raun
224.530
1.
Drutveni kapital
6.771.855
3.
Dobavljai dunici
41.300
7.
Rezervni fond
300.000
4.
Zemljite privrednog karaktera
116.150
9.
Ostale obaveze
16.000
6.
A.V.R.
263.280
12.
Fond zajednike potronje
705.000
8.
Graevinski objekti
1,406.620
14.
Dobavljai
264.900
10.
Sredstva rezervnog fonda
300.000
18.
Kratkoroni krediti za obrtna sredstva
300.000
11.
Osnovna sred. u pripremi
168.000
22.
Dugoroni krediti za osnovna sredstva
600.000
16.
Blagajna
1.700
8,967.755
17.
Kupci
4,704.800
KOREKTIVNI RAUNI ILI
19.
Ostala potraivanja
13.000
ISPRAVKE VREDNOSTI
21.
Zalihe materijala
85.845
5.
Ispr. vred. graev. obj.
345.370
24.
Gubitak
10.000
13.
Ispr. vred. opreme
348.230
23.
Sredstva zajednike potronje
730.000
693.600
9,676.355
20.
Ispr. vred. sredstava zajednike potronje
15.000
708.600
nastavakProveru tanosti razdvajanja na grupe aktive, pasive i ispravke vrednost, vrimo kada od zbira aktive oduzmemo zbir ispravki vrednosti (to zavisi od toga da li je korektivni raun pozitivan ili negativan) i ako je taj zbir jednak zbiru pasive, prvu fazu sastavljanja bilansa smo dobro uradili.AKTIVA 9,676.355- ISPRAVKE VREDNOSTI 708.600= PASIVA 8.967.755U drugoj fazi sastavljanja bilansa odreuje se mesto svake pozicije u bilansu.Bilansiranje grupa sredstava u bilansu vri se po funkcionalnom principu, a mesto svake pozicije u okviru grupe odreuje se po principu likvidnosti.Trea faza sastoji se od prenoenja podataka iz koncepta u obrazac bilansa.
B I L A N S STANJAPREDUZECA ZA PROIZVODNJU RADIJATORA "BAJA" IZ BEOGRADAAKTIVA na dan 22. decembra 201X. god. PASIVA
R.b
OPIS
IZNOS
R.b
OPIS
IZNOS
Pomo. kolona
Pretkolona
Glavna kolona
Pretkolona
Glavna kolona
I OSN. SRED.
I IZVORI POSLOV. SREDSTAVA
1.
Zemlj.pr. arak
116.150
1.
Dru. kapital
6.771.855
2.
Grad. objekti
1.406.620
2.
Dug.kred.za osn.sr.
600.000
3.
Is.vr.gra.obj,
345.370
1.061.250
3.
Krat.kred.za ob.sr.
300.000
4.
Oprema
1.611.130
4.
Dobavljai
264.900
5.
Ispr.vr. opreme
348.230
1.262.900
5.
Ostale obaveze
16.000
7,952.755
6.
Osn.sr.u pripr.
168.000
2.608.300
II OBR.SRED.
II IZVORI SRED. FOD.
REZERVNOG
7.
Blagajna
1.700
6.
Rezervni fond
300.000
8.
iro raun
224.530
9.
Kupci
4.704.800
III IZVORI SRED
ZAJED. POTRO.
10.
Dobav. - duni
41.300
7.
Fon. zajed.
715.000
11.
A.V.R.
263.280
potronje
12.
Ostala potrai
13.000
13.
Zalihe materija
85.845
5,334,455
14.
Gubitak
10.000
III SREDSTVA REZER. FON.
15.
Sred. R F
300.000
IV SRED. Z. P.
16.
Sr. zaj. potro.
730.000
17.
Isp. sr. Z.P.
15.000
715.000
8,967.755
8,967.755
AKTIVA -
I Stalna imovina (rauni Klase 0): 1. u materijalnom obliku: od imovine sa najduim vekom trajanja (Zemljita, Graevinski objekti, Postrojenja i oprema...), pa do one sa kraim vekom tranjanja (...Ostale nekretnine, postrojenja i oprema) 2. u nematerijalnom obliku (u obliku prava): Ulaganja u razvoj, Koncesije, patenti, licence, Goodwill.... 3. u novanom obliku: Avansi, Akcije i druge HOV koje se dre do dospea.... II Tekua imovina (rauni Klase 1 i 2): Pozicije se reaju po emi reprodukcije: N R ... P ... R N, tj.: 1. N imovina koja se javlja u poetnom novanom obliku (Blagajna, Tekui raun, Izdvojena novaana sredstva i akreditivi, Ostala novana sredstva...) 2. R imovina koja se nalazi u poetnom robnom obliku, tj. sve vrste materijala (Sirovine, Osnovni materijal, Pomoni materijal, Sitan inventar, Ambalaa, Rezervni delovi, Auto-gume...) 3. P Nedovrena proizvodnja (samo ako je u pitanju delatnost proizvodnje) 4. R zavrni robni oblik (Gotovi proizvodi kod proizvodne delatnosti, Roba kod trgovinske delatnosti) 5. N zavrni novani oblik: sve vrste potraivanja (Kupci, Potraivanja prema zaposlenima, Potraivanja po primljenim menicama, Sporna potraivanja.... Ostala potraivanja, AVR).
PASIVA -po Principu rastue dospelosti (opadajue ronosti)I Kapital (rauni Klase 3): 1. Osnovni kapital (Akcijski, Dravni...) 2. Rezerve (Zakonske, Statutarne, Revalorizacione rezerve, Emisiona premija) 3. Nerasporeena dobit (ili Gubitak u vidu odbitne stavke). II Obaveze (rauni Klase 4): Obaveze se reaju po Principu rastue dospelosti (opadajue ronosti), tj. prvo se navode obaveze koje imaju najdui rok dospea, a na kraju obaveze koje najbre dospevaju: 1. Krediti (Dugoroni, Kratkoroni) 2. PVR 3. Dobavljai 4. Sve ostale obaveze (po opadajuoj ronosti).
I. TEORIJSKE PRETPOSTAVKE BILANSNOG PRIKAZIVANJA SREDSTAVA1.1. Bilansni metod izuavanja dvojnog knjigovodstvaZa prikazivanje bilansnog sadraja (redosleda njegovih pozicija) najpodobniji je kriterijum opadajue likvidnosti (za "redanje" pozicija u aktivi), odnosno kriterijum sporije dospelosti (za "redanje" pozicija u pasivi). Pomenuti kriterijumi omoguuju da se relativno lako i tano utvrdi i oceni pravilnost finansiranja pojedinih delova aktive, jer dospelost (ronost) odreenih izvora u pasivi treba da je usaglaen s likvidnou odgovarajuih delova aktive.Sledi primer u kojem je poetni bilans stanja (0), popisom je utvreno, daje proizvodno preduzee SAVA", BEOGRADimalo sledeu imovinu na dan 01.01.1995. godine (u hiljadama dinara) :Osnovna sredstva 24.950 dinara, blagajna 135, Akcionarski kapital31.000 iro raun 12.365, dugoroni kredit za obrtna sredstva 9.000, materijal 4.850, sitan inventar 680, kratkoroni kredit za obrtna sredstva 5.000, proizvodnja 2.720, kupci 1.340, i dobavljai 2.040.Na osnovu prednjih podataka poetni bilans (0) izgledao bi ovako:
AKTIVA POETNI BILANS (0) PASIVA
R.B
OPIS
IZNOS
R.B
OPIS
IZNOS
1.
Blagajna
135
1.
Dobavljai
2040
2.
iro raun
12.365
2.
Krat. kredit za
5000
3.
Kupci
1.340
obrtna sredstva
4.
Proizvodnja
2.720
3.
Dugoroni kredit
9000
5.
Materijal
4.850
za obrtna sred.
6.
Sit. inventar
680
4.
Sopstv. izvori
31000
7.
Osnovna sredstva
24.950
UKUPNO
47.040
47.040
Grupisanje bilansnih pozicija izvreno je po principu opadajue likvidnosti (u aktivi) i po principu rastue dospelosti (u pasivi). Primeri za vebu:
Prethodni bilans grupisati bilansne pozicije po principu opadajue likvidnosti (u aktivi) i principu rastue dospelosti (u pasivi), ovo grupisanje ematski izgleda ovako:AKTIVA BILANS PASIVA
Gotovina
Dobavljai (poverioci)
Potraivanja
Kratkoroni krediti
Zalihe
Dugoroni krediti
Osnovna sredstva
Sopstveni izvori
Akcionarski kapital132.000 dinara, dobavljai za osnovna sredstva 36.000, blagajna 10.120, materijal 50.000, kratkoroni kredit za obrtna sredstva 10.000, osnovna sredstva 103.000, iro raun 50.000, dobavljai za obrtnasredstva 26.000, gotovi proizvodi 22.000, dugoroni kredit za osnovnasredstva 45.000, gorivo i mazivo 2.000, sitan inventar 4.200, proizvodnja utoku 30.000, kupci 22.000, kratkoroni kredit za osnovna sredstva 11.000,dugoroni kredit za obrtna sredstva 33.000, (zbir aktive - zbiru pasive od293.320 dinara).Grupisanje bilansnih pozicija izvriti po principu rastue likvidnosti (u aktivi) i principu opadajue dospelosti (u pasivi);
AKTIVA BILANS PASIVA
Osnovna sredstva
Sopstveni izvori
Zalihe
Dugoroni krediti
Potraivanja
Kratkoroni krediti
Gotovina
Poverioci - dobavljai
Prethodni zadatak za grupisanje bilansnih pozicija po principu opadajue likvidnosti (u aktivi) i principu opadajue dospelosti (u pasivi), izgleda ovako:
AKTIVA
BILANS PASIVA
Blagajna
10.120
Poslovni fond
132.000
iro raun
50 000
Dugor. kredit za oss
45.000
Kupci
22.000
Dugor. kredit za obs.
33.000
Proizvod, u toku
30.000
Kratkor. kredit za oss
11.000
Materijal
50.000
Kratkor. kredit za obs
10.000
Sitan inventar
4.200
Dobavljai za oss
36.000
Gorivo i mazivo
2.000
Dobavljai za obs
26.000
Gotovi proizvodi
22.000
Osnovna sredstva
103.000
UKUPNO
293.320
UKUPNO
293.320
1.2. MEHANIZAM SISTEMA DVOJNOG KNJIGOVODSTVASutina dvojnog knjigovodstva ogleda se u obuhvatanju i praenju celokupne imovine preduzea, tj. svih elemenata aktive i pasive, koji tu imovinu konstituiu. Pri tome, do izraaja dolazi princip dvojnog knjienja, to znai da se svaki poslovni dogaaj dvostrano knjii: na levoj strani jednog ili vie rauna, uz istovremeno obuhvatanje, na desnoj strani, drugog ili vie drugih rauna. Postupajui tako, sistem dvojnog knjigovodstva omoguuje da se u svakom momentu (po pravilu, krajem poslovne godine, a esto i krajem tromeseja ili krajem meseca) moe utvrditi imovinski poloaj odreenog preduzea, tj. stanje pojedinih elemenata njegove aktive i pasive na dan sastavljanja bilansa.
nastavakTakoe, ovaj sistem knjigovodstva omoguuje da se utvrdi i uspenost poslovanja u posmatranom obraunskom periodu (godini, kvartalu, mesecu, pa i za krae vremenske periode). Mehanizam sistema dvojnog knjigovodstva mora se prilagoditi poslovnom procesu koji se njime prati. Celina mehanizma, kojim se dvojno knjigovodstvo koristi, obuhvata komponente kao na slici:
1.4.3. Sistematska i hronoloka evidencijaU prethodnim delovima ovog odeljka upoznali smo se raunima glavne knjige (delovima ralanjenog bilansa) kao sistematskom evidencijom i dnevnikom kao hronolokom evidencijom rauna. Ostaje nam da se na ovom mestu upoznamo detaljnije sa dnevnikom kao hronolokom evidencijom. Prelazei na dnevnik - hronoloku evidenciju - i na obuhvatanje poslovnih promena putem dnevnika mi se delimino upoznajemo i sa knjigovodstvenim postupkom, koji ide ovim redom: sastavljanje bilansa, otvaranja knjiga na osnovu bilansa (stavom za otvaranje knjiga u dnevniku i njegovim prenosom - radi se dakle o prenosnom knjigovodstvu - na raune glavne knjige), zatim, obuhvatanje poslovnih promena u dnevniku stavovima za knjienje (kontiranje) i prenosom knjienih promena u dnevniku na raune glavne knjige itd.
1.4.4. Glavna knjigaPrimer broj 1.
Preduzee "STUDENT" iz Beograda poinje sa poslovanjem i raspolae sledeim ulogom osnivaa: Osnovna sredstva 240.000 dinara, iro raun 360.000 dinara, blagajna 39.000 dinara, materijal 120.000 dinara, sitan inventar na zalihi 45.000 dinara i ambalaa na zalihi 36.000 dinara.Sastaviti poetni bilans i proknjiiti sledee poslovne promene preko rauna glavne knjige:1. Kupljeno je na kredit materijala za 45.000 dinara. Materijal je primljen i skladiten u magacin;2. Kupljena je na kredit maina za 90.000 dinara;3. Sa iro rauna je isplaena obaveza za kupljen materijal na kredit;4. Iz odobrenog kredita za osnovna sredstva isplaeno je dobavljaima za osnovna sredstva 60.000 dinara na ime delimine otplate robnog kredita;5. Izdato je u proizvodnju materijala za 150.000 dinara;6. Isplaeno je sa iro rauna 75.000 dinara na ime raznih trokova proizvodnje (LD radnika, strane usluge, kamate na kredite, poreze, doprinose isl);7. Zavreno je i predato na skladitenje gotovih proizvoda za 135.000 dinara;8. Prodato je na kredit gotovih proizvoda za 180.000 dinara, stvarna cena kotanja (stvarni trokovi) prodatih proizvoda iznose 120.000 dinara.
nastavak9. Isplaeno je sa iro rauna 6.000 dinara na ime zatezne kamate zbog neblagovremene isplate dospele obaveze dobavljaima za osnovna sredstva;10. Kupci nam nisu u roku platili dug, pa im putem knjinog pisma zaraunavamo 9.000 dinara na ime zatezne kamate;11. Naplaeno je preko iro rauna 4.500 dinara na ime otpisanog potraivanja (to potraivanje se ne vodi vie u naim knjigama);12. Dobavljai za osnovna sredstva nam putem knjinog pisma odobravaju 3.000 dinara na ime popusta (bonifikacije);13. Osniva preduzea vri dodatno (naknadno) ulaganje sredstava uplatom na iro raun 90.000 dinara;14. Podizanjem novca sa iro rauna osniva preduzea povlai iz poslovanja 230.000 dinara; i15. Zakljuiti knjige preduzea "STUDENT" iz Beograda (bilans stanja i bilans uspeha i izvriti njihovo izravnanje). i to:a) zakljuiti prihode; b) rashode; v) pasivu; i g) raun dobitka i raun izravnanja.
Reenje primera broj 1:
GLAVNA KNJIGA I STEPENA
nastavakObjanjenje korienja kolona za iznos u glavnu knjiguGlavna knjiga predstavlja sistem knjigovodstvenih rauna otvorenih na osnovu poetnog bilansa preko dnevnika.Strane raune obeleavaju se sa duguje i potrauje, to ne znai nita drugo do levu i desnu stranu rauna. Prilikom knjienja svake poslovne promene treba odrediti sledee: koji rauni su tangirani datom poslovnom promenom (aktivni, pasivni, rashoda ili prihoda); kojoj grupi pripada svaki tangirani raun, da bi se primenilo odgovarajue pravilo za knjienje; i dali je na raunu dolo do poveanja ili smanjenja stanja.
A
RN IZRAVNANJA ( Bilans stanja)
P
(15)Osnovna sredstva
330.000
(15)Sopstveni kapital
700.000
Materijal
15.000
Dobavljai
27.000
Sit. inv. na zalihi
45.000
Dug. kredit
60.000
Ambalaa na zalihi
36.000
DOBITAK
70.500
iro raun
98.500
Blagajna
39.000
Proizvodnja u toku
90.000
Gotovi proizvodi
15.000
Kupci
189.000
857.500
857.500
R RN
Dobitka i gubitka (Bilans uspeha)
P
(15a)Trokovi real. got. pr. Finansijski rashodi POSLOVNI DOBITAK
120.000
6.000
70.500
(15a) Reali. za got. proiz. Finansijs. prihodi Vanredni prihodi
180.000 9.000
7.500
196.500
96.500
1.4.5. DnevnikDnevnik se otvara na osnovu pozicija iz bilansa stanja, na sledei nain: pojedinano se svaki aktivan raun zaduuje za poetni saldo, odnosno poetno stanje po bilansu, a svaki pasivan raun odobrava za poetni saldo, tj. poetno stanje po bilansu stanja.
OTVARANJE
DNEVNIKA
Aktivni raun (pojedinano)
Pasivni raun (pojedinano)
Za poetno stanje aktive i pasive
Duguje
Potrauju
Otvaranje knjiga ematski moemo prikazati na sledei nain:
Pitanja:1. _______________je proces registrovanja poslovnih promena sa (glavnim) ciljem utvrivanja periodinog finansijskog rezultata.2.__________________________ je dvostrani pregled imovine (sredstava) preduzea. ____________ pokazuje izvore finansiranja, a ______________ oblik u kome se imovina nalazi.3. Poetno stanje na kontima glavne knjige knjii se za pozicije aktive na __________ strani, a pasive na ____________strani.
4. Banka odobrava preduzeu kredit i uplauje mu 2.000. Ova promena e izazvati:promene u strukturi aktivepromene u strukturi pasivepoveanje pozicija aktive i pasive5. Preduzee je nabavilo robu u vrednosti od 10.000, a prodalo je za 8.000. U sukcesivnom bilansu stanja ova promena bi izazvala neravnoteu zbira aktive i pasive u iznosu od 2.000, koja bi se ispravila unoenjem gubitka na stranu______________.6. Ukoliko je sopstveni kapital 10.000. obaveze 5.000, gotovina 1.000. zalihe 9.000 izraunati iznos osnovnih sredstava ________7. Mogunost izmirenja dospelih obaveza u svakom trenutku naziva se _____________ a rok isplate obaveza______________8. Pozicije aktive u bilansu redaju se prema principu____________________, a u pasivi_______________________________________.9. Naelo troka nalae da imovina treba da se knjii po svojoj _______________________ vrednosti.10. Pretpostavka ___________________ _________________ podrazumeva da treba knjiiti samo one poslovne promene koje se mogu izraziti u novcu.
Odgovori: 1. Knjigovodstvo; 2. Bilans stanja, pasiva, aktiva; 3. levoj ili dugovnoj, desnoj ili potranoj; 4. c: 5. aktive; 6. 5.000; 7. likvidnost, dospelost; 8. rastue likvidnosti, opadajueg perioda dospelosti; 9. nabavnoj; 10. novane jedinice
3. RAZVIJANJE BILANSA NA RAUNE I SISTEMATSKA EVIDENCIJA POSLOVNIH PROMENA(GLAVNA KNJIGA)
3. RAZVIJANJE BILANSA NA RAUNE I SISTEMATSKA EVIDENCIJA POSLOVNIH PROMENA (GLAVNA KNJIGA)
Ovo poglavlje bavi se raslanjavanjem bilansa (razvijanjem bilansa) na raune (konta) i sistematskom evidencijom. U sledeim delovima, obrauju se osnovni pojmovi o raunima, oblici i vrste konta, kao i pojam dokumentovanost u knjigovodstvu.
nastavakRazlozi za raslanjavanje (razvijanje) bilansa su, bilans prikazuje stanje imovine (sredstava) i izvora sredstava u jednom odreenom momentu, a poslovne promene se evidentiraju preko rauna ili konta koji predstavljaju ralanjene delove bilansa.
U strunoj literaturi se istiu uglavnom sledei razlozi evidetiranja poslovnih promena preko rauna (konta) a ne pomou sukcesivnih (uzastopnih) bilansa:(1) ne moraju se sastavljati bilansi posle svake poslovne promene budui da pravnom licu nije u svakom trenutku potreban pregled finansijskog poloaja i uspesnosti poslovanja, (2) u sukcesivnim (uzastopnim) bilansima posle svake poslovne promene javlja se samo novo stanje na odnosnim bilansnim pozicijama; meutim, pravnom licu su neophodni podaci i o prometu (kretanju) pojedinih pozicija bilansa i
nastavak(3) evidentiranje poslovnih promena preko sukcesivnih (uzastopnih) bilansa je, po pravilu, neekonomino uz prisustvo znaajnog stepena rizika od pojave greaka naroito u sluajevima postojanja velikog broja poslovnih promena koje se odnose na mali broj bilansnih pozicija stanja i uspeha.
Ralanjvanje bilansa na raune ili konta se vri na taj nain to se za svaku bilansnu pozicijuotvara poseban raun (konto).
Rauni imaju dugovnu i potranu stranu kao to bilans stanja ima strane aktive i pasive a bilans uspeha ima strane rashoda i prihoda. Za pozicije aktive iz bilansa stanja otvaraju se rauni aktive u glavnoj knjizi (sa poetnim saldom na dugovnoj strani), a za pozicije pasive iz bilansa stanja otvaraju se rauni pasive u glavnoj knjizi (sa poetnim saldom na potranoj strani).Posle svake poslovne promene ova stanja na raunima se menjaju.
Pravilo za knjienje poslovnih promena na raunima je sledee:poveanje stanja na raunu se knjii na onoj strani gde se nalazi poetni saldo a smanjenje na suprotnoj strani. to se pravila za knjienje tie rauni rashoda se ponaaju kao rauni aktive a rauni prihoda se ponaaju kao rauni pasive. Napomenimo da rauni uspeha (rashoda i prihoda) ne mogu imati poetni saldo (na dan 1. I t.g.) budui da imaju nominalni, obraunski, kumulativni karakter.
nastavakPrema tome, elementi bilansa stanja i bilansa uspeha su pozicije stanja (aktiva i pasiva) i pozicije uspeha (rashodi i prihodi) dok su elementi glavne knjige rauni ili konta (aktivni, pasivni, rashodni i prihohodni).
Evidencija poslovnih promena preko rauna glavne knjige se naziva sistematskom budui da se de facto poslovne promene sistematizuju(klasifikuju) prema raunima (kontima) na koje se odnose i prema redosledu nastanka poslovnih promena na pojedinim raunima (kontima). Prethodna izlaganja posveena ralanjavanju bilansa na raune i sistematskoj evidenciji poslovnih promena (glavnoj knjizi) ilustrovaemo na primeru preduzea Dunav iz Novog Sada koje je na dan 1. I 2007. godine imalo sledei bilans stanja:
Poetni bilans
PrimerNa osnovu podataka iz poetnog bilansa stanja otvoriti raune glavne knjige i sistematski
proknjiiti sledee poslovne promene u 2006. godini:
Od dobavljaa Sloga iz Beograda nabavljeno je materijala na kredit za 10.000 dinara;U procesu proizvodnje utroeno je materijala za 6.000 dinara, a na ime ostalih trokova proizvodnje isplaeno je sa iro rauna 20.000 dinara;Deo proizvodnje je zavren i gotovi proizvodi ija je vrednost 18.000 dinara su uskladiteni u magacin gotovih proizvoda;
nastavakPolovina zaliha gotovih proizvoda je prodata na kredit za 12.000 dinara;Preko iro rauna su isplaeni vanredni rashodi u iznosu 2.000 dinara i naplaeni vanredni prihodi u iznosu 1.000 dinara.
Glavna knjiga
1. iro Raun
2. Blagajna
3. Kupci
S0 120.000
5a) 1.000
2) 20.000
5) 2.000
S0 10.000
S0 40.000
4) 12.000
4. Akcionarski kapital
5. Dobavljai
6. Dugoroni krediti
S0 150.500
S0 4.500
1) 10.000
S0 15.000
7. Materijal
8. Proizvodnja u toku
9. Gotovi proizvodi
1) 10.000
2) 6.000
2) 26.000
3) 18.000
3) 18.000
4a) 9.000
10. Realizacija proizvoda i usluga
11. Trokovi realizovanih proizvoda i usluga
12. Vanredni rashodi
4) 12.000
4a) 9.000
5) 2.000
13. Vanredni prihodi
5a) 1.000
4. SASTAVLJANJE BILANSA NA OSNOVU RAUNA GLAVNE KNJIGE
Ovo poglavlje bavi se prikazom knjienja na osnovu rauna stanja i uspeha, odnosno na bazi
podataka iz glavne knjige pravno lice moe u svakom trenutku sastaviti odgovarajui bilans stanja i bilans uspeha. Postupak je sledei:utvrivanje salda svih rauna glavne knjige kao razlike dugovnog i potranog prometa (zbira strana) odnosnih rauna (rauni aktive i rashoda e imati dugovni saldo a rauni pasive i prihoda e imati potrani saldo) i
nastavak unoenje salda rauna aktive i pasive u bilans stanja i unoenje salda rauna rashoda i prihoda u bilans uspeha.Polazei od date glavne knjige sastavljanje bilansa stanja i bilansa uspeha bi izgledalo ovako:
Bilansni agregati:
Aktiva
Bilans
stanja
Pasiva
iro raun
99.000
Akcionarski kapital
150.500
Blagajna
10.000
Dobavljai
14.500
Kupci
52.000
Dugoroni krediti
15.000
Materijal
4.000
Proizvodnja u toku
8.000
Gotovi proizvodi
9.000
182.000
180.000
Rashodi
Bilans uspeha
Prihodi
Trokovi realizova nih proizvoda i usl.
Vanredni rashodi
9.000 2.000
Realizacija proizvoda i usluga
Vanredni prihodi
12.000
1.000
11.000
13.000
5. IZRADA PROBNOG LISTA ILI BILANSA
Probni bilans ili probni list predstavlja tabelarni pregled prometa i salda svih rauna glavne knjige. On sadri sledee kolone:
(1) redni broj, (2) naziv rauna, (3) bruto bilans i (4) saldo bilans, a sastavlja se meseno ili tromeseno.Bruto bilans sadri poetno stanje i zbir (tekui promet) dugovne i potrane strane svih rauna glavne knjige. On slui za potrebe kontrole aritmetike tanosti izvrenih knjienja, jer zbir dugovnih strana svih rauna glavne knjige treba da je identian zbiru potranih strana svih rauna glavne knjige. Pored toga podaci o prometu rauna glavne knjige sadrani u bruto bilansu se koriste za potrebe analize.
nastavakSaldo bilans sadri podatke o dugovnom i potranom saldu svih rauna glavne knjige. On se dobija na taj nain to se na svakom raunu utvruje saldo (tj. razlika dugovnog i potranog prometa odnosnog rauna) koji se u saldo bilansu unosi na odgovarajuu (veu) stranu.Na bazi podataka iz glavne knjige probni bilans ili probni list bi izgledao ovako:
Probni list (bilans)
Red. broj
Naziv rauna
Bruto bilans
Saldo bilans
Duguje
Potrauje
Duguje
Potrauje
1.
2. 3. 4. 5. 6. 7.
iro raun Blagajna
Kupci Akcionarski kapi.
Dobavljai Dugoroni krediti Materijal
121.000 10.000
52.000
-
-
-
10.000
22.000
-
-
150.500 14.500 15.000 6.000
99.000 10.000 52.000
4.000
-
-
-
150.500 14.500 15.000
-
nastavak
Red. broj
Naziv rauna
Bruto bilans
Saldo bilans
Duguje
Potrauje
Duguje
Potrauje
8.
9. 10.
11.
12. 13.
Proizvodnja u toku Gotovi proizvodi
Realizacija proizvoda i usluga
Trokovi realizovanih proizvoda i usluga
Vanredni rashodi Vanredni prihodi
26.000 18.000
-
9.000
2.000
-
18.000 9.000
12.000
-
-
1.000
8.000 9.000
-
9.000
2.000
-
-
-
12.000
-
-
1.000
Promet
248.000
248.000
193.000
193.000
6. HRONOLOKA EVIDENCIJA (DNEVNIK), SASTAVLJANJE ZAKLJUNOG LISTA I FORMALAN ZAKLJUAK KNJIGAU osnovne knjige dvojnog knjigovodstva spada i dnevnik, u
kome se hronolokim redom belee sve poslovne promene.
Zato navodi se da poslovne promene se evidentiraju u osnovne knjige - sistematski na raunima glavne knjige gde e se knjigovodstveno obuhvatiti i u dnevniku, kao i u pomou sukcesivnih (uzastopnih) bilansa stanja i bilansa uspeha. Dnevnik je knjigovodstveni instrument za hronoloku evidenciju poslovnih promena, tj. za evidenciju poslovnih promena prema redosledu njihovog nastanka. Obino se istie da dnevnik slui za sledee potrebe:
nastavak(1) za kontiranje poslovnih promena, tj. identifikovanje rauna na koje se odnosi data poslovna promena, (2) za kontrolu aritmetike tanosti izvrenih knjienja u glavnoj knjizi (tako promet dnevnika treba da bude identian prometu bruto bilansa) i (3) za olakanje poslova u vezi iznalaenja greaka u knjigovodstvu.
Zadatak dnevnika je da dvostrano dejstvo svake poslovne promene formalno izrazi odnosno pripremi za knjienje na raunima.Izraavanje dvostranog dejstva svake poslovne promene vri se u dnevniku putem tzv. Stavova. Ustvari stav u dnevniku nije nita drugo do jednaina koja pokazuje koji raun duguje u vezi odnosne promene, a koji potrauje. U stavu za knjienje najpre se navodi raun koji duguje, a zatim raun koji potrauje.
nastavakRauni koji duguju kao i rauni koji potrauju stavljaju se u stavovima bilo u prvom bilo u drugom padeu. Odreivanje rauna, koji duguje odnosno potrauje u vezi odreene poslovne promene naziva se kontiranje.
nastavak[1] Neki aktivni rauni izuzetno mogu imati i potrani saldo (kupci is l.), kao i obrnuto (dobavljai is l.), napominjemo da se pri knjienju polazi od toga da je eventualni prethodni saldo uvek dugovan kod svakog principijelno aktivnog rauna, a da je uvek potrani kod svakog principijelno pasivnog rauna.
Po pravilu svaki stav u dnevniku treba da ima:redni broj proknjiena poslovne promene, datum knjienje, oznaku (broj) rauna koji treba zaduiti i iznos zaduenja, oznaku (broj) koji treba odobriti i iznos odobrenja, poziv na raun glavne knjige, kratak opis (objanjenje)poslovne promene (odnosno poziv na dokument koji pravda knjienje).Pri davanju stavova, odnosno odreivanju rauna koji duguje odnosno potrauje (kontiranju) treba se pridravati pravila za knjienje. Naime, treba prethodno utvrditi:koje je raune tangirala odnosna poslovna promena,kojoj grupi rauna pripadaju tangirani rauni (da li aktivni, da li rashodima, da li pasivi, da li prihodima),
da li je odnosna promena uticala na poveanje odnosno smanjenje stanja tangiranih rauna.Zakljuni list predstavlja tabelarni pregled prometa i salda svih rauna glavne knjige (to je identino probnom bilansu ili probnom listu) s tim to su salda svih rauna sistematizovana na bilans stanja i bilans uspeha. On sadri sledee kolone: redni broj, naziv rauna, bruto bilans, saldo bilans, bilans stanja i bilans uspeha.
Zakljuni listZakljuni list se sastavlja obavezno na kraju poslovne godine i koristi se za: kontrolu aritmetike tanosti izvrenih knjienja, dobijanje bilansa stanja i bilansa uspeha i dobijanje podataka neophodnih za formalan zakljuak knjiga.Formalan zakljuak knjiga predstavlja postupak izravnanja prometa svih rauna glavne knjige unoenjem njihovog salda na manju stranu odnosnog rauna. Nakon formalnog zakljuka knjiga, tj. rauna ti rauni se ne mogu vie koristiti za potrebe knjigovodstvene evidencije (ve se otvaraju novi rauni).
nastavakOsnovni smisao ili cilj formalnog zakljuka knjiga je u podvajanju knjigovodstvene evidencije o poslovanju preduzea izmeu poslovnih godina. Naime, umesto prometa svih rauna glavne knjige formalnim zakljukom knjiga se iz tekue u narednu poslovnu godinu prenosi samo njihov saldo. To znai da se formalan zakljuak knjiga obavezno vri na kraju poslovne godine ali i na kraju poslovnog ivota preduzea.
nastavakIzlaganja posveena hronolokoj evidenciji (dnevniku), zakljunom listu i formalnom zakljuku knjiga emo ilustrovati na bazi primera iz poglavlja posveenog ralanja- vanju bilansa na raune i sistematskoj evidenciji poslovnih promena (glavnoj knjizi) uz dodatne sledee dve poslovne promene:Formalno zakljuiti raune stanja iFormalno zakljuiti raune uspeha.
Sledi Dnevnik:
Red.
Opis
Po-
Izi
1 O S
Broj
ziv
Duguje
Potrauje
1
2
3
4
5
0)
iro raun
1
120.000
Blagajna
2
10.000
Kupci
3
40.000
Raun otvaranja
0
170.000
Po poetnom bilansu aktiva
Raun otvarana
0
170.000
Akcionarski kapital
4
150.500
Dobavljai
5
4.500
Dugoroni krediti
6
15.000
Za poetnu pasivu
1)
Materijal
7
10.000
Dobavljai
5
10.000
Za nabavljeni materijal
Proizvodnja u toku
8
26.000
Materijal
7
6.000
iro raun
1
20.000
Za prenos na stranu 2:
Donos sa strane 1:
2)
Za trokove proizvodnje
Gotovi proizvodi
9
18.000
Proizvodnja u toku
8
18.000
3)
Za gotove proizvode
4)
Kupci
3
12.000
Realizacija proizvoda i usluga
10
12.000
4a)
Trokovi realizovanih proizvoda i usluga
11
9.000
Gotovi proizvodi
9
9.000
Za prihode i rashode od prodaje
5)
Vanredni rashodi
12
2.000
iro raun
1
* 2.000
iro raun
1
1.000
5a)
Vanredni prihodi
13
1.000
Za vanredne rashode i prihode
Akcionarski kapital
4
150.500
Dobavljai
5
14.500
Dugoroni krediti
6
15.000
Finansijski rezultat
14
2.000
iro raun
1
99.000
Blagajna
2
10.000
Kupei
3
52.000
Materijal
7
4.000
Proizvodnja u toku
8
8.000
Gotovi proizvodi
9
9.000
6)
Zakljuak rauna stanja
Realizacija proizvoda i usluga
10
12.000
Vanredni prihodi
13
1.000
Trokovi realizovanih
proizvoda i usluga
11
9.000
Vanredni rashodi
12
2.000
Finansijski rezultat
14
2.000
7)
Zakljuak rauna uspeha
Promet
443.000
443.000
Glavna knjiga
1. iro
raun
2. Blagajna
3. Kupci
s
5a)
120.000 1.000
2) 5) 6)
20.000 2.000 99.000
S
10.000
6) 10.000
S 4)
40.000 12.000
6)
52.000
121.000
121.000
10.000
10.000
52.000
52.000
4. Akcion.
kapital
5. Dobavljai
6.
Dugoro.
Krediti
6)
150.500
S
150.500
6)
14.500
S 4.500 1) 10.000
6)
15.000
S
15.000
150.500
150.500
14.500
14.500
15.000
15.000
7. Materijal
8.
Proizvodnj
u toku
9.
Gotov
proizvodi
1)
10.000
2) 6.000 6) 4.000
2)
26.000
3)
6)
18.000 8.000
3)
18.000
4a) 9.000 6) 9.000
10.000
10.000
26.000
26.000
18.000
18.000
10. Realizacija 11. Trokovi 12. Vanredni rashodi
proizvoda i usluga realizovanih
proizvoda i usluga
7)
12.000
4)
12.000
4a)
9.000
7)
9.000
5)
2.000
7)
2.000
12.000
12.000
9.000
9.000
2.000
2.000
13. Vanredni prihodi
14. Trokovi realizovanih proizvoda i usluga
7) 1.000
5a) 1.000
6) 2.000
7) 1.000
U dosadanjim izlaganjima posveenim osnovama sistema dvojnog knjigovodstva prezentirani su ili bar istaknuti osnovni elementi i osnovni postupci sistema dvojnog knjigovodstva ili knjigovodstve- nog sistema.Osnovni elementi knjigovodstvenog sistema su: knjigovodstvena dokumentacija, poetni bilans stanja, glavna knjiga, dnevnik, probni bilans ili probni list i zakljuni list i krajnji bilans stanja i bilans uspeha. Sledi Zakljuni list (bilans):
Red. broj
Naziv rauna
Bruto bilans
Saldo bilans
Bilans stanja
Bilans uspeha
Duguje
Potrauje
Duguje
Potrauje
Aktiva
Pasiva
Rashodi
Prihodi
1.
iro raun
121.000
22.000
99.000
-
99.000
-
-
-
2.
Blagajna
10,000
-
10.000
-
10.000
-
-
-
3.
Kupci
52.000
-
52.000
-
52.000
-
-
-
4.
Akcionarski kapital
-
150.500
-
150.500
-
150.500
-
-
5.
Dobavljai
-
14.500
-
14.500.
-
14.500
-
-
6.
Dugoroni krediti
-
15.000
-
15.000
-
15.000
-
-
7.
Materijal
10.000
6.000
4.000
-
4.000
-
-
-
8.
Proizvodnja u toku
26.000
18.000
8.000
-
8.000
-
-
-
9.
Gotovi proizvodi
18.000
9.000
9.000
-
9.000
-
-
-
10.
Realizacija proizvoda i usluga
-
12.000
-
12.000
-
-
-
12.000
11.
Trokovi realizovanih proizvoda i usluga
9.000
-
9.000
-
-
-
9.000
-
12.
Vanredni rashodi
2.000
-
2.000
-
-
-
2.000
-
13.
Vanredni prihodi
-
1.000
-
1.000
-
-
-
1.000
Promet I
248.000
248.000
193.000
193.000
182.000
180.000
11.000
13.000
14.
Finansijski rezultat
-
2.000
2.000
-
Promet II
182.000
182.000
13.000
13.000
Osnovni postupci knjigovodstvenog sistema su:
1) sastavljanje poetnog bilansa stanja, 2) otvaranje glavne knjige i dnevnika na osnovu poetnog bilansa stanja, 3) sistematska i hronoloka evidencija poslovnih promena (glavna knjiga i dnevnik), 4) sastavljanje probnog bilansa ili probnog lista i zakljunog lista i 5) formalan zakljuak knjiga.
Knjigovodstvena dokumentacija (faktura, trebovanje, uplatnica, bezgotovin- ski ek, barirani ek, knjino pismo,...) predstavlja jedini nosilac informacije o nas- talim poslovnim promenama i istovremeno je pravni osnov za sprovoenje knjigovod- stvene evidencije. Knjigovodstvenu dokumentaciju obrauje, tj. na bazi nje vri knjienje knjigovod- stvena sluba ali je prezentira ili emituje i neka druga sluba, organ ili funkcija u okviru preduzea (nabavna funkcija, proizvodna funkcija, prodajna funkcija, organ upravljanja,...) ili neko drugo pravno lice iz okruenja.
nastavakU bilansu stanja (poetnom ili krajnjem) su sredstva preduzea prikazana sa dva aspekta - funkcije ili uloge u procesu rada i izvora finansiranja (naina pribavljanja). Bilans uspeha je knjigovodstveni instrument utvrivanja periodinog ili finansijskog rezultata kao pokazatelja uspesnosti poslovanja preduzea.
Prilikom sistematskog i hronolokog knjienja poslovnih promena i otvaranja glavne knjige i dnevnika na osnovu poetnog bilansa stanja isti iznos se evidentira na suprotnim stranama dvaju ili vie rauna i dnevnika. Zbog toga mora postojati ravnotea izmeu zbira dugovnog prometa svih rauna i dnevnika i zbira potranog prometa svih rauna i dnevnika. To je istovremeno i baza za kontrolu aritmetike tanosti izvrenih knjienja u glavnoj knjizi i dnevniku pomou bruto bilansa.
nastavakOdsustvo pomenute kongruencije upuuje na postojanje greke bilo u knjienju bilo u raunskim operacijama.Formalan zakljuak knjiga se sprovodi, kao to je i ilustrovano, sistematski i hronoloki i to na osnovu podataka iz zakljunog lista (kolone bilans stanja i bilans uspeha). To znai da sastavljanje zakljunog lista obavezno prethodi formalnom zakljuku knjiga.
7. SINTETIKI I ANALITIKI RAUNI
Sintetiki rauni predstavljaju sloenu kategoriju (kvalitet) i sastavljeni su iz manje sloenih ili prostih komponenti (kvaliteta). Sintetiki (sloeni) rauni se mogu dekomponovati na manje sloene (analitike raune) i proste raune (koji se dalje ne mogu ralanjavati).
nastavakTreba posebno naglasiti da nije obavezno i neminovno ralanjavanje sintetikih rauna (sloenih kategorija sredstava, izvora sredstava, rashoda i prihoda) na analitike i proste raune budui da je to u funkciji potreba korisnika knjigovodstvenih informacija.
nastavakU sluaju postojanja vie stepena (nivoa) ralanjavanja jedan raun moe biti istovremeno i sintetiki i analitiki raun (na primer raun Kupci u zemlji je analitiki raun u odnosu na raun Kupci ali je sintetiki raun u odnosu na raune kupaca po regijama i pokrajinama ili preduzeima) - to je tzv. subsintetiki raun.Bilansni raun je obavezno pozicija bilansa stanja i bilansa uspeha a moe biti sintetiki, analitiki i prost raun.
nastavakNa kraju izlaganja posveenih sintetikim i analitikim raunima recimo da se sintetiki rauni nalaze u glavnoj knjizi i dnevniku dok se evidencija na analitikim raunima, po pravilu, vri u izolovanim, pomonim knjigama, kao to su: analitika kupaca,analitika dobavljaa, analitika gotovih proizvoda i robe (robno knjigovodstvo), analitika materijala (materijalno knjigovodstvo), analitika osnovnih sredstava i si.
Usklaivanje knjienja na sintetikim i analitikim raunima se sprovodi pomou
prometnog lista. Prometni list je tabelarni pregled prometa i salda analitikih rauna koji su nastali ralanjavanjem odgovarajueg sintetikog rauna (kupci, dobavljai, osnovna sredstva, materijal, gotovi proizvodi, roba na zalihama i si.).
nastavakZbir dugovnog (i potranog) prometa analitikih rauna mora biti jednak dugovnom (i potranom) prometu njihovog sintetikog (zbirnog) rauna; takoe, zbir (dugovnih i potranih) salda analitikih rauna mora odgovarati (dugovnom ili potranom) saldu njima pripadajueg sintetikog (zbirnog) rauna.
8. PREDZAKLJUNA KNJIENJAPredzakljuna knjienja ili svoenje (konvertovanje) knjigovodstvenog na stvarno stanje predstavljaju postupke iji je osnovni cilj dobijanje to kvalitetnijih (u smislu tanosti, realnosti, pouzdanosti, potpunosti, blagovremenosti,...) podataka za potrebe sastavljanja osnovnih finansijskih izvetaja - bilansa stanja i bilansa uspeha.Knjigovodstveno stanje sredstava, obaveza, rashoda i prihoda se utvruje na bazi knjigovodstvene evidencije, tj. salda odnosnih rauna aktive, pasive, rashoda i prihoda.
U knjigovodstvenom stanju su inkorporirane samo one poslovne promene koje su se dogodile i koje su odgovarajuom pisanom ispravom dokumentovane knjigovodstvenoj slubi u cilju obuhvatanja (evidencije). Meutim, ukoliko je neka poslovna promena nastala a nije emitovan odgovarajui dokument ta poslovna promena nije nala odraz (nije evidentirana) u knjigovodstvu preduzea.
nastavakPored toga mogue su greke u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih i na propisan nain dokumentovanih poslovnih promena. Zbog svega toga se krajem svake poslovne godine obavezno (a u kraim vremenskim intervalima po potrebi) sprovodi inventar ili popis s ciljem da se identifikuje stvarno stanje sredstava, obaveza, rashoda i prihoda preduzea.
Komparacijom stvarnog ili inventarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem ili stanjem po knjigama utvruju se razlike ijim naknadnim knjienjem se knjigovodstveno stanje konvertuje (svodi) na inventarno stanje. Drugim recima, u knjigovodstvu preduzea se naknadno knjie neproknjiene poslovne promene ili se ispravljaju pogrena knjienja.
nastavakInae, najei razlozi koji dovode do inkongruencije knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem su: pogrena knjienja, neproknjiene poslovne promene (to dovodi do pojave vikova i manjkova na pojedinim imovinskim delovima), nerealne vrednosti pojedinih imovinskih delova (neispravne zalihe materijala, gotovih proizvoda i robe, nenaplativa potraivanja usled zastarelosti i si.) i
nastavak kompenzirana salda na sintetikim aktivnopasivnim raunima (pojava poverilaca meu kupcima koji su, po pravilu, dunici i pojava dunika meu dobavljaima koji su, po pravilu, poverioci).
Pojavom pogrenih knjienja i
neproknjienih poslovnih promena dolazi do povrede osnovnih knjigovodstvenih principa - to su principi homogenosti i integralnosti rauna. Princip homogenosti rauna predstavlja zahtev da se na svakom raunu u knjigovodstvu knjie samo one poslovne promene koje se na taj ali svaki raun posebno odnose;
nastavakprincip integralnosti rauna predstavlja zahtev da se na svakom raunu u knjigovodstvu knjie sve one poslovne promene koje se na taj ali svaki raun posebno odnose.Valjano knjigovodstvo preduzea se odlikuje simultanim a ne alternativnim respektovanjem principa homogenosti i integralnosti rauna.
K O N T N I O K V I RULOGA KONTNOG OKVIRKontni okvir je lista (pregled ili spisak) svih rauna ili konta koji se mogu otvoriti u knjigovodstvu preduzea. Kontni plan, pak, je, takoe, lista (pregled ili spisak) svih rauna ili konta koji su stvarno otvoreni u knjigovodstvu konkretnog preduzea. Naime, kontni plan nastaje eliminisanjem konkretnom preduzeu nepotrebnih rauna ili konta iz kontnog okvira i celishodnim ralanjavanjem pojedinih rauna ili konta iz kontnog okvira - prema tome, u kontnom planu nema uvoenja novih bilansnih ili sintetikih rauna ili konta u odnosu na kontni okvir.
Propisani kontni okvir i kontni plan mogu biti obavezni (imperativni) i neobavezni (diskrecioni) za preduzea, privredne grane i privredu u celini.
Budui da postoji potreba za agregiranjem i kompariranjem podataka o poslovanju delova (sloenog) preduzea, privrednih grana, regiona,... sve do nivoa nacionalne ekonomije, propisuje se kontni okvir (ili kontni plan) kao sredstvo ili instrument za laku realizaciju navedenih zahteva u pogledu praenja, kontrole i planiranja poslovanja uih i/ili irih organizacionih delova privrede. Iz tog razloga rauni ili konta u kontnom okviru ili kontnom planu su sistematizovani ili klasifikovani prema unapred utvrenom kriterijumu odnosno ideji.
Da bi kontni okvir i kontni plan sluili potrebama upravljanja nacionalne privrede neophodno je da u svim privrednim jedinicama izabrani rauni ili konta imaju istu sadrinu, da su postupci kontiranja i knjienja identini i da se na istovetan nain primenjuju raunovodstveni principi, naela i standardi (u tom sluaju je re o tzv. unificiranom ili jednoobraznom knjigovodstvu).
nastavakOrganizaciono-tehniki posmatrano znaaj ili uloga kontnog okvira je u tome to se njegovim izborom odreuju: sadrina i struktura knjigovodstva, odnos finansijskog (globalnog) i analitikih (posebnih) knjigovodstava, metode periodiziranja rezultata, postupci kdntiranja i knjienja, mogunosti zadovoljenja poslovodnih (upravljakih) zahteva na nivou preduzea i ire i si.
2. PRETPOSTAVKE IZRADE KONTNOG OKVIRA
to se tie pretpostavki ili principa za izradu kontnog okvira uobiajeno je razlikovanje: 1) materijalnih pretpostavki ili principa izrade kontnog okvira i 2) formalnih pretpostavki ili principa izrade kontnog okvira.Kada je re o materijalnim pretpostavkama ili principima izgradnje kontnog okvira imaju se u vidu brojni faktori koji se simultano moraju valorizovati i respektovati prilikom koncipiranja kontnog okvira uopte i kontnog plana konkretnog preduzea.
Najznaajniji faktori izgradnje kontnog okvira i kontnog plana svakako su: karakteristike privrednog sistema, specifinosti pojedinih privrednih grana i delatnosti, veliina preduzea, struktura proizvodnog programa preduzea, tip proizvodnje (radionika proizvodnja, linijska proizvodnja, kombinovana ili meovita proizvodnja i si.), organizacija preduzea, struktura imovine i izvora finansiranja sredstava preduzea i slino.
Formalne pretpostavke ili principi izgradnje kontnog okvira se odnose na: pitanje ralanjavanja i obeleavanja rauna ili konta u kontnom okviru i kontnom planu i 2) problem izbora i rasporeivanja informacija, tj. klasa u kontnom okviru i kontnom planu.
Ralanjavanje i obeleavanje rauna ili konta u kontnom okviru i kontnom planu je mogue uz korienje rednih brojeva, slova ili kombinacijom rednih brojeva i slova. Ipak, danas je, takorei, opeprihvaen dekadni sistem ralanjvanja i obeleavanja rauna ili konta u kontnom okviru i kontnom planu.
nastavakOvaj sistem ili postupak poiva na upotrebi arapskih brojeva za obeleavanje (numerisanje, oznaavanje, ifriranje, identifikovanje,...) rauna ili konta u kontnom okviru ili kontnom planu, pri emu svaka cifra, koja se pojavljuje u arapskom broju, ima numeriku i pozicionu vrednost.
nastavakKontni okvir ili kontni plan se ralanjava na deset klasa, svaka klasa se ralanjava na deset grupa rauna, svaka grupa rauna se ralanjava na deset sintetikih rauna (ili rauna) i svaki sintetiki raun (ili raun) se ralanjava na deset analitikih rauna (ili podrauna) - pri svemu tome koriste se cifre od 0 do 9.
To znai:
klasa grupa rauna sintetiki raun (ili raun) analitiki raun (ili podraun)
Primerifra 1234 oznaava etvorocifreni analitiki raun (ili podraun) koji pripada klasi 1, a u okviru klase 1 pripada grupi rauna 2, a u okviru grupe rauna 2 pripada sintetikom raunu (ili raunu) 3 i, na kraju, u okviru sintetikog rauna (ili rauna) 3 u pitanju je analitiki raun (ili podraun) 4.
nastavakKonstituisanje kontnog okvira ili kontnog plana po dekadnom sistemu je mogue uz respektovanje:deduktivnog pristupa - najpre se identifikuju klase, zatim grupe rauna, sintetiki rauni (ili rauni) i na kraju analitiki rauni (ili podrauni) i induktivnog pristupa - pri emu se najpre utvruju analitiki rauni (ili podrauni), zatim sintetiki rauni (ili rauni), grupe rauna i na kraju klase.
Deduktivni pristup poiva na ralanjavanju ili dekomponovanju a induktivni pristup podrazumeva sintetizovanje ili agregiranje odreenih komponenti (elemenata) kontnog okvira ili kontnog plana.U okviru formalnih pretpostavki ili principa izgradnje kontnog okvira identifikovali smo i problem izbora i rasporeivanja informacija, tj. klasa u kontnom okviru i kontnom planu.
nastavakImajui to u vidu razlikuju se: 1) kontni okvir po bilansnom principu ili principu zakljuka i 2) kontni okvir po procesnom ili funkcionalnom principu. Osnovnim karakteristikama pomenutih kontnih okvira posveena su naa naredna izlaganja.
3. KONTNI OKVIR PO BILANSNOM PRINCIPU
Struktura kontnog okvira po bilansnom principu ili principu zakljuka moe da izgleda ovako:Klasa 0-Stalna sredstva (imobilizacije),Klasa 1-Zalihe,Klasa 2-Potraivanja, gotovina, AVR i gubitak,Klasa 3-Sopstveni kapital, dugoroni krediti i dobitak,Klasa 4-Kratkorone obaveze i PVR,Klasa 5-Rashodi,Klasa 6-Prihodi,Klasa 7-Otvaranje i zakljuak knjiga,Klasa 8- Neposlovna sredstva, izvori neposlovnih sredstava i vanbilansna aktiva i pasiva,Klasa 9-Pogonski obraun (analitiko knjigovodstvo rezultata).Osnovne karakteristike kontnog okvira koncipiranog po bilansnom principu ili principu zakljuka su sledee:
1. Kontni okvir po bilansnom principu ili principu zakljuka poiva na stavu da je primarni cilj knjigovodstva merenje ostvarenih rezultata i utvrivanje stanja imovine preduzea, Sto se realizuje sastavljanjem bilansa uspeha i bilansa stanja. Struktura kontnog okvira po bilansnom principu ili principu zakljuka, tj. raspored klasa je u skladu sa rasporedom pozicija u bilansu stanja i bilansu uspeha (bilansni princip rasporeda klase ili rasporeivanja informacija u kontnom okviru).
nastavakU kontnom okviru po bilansnom principu ili principu zakljuka, koji smo prezentirali u naim prethodnim izlaganjima, bilans stanja je konstituisan iz dva podbilansa, i to su podbilans poslovnih sredstava i njihovih izvora, koga ine klase 0,1 i 2 (poslovna aktiva), odnosno klase.3 i 4 (poslovna pasiva), dok bilans uspeha ine klasa (rashodi) i klasa 6 (prihodi). A podbilans neposlovnih sredstava i njihovih izvora koga ini klasa 8 (neposlovna aktiva i neposlovna pasiva),
Kontnom okviru po bilansnom principu ili principu zakljuka je kompatibilna metoda ukupnih trokova za utvrivanje periodinog rezultata u finansijskom (globalnom) knjigovodstvu. Ova metoda periodiziranja rezultata se zasniva na suprotstavljanju ukupnih prihoda korigovanih za promenu (poveanje ili smanjenje) vrednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda ukupnim trokovima poslovanja preduzea u odnosnom obraunskom periodu.
nastavakU pogonskom knjigovodstvu (analitikom knjigovodstvu rezultata obraun periodinog rezultata je po metodi trokova prodatih uinaka (na bazi uporeenja ukupnih prihoda i njima odgovarajuih ili korespondentnih rashoda) i to po pojedinim uincima (proizvodima i uslugama), po organizacionim delovima preduzea, po teritorijama i trinim segmentima, po kanalima prodaje i si. Pored obrauna periodinog rezultata po metodi trokova prodatih uinaka u pogonskom knjigovodstvu (analitikom knjigovodstvu rezultata) se sastavlja kalkulacija cene kotanja uinaka i sprovodi kontrola trokova po mestima trokova (tj. uim organizacionim delovima preduzea).
Prema tome, primenom kontnog okvira po bilansnom principu ili principu zakljuka egzistiraju dva raunska sistema (knjigovodstva), koji su meusobno povezani (to je tzv. formalno-organizacioni dualizam), i to su: a) finansijsko (globalno) knjigovodstvo (klase 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. i 8) i b) pogonsko knjigovodstvo (analitiko knjigovodstvo rezultata) - koga ini klasa 9 u navedenom kontnom okviru po bilansnom principu ili principu zakljuka.
nastavakZa eksterne (izvan preduzea) korisnike informacija o poslovanju preduzea potrebne su sintetike, globalne, ali potpune informacije,
to se postie upotrebom kontnom okvira po bilansnom principu ili principu zakljuka. Naime, u bilansu stanja sredstva su klasifikovana po likvidnosti (brzini konvertovanja u novac), a izvori sredstava su sistematizovani po dospelosti (ronosti dospea obaveza za plaanje); u bilansu uspeha po metodi ukupnih trokova prihodi su grupisani na redovne, finansijske i vanredne, odnosno na poslovne i neposlovne, a rashodi su strukturirani po prirodnim vrstama trokova (to ini poslovne rashode) i neposlovne (vanredne i finansijske) rashode.
4. KONTNI OKVIR PO FUNKCIONANOM PRINCIPU
Struktura kontnog okvira po procesnom ili funkcionanom principu moe da izgleda ovako:Klasa 0-Osnovna sredstava i dugoroni izvori,Klasa 1-Monetarna sredstva i kratkoroni izvori,Klasa 2-Materijal,Klasa 3-Trokovi po vrstama,Klasa 4-Pogonski obraunKlasa 5-Poluproizvodi,Klasa 6-Gotovi proizvodi,Klasa 7-Redovni i vanredni rashodi,Klasa 8-Redovni i vanredni prihodi,Klasa 9-Zakljuak knjiga.Osnovne karakteristike kontnog okvira konstituisanog po procesnom ili funkcionanom principu su sledee:
nastavakKontni okvir po procesnom ili funkcionanom principu se zasniva na polaznoj osnovi da je primarni cilj knjigovodstva praenje i evidentiranje cirkulacije ili krunog toka (kretanja, obrta) vrednosti ili sredstava u preduzeu. Struktura kontnog okvira po procesnom ili funkcionanom principu, odnosno raspored klasa je po fazama ili etapama krunog toka sredstava (N - R - Pr - R' - N').
nastavakPrema tome, da bi poeo proces proizvodnje preduzee nabavlja dugorone izvore finansiranja i osnovna sredstva (klasa 0), kao i kratkorone izvore finansiranja i neophodna monetarna sredstva (klasa 1), kupuje materijal (klasa 2); proces proizvodnje prati preko trokova po vrstama (klasa 3) i trokova po mestima i nosiocima trokova (klasa 4); kao rezultat zavrene proizvodnje nastaju poluproizvodi (klasa 5) i/ili gotovi proizvodi (klasa 6), koji se prodaju na tritu tako da nastaju rashodi (klasa 7) i prihodi (klasa 8). Rauni stanja i rezultata (uspeha) se zakljuuju na kraju poslovne godine (klasa 9).
Kontnom okviru po procesnom ili funkcionalnom principu odgovara metoda trokova prodatih uinaka za utvrivanje periodinog rezultata. Finansijsko (globalno) knjigovodstvo i pogonsko knjigovodstvo (anaitiko knjigovodstvo trokova) su inkorporirani u jedinstveno knjigovodstvo (to je tzv. Formalno organizacioni monizam). U finansijskom (globanom) knjigovodstvu obraun periodinog rezultata je po metodi trokova prodatih uinaka (na osnovu komparacije ukupnih prihoda i njima usovljenih ili korespondentnih rashoda) i to po pojedinim uincima (proizvodima i uslugama), po organizacionim delovima preduzea, po teritorijama i trinim segmentima, po kanalima prodaje i si.
(d) preknjiavanje koje ukljuuje storniranje i doknjiavanje (u sluajevima knjienja na pogrenim raunima).
Naravno, navedeni i drugi postupci ispravljanja greaka u knjigovodstvenoj praksi se kombinuju (primera radi obian potpuni storno, obian delimini storno, crveni potpuni storno, crveni delimini storno i si.) u cilju efikasnosti rada knjigovodstvene slube preduzea.
nastavakU pogonskom knjigovodstvu (analitikom knjigovodstvu trokova), pak, se sastavlja kalkulacija cene kotanja uinaka i sprovodi kontrola trokova po mestima trokova (kao uim organizacionim delovima preduzea).Za interne (u okviru preduzea) korisnike informacija o poslovanju preduzea potrebne su kako globalne ili sintetike tako i detaljne ili analitike, svakako potpune, informacije, to se postie primenom kontnog okvira po bilansnom principu ili principu zakljuka i kontnog okvira po procesnom ili funkcionalnom principu.
PLAN - Kontni planKontni plan je instrument za postizanje jednoobraznosti u knjigovodstvu.Preduzee e otvvoriti samo ona konta ili raune iz kontnog plana koji su joj potrebni.Kontni plan je po dekadnom principu podijeljen na 10 dijelova koji se nazivaju klase i imaju svoj naziv i oznaku u vidu jednocifrenog broja od 0 do 9. Svaka klasa se dijeli na 10 grupa koje imaju svoje nazive i oznake u vidu dvocifrenog broja. U kontnom planu sve grupe nisu zauzete. Svaka grupa dijeli se na 10 trocifrenih konta koji se nazivaju sintetikim raunima, a oni se dalje mogu dijeliti na etverocifrene ili analitika konta. Ralanjivanje trocifrenih konta vri se samo ako ona nisu dovoljna za obuhvatanje knjigovodstvene evidenije u preduzeima i ona ralanjivanja mogu vriti samostalno prema svojim potrebama tj. moe da saini analitiki kontni plan.
KLASE U KONTNOM PLANU ZA PREDUZEA I ZADRUGEKLASE 0,1,2,9 su aktivne klaseKLASE 3,4 su pasivne klaseKLASE 5,6,7 su uspjene klaseKLASA 8 je vanbilansna klasa
KLASE U KONTNOM PLANU ZA PREDUZEA I ZADRUGEKLASA 0- neuplaeni upisani kapital i stalna imovinaKLASA 1- zaliheKLASA 2- kratkorona potraivanja, plasmani i gotovina KLASA 3- kapital i gubitakKLASA 4- dugorona rezervisanja i obavezeKLASA 5- rashodiKLASA 6- prihodiKLASA 7- otvaranje i zakljuak rauna stanja i uspjehaKLASA 8- vanposlovna sredstva i izvori i vanbilansna evidencijaKLASA 9- obraun trokova i uinaka
10. GREKE U KNJIGOVODSTVU
Usled nepanje, neznanja ili namere mogu se pojaviti greke u knjigovodstvu. Prema kriterijumu uzroka nastanka greke u knjigovodstvu se klasifikuju na sluajne greke (kod kojih uinilac greke nije toga svestan) i namerne greke (koje se ine u cilju falsifikovanja, podeavanja i drugih manipulacija sa knjigovodstvenim dokumentima, podacima i izvetajima).
nastavakPolazei od sutine ili prirode greke u knjigovodstvu mogu biti formalne greke (koje se identifikuju tzv. automatskom kontrolom izvrenih knjienja pomou bruto bilansa) i materijalne greke (iji nastanak nema za posledicu nepodudaranje dugovnog i potranog prometa svih rauna glavne knjige I stepena).
Ispravljanje greaka u knjigovodstvu se realizuje na vie naina u zavisnosti od: vrste greaka, vremena utvrivanja greaka od momenta njihovog nastanka, tehnike knjienja u knjigovodstvu i si. Ipak, moe se rei da se najee koriste sledei postupci ispravljanja greaka u knjigovodstvu:
nastavak
precrtavanje pogrenog iznosa (u uslovima runog knjienja), (b) ponitavanje netanih vrednosti (kada se primenjuju mehanike maine i kompjuteri za knjienje poslovnih promena),
(c) storniranje pogrenih knjienja - pri emu razlikujemo potpuni storno (knjigovodstveni stav ili poslovna promena su pogreno obuhvaeni) i delimini storno (u okviru knjigovodstvenog stava ili poslovne promene na nekim raunima su knjienja tana, a na drugim raunima su knjienja pogrena) odnosno crni (obini ili klasini) storno (kod koga se greka na raunu ispravlja tako to se pogrean iznos knjii na suprotnu stranu rauna) i crveni (negativni) storno (kod koga se greka na raunu ispravlja tako to se pogrean iznos knjii na istu stranu rauna, ali sa znakom minus) i
HVALA NA PANJI!
ELIM VAM USPEH NAKOLOKVIJU I i II.Dana 12.12.2011. (u 10.20 asova)
Za kolokvij pored teorije, bie i primer knjienja sukcesivnih bilansnih promena za I Kolokvij!