24

PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim
Page 2: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

2

Page 3: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

2

3

U poslednjih nekoliko godina, uz podršku svojih partnera, Ministarstvo rada i socijalne zaštite Kosova (MRSZ) je dizajniralo i sprovelo razne programe aktivnog tržišta rada, kao što su javni radovi, trening na radnom mestu, subvencije plata i stažiranje. Kako bi proširili trenutne mere, Program samo-zaposlenja je započet 2015. godine. Cilj Programa je da se bori protiv nezaposlenosti na Kosovu putem podrške za nezaposlene koji poseduju veštine i volju da razviju sopstvena preduzeća uz podršku putem početne subvencije i usluga mentorstva-praćenja rada.

Program je namenjen za kandidate sa jasnom biznis-idejom, koji žele da započnu mikro- ili mali održivi biznis. Podobne kandidate i učesnike Programa uključuju sve osobe koje su registrovane kao nezaposleni pri Kancelarijama za Zaposlenje u vreme podnošenja aplikacije. Program daje prioritet ženama, mladim ljudima i drugim marginalizovanim grupama, koji su najviše isključeni iz tržišta rada Kosova.

Rezultati su zaista bili izuzetni kako u smislu jedinstvenih ideja predstavljenih od strane mladih tako i u pogledu njihovog pogona i posvećenosti poslu kako bi prevazišli sve prepreke i učinili njihov biznis uspešnim.

“Korisnici Programa samo-zaposlenja ne samo da će stvoriti mogućnost zaposlenja za sebe, već će svaki od njih takođe stvoriti i dva do tri novih radnih mesta. Na taj način, oni ne samo da doprinose njihovom ličnom razvoju, već i razvoju društva kao celine”

G. Arban Abraši, Ministar rada i socijalne zaštite.

“Dostojanstven rad. Šta može biti važnije danas na Kosovu? Ako bismo mogli da pomognemo više mladih žena i muškaraca da dobiju pristup poslu, onda bi to moglo doneti napredak u mnogim drugim poljima, uključujući zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a da ne pominjemo očuvanje životne sredine. Program samozapošljavanja je samo jedan od partnerstva koja će nam trebati ako bismo hteli da postignemo ambiciozne razvojne ciljeve na Kosovu. U UNDP smo zadovoljni saradnjom sa Vladom Finske, da podržimo Ministarstvo rada i socijalne zaštite u osnivanju novih preduzeća i proširenja postojećih preduzeća kroz programe kao što je ovaj. Istovremeno, radimo i sa mladima širom Kosova, da bismo im pomogli da izgrade veštine i iskustva potrebne za opstanak i napredovanje u savremenoj svetskoj ekonomiji.”

G. Andrew Russell, Koordinator za Razvoj UN i Stalni predstavnik UNDP

PREGLED PROGRAMA

Page 4: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

4

Page 5: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

4

5

Prošle godine, Marigona Šalja je bila jedna od mnogo nezaposlenih mladih lica na Kosovu. Danas, ona je preduzetnik koji vodi svoj mali biznis, i sanja da ga učini velikim. Ako je pitaju kako je stigla dotle, ona bi jednostavnoodgovorila: “Odlične stvari se dešavaju ako investirate u mlade ljude.”

I pre nego što je osvojila podršku, Marigona je odavno razmišljala da započne sopstveni biznis, ali nije mogla da prikupi sredstva koja su joj bila potrebna. Uz podršku njene porodice, Marigona je težila tome da pruža specijalizovane usluge za automobile, uključujući i konverziju običnih kombija u mobilne frižidere ili ambulantna kola, ili čak i konverziju vrsta motora iz

onih na dizel pogon u kola na benzinski pogon. Štaviše, njen biznis bi takođe pružao i usluge redovnog servisa i održavanja za pojedince i kompanije koje poseduju automobile.

Nakon osvajanja podrške, Marigona je iskoristila većinu finansija za renoviranje prostorija njenog biznisa, i kupovinu nove opreme i materijala. Ona trenutno razgovara sa potencijalnim klijentima i partnerima, dok se priprema za prodaju tokom letnje sezone. Ona takođe blisko sarađuje sa mentorima Programa samo-zaposlenja kako bi pronašla najbolji način da još više unapredi svoj biznis.

ODLIČNE STVARI SE DEŠAVAJU AKO INVESTIRATE U MLADE LJUDE

Postoje velike razlike po pitanju roda na tržištu rada na Kosovu. Prema statistikama tržišta rada, otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim godinama. Štaviše, samo 12.5% žena na Kosovu imaju posao, u poređenju sa 41.3% muškaraca. Stoga se Program fokusirao na podsticanje žena da osnuju sopstvena preduzeća.

Page 6: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

6

Page 7: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

6

7

“Nikada nije preteško da prevaziđeš sve prepreke kada imaš strast i volju”, kaže Bekim Krasnići iz Lipjan/Lipjane. Uprkos tome što ima oštećenje vida, Bekim je stekao svoj certifikat kao Trener IT-a pri Udruženju Slepih Lica Kosova. 2015. godine, on je podneo aplikaciju za finansiranje pri Programu Samo-Zaposlenja i osvojio subvenciju i praćenje biznisa kako bi stvorio softver koji pomaže osobama sa oštećenjem vida pri korišćenju proizvoda informativne tehnologije, kao što su pametni telefoni (smartfoni) i lični kompjuteri.

Strastveni korisnik IT-a, Bekim lično zna koliko može biti frustrirajuće za druge osobe kao što je on da koriste tehnologiju na Kosovu, pošto jednostavno nema dobrih softverskih proizvoda na tržištu. Iz ličnog iskustva, Bekim je ubeđen da IT nudi mnogo prilika za osobe sa oštećenjem vida za olakšanje nekih aspekata rada i života. On se nada da je učinio prvi korak da podstakne

više ljudi da razmišljaju o prilikama koje IT može da stvori za ljude sa invaliditetom.

Potreba za takvom aplikacijom u regionu se može duboko osetiti od strane hiljada ljudi, i dobra vest je da je takva aplikacija trenutno u procesu razvoja. Prvobitna verzija softverskog oruđa se očekuje da bude dostupna za Android sistem tokom ove godine; a u međuvremenu, kada Bekim osigura više finansija, aplikacija će biti na raspolaganju za iOS i Windows sisteme, i pružaće mogućnost dodatnih jezika kako bi odgovorila potrebama mnogih nacija koje žive u regionu. Biće to izazovan put napred za Bekima, ali imajući u vidu društveni uticaj ponude takvog oruđa na tržištu, ima velike nade da će druge organizacije i programi pomoći sa dodatnim finansijama radi razvoja i distribucije proizvoda.

KADA POSTOJI VOLJA, POSTOJI I NAČIN

Ljudi sa invaliditetom su jedna od četiri najvećih nezaposlenih grupa koje se suočavaju sa velikim problemima pristupa tržištu rada na Kosovu. Program je organizovao informativne sastanke sa raznim grupama osoba sa invaliditetima, i organizacijama koje imaju članstva, i odštampala je poziv za predloge na Brajevom pismu, osiguravajući tako pristup informacijama i za osobe sa oštećenim vidom.

Page 8: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

88

Page 9: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

8

9

Mirjeta Hodža iz sela Cërnicë/Cernica u Gjilan/Gnjilane je uvek sanjala o tome da dizajnira odeću. Njena strast je odvela da studira dizajn u Turskoj, gde joj je takođe bio ponuđen i posao u jednoj od vodećih modnih kuća u zemlji. Ona se vratila na Kosovo sa željom da počne ispočetka u svojoj domovini.

Nakon što je osvojila subvenciju od Programa Samo-Zaposlenja, Mirjeta može biti na dobrom putu da postane jedna od istaknutih članova nove generacije dizajnera mode koji oblikuju moderne trendove.

Mirjeta je već primila narudžbine iz celog regiona, dizajnirala veliki broj suknji, zaposlila još dve osobe da joj pomažu prilikom proizvodnje odeće,i već je na dobrom putu da izgradi i napravi sopstvenu marketing marku odeće zvanu “MH”. Ona se najviše oslanja na internet i društvene mreže kako bi promovisala svoje proizvode, i kaže da je većina prodate robe završena putem njenih marketinških napora preko Fejsbuk (Facebook) mreže.

NOVI TREND U GRADU: ATELJE MIRJETA

Tekstil je identifikovan od strane Ministarstva Trgovine i Industrije kao jedan od sektora sa najvećim potencijalom za stvaranje novih radnih mesta na Kosovu. Kako bi se osigurao rast, biznisima su potrebni lak pristup finansijama, subvencijama, uslugama podrške razvoja biznisa, i kvalifikovana radna snaga. Program je dao prioritet inovativnim idejama unutar ovog sektora.

8

9

Page 10: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

10

Page 11: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

10

11

Tokom dugog niza godina, Ajnur Arifi iz Janjeve/Janjevo se nadao da oživi tradiciju i zanatsku radnju koju je njegov deda bio otvorio pre nekoliko decenija. Ipak, stara oprema koja je nekad davala život uspešnoj kovačnici u brdima koja su okruživala grad, nije mogla da odgovori zahtevima modernog poslovanja. Uprkos njihovom iskustvu sa relativno traženim zanatom, nijedan član porodice nije bio zaposlen, i oni su se oslanjali na socijalnu pomoć kako bi skrpili kraj sa krajem.

Nakon što mu je pružena finansijska podrška, Ajnur je ponovo osnažio tradiciju. On radi zajedno sa bratom u porodičnom biznisu. Pre uključenja u Program Samo-Zaposlenja, on nije imao ni osnovnu opremu da otvori radnju, i prostor koji je imao na raspolaganju je bio

daleko od grada. Zahvaljujući finansijskoj podršci, on je iznajmio veću radionicu, koja nakon renovacije ispunjuje potrebe njegovog biznisa. On je izgradio peć za topljenje čelika i obezbedio svu opremu potrebnu za dobar početak.

On je sada preduzetnik koji radi svoj posao sa izuzetnom strašću. Planira da proširi svoj biznis koji već uslužuje mušterije van njegovog grada. On je već zaposlio dvoje ljudi, i napravio je prvu liniju svojih proizvoda koji uključuju 120 sekira i drugih oruđa za stolarstvo, koje prodaje na pijacama širom Kosova.

IZGRADNJA BUDUĆNOSTI PUTEM VEŠTINE

Nacionalne manjine, posebno Romi, Aškalije i Egipćani su značajno isključeni iz tržišta rada na Kosovu. Mlađi i stariji radnici, žene i nacionalne manjine imaju veću mogućnost da budu nezaposleni ili da budu zaposleni na neformalnim poslovima, ili onima koji su nisko plaćeni. Stoga Program teži da olakša njihov pristup tržištu rada, tako što daje prioritet idejama za biznis koje su podnete od strane osoba koje pripadaju raznim nacionalnim manjinama.

Page 12: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

12

Page 13: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

12

13

Sa ciljem da promoviše turističke vrednosti svog rodnog mesta, Edis Kruša iz Prizrena spaja turizam i sport. On je pretvorio svoj hobi u profesiju i biznis sa punim radnim vremenom. On trenutno organizuje aktivnosti planinarenja i hodanja po snegu sa posebnom opremom, i pruža usluge turističkog vodiča, koje su uglavnom fokusirane na posećivanje prirodnih lepota koje se nalaze u regionu Prizrena.

Planinarenje i planinski turizam, iako su više poznati u razvijenijim zemljama, su još uvek novija vrsta biznisa na tržištu. Ali, uz pomoć Programa Samo-Zaposlenja,

Edis je doneo ovaj koncept na Kosovsku Sharr/Šar Planinu.

On ima iskustva kao fitnes-trener i turistički vodič, što su adekvatne veštine za njegov novi posao, kao i prednosti za povećanje njegovog poslovanja u budućnosti. Tokom rada, on je upoznao nove entuzijaste za planinarenje koji mu mogu pomoći da proširi svoje aktivnosti, stvori jaču mrežu ljudi sa potencijalom da postanu budući partneri, i doprinese kao lice koje plaća takse na Kosovu.

NOVA MOGUĆNOST ZA TURIZAM NA SHARR/ŠAR PLANINI

Turizam je takođe jedan od sektora koji je Ministarstvo Trgovine i Industrije procenilo da ima veliki potencijal za rast i stvaranje novih radnih mesta na Kosovu. Jugo-istočni deo Kosova je veoma dobro postavljen da postane jedna velika turistička destinacija. Zato je i Program odabrao Edisa Krušu. On je poznavao planinski teren Sharr/Šar Planine i posedovao iskustvo za planinarenje i penjanje, koje je neophodno za razvoj ovakve vrste biznisa tokom cele godine.

Page 14: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

14

Page 15: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

14

15

Na tržištu Kosova, uprkos poteškoćama obezbeđivanja konstantnog i pouzdanog snabdevanja energijom, proizvodnja drvenog peleta je još uvek nov biznis model. Ipak, Alsid Saiti iz sela Pllanjan/Planjane u Prizrenu je odlučio da postane jedan od pionira na ovom biznis polju na Kosovu. Uz finansijsku i prateću podršku od strane Programa Samo-Zaposlenja, njegov početak se pretvara u održiv, brzo-rastući poslovni poduhvat.

Prema Alsid-ovim rečima, jedna od ključnih stvari za budući uspeh njegove kompanije je stvaranje partnerstva sa stranim partnerima sa ciljem poslovanja van Kosova, posebno u Nemačkoj. Razlog za to je da je proizvodnja drvenog peleta, u čemu se on specijalizuje, kompletno zasnovana na obradi materijala koji

su organskog porekla i bez hemijskih dodataka, koji su veoma traženi u zemljama EU-a. I zapravo, repromaterijal koji njegova kompanija koristi su u stvari ostaci ili otpad koji dolazi iz fabrika i postrojenja za obradu drveta, ili druge forme organskog otpada koje se nalazi van, kao što su otpalo ili odsečeno granje, otpalo lišće u jesen, kore oraha, i tako dalje.

On je doživeo ogroman uspeh do sada, i već je dobio narudžbine za 40 tona peleta koje su rezervisane za narednu grejnu sezonu. Njegova ukupna godišnja proizvodnja, imajući u vidu njegove kapacitete, je već rezervisana. On se nada proširenju njegove proizvodnje i zaposlenju više ljudi u budućnosti.

NOVA VRSTA OBNOVLJIVE ENERGIJE – KORIŠĆENJE DRVENOG PELETA ZA PROIZVODNJU TOPLOTE

Unutar Programa, ljudi koji su najviše bili uspešni su upravo oni sa biznis idejama koje su inovativne, koji su ponudili nove proizvode / usluge, ili koji su koristili tehnička rešenja ili proizvodne tehnologije koje su nove i/ili štede energiju, i oni koji su koristili obnovljive izvore energije.

Page 16: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

1616

Page 17: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

16

17

Fedžri Jašanica iz sela Ribarë i Vogel/Malo Ribare u Lipljanu, ima dugu porodičnu tradiciju za stolarstvo, i ono što je bio samo sezonski posao do prošle godine, sada se pretvorio u uspešno preduzeće.

Fedžri je uvideo da zaista postoji velika potražnja za njegovim proizvodima i njegovoj posvećenosti kvalitetu. On je iskoristio finansijsku pomoć da kupi mašineriju za obradu drveta, da pripremi svoju

radionicu i plati za zakupninu i repromaterijal. Njegov novi biznis je doprineo još većoj prodaji proizvoda nego što je bilo očekivano, uključujući i drvene proizvode pravljene po narudžbini za izolaciju rova.

Zbog zimske sezone, on je zaposlio samo još dvoje ljudi sa skraćenim radnim vremenom, ali veruje da će biti u mogućnosti da proširi proizvodnju i otvori još više radnih mesta kada započne građevinska sezona.

PORODIČNA TRADICIJA KOJA SE PRETVARA U USPEŠNO PREDUZEĆE

Program Samo-Zaposlenja je dizajniran da podrži stvaranje biznisa koji su u mogućnosti da budu uspešni na konkurentnom tržištu. Program se zasniva na konkurenciji, i nudi podjednake mogućnosti za sve i fokusira se na kreiranju najvećeg mogućeg povraćaja na uloženim sredstvima. Obrada drveta je još jedan sektor za koji se predviđa da stvori više novih radnih mesta u budućnosti na Kosovu.

16

17

Page 18: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

18

Page 19: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

18

19

“Sumeja” je novo-kreirana radnja za proizvodnju peciva od strane Sanije Kuleta u Prishtinë/Priština, koja je ime dobila po njenoj najmlađoj ćerci. Sanije je sada vlasnica radnje čiji se proizvodi traže na tržištu. Pravljenje peciva je oduvek bila njena strast: “Uvek sam dobijala komplimente od porodice i prijatelja koji su probali moja peciva. To me je i podstaklo da strast pretvorim u profesiju”.

Ipak, za nju kao ženu bez preduzetničkog iskustva, zarađivanje za život od njene strasti je izgledalo kao nešto zastrašujuće i nedostupno. Uprkos mogućnostima, ona je uspela da prevaziđe izazove uz

pomoć i vođenje mentora koji su sarađivali sa biznisom koji je formiran preko Programa Samo-Zaposlenja.

Izgleda da tržište pruža dobrodošlicu njenim proizvodima. Ona je već uspešno isporučila svoje prve porudžbine, nakon kojih je dobila još više porudžbina. Kupci Sanijinih proizvoda nisu samo obični građani sa nagonom za slatko, već su to i prodavnice i super-marketi i drugi maloprodajni objekti. Dok joj muž pomaže pri isporuci porudžbina, ovaj biznis je sada postao njihov osnovni izvor dohotka. Štaviše, ona planira i da zaposli više osoba.

ZANATSKI-PRAVLJENA PECIVA IZ KUĆE SANIJE KULETA SE HVALI OD STRANE KUPACA ŠIROM KOSOVA

Pristup finansijama je identifikovan kao glavna prepreka za započinjanje malog biznisa na Kosovu. Pristup finansijama, kao što su zajmovi, ili finansije od institucija mikro-finansiranja su posebno bili teški za dostizanje od strane žena koje nisu imale vlasništva. U takvim slučajevima, subvencije donatora su bili jedini način da se pomogne ovim nezaposlenim licima da stanu na njihove noge.

Page 20: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

20

Page 21: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

20

21

Mašina za šivenje, radni sto i materijali da započne svoj rad: to je sve što je Linditi Krasnići, 25-ogodišnjoj ženi iz Prishtinë/Priština bilo potrebno da krene na sopstveni put ka tome da postane profesionalna krojačica i preduzetnik.

Ona je kupila opremu za rad i materijale od sredstava subvencije koju joj je omogućio Program Samo-Zaposlenja. U isto vreme, ona je investirala sopstveno znanje i iskustvo, kao i dugoročno-kultivisani talenat u ovaj biznis, za koji kaže da je poboljšao njene i životne uslove njene porodice.

Konkurencija je nemilosrdna u sektoru tekstila. Ipak, izgleda da su njeni proizvodi dobro prihvaćeni na tržištu, imajući u vidu da ih ona pruža uz razumniju cenu i odgovarajući kvalitet kada se uporedi sa njenim konkurentima. Imajući u vidu njenu poziciju na tržištu, ona je dobila prve porudžbine od strane raznih pojedinaca, ali i drugih biznisa i prodavaca na veliko, i svi su isporučeni iz njene male radnje. Kako bi bila u stanju da se izbori sa potražnjom, ona je zaposlila jednog pomoćnika sa punim radnim vremenom u radnji, još jednu osobu koja prima i raspodeljuje porudžbine klijentima.

PRETVARANJE TALENTA U USPEŠNO PREDUZEĆE

Tokom 2015. godine, Program Samo-Zaposlenja je stvorio 43 novo-započetih biznisa u 15 opština u regionima Prishtinë/Priština, Gjilan/Gnjilane, i Prizren.

Page 22: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

22

Tokom 2016. godine, Program će biti sproveden u odabranim opštinama regiona Mitrovice: Mitrovica, Vučitrn, Srbica, Leposavič, Zubin Potok, i Zvečan. Kvalifikovani učesnici će podneti aplikacije sa svojim biznis idejama. Najbolje aplikacije će onda učestvovati na treningu razvoja biznis-plana, koji je fokusiran na razvoj veština preduzetništva,

traženje druge finansijske podrške, i kojima će biti ponuđene konsultacije sa poznatim ekspertima na ovom polju. Podnosioci aplikacija koji uspešno završe trening će razviti sopstvene biznis-planove i konkurisaće za subvenciju i podršku za razvoj biznisa za njihov početak preduzetništva.

Za više informacija, posetite: www.mpms.rks-gov.net ili pišite direktno na: [email protected]

Page 23: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim

22

Page 24: PREGLED PROGRAMA...otprilike jedna-od-pet (21.4%) žena u radno-sposobnim godinama su aktivne na tržištu rada, u poređenju sa tri-petine (61.8%) populacije muškaraca u radno-sposobnim