Prof. dr. sc. Damir Aviani

J O O Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Split, 2013.

1

PREDGOVOR

Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo jednako kao i prvo i drugo izdnanje, svojim sadrajem je usmjerena upoznavanju ponajprije kaznenopravne djelatnosti uprave. Motiv za pisanje ove knjige je taj to od donoenja novog Prekrajnog zakona 2007. godine, kojim je znatno promijenjena dotadanja regulativa materije prekraja, te posebno nakon donoenja Zakona o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine studenti nemaju adekvatnu literaturu za pripremanje dijela kolegija Upravno pravo na dodiplomskom pravnom studiju, odnosno

dijela kolegija Upravno procesno pravo na strunom, upravnom studiju u Hrvatskoj. Iz tog razloga, knjiga je prvenstveno namijenjena studentima pravnih fakulteta ali i

studentima svih ostalih visokokolskih institucija na kojima se Upravno pravo, kao jedna od temeljnih pravnih disciplina izuava.

Osim toga, i ovo tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige Prekrajno pravo sadri kazalo pojmova, ime se bitno olakava snalaenje u sadraju knjige. Pojmovi se trae prema brojkama na rubu (margini) stranice.

U Splitu, 13. prosinca 2013. godine D.A.

2

K AZ A L O

strana

I. UVOD

1. Openito o normiranju prekraja . .7

2. Razvoj normiranja prekraja u Hrvatskoj . 8

3. Prekrajno pravo . 11

II. MATERIJALNO PREKRAJNO PRAVO

1. Prekrajno zakonodavstvo .. 14

a) Naelo zakonitosti 14

b) Naelo primjene blaeg propisa i vremensko vaenje

prekrajnog zakonodavstva .. 15

c) Propisivanje prekraja i prekrajnopravnih sankcija . 15

d) Prostorno (teritorijalno) vaenje propisa o prekrajima .... 16

e) Iskljuenje primjene prekrajnog zakonodavstva

u posebnim sluajevima ... 17

f) Zastara ... 19

2. Prekraj ... 21

a) Pojam prekraja . 21

b) Vrste prekraja ...... 22

c) Vrijeme i mjesto poinjenja prekraja 23

d) Protupravnost i iskljuenje protupravnosti ... 24

d.a) Nuna obrana 24

d.b) Krajnja nuda 25

d.c) Sila ili prijetnja . 26

e) Pokuaj .. 27

f) Sudionitvo 27

g) Stjecaj prekraja 29

h) Beznaajni prekraj ... 29

3. Krivnja .,.. 30

a) Naelo krivnje .. 30

b) Ubrojivost 30

c) Namjera i nehaj . 32

3

d) Svijest o protupravnosti djela ... 33

4. Prekrajnopravne sankcije ...... 34

a) Vrste prekrajnopravnih sancija 34

b) Opa svrha prekrajnopravnih sankcija 35

c) Kazne 35

c.a) Novana kazna .. 36

c.b) Kazna zatvora ... 37

d) Mjere upozorenja .. 37

e) Zatitne mjere ... 39

f) Odgojne mjere ... 40

5. Primjena prekrajnopravnih sankcija .. 40

a) Izbor vrste i mjere kazne ... 40

b) Prisilna naplata i zamjena novane kazne . 41

c) Ublaavanje kazne 42

e) Oslobaanje od kazne ... 42

6. Primjena prekrajnog prava prema pravnim osobama

i s njom izjednaenim subjektima .. 43

7. Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona

prema maloljetnim poiniteljima prekraja ... 44

8. Oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, rehabilitacija,

podaci iz prekrajne evidencije i pravne posljedice osude ... 46

a) Oduzimanje imovinske koristi .. 46

b) Oduzimanje predmeta ... 47

c) Pravne posljedice osude, rehabilitacija i brisanje odluke o prekraju 47

d) Podaci iz prekrajne evidencije . 48

III. PREKRAJNI POSTUPAK

1. Temeljna svrha postupovnih odredbi . 49

2. Temeljna naela prekrajnog postupka ... 50

a) Pretpostavka okrivljenikove nedunosti ... 50

b) Pravo okrivljenika na obranu 51

c) Prava uhiene ili zadrane osobe .. 52

d) Naelo uporabe hrvatskog jezika i latininog pisma u postupku .. 52

4

e) unost utvrivanja svih vanih injenica ... 53

f) Naelo ekonominosti postupka i sprijeavanje

zlouporabe prava iz Prekrajnog zakona .... 54

g) Naelo nezakonitosti dokaza ..... 54

h) Naelo pouke o pravima u postupku ..... 55

3. Prethodno pitanje .... 55

4. Nadlenost sudova i tijela dravne uprave ..... 56

a) Stvarna nadlenost .... 56

b) Mjesna nadlenost . 57

c) Prijenos (delegacija) nadlenosti ... 59

d) Nenadlenost i sukob nadlenosti ..... 60

5. Izuzee .... 61

6. Subjekti prekrajnog postupka ... 63

a) Stranke i sudionici u postupku ...... 63

b) Ovlateni tuitelj ... 63

b.a) ravni odvjetnik . 65

b.b) Tijelo dravne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima 66

b.c) Oteenik tuitelj ...... 66

c) Okrivljenik .... 67

d) Branitelj .... 67

7. Podnesci, zapisnici, razgledavanje spisa i dostava . 68

a) Podnesci .... 68

b) Zapisnici .... 69

c) Razgledavanje spisa .. 69

d) Dostava ..... 70

8. Rokovi i povrat u prijanje stanje ... 70

9. Mjere za osiguranje nazonosti okrivljenika i uspjeno

provoenje prekrajnog postupka .. 71

a) Pozivanje ... 72

b) ovoenje . 73

c) Mjere opreza ...... 73

d) Jamstvo ..... 75

e) Uhienje 75

5

f) Zadravanje .. 76

g) Potraga i tjeralica .. 77

10. Trokovi prekrajnog postupka .... 78

a) Sadraj trokova postupka .... 78

b) Obveznik plaanja trokova postupka .. 79

c) Odluivanje o trokovima . 79

11. Izvidi pekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora 80

12. Prekrajni postupak u prvom stupnju ... 81

a) Pokretanje prekrajnog postupka i pripreme za glavnu raspravu .. 81

a.a) Sadraj optunog prijedloga .. 81

a.b) Ispitivanje optunog prijedloga 82

13. Tijek postupka .. 83

a) Odreivanje glavne rasprave . 83

b) Javnost glavne rasprave .... 84

c) Poetak glavne rasprave i red izvoenja dokaza ... 85

d) Pravo predlaganja dokaza i zavrni govor stranaka .. 85

e) Imovinskopravni zahtjevi .. 86

f) Odluke u prekrajnom postupku 87

14. Presuda . 88

a) Presuda kojom se tuba odbija .. 89

b) Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube .. 89

c) Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim .. 90

d) Izrada i dostava pisane presude . 90

e) Sadraj presude . 90

15. Prekrajni postupak pred tijelima dravne uprave 92

a) Primjena propisa o voenju postupka ... 92

b) Pokretanje prekrajnog postupka .. 92

c) Voenje postupka .. 92

d) Odluke o prekraju .... 93

16. alba . 94

a) Ovlatenici za podnoenje albe ... 94

b) Rok za albu .. 95

c) Sadraj albe . 95

6

d) albene osnove . 96

e) Rad prvostupanjskog suda ili tijela dravne uprave u povodu albe .... 98

f) Rad drugostupanjskog suda u povodu albe .... 99

17. Izvanredni pravni lijekovi ... 100

a) Obnova postupka . 101

b) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ... 103

c) Zahtjev za zatitu zakonitosti .. 104

18. Posebni postupci . 105

a) urni postupak .... 105

b) Postupak prema maloljetnim poiniteljima prekraja . 106

19. Prekrajni nalog .. 108

a) Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga 108

b) Ovlatenici za izdavanje prekrajnog naloga .. 109

c) Sadraj prekrajnog naloga . 110

d) Prigovor protiv prekrajnog naloga 111

20. Obvezni prekrajni nalog ... 113

a) Prigovor protiv obveznog prekrajnog naloga 114

b) Prethodni postupak po prigovoru i odluivanje o prigovoru .. 114

21. Naplata novane kazne na mjestu poinjenja prekraja . 115

22. Izvrenje odluka o prekraju i izvrenje zatitnih mjera 116

a) Postupak za izvrenje kazne zatvora .. 117

b) Postupak za izvrenje novane kazne . 117

22. Postupak izvravanja rada za ope dobro ... 120

a) Nadlenost izvravanja rada za ope dobro 120

b) Mjesto i trokovi izvravanja rada za ope dobro 120

c) Upuivanje na rad za ope dobro 121

d) Rasporeivanje i uvjeti rada za ope dobro 121

e) Odgoda i prekid izvravanja rada za ope dobro 122

f) Preispitivanje rada za ope dobro 123

g) Registar pravomono izreenih a neplaenih novanih kazni 123

KAZALO POJMOVA .. 124

PREGLE VANIJE LITERATURE I PRAVNIH IZVORA .. 136

7

I. UVOD

O O O O J J

1. Prekraji su odreene povrede javnog poretka, drutvene discipline ili druge

drutvene vrijednosti koje nisu zatiene kaznenopravnom prisilom tj. nisu zatiene

Kaznenim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela. U tom

smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili

nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene discipline ili drugih

drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene discipline ili drugih

vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti ugroavanja sigurnosti ljudi

i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih drutvenih djelatnosti,

miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti jest

obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na pravu zasnovanom drutvu. Za takva

protupravna ponaanja propisuju se i prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim

uvjetima izriu poiniteljima prekraja.

Prekraj je vrsta protupravnog i kanjivog djela koje se razlikuje od ostalih

protupravnih i kanjivih dijela, poglavito od kaznenog djela. Premda takva konstatacija u

teoriji nije sporna, ipak je bilo teorijskih prijepora o tome u emu je razlika izmeu ta dva

kanjiva djela. U kaznenopravnoj literaturi, osobito u starijoj njemakoj teoriji, bilo je

pokuaja da se utvrdi materijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da

kazneno djelo znai povredu naroito vrijednog pravnog dobra, a da je prekraj samo

delikt neposlunosti, protupropisno postupanje1. Kvalitativno razlikovanje prekraja i

kaznenog djela odgovaralo je potrebama starog policijskog prava, gdje se naelno

kanjavala svaka neposlunost autoritarnom propisu i gdje u prekrajnom pravu nije

vailo naelo nullum crimen nulla poena sine lege.

1 Materijalno razlikovanje kaznenog djela i prekraja svojedobno u Njemakoj, tvrdi Krbek, imalo

vee znaenje zbog izriitog normiranja Pruskog opezemaljskog prava da kriminalni delikt vrijea pravno dobro, dok ga policijski prekraj samo izvrgava opasnosti. Meutim, njemaki kazneni zakon iz 1871. napustio materijalno razlikovanje izmeu kriminalnog i administartivnog delikta. Navedeno prema: Krbek, I., Pravo jugoslavenske javne uprave, III knjiga, Birozavod, Zagreb, 1962., str. 219.

8

Prihvaanje naela zakonitosti u prekrajnom pravu, tj. naela da se za prekraj

moe kazniti samo za djelo unaprijed predvieno pravnom normom kao prekraj i samo

sankcijom koja je unaprijed propisana za odreeni prekraj, rezultiralo je posljedicom da

je razlika izmeu kaznenih djela i prekraja samo formalna (kvantitativna). injenica je

da su prekraji blae povrede odreenih drutvenih vrijednosti od kaznenih djela i da ih

prati blaa drutvena osuda (tj. blaa sankcija). nego kod kaznenog djela. Zbog toga se

pravi razlika u propisima kojima se mogu propisivati ta kanjiva djela, u tijelima koja

provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijama koje se izriu, u nainu izvrenja

sankcija i sl.

Razgranienje izmeu kaznenog djela i prekraja ini u modernim pravnim

dravama zakonodavac odreujui koja djela su kaznena djela a koja, pak, prekraji.

rugim rijeima, zakonodavac odreuje koje drutvene vrijednosti e titi kaznenim

pravom, a koje prekrajnim pravom. Zbog razliitih momenata svrhovitosti, kojih se dri

zakonodavac u pojedinom momentu, mogue je da doe do promjene u odreivanju koje

kanjivo djelo je kazneno djelo a koje prekraj.

Osnovno pitanje koje se u svezi pravnom regulativom prekraja postavlja jest da li

kanjavanje za prekraj, kao blaih i manje opasnih djela treba ostaviti sudovima u

sudskom postupku ili ih prepustiti dravnoj upravi u posebnom postupku. Razliite

drave i u razliitim vremenima razliito su odgavarale na to pitanje. Kao argument za

posebno upravno kanjavanje isticana je uska povezanost prekraja s veim dijelom

upravnog prava. Prekraji su uglavnom predstavljali povrede onih propisa koji pripadaju

upravnom pravu kao grani pravnog sustava.

2 Z OJ O J J H OJ

2. Premda se poetna pravna regulacija materije prekraja na podruju sadanje

Hrvatske moe nai jo u srednjovjekovnim statutima primorskih gradova, kodifikacija

prekrajnog prava datira iz 1947. godine, dakle, neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

Naime, te je godine prvi put donesen Osnovni zakon o prekrajima. Njega je u cijelosti

9

zamijenio Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine.2 Moe se rei da su oba osnovna

zakona predstavljali kodeks opeg materijalnog prekrajnog prava te postupovnog

prekrajnog prava nazivajui prekrajni postupak administrativno-kaznenim

postupkom, a prekrajne sankcije administrativnim kaznama i zatitnim mjerama.

Ova terminologija je naputena 1965. godine izmjenama i dopunama Osnovnog zakona o

prekrajima.

Meutim, ta kodifikacija prekrajnog prava, odnosno prema zakonskoj

terminologiji, administrativno-kaznenog prava, nije obuhvatila pojedine prekraje, koji se

i dalje odreuju propisima o pojedinim upravnim materijama. Zbog velikog broja

posebnih prekraja i njihove velike raznolikosti, materija posebnog prekrajnog prava

nije kodificirana. Takva kodifikacija posebnog dijela prekraja nije ni mogua, barem ne

onako kako je to uinjeno u kaznenom pravu. Ipak i u podruju prekraja poeljno je

sistematiziranje i grupiranje propisa koji daju obiljeja pojedinih prekraja i propisuju

prekrajnopravne sankcije za njih.

Poslije donoenja Ustavnih amandmana 1971. godine prestao je vaiti Osnovni

zakon o prekrajima osim odredaba koje su se odnosile na prekraje po kojima su

postupak vodili tadanji savezni organi. Reguliranje materije prekraja, tim je Ustavnim

amandmanima prelo u nadlenost tadanjih republika i pokrajina. U Hrvatskoj je 1973.

dodine donesen Zakon o prekrajima.3

Taj je zakon sadravao materijalnopravne odredbe, prekrajni postupak, odredbe o

izvrenju rjeenja o prekraju i odredbe o tijelima za voenje prekrajnog postupka i

odluivanje. Odreujui u organizacijsko-statusnim odredbama suce za prekraje kao

samostalna tijela drutveno-politikih zajednica, koja su neovisna u obavljanju svoje

funkcije, zakon je usvojio naelo akuzatornosti, odvajajui funkciju prekrajnog gonjenja

od funkcije suenja. Ovime je zakon izdvojio prekraje iz upravne domene, ali u tome

nije bio dosljedan do kraja, jer je ostavio mogunost da u odreenim pravnim podrujima

tijela uprave mogu voditi prekrajni postupak.

2 Osnovni zakon o prekrajima iz 1947. godine objavljen u Sl. listu FNRJ, br. 107/47., a

Osnovni zakon o prekrajima iz 1951. godine objavljen je u Sl. listu FNRJ, br. 46/51. Mijenjan je i dopunjavan u nekoliko navrata: 1955., 1958., 1965. i 1967. godine

3 Ovaj zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 2/73

10

Pri tome, suci za prekraje ipak formalno-organizacijski nisu bili dio sudbene

vlasti, premda je bilo nejasno jesu li su onda bili dio upravne (izvrne) vlasti.

Godine 1995. donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima4

kojim su osnovani prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud kao tjela dravne vlasti koja

sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno kao posebni sudovi za pravno podruje

prekrajnog kanjavanja i drugih prekrajnih sankcija. Prekrajni sudovi vode prekrajne

postupke ako posebnim zakonom nije predviena nadlenost drugih tijela.

Reforma prekrajnog prava nastavljana je 2002. godine donoenjem Zakona o

prekrajima, kojim je zaokruena cijelokupna reforma kaznenog zakonodavstva u irem

smislu te rijei.

onoenje tog zakona trebalo je zadovoljiti nekoliko bitnih ciljeva.

Prvo, potpunu usklaenost s odredbama Ustava Republike Hrvatske. rugo, da

materija prekraja bude usaglaena s odgovarajuim meunarodnopravnim dokumentima,

a posebno s Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz

1950. godine.5. Posebno je Zakon o prekrajima trebalo uskladiti s l. 6. te Konvencije o

pravu na pravino suenje. Tree, novim Zakonom o prekrajima trebalo je ostvariti kako

internu tako i eksternu koherentnost prekrajnog prava, te njegovu modernizaciju

sukladno iskustvima Hrvatske i razvijenih demokratskih drava osobito lanica Europske

unije.

Polazei od takvih ciljeva, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici od 11. srpnja 2002.

godine donio novi Zakon o prekrajima.6 Tim je zakonom cjelovito ureen opi dio

materijalnog prekrajnog prava, te u potpunosti normiran prekrajni postupak.

Petogodinja primjena tog Zakona u praksi ukazala je na odreene njegove slabosti. Zbog

toga je Hrvatski sabor donio u listopadu 2007. godine Prekrajni zakon kojim je

4 Objavljen je u Narodnim novinama, br. 33/95

5 Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rim, 4.studenoga 1950.), te Protokol

br. 1 (Pariz, 20. oujka 1952.), protokol br. 4 (Strasbourg, 16. rujna 1963.), Protokol br. 6 (Strasbourg, 28. travnja 1983.) i Protokol br. 7 (Strasbourg, 22. studenog 1984.) uz tu Konvenciju (proieni tekst), Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 6/99., 8/99. (ispr.).

6 Narodne novine, br. 88/02., stupio na snagu 1. listopada 2002. Izmjene i dopune Zakona o

prekrajima objavljene su u Narodnim novinama, br. 122/02. i 105/04. (u daljnjem tekstu Zakon o prekrajima)

11

stupanjem na snagu prestao vaiti Zakon o prekrajima iz 2002. godine sa svim njegovim

izmjenama i dopunama.7

aljnja potreba usklaivanja hrvatskog pravnog poretka s pravnom steevinom

Europske unije, kako openito, tako i u materiji prekraja, rezultiralo je 2013. godine

odreenim izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2007.godine . Tako je Hrvatski

sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona. 8

Izmjene i dopune Prekrajnog zakona mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu

skupinu ulaze one promjene koje trebaju eliminirati potekoe nastale u primjeni

Prekrajnog zakona (smanjenje broja predmeta, poveanje stupnja izvrivosti presuda

odnosno rjeenja, ubrzanje i pojednostavljenje prekrajnog postupka, posljedica ega bi

trebalo biti poveanje kapaciteta prekrajnih sudova. U drugu skupinu ulaze one izmjene

i dopune Prekrajnog zakona kojima su pojedine odredbe nomotehniki preureene te

usklaene s praksom prekrajnog sudovanja u Hrvatskoj, pravnom steevinom, pravnim

shvaanjima Europskog suda za zatitu ljudskih prava.

Prekrajni zakon, kao ni raniji zakoni o prekrajima, nema posebni dio. Opisi

pojedinih prekraja nalaze se u brojnim zakonima i drugim propisima, kao povrede

odreenih propisanih prava i dunosti. Za takve povrede obino se u posebnom dijelu

propisa izdvajaju kaznene odrebe odgovarajue prekrajne sankcije. Zbog brojnosti

takvih posebnih prekraja, kao to je ve reeno, znatno je oteana ako ne i nemogua

kodifikacija posebnog dijela materijalnog prekrajnog prava.

3 J O O

3. Namee se pitanje je li mogue govoriti o Prekrajnom pravu kao posebnoj

pravnoj disciplini, ili pak prekrajnu materiju tretirati u okviru neke druge pravne

7 Prekrajni zakon objavljen je u Narodnim novinama, br. 107/2007., a stupio je na snagu 1.

sijenja 2008. godine.

8 Zakon o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona (iz 2007. godine napomena D.A.)

objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/2013., a stupio je na snagu 1. lipnja 2013. godine, osim odredbi o postupku izvravanja rada za ope dobro u prekrajnom postupku koje stupaju na snagu 1. sijenja 2014. godine.

12

discipline, prvenstveno u okviru Upravnog prava odnosno Kaznenog prava.

Tradicionalno se u Hrvatskoj, a i ire, materija prekraja izuava u okviru Upravnog

prava.9 Razloga je za to nekoliko. Prekraji se odreuju kao povrede javnog poretka

odnosno drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene

Kaznenim zakonom i drugim zakonom u kojima su propisana kaznena djela. Ako te

drutvene vrijednosti (javni poredak, drutvena disciplina i dr.) nisu zatiene zakonima

kojima se propisuju kaznena djela, onda ni materija prekraja ne moe biti dio

kaznenopravne materije u uem smislu te rijei. Prekraji se propisuju kao povrede onih

zakona ili drugih propisa izvrenje kojih, u pravilu, spada u nadlenost uprave. Pojam

javni poredak u odreenju prekraja obuhvaa disciplinu graana odnosno pravnih

osoba u podruju javnog reda i mira, carina, poreza, sigurnosti prometa, zdravstva,

obrazovanja, obrta, elektroenergetskoj djelatnosti, komunalnoj djelatnosti, ali i u brojnim

drugim podrujima u kojima ba uprava ima nalenosti u materiji prekraja, bilo da

provodi prekrajni postupak i donosi odluku o prekraju, bilo da obavlja samo odreene

radnje u prekrajnom postupku pred prekrajnim sudovima. Pored toga, propisima o

prekrajnom postupku ureuje se i nain kaznenog postupanja uprave, koji ona ima vee

ili manje specifinosti u odnosu na postupanje prekrajnog suda kada vodi prekrajni

postupak.

Zakonom o prekrajima iz 2002. godine, te novim Prekrajnim zakonom iz 2007.

godine napravljen veliki korak ka izdvajanju prekrajnog prava iz upravnog prava. Zbog

kvalitativnih slinosti kaznenih djela i prekraja, to su oba djela kanjiva, to se i

prekrajno pravo moe posmatrati kao dio kaznenog prava u irem smislu.10

Meutim, jo uvijek se posebnim zakonima odreuje nadlenost upravnih tijela, u

odreenoj materiji samo u prvom stupnju, a u nekima ak u oba stupnja. Nadlenost

upravnih tijela za voenje prekrajnih postupaka i izricanje prekrajne sankcije nije samo

specifinost hrvatskoga prava. U dravama lanicama Europske unije pokazuje se ak

tendencija irenja podruja kaznenog djelovanja uprave i to prvo s fiskalnog podruja na

9 U tom smislu, gotovo svi udbenici Upravnog prava sadre i materiju prekraja. Vidi npr.

Borkovi, I., Upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2002., etvrti dio: Prekraji, str. 529-582. Kamari, M.-Festi,I., Upravno pravo: Oti dio, Sarajevo, 2004., Trei dio: Prekrajno pravo, str. 541-569.

10 Usp. Novoselec, P., Bojani, I. Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013., str. 57.

13

podruje sigurnosti prometa, mass-media, socijalne sigurnosti, trinog natjecanja,

telekomunikacija i mnogih drugih podruja.11 To se opravdava potrebom breg

djelovanja u specifinim upravnim podrujima za to je uprava bolje rjeenje od

preoptereenih sudova. Zbog toga Prekrajni zakonom posebno regulira postupak pred

tijelima dravne uprave. Isto tako, tijela dravne uprave imaju ovlasti i dunosti kod

provoenja odreenih procesnih radnji i u sluajevima nadlenosti suda za prekraje (npr.

ispitivanje osumnjienika i svjedoka, oevid, pretraga i druge izvidne radnje). Tome se

moe pridodati ovlasti upravnih tijela za donoenje prekrajnog naloga, pri izvrenju

prekrajnih sankcija i dr. To su razlozi zbog ega se materija prekraja moe obraivati u

Upravnom pravu, i to onom njegovom dijelu koji se tradicionalno naziva upravno

kazneno pravo, (Verwaltungsstrafrecht, droit administratif pnal) ne dovodei u pitanje

stajalite da je prekrajno pravo prema srodnosti svojih instituta koherentno kaznenom

pravu (materijalnom i procesnom).12

tovie, naela i standardi razvijeni u kaznenom pravu pronalaze svoje mjesto u

upravnom pravu, i to u onom dijelu koje ureuje kazneno djelovanje uprave. To su, prije

svega, naelo razmjernosti, pravo na obranu, naelo krivnje, pretpostavka okrivljenikove

nevinosti, naelo zakonitosti, i dr.13 Naime, prekrajno pravo i u onom dijelu koji pripada

upravnom kaznenom pravu mora udovoljiti temeljnim zahtjevima koji se postavljaju pred

kazneno pravo. Prema stajalitu sudske prakse i prekraji se u smislu Europske

konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda smatraju kaznenim djelima. Tako

se npr. pravo na pravino suenje odnosi i na prekrajni postupak, pa i onda kada je

njegovo voenje u nadlenosti uprave.

Sve to opravdava stajalite da se u okviru Upravnog prava moe govoriti o

upravno kaznenom pravu. Meutim, dva su razloga to se ovdje uglavnom govori o

Prekrajnom pravu openito a ne iskljuivo o Upravno kaznenom pravu. Prvo, materijalni

dio prekrajnog prava je jednak i kad uprava vodi prekrajni postupak i kad to ini

11

Vidi npr. Widdershoven, R., Encroachment of Criminal Law in Administrative Law in the

Netherlands, Electronic Journal of Comparative Law, Vol. 6.4, December 2002., str. 447.

12 Podsjeamo ponovo da su se u Osnovnom zakonu o prekrajima (preieni tekst, Slubeni list

SFRJ, br. 2/59.) koristili izrazi administrativno-kazneno pravo, administrativno-kazneni postupak i administrativne kazne.

13 Vidi: Widdeershoven, R., op. cit., str. 448-449.

14

prekrajni sud. rugo, pravila postupanja suda za prekraje supsidijarno se primjenjuju

na prekrajni postupak pred upravnim tijelom na sva pitanja koja nisu ureena onim

dijelom Prekrajnog zakona kojim se ureuje prekrajni postupak pred tijelom dravne

uprave.

J O J O O

J O Z O OD O

4. Naelo zakonitosti znai da nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu

moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za djelo koje prije nego li je bilo

poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i

podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj, te mu se moe izrei samo ona

sankcija koja je svojom vrstom i mjerom propisana za takav prekraj (nullum crimen

nulla poena sine lege).

Naelo zakonitosti u kaznenom pravu openito, pa tako i u prekrajnom pravu jest

u demokratskim dravama jedno od temeljnih ustavnih naela. Naelo zakonitosti

implicira i zabranu retroaktivnosti propisa kojima se odreuju prekraji. Time se tite i

temeljna prava ovjeka i graanina u meunarodnom pravu. Izuzetak od naela

zakonitosti jest sluaj obvezne primjene blaeg zakona in favorem okrivljenika.14

14

Tako, primjerice i Ustav Republike Hrvatske u l. 31. st. 1. sadri odredbu prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.

15

b) primjene b g propisa vr m v j

pr r j g d v v

5. Na poinitelja prekraja primjenjuje se, u pavilu, propis koji je bio na snazi u

trenutku poinjenja prekraja. To naelo vremenskog vaenja trpi izuzetak u tome to se

zakonom predvia da se, ako je poslije poinjenog prekraja, a prije donoenja

pravomone odluke o prekraju, izmijenjen propis o prekraju, bilo jedanput ili vie puta,

obavezno primjenjuje propis koji je blai za poinitelja.

U ocjeni koji je propis o prekraju blai za poinitelja, treba uzeti u obzir nekoliko

pravila. Prije svega, novi propis je povoljniji za poinitelja ako se njegovo djelo nakon

poinjenja a prije izricanja prekrajnopravne sankcije vie ne propisuje kao prekraj. U

tom se sluaju prekrajni postupak nee moi provesti pa ni izrei prekrajno pravna

sankcija ak ako takvo djelo kasnije ponovo bude propisano kao prekraj.

Isto tako, blai propis o prekraju jest onaj koji za isto djelo propisuje manju

novanu kaznu ili uz novanu kaznu ne propisuje alternativnu mogunost izricanja kazne

zatvora. Pitanje koji je propis blai za poinitelja procjenjuje se i prema svim drugim

okolnostima od kojih ovisi kanjivost djela i odmjeravanje prekrajnopravne sankcije

(npr. rok zastare, iskljuenje odgovornosti za nehaj i dr.).15

to se tie procesnih propisa ne vrijedi pravilo o primjeni blaeg zakona (npr. o

mogunosti uhienja, mogunosti i trajanju zadravanja osumnienika i dr.)

c r p v j pr r j pr r j pr v h c j

6. Prekrajnim zakonom odreeno je da se prekraji i prekrajnopravne sankcije

mogu propisati:

15

Ako se izmijeni naziv ili opis prekraja ili izmijeni naziv propisa, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg prekraja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit e propis koji je blai za poinitelja. Nema prekraja ako pravni kontinuitet ne postoji.

16

(a) zakonom,

(b) odlukom upanijske skuptine i Skuptine Grada Zagreba, te

(c) odlukom gradskog ili opinskog vijea.

Iako je dana iroka mogunost propisivanja prekraja i prekrajnih sankcija, i to

razliitim vrstama pravnih normi, ipak je u odnosu na lanak 3. biveg Zakona o

prekrajima iz 1973. godine krug tijela koja mogu propisati prekraje suen. Prema tom

ranijem Zakonu prekraje su mogli propisivati Vlada (uredbom), te ministri odnosno

ravnatelji dravnih upravnih organizacija (pravilnikom i naredbom), a radi osiguravanja

provedbe propisa koje donose.16

Meu donosiocima pravnih normi kojima se mogu propisivati prekraji, kazne i

zatitne mjere uoljiva je razlika u tome to su ovlatenja za propisivanje prekraja

generalno dana Hrvatskom saboru (koji prekraje moe propisati zakonom), upanijskoj

skuptini te gradskom ili opinskom vijeu (koji prekraje mogu propisivati odlukom).

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i

prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje su oni donijeli na temelju svoje

nadlenosti utvrene Ustavom i zakonima. Vano je istai, da tu svoju ovlast ne mogu

prenijeti na drugoga.

d r r ( r r j v j pr p pr r j m

7. Materijalnopravne odredbe Prekrajnog zakona odnose se na sve prekraje, bez

obzira je su li prekraji propisane zakonom ili odlukom predstavnikog tijela jedinice

lokalne ili podrune (regionalne) samouprave

Prekrajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini

prekraj na njezinu podruju. Prekraj je poinjen na podruju Republike Hrvatske kad je

poinitelj na tom podruju radio ili bio duan raditi, ili kad je posljedica nastupila na

16

Podzakonski propisi kojima su propisani prekraji i prekrajne sankcije onih tijela koja prema ve prema ranijem Zakonu o prekrajima iz 2002. godine vie nemaju ovlast za propisivanje prekraja prestali su vrijediti 1. listopada 2004.

17

njezinu podruju. Propisi o prekrajima koji vae na cijelom podruju Republike

Hrvatske, dakle, zakoni kojima su propisani prekraji primjenjuju se na svakoga tko izvan

podruja Republike Hrvatske poini prekraj na domaem brodu ili zrakoplovu.

Za prekraj propisan odlukom predstavnikog tijela podrune (regionalne) i

lokalne samouprave prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju

te teritorijalne jedinice.

e) ju j pr mj pr r j g zakonodavstva

u p b m u j v m

8. Primjena prekrajnog prava iskljuena je u tri sluaja.

Prvi sluaj jest nemogunost primjene prekrajnog prava prema djeci. To je

sluaj kad je protupravno djelo opisano kao prekraj poinilo djete, tj. osoba koja u

vrijeme kad je ostvarila propisana obiljeja prekraja nije navrila 14 godina ivota.

ijete je uvijek izvan prekrajnog prava i kad ostvari obiljeja najteih prekraja. U tom

se sluaju ne moe pokrenuti prekrajni postupak, a ako je omakom podnesen optuni

prijedlog, prekrajni sud mora donijet presudu kojom se optuba odbija zbog postojanja

okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon jer dijete ne moe poiniti prekraj, premda

moe ostvariti obiljeja prekraja.17

rugi sluaj, je nemogunost pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja

prekraja ako je protiv tog poinitelja p p up zbog kaznenog djela

kojim je obuhvaen i prekraj, a ako je postupak pokrenut ne moe se dalje voditi.

Prema Prekrajnom zakonu iz 2007. godine prije uzmjena i dopuna u 2013.

godini, primjena prekrajnog zakonodavstva bila je iskljuena protiv poinitelja prekraja

17

Problem moe nastati kad se dijete uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih prekraja. U takvom sluaju, sukladno l. 9. Prekrajnog zakona, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit e o ponaanju djeteta roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema prebivalitu ili boravitu djeteta i njegovih roditelja odnosno skrbnika, a sve to radi primjerenog odgoja djeteta. Ako dijete poini prekraj koji je u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja odnosno staratelja, kaznit e se za taj prekraj roditelji odnosno staratelji.

18

samo ako je on u kaznenom postupku pravomono proglaen krivim za kazneno djelo

koje obuhvaa i sva obiljeja prekraja. Sve do postojanja pr v m

presude, mogao se voditi istovremeno i prekrajni i kazneni postupak. S obzirom da je

prekrajni postupak bio i ostao naelno bri od kaznenog, to je poinitelj za isto djelo

mogao odgovarao prvo, prekrajno, a potom kazneno.

Navedena izmjena Prekrajnog zakona posljedica je presude Europskog suda za

ljudska prava u sluaju Maresti protiv Hrvatske18 od 25. lipnja 2009. godine kojom je

utvrena povreda zabrane ne bis in idem (zabrane da se ne sudi ili kanjava dvaput u istoj

stvari). Europski sud za ljudska prava je utvrdio sljedee injenino stanje. Protiv g.

Armanda Marestia je, na zahtjev pazinske policije, u lipnju 2005. godine pokrenut

prekrajni postupak pred Prekrajnim sudom u Pazinu. Prekrajni je sud utvrdio da je

okrivljenik Armando Maresti na pazinskom autobusnom kolodvoru pod utjecajem

alkohola vrijeao oteenika .R., te mu je zadao nekoliko udaraca u glavu, nakon ega

ga je nastavio udarati po cijelom tijelu. Stoga ga je pazinski Prekrajni sud, na temelju l.

6. Zakona o prekrajima protiv javnog reda i mira proglasio krivim za prekraj, jer se na

javnom mjestu ponaao na naroito drzak i nepristojan nain pri emu je vrijeao graane

i naruavao njihov mir, te ga je osudio na kaznu zatvora u tajanju od etrdeset dana.

Nekoliko mjeseci nakon pravomonosti rjeenja Prekrajnog suda u Pazinu, u

studenome 2005. godine, Opinsko dravno odvjetnitvo u Pazinu podignulo je optuni

prijedlog pred Opinskim sudom u Pazinu, kojom se Armando Maresti teretio za kazneno

djelo nanoenja tekih tjelesnih ozljeda oteenome .R. pozivajui se na policijsko

izvjee od 15. lipnja 2005. godine, dakle, injenino jednako opisujui ponaanje

Marestia tog dana na autobusnom kolodvoru u Pazinu. Opinski sud u Pazinu je Marestia

proglasio krivim za nekoliko kaznenih djela ukljuujui i za kazneno djelo nanoenja

tekih tjelesnih ozljedao oteenome .R., te mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u

trajanju od jedne godine, s tim da mu je u izreenu kaznu uraunata izdrana kazna

zatvora izreena u prekrajnom postupku.

Europski sud za ljudska prava, postupajui po zahtjevu Armanda Marestia,

18

European Court of Human Rigts, First section, Case of Maresti v. Croatia, 55759/07, J

udgment, Strasbourg, 25 June 2009, Final 25/09/2009

19

ocjenio je da je kanjivo djelo za koja je podnositelju zahtjeva sueno u prekrajnom i

kaznenom postupku isto kanjivo djelo, te da je dolo do dvostrukog procesuiranja, ime

da je povrijeeno naelo ne bis in idem utvreno l. 4, protokola 7 uz Euopsku

konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljunih sloboda Pri tomu je, smatra taj Sud

nevana razliita kvalifikacija djela (prekraj protiv javnog reda i mira odnosno kazneno

djelo nanoenja teke tjelesne ozljede) ve jednak injenini opis djela.

Trei sluaj nemogunosti primjene prekrajnog zakonodavstva je zbog proteka

vremena, tj. kad nastupi zastara. Zastara moe biti zastara prekrajnog progona koja ima

za posljedicu zabranu pokretanja prekrajnog postupka zbog proteka odrenog vremena

od poinjenja prekraja i zastara izvrenja prekrajnih sankcija koja ima za posljedicu

nemogunost izvrenja izreene prekrajne sankcije, a zbog proteka odreenog vremena

od pravomonosti odluke o prekraju.

Raniji Zakon o prekrajima iz 1973. godine propisivao je jo jedan sluaj

nemogunosti kanjavanja i to osoba koje uivaju diplomatski imunitet. Zakon o

prekrajima iz 2002., kao i Prekrajni zakon iz 2007. godine, ispustio je takvu odredbu

kao suvinu, jer je pitanje diplomatskog imuniteta i njegovih posljedica ureeno

meunarodnim pravom.19

f) Zastara

9. Prekrajni zakon posebno ureuje zastaru prekrajnog progona i zastaru

izvrenja izreenih prekrajnopravnih sankcija.

r r j pr g zastarijeva u pravilu, nakon etiri godine od dana poinjenja

prekraja. Iznimka je zastara prekrajnog progona za prekraje za koje je ovlateni tuitelj

obvezan izdati prekrajni nalog. U takvom sluaju prekrajni progon zastarijeva nakon tri

godine od poinjenja prekraja.

Zastara prekrajnog progona znai da se prekrajni progon ne moe pokrenuti kad

19

To su posebno: Konvencija o privilegijama i imunitetima UN iz 1946. godine, Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. godine i Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine.

20

protekne zastarni rok (dakle, kad proteknu etiri odnosno tri godine od poinjenja

prekraja). Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog

postupka za prekraje propisane tim zakonom, ali ne dulji od tri godine.

Z r vr j pr r j pr v h c j znai da se izreena

prekrajnopravna sankcija ne moe izvritu kad proteknu tri godine od dana

pravomonosti odluke o prekraju kojom je sankcija izreena.20

Kad je uz kaznu izreena zatitna mjera obveznog lijeenja od ovisnosti, ni ta se

zatitna mjera ne moe izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju je izreena.

Zastara izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme izvrenja kazne zatvora odnosno rada

za ope dobro.

Kazna zatvora izreena uvjetno, nee se izvriti kad protekne vrijeme

provjeravanja iz uvjetne osude. Meutim, ako se radi o kazni zatvora iz opozvane uvjetne

osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu.

Odredbe o zastari odnose se i na stegovno kanjavanje tijekom prekrajnog

postupka

Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta i

trokovima prekrajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti

odluke kojom je isto izreeno.

S obzirom na dvije okolnosti, prvo, da su se izmjenama Prekrajnog zakona

rokovi zastare mijenjali i drugo, da se prije izmjena i dopuna Prekrajnog zakona u 2013.

godini moglo posebnim zakonom propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka

za prekraje propisane tim zakonom, moe se postaviti pitanje koji se rok zastare

primjenjuje kad se od poinjenja prekraja do prekrajnog progona promijeni rok zastare.

Prema izriitoj odredbi Prekrajnog zakona (l. 14.c ) Na zastaru prekrajnog progona i

zastaru izvrenja prekrajnopravnih sankcija primjenjuje se rok zastare propisan u

vrijeme poinjenja prekraja.

20

Zakonom o izmjenama i dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine znaajno je preoblikovan institut zastare. Ukidaju se tzv. Relativna i apsolutna zastara, te se propisuju jedinstveni

rokovi zastare.

21

2 J

j m pr r j

10. Prema Prekrajnom zakonu (l. 1.) prekraji su ona ponaanja kojima se

povreuje ili ugroava javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti

zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim pravom i zakonima

ija zatita nije mogua bez prekrajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zatita ne

ostvaruje kaznenopravnom prisilom.

Takva zakonska definicija prekraja je kombinacija materijalnog odreenja

(povreda ili ugroavanje javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene

vrijednosti) i formalnog odreenja (koje nisu zatiene kaznenopravnom prisilom, to

znai da su to povrede koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima kojima

su propisana kaznena djela). Zakonodavac je, oigledno, prihvatio negativno formalno

odreenje prekraja, za razliku od ranijeg Zakona o prekrajima iz 1973. u kojem se

koristilo pozitivno odreenje (povrede javnog poretka utvrene zakonom i drugim

propisima za koje su predviene prekrajne kazne i zatitne mjere).21

Nedostatak takve negativne zakonske definicije nadoknauje se odredbom o

naelu zakonitosti prema kojoj nitko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema

njemu mogu primijeniti druge sankcije, ako djelo prije nego to je bili poinjeno nije bilo

zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu odreeno kao prekraj i za koje zakonom ili

na zakonu utemeljenom propisu nije bilo propisano kojom vrstom i mjerom prekrajne

sankcije poinitelj prekraja moe biti kanjen.

21

Pomorski zakonik iz 2004. godine daje npr. definiciju pomorskog prekraja. Prema tom Zakoniku, pomorski je prekraj povreda propisa kojima se ureuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i

lukama, pomorskim objektima hrvatske dravne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnou plovidbe i zatite

ljudskih ivota i okolia, te s prometom na moru. (l. 989.)

22

Takvim odreenjem zakonodavac je ve svojim prvim odredbama utvrdio

osnovne elemente svojstvene prekraju. Ti elementi su:

(a) povreda javnog poretka, drutvene discipline ili druge drutvene vrijednosti

(b) da takva povreda nije zatiena kaznenopravnom prisilom;

(c) propisanost pravnom normom (zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu);

(d) predvienost prekrajnopravne sankcije (kazne ili druge sankcije).

U tom smislu, prekraji su, prvo, povrede odreenih pravnih normi kojima se

zabranjuje ili nalae odreeno ponaanje. Prekraji su ujedno i povrede dutvene

discipline ili drugih drutvenih vrijednosti. Propisivanje odreene povrede drutvene

discipline ili drugih vrijednosti kao prekraj ima za svrhu otklanjanja mogunosti

ugroavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i

drugih drutvenih djelatnosti, miran suivot. Obveza potivanja drutvene discipline i

drugih drutvenih vrijednosti jest obveza koja se mora ispunjavati u civiliziranom i na

pravu zasnovanom drutvu. Za takva protupravna ponaanja propisuju se i

prekrajnopravne sankcije koje se, pod odreenim uvjetima izriu poiniteljima

prekraja.

b r pr r j

11. vije su temeljne vrste prekraja s obzirom na nain njegovog poinjenja.

Naime, prekraj se moe poiniti j j m (komisivni prekraji) i j j m

(omisivni prekraji). U prvom sluaju poinitelj je izvrio radnju koja je pravnom

normom okvalificirana kao prekraj. Prekraj je poinjen neinjenjem kad je poinitelj

propustio sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja (a to je bio pravno

obvezan sprijeiti), ako je takvo proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju

tog djela injenjem. Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti,

osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.

Prekrajni zakon ureuje i jednu posebnu vrstu prekraja produljeni prekraj, za

23

razliku od prolaznog ili trenutnog. r du j pr r j je poinjen kad je poinitelj

poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu

vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu

npr. dranje oruja bez orunog lista, obavljanje obrta bez obrtnice i sl. Na produljeni

prekraj ne primjenjuju se odredbe o stjecaju prekraja.22

c r j m mj p j j pr r j

12. Prekraj je poinjen u vrijeme kad je poinitelj radio ili bio duan raditi, bez

obzira na to kad je posljedica nastupila.

Prema tome, i kod komisivnih i kod omisivnih prekraja izvrenje radnje odnosno

proputanje uzima se kao pravno relevantno za utvrivanje vremena kad je prekraj

izvren.

Trenutak nastupanja posljedice nema za odreivanje vremena izvrenja prekraja

nikakvo znaenje.

Odreivanje vremena poinjenja prekraja je prevano, npr. za prosuivanje koji

propis vrijedi, za raunanje vremena zastare progona, za ocjenu odgovornosti poinitelja i

slino.

Kao mjesto izvrenja prekraja uzima se mjesto gdje je poinitelj radio ili bio

duan raditi i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja. Naelo

je, dakle, da se kao mjesto izvrenja prekraja uzima kako mjesto radnje ili proputanja,

tako i mjesto gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica (teorija ubikviteta).

Hipotetski govorei, mogua su, prema Prekrajnom zakonu, dva ili vie mjesta

22

S obzirom na posljedice prekraja, u teoriji se esto razlikuju materijalni i formalni prekraji. Materijalni su oni prekraji poinjenjem kojih se proizvela izvjesna posljedica po pravno dobro, dok bi formalni prekraji bili oni koji znae nepokoravanje pravnoj normi (prekraj neposlunosti) bez obzira je li time povrijeeno neko pravno dobro (tako npr. Krbek, op. cit., str. 225., Borkovi, op. cit., str. 536.). Ispravno smatra Babac da ovakva podjela prekraja ne moe imati praktinu vanost, pa onda ni opravdanje, s obzirom da se i sam javni poredak, drutvena disciplina i druge drutvene vrijednosti smatraju pravnim dobrom (Babac, B., Upravno postupovno pravo: Odabrana poglavlja, Osijek, 1998., str.

240). To je i razlog to se u Prekrajnom zakonu, kao ni u ranijim zakonima o prekrajima, ne normiraju ove dvije vrste prekraja.

24

poinjenja prekraja, to moe imati za posljedicu istodobnu nadlenost dva ili vie suda

odnosno tijela dravne uprave, u kojem sluaju se primjenjuju ope odredbe tog Zakona o

mjesnoj nadlenosti.

d r upr v ju j pr upr v

13. a bi neka radnja predstavljala prekraj, moraju se njome, prvo, ostvariti sva

obiljeja prekraja. Meutim, to jo uvijek nije dovoljno. Potrebno je da ta radnja bude

protupravna. Iako poinjenje prekraja, u pravilu, znai protupravno djelovanje, ipak

postoje iznimke. Naime, nije nuno da ostvarivanje obiljeja prekraja istovremeno bude

i protupravno. Mogue je da postoje razlozi koji iskljuuju protupravnost. Razlozi koji

iskljuuju protupravnost djelovanja kojim se inae ostvaruju obiljeja prekraja su

situacije u kojima doputujua (permisivna) norma ponitava uinke zabranjujue

(prohibitivne) norme, npr. ako poitelj ostvari obiljeja prekraja djelujui pod prisilom

ili prijetnjom. akle, zakljuak o protupravnosti nekog ponaanja se donosi u dvije faze.

U prvoj se mora utvrditi je li neko ponaanje ispunjava obiljeja prekraja, a u drugoj da

protupravnost nije iskljuena zbog postojanja nekog od razloga iskljuenja

protupravnosti.

Prema Prekrajnom zakonu postoje tri sluaja iskljuenja protupravnosti: nuna

obrana, krajnja nuda, te sila i prijetnja.

d u br

14. Budui da je nuna obrana razlog iskljuenja protupravnosti, nema prekraja

kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko

potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei

protupravni napad.

va su elementa nune obrane: napad i obrana. a bi postojalo iskljuenje

25

protupravnosti, napadom se treba ugroavati ili povrijediti pravom zatieno dobro kao

npr. tjelesna cjelovitost, sloboda, imovina, ast, privatnost, noni mir i dr. Nadalje, napad

mora biti protupravan. rugim rijeima, ne moe postojati pravo na nunu obranu od

zakonitog napada (npr. protiv zakonitog postupanja policijskog slubenika). Na kraju,

napad mora biti stvaran, zbiljski. Ako poinitelj pogreno smatra da postoji napad u tom

se sluaju ne radi o nunoj obrani ve o tzv. pu v j unoj obrani.23 Obrana treba

biti usmjerena na odbijanje napada, ali i razmjerna napadu. rugim rijeima, obrana

mora biti prijeko potrebna da bi poinitelj odbio napad.

Pravo na nunu obranu izvodi se iz dva naela. Prvo je, naelo samozatite prema

kojem nitko nije duan trpjeti povrede svojih pravnih dobara te je ovlaten silom odbiti

napad od njih. rugo je naelo potvrivanja (afirmacije) prava jer se priznavanjem prava

na nunu obranu osigurava prevlast prava nad nepravom.

Prekoraenje nune obrane ne iskljuuje protupravnost (npr. kad je obrana

intenzivnija od napada, ili kad se nastavi nakon to je napad prestao i sl.). Meutim,

poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.

20 Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je

uvijek protupravna. Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje

iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost utjee na krivnju.

d b r j j ud

15. Krajnja nuda je istodobna (neskrivljena) opasnost za neije opravdane

interese koja se moe otkloniti samo poinjenjem djela koja ima obiljeja prekraja. ok

su kod nune obrane u sukobu nepravo i pravo, kod krajnje nude se sukobljavaju dva

opravdana i pravom zatiena interesa (sukob prava i prava). Uvjet za iskljuenje

protupravnosti jest da je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Tako i Prekrajni

23

Radnja poinjena u putativnoj nunoj obrani (lat. puto, mislim, smatram) je uvijek protupravna. Meutim, ona predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje iskljuuju protupravnost, pa ta okolnost utjee na krivnju.

26

zakon (l. 19. st. 1.) propisuje da nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova

propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno

predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je

uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Ako je pri tome uinjeno zlo jednako

onome koje je prijetilo, ne postoji izuzee protupravnosti, ali e se poinitelj osloboditi

od kazne za poinjeni prekraj (l. 19. st. 2.). Ako je poinjeno zlo vee od onoga koje je

prijetilo radi se o prekoraenju krajnje nude, to znai o protupravnom djelovanju za

koje se izrie propisana prekrajna sankcija. Npr. voza da bi izbjegao sudar skrene

vozilom na plonik. Kretanjem vozila po ploniku predstavlja prekraj. Ako su obiljeja

tog prekraja ostvarena radi izbjegavanja sudara, dakle veeg zla, djelo je poinjeno u

krajnjoj nudi, to iskljuuje njegovu protupravnost. Meutim, ako bi u tom primjeru

voza na ploniku udario i ozljedio pjeaka, a time je poinjeno zlo, pretpostavimo, vee

od onoga koje je prijetilo u pitanju je prekoraenje krajnje nude, pa nema iskljuenja

protupravnosti.

Kao to nuna obrana podrazumijeva zbiljski napad, tako i krajnja nuda

podrazumijeva zbiljsku opasnost. Ako poinitelj pogreno dri da postoji opasnost, u

pitanju je pu v r j j ud . jelo poinjeno u putativnoj krajnjoj nudi uvijek je

protupravno, ali zabluda o toj okolnosti, ako je neotklonjiva, iskljuuje krivnju (jer u tom

sluaju ne postoji svijest o protupravnosti).

Na krajnju nudu ne mogu se pozivati osobe koje su dune izlagati se opasnosti,

npr. lijenik ne smije odbiti pomo bolesniku pozivajui se na opasnost od zaraze.

d.c) Sila i prijetnja

16. Prekrajni zakon u l. 20. razlikuje neoodoljivu i odoljivu silu, te prijetnju.

Protupravnost je iskljuena jedino ako poinitelja postupa pod djelovanjem neodoljive

sile (vis absoluta). Neodoljiva sila je izravno iznuivanje nekog ponaanja tako da se

onemoguuje voljno upravljanje njime.

Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili

27

pod djelovanjem prijetnje, pod odreenim uvjetima oslobodit e se od kazne. Sila kojoj

se moglo odoljeti (vis comulsiva) sastoji se u radnji poduzetoj radi iznuivanja nekog

ponaanja koje rtva mora izabrati ako ne eli da joj se dogodi neko zlo. Prijetnja je

najavljivanje nekog zla za sluaj da se netko ne ponaa na eljeni nain. Odoljiva sila i

prijetnja uzimaju se kao neskrivljene opasnosti, a ponaanje poinitelja kao ponaanje u

krajnjoj nudi. U takvim sluajevima primjenjuje se ona odredba Prekrajnog zakona (l.

19. st. 2.) koja poinitelja oslobaa od kazne za poinjeni prekraj, ako je poinjeno zlo

jednako onome koje je prijetilo.

u j

17. a bi postojao pokuaj moraju se ostvariti tri nuna obiljeja: a) mora

postojati namjera zapoinjanja prekraja, b) mora se zapoeti ostvarivanje prekraja, tj.

poduzeti barem neku radnju kojom se ostvaruju pripreme za poinjenje prekraja ili jedno

obiljeje prekraja i c) prekraj ne smije biti dovren, tj. ne smiju se ostvariti sva njegova

obiljeja.

Pokuaj prekraja, u pravilu, nije kanjiv. Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako

je to posebno propisano.24

f ud v

18. Prekrajni zakon odreuje u l. 22. tko moe biti pojedinani poinitelj

prekraja te odreuje tko se smatra sudionikom u poinjenju prekraja. Sukladno tom

Zakonu pojedinani poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem

ili posredstvom druge osobe poini prekraj, dok su sudionici u poinjenju prekraja:

24

Pokuaj kaznenog djela je sasvim drugaije ureeno Kaznenim zakonom. Pravilo da se pokuaj poinjenja prekraja ne kanjava primjereno je prirodi prekraja kao naelno lakeg naruavanja pravnog poretka. Vidi: Josipovi, I., Zakon o prekrajima, Zagreb, 2002., str.37.

28

supoinitelji, poticatelj i pomagatelj.25

Prema Prekrajnom zakonu up j prekraja su dvije ili vie osoba

(poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih

sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja.

Poticatelj je osoba koja drugog potie odnosno nagovara na injenje prekraja

ime i sama doprinosi njegovom poinjenju (intelektualni zaetnik prekraja), premda ne

sudjeluje u samoj radnji poinjenja. Poticanje je kanjivo samo ako je poinjeno s

namjerom. Poticatelj se kanjava kao da je i sam poinio prekraj. Meutim, ako prekraj

uope nije poinjen (neuspjeno poticanje) poticatelj se nee kazniti. Poticanje kao oblik

sudionitva moe imati posebno obiljeje prekraja. Tako se roditelj ili staratelj koji

potie dijete ili tienika na poinjenje prekraja odreenih Zakonom o prekrajima

protiv javnog reda i mira ili propisom donesenim na temelju njega, kanjava za prekraj

novanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana.

Pomagatelj je osoba koja pomae poinitelju prije, za vrijeme ili nakon

poinjenja prekraja. Pomaganje moe biti davanjem savjeta ili uputa kako da se poini

prekraj, stavljanjem poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te

unaprijed obeanim prikrivanjem prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj

poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem. Pomaganje je takoer

kanjivo samo ako je poinjeno s namjerom. Pomagatelj se za razliku od poticatelja moe

blae kazniti nego poinitelj prekraja. Ako prekraj nije poinjen nee se kazniti ni

pomagatelj.

Svaki od supoinitelja odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i

pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. Stvarne ili osobne okolnosti

(iskljuenje protupravnosti, iskljuenje krivnje, ublaavanje kazne ) uzimaju se samo za

onog sudionika kod kojeg postoje.

25

Opravdanost ovakvog odreenja pojedinanog poinitelja i sudionika u poinjenju prekraja je upitna. Poinitelj koji prekraj poini posredstvom druge osobe ne djeluje kao pojedinac nego zajedno s drugom osobom, pa se taj sluaj i razmatra u okviru sudionitva. Takoer i opravdanost odredbe prema kojoj su sudionici supoinitelji, poticatelj i pomaga moe biti dvojbena. ok su poticatelji i pomagai doista sudionici u poinjenju prekraja supoinitelji to nisu. Supoinitelji su samo jedna vrsta poinitelja. Adekvatne su odredbe i u Kaznenom zakonu s jednako dvojbenom opravdanou takvih odredbi. Usp. Novoselec, P.-Bojani, I., Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013., str. 321.

29

g j c j pr r j

19. Stjecaj prekraja postoji kada poinitelj s jednom ili vie radnji poini vie

prekraja za koje mu se istodobno sudi i o kojima nije donijeto rjeenje, a postupak se

vodi pred istim sudom (pluralitet prekraja). Zakon o prekrajima razlikuje dvije vrste

stjecaja: idealni i realni.

Idealni stjecaj postoji u sluaju kad je poinitelj jednom radnjom poinio vie

prekraja. Npr. kada poinitelj obavlja gospodarski ribolov obalnom mreom potegaom

u ribolovnom moru u kojem se nalaze elektrini kabeli i cjevovodi (prekraj iz l. 9.

Zakona o morskom ribarstvu iz 1997.) i to bez povlastice za gospodarski ribolov

(prekraj iz lanka 10. tog Zakona).

Realni stjecaj postoji ako poinitelj s vie radnji poini vie prekraja. Takvo

poinjenje prekraja moe biti u razliito vrijeme i na razliitim mjestima uz ope

pretpostavke stjecaja: da se o tim prekrajima istovremeno sudi, da o njima nije donijeto

presudu i da se postupak vodi pred istim sudom.

Bez obzira da li se radi o idealnom ili realnom stjecaju, sud e za svaki od

poinjenih prekraja utvrditi kaznu prema zakonu, a zatim e za sve te prekraje izrei

ukupnu kaznu. Meutim, Prekrajnim zakonom propisuju se i odreena ogranienja.

Tako, ukupna kazna zatvora ne moe premaiti 120 dana, a ukupna novana kazna

ne moe biti izreena u iznosu veem od dvostruko najvie novane kazne propisane l.

33. Prekrajnog zakona.

h) B j pr r j

20. Novost u pravnoj regulaciji prekraja, uvedena Zakonom o izmjenama i

dopunama Prekrajnog zakona iz 2013. godine, jest tzv. bezmaajni prekraj. Beznaajni

prekraj nije prekraj premda su ostvarena njegova bitna obiljeja. Beznaajni prekraj

30

postoji ako je stupanj ugroavanja ili povrede javnog poretka, drutvene discipline i

drutvenih vrijednosti neznatan zbog ega ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen.

3. KRIVNJA

r v j

21. Naelo krivnje obino se izraava formulom nema kazne bez krivnje (nulla

poena sine culpa), ime se iskljuuje svaki oblik kanjavanja koji bi se zasnovao na

objektivnoj odgovornosti (odgovornosti bez krivnje). Tako glasi i naelo krivnje u

Prekrajnom zakonu.

Prema l. 4. tog Zakona nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe

primijeniti druga prekrajnopravna sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj.

Kod izvrenja prekraja treba u prvom redu postojati krivnja kao osnovni

subjektivni element za kanjavanje. Kod krivnje dolazi do izraaja subjektivna strana

prekraja koja se izraava u subjektivnom odnosu poinitelja prekraja kako prema

prekrajnoj radnji tako i prema posljedici.

Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv,

koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti

svjestan da je njegovo djelo zabranjeno. akle, tri su kumulativna uvjeta postojanja

krivnje poinitelja, i to: (1) ubrojivost, (2) postupanje s namjerom ili iz nehaja i (3) svijest

o protupravnosti djela

b) Ubrojivost

22. Prvi sastojak krivnje poinitelja jest njegova ubrojivost. Ubrojivost je posebno

duevno stanje poinitelja prekraja koje se sastoji kako u mogunosti shvaanja znaenja

31

svojeg postupanja tako i u mogunosti vladanja svojom voljom. Uraunljiva je samo ona

osoba koja prema svojim duevnim osobinama moe shvatiti znaenje svojeg postupanja

i moe vladati svojom voljom. Prekrajni zakon polazi od toga da je poinitelj prekraja u

normalnim okolnostima ubrojiv pa ne definira ubrojivost nego neubrojivost. Prema

zakonskoj definiciji (l. 26.) neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih

obiljeja prekraja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije

mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti,

nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge duevne smetnje. Neubrojiva osoba nije

kriva jer nije sposobna za krivnju, pa se prema njoj ne moe ni primijeniti

prekrajnopravna sankcija. Neubrojivost se utvruje u postupku, te se i protiv neubrojive

osobe pokree prekrajni postupak. Ubrojivost se ne utvruje apstraktno, nego uvijek u

odnosu na konkretan prekraj, pa je mogue da ubrojivost bude iskljuena za jedan, ali ne

i za drugi prekraj.

U Prekrajnom zakonu postoji i institut u znatnoj mjeri smanjena ubrojivosti,

kao razlog za blae kanjavanje (ako nije samoskrivljena).26

23. Samoskrivljana neubrojivost. Za ocjenu ubrojivosti mjerodavno je vrijeme

poinjenja prekrajne radnje (tempore criminis). Izuzetak od tog pravila predstavlja sluaj

samoskrivljene neubrojivosti odnosno odgovornosti za tzv. actiones liberae in causa

(radnju slobodnu u uzroku). To znai da ako poinitelj nije bio ubrojiv u vrijeme

poinjenja prekraja, ali je sam skrivio to stanje, momenat ocjene njegove ubrojivosti se

premjeta u prethodni stadij, tj. u vrijeme koje je prethodilo njegovoj samoskrivljenoj

neubrojivosti. Zato je Prekrajni zakon propisao da se ne smatra neubrojivim poinitelj

prekraja koji se u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja svojom krivnjom

doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao

vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme

kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio,

odnosno namjere kada je propisano kanjavanje samo za namjeru.

26

Sudska praksa je stvorila kategoriju nebitno smanjena uraunljivost, koja se smatra samo

olakotnom okolnou, koja sama po sebi ne opravdava ublaavanje kazne.

32

c) Namjera i nehaj

24. Prekrajni zakon prvo propisuje da se prekraj moe poiniti svjesnim ili

nesvjesnim nehajem, odnosno izravnom ili neizravnom namjerom, a zatim definira ta dva

nehaja, odnosno te dvije namjere.

Svi oblici krivnje imaju dva elementa: intelektualni i voljni odnosno svijest o

svom djelu i volja da se ono poini. Oba se elementa mogu stupnjevati, pa ovisno o tome

postoje blai i tei oblici krivnje.

Namjera (dolus) je tei oblik krivnje. Poinitelj postupa izravnom namjerom

(dolus directus) kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje. Poinitelj

postupa neizravnom namjerom (dolus eventualis) kad je svjestan da moe poiniti

prekraj pa na to pristaje. Razlika izravne i neizravne namjere je, dakle, i u intelektualnoj

i u voljnoj komponenti. Zbog specifinosti u voljnom elementu, neizravna namjera

(pristajanje na prekraj) je blai oblik krivnje od izravne namjere (htjenje poinjenja

prekraja).

Nehaj je u odnosu na namjeru blai oblik krivnje jer poinitelj ini prekraj iz

nepanje. Nehaj moe biti, reeno je, svjesni i nesvjesni. Poinitelj postupa svjesnim

nehajem (lat. luxuria, obijest, razuzdanost) kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali

lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. U pitanju je

pretjerano odnosno neopravdano samopouzdanje. Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem

(lat. negligentia, nemarnost, bezbrinost) kad nije svjestan da moe poiniti prekraj iako

je prema svojim osobinim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te

mogunosti. Kod nesvjesnog nehaja potuno izostaje voljna komponenta27.

Tee je u praksi razlikovati neizravnu namjeru od svjesnog nehaja. To iz razloga

to im je intelektualna komponenta potpuno ista (svijest o mogunosti poinjenja

prekraja). Razlikuju se u voljnoj komponenti (da li poinitelj pristaje na prekraj

27

Meutim, iz toga se ne moe tvrditi da je svjesni nehaj uvijek tei, a nesvjesni nehaj blai oblik krivnje. Poinitelj koji postupa s nesvjesnim nehajem moe zato to ni ne zapaa opasnost pokazivati veu ravnodunost prema dobrima drugih pa zasluivati i tei prijekor od poinitelja koji je svjestan te opasnosti pa i neto poduzima da je smanji. Novoselec, P., Bojani, I. Opi dio kaznenog prava, Zagreb, 2013. str. 251. .

33

neizravna namjera ili na njega ne pristaje ve lakomisleno smatra da do njega nee doi

ili da e ga moi sprijeiti svjesni nehaj)

Polazei od toga da se mnogo prekraja (osobito oni sitniji) ini iz nehaja,

zakonodavac je u interesu potpunog ouvanja drutvene discipline prihvatio kao naelo

da je za odgovornost za prekraj dovoljan nehaj poinitelja kao blai oblik krivnje.

Namjera se trai samo ako propis o prekraju (dakle, bilo koji propis kojim je mogue

normirati prekraje) odreuje da e se kazniti samo za namjeru.

d) Svijest o protupravnosti djela

25. Svijest o protupravnosti je poiniteljevo znanje da je njegovo djelo

zabranjeno. Ako poinitelj nije znao i nije mogao znati da je njegovo djelo zabranjeno

bio je zabludi o protupravnosti djela (error iuris). Svijest o protupravnosti djela je trei

uvjet krivnje, pa zabluda o protupravnosti djela moe pod odreenim pretpostavkama

iskljuiti krivnju poinitelja ili barem krivnju ublaiti. Zabluda o protupravnosti djela

iskljuuje krivnju jedino ako je opravdana odnosno, prema zakonskoj terminologiji,

neotklonjiva.

U tom smislu i Prekrajni zakon (l. 30.) propisuje da nije kriv poinitelj prekraja

koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekog njegovog zakonom ili drugim

propisom odreenog obiljeja. Meutim, ako je poinitelj sam kriv za svoju zabludu

(barem iz nehaja), kriv je i za prekraj. Zabluda o protupravnosti ne iskljuuje krivnju ako

bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o

poinitelju koji je s obzirom na svoje znanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s

odgovarajuim propisom.

Prekrajni je zakon time napustio staru koncepciju prema kojoj nepoznavanje

propisa kojim je prekraj predvien ne ispriava ( ignorantia iuris nocet -

nepoznavanje prava kodi, ili ignorantia iuris neminem excusat - nepoznavanje

34

prava nikoga ne ispriava).28

Isto tako, nije kriv poinitelj prekraja koji je u vrijeme poinjenja djela pogreno

smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo doputeno da su one stvarno

postojale (zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost). Za razliku od zablude o

biu prekraja (error iuris), ovdje je u pitanju zabluda o injenicama (error facti).

U suvremenom prekrajnom pravu, pa tako i u Prekrajnom zakonu naputena je

dihotomija zabluda na zabludu o pravu i zabludu o injenicama. Obe zablude, ako su

opravdane, iskljuuju krivnju. Ta je dihotomija ranije bila opravdana jer je pravne

posljedice (iskljuivanje krivnje i odgovornosti za prekraj) imala u pravilu jedino

zabluda o injenicama, dok zabluda o protupravnosti u pravilu nije iskljuivala krivnju ni

odgovornost za prekraj.

4 J O C J

r pr r j pr v h c j

26. Pod prekrajnopravnim sankcijama razumijevaju se sve dravne mjere

izreene u prekrajnom postupku poiniteljima prekraja koje se sastoje u gubitku ili

ograniavanju njihovih prava. Prekrajni zakon odreuje u l. 5. vrste prekrajnopravnih

sankcija koje se mogu propisati za poinjenje pojedinih prekraja. S obzirom na injenicu

da se prekraji mogu propisivati i zakonom i odlukom predstavnikog tijela jedinice

podrune (regionalne) i lokalne samouprave, to je Prekrajni zakon posebno odredio koje

se prekrajnopravne sankcije mogu odrediti za prekraje propisane zakonom, a koje

sankcije za prekraje propisane drugim propisima.

Prekrajnopravne sankcije za prekraje propisane zakonom su kazne (novana

28

Suvremeni propisi o prekrajima postali su brojni i nepregledni. Ponekad ovisi o tumaenju zakona odgovor na pitanje je li neko djelo prekraj. Poveanja pokretljivosti dovodi do toga da se ljudi nau u kulturnim sredinama ije su im pravne norme nepoznate. Stoga je na Prkrajni zakon na realniji i primjereniji nain regulirao pitanje pravne zablude.

35

kazna i kazna zatvora), mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), zatitne mjere i

odgojne mjere. Za prekraje propisane drugim propisima kao prekrajnopravna sankcija

moe se propisati samo novana kazna.

Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija zakonom ili drugim propisom odreuje

se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne moe biti propisana niti izreena,

odnosno primijenjena u neodreenoj visini i na neodreeno vrijeme.

U propisivanju sadraja prekrajnopravnih sankcija za pojedine prekraje i naina

njihove primjene treba voditi rauna o naelu razmjernosti sankcije i poinjenog

prekraja, bez prouzroenja suvinih tjelesnih i duevnih patnji, neovjenog postupanja

ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva ili cjelovitosti linosti. U

prekrajnom pravu treba implementirati meunarodno priznate standarde u zatiti

ljudskih prava.

b Op vrh pr r j pr v h c j

27. Propisivanje, izricanje i primjena prekrajnopravnih sankcija openito imaju

dvije svrhe: generalnu prevenciju i specijalnu (individualnu) prevenciju. Generalnom

prevencijom se utjee na formiranje ope svijesti u javnosti da svi graani potuju pravni

sustav i da nitko ne poini prekraj. Specijalna (individualna) prevencija sastoji se u

odvraanju poinitelja od buduih prekraja. Uz opu svrhu, svaka prekrajnopravna

sankcija ima i svoju posebnu svrhu.

c) Kazne

28. Prekrajni zakon predvia dvije vrste kazni: novanu kaznu i kaznu zatvora.

Kazna zatvora ne moe se propisati kao jedina kazna za odreeni prekraj. akle, ili se

moe propisati za odreeni prekraj samo novana kazna ili alternativno novana kazna i

kazna zatvora.

36

Uvaavajui opu svrhu prekrajnih sankcija, svrha kanjavanja je, prvo, da se

izrazi dutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, zatim da se utjee na poinitelja i sve

ostale da ubudue ne ine prekraje. Primjenom propisanih kazni utjee se na svijest

graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te

pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja.

c v

29. Prekrajni zakon utvruje minimalni i maksimalni iznos kao raspon unutar

kojega je mogue propisati novanu kaznu.

Tako je propisano da se novana kaznana ne moe zakonom propisati niti izrei u

iznosu manjem od 100,00 kuna niti veem od 50.000,00 kuna za fizike osobe, odnosno

iznosu manjem od 2.000,00 kuna niti veem od 1.000.000,00 kuna za pravne osobe.

Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrine (regionalne)

samouprave, novana kaznana se ne moe propisati niti izrei u iznosu manjem od

100,00 kuna niti veem od 2.000,00 kuna za fizike osobe, a za poinitelja prekraja

pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od

500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna.

Prisutne su izvjesne posebnosti u odreivanju minimalnog i maksimalnog iznosa

unutar kojeg raspona se moe propisivati novana kazna u sljedeim sluajevima:

a) kad je poinitelj odreenih prekraja obrtnik odnosno fizika osoba koja

obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je poinjen prekraj u vezi obavljanja obrta

odnosno druge samostalne djelatnosti (300 kuna do 5.000 kuna),

b) za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih

bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja

na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih

komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke

raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama

ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za

37

graevinu (do dvostrukog iznosa opeg maksimuma odnosno do 1.000.000 kuna za

fiziku osobu s tim da novana kazna moe iznimno biti propisana u postotku prema

povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom donje i gornje granice novane kazne),

c) za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se

moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.

c.b) Kazna zatvora

30. Kazna zatvora, kao najstroa prekrajnopravna sankcija, moe biti propisana

samo zakonom. Kazna zatvora moe se propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana

do najdulje trideset dana, a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.29 Za prekraje

nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i

teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna

zatvora do devedeset dana.

Kaznu zatvora moe izrei samo sud, a izrie se na pune dane.

d) Mjere upozorenja

31. Mjere upozorenja su prekrajnopravne sankcije koje se svode na upozorenje ili

opominjanje poinitelja. To su opomena i uvjetna osuda. ok opomena, kao vrsta

prijekora, predstavlja ipak samo upozorenje poinitelju da se ubudue kloni prekraja bez

izricanja kazne, uvjetna osuda predstavlja upozorenje pojaano prijetnjom kazne. Mjere

upozorenja se razlikuju od kazne po tome to ne predstavljaju nikakvo izravno zlo za

poinitelja, ve se zlom (izvrenjem kazne) samo prijeti, ali i to samo kod uvjetne osude.

Mjere upozorenja spadaju u tzv. admonitivne sankcije (od lat. admonitio, opomena).

29

Tako je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 79/07.) propisano da e se kaznom zatvora do 60 dana ili novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kazniti za prekraj stranac koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (l. 204.).

38

Opomena je mjera upozorenja koja se sastoji u prijekoru upuenom poinitelju

zbog poinjenog prekraja, ako se istodobno s obzirom na sve okolnosti moe zakljuiti

da e se svrha prekrajnopravnih sankcija postii i bez kanjavanja. Opomena je

prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema

poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00

kuna. Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako se za svako od

tih djela steknu navedeni uvjeti.

Uvjetna osuda je takva vrsta prekrajnopravne sankcije koja se sastoji od

izreene kazne zatvora za poinjeni prekraj, s tim da se ta kazna nee izvriti ako

poinitelj u odreenom roku ne poini novi prekraj. Vrijeme na koji se moe odgoditi

izvrenje kazne zatvora uvjetnom osudom, prema Prekrajnom zakonu, ne moe biti

krae od tri mjeseca ni dulje od jedne godine. Novana kazna se ne moe izrei uvjetno.

Sud uz uvjetnu osudu moe poinitelju narediti i posebne obveze, kao npr. da u

odreenom roku popravi tetu poinjenu prekrajem, lijeenje ili nastavak lijeenja koje

je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za

poinjenje novog prekraja, zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja,

koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog prekraja i druge obveze koje su

primjerene s obzirom na poinjeni prekraj. Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne

i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.

Uvjetna osuda je nova mjera u hrvatskom prekrajnom pravu, uvedena Zakonom

o prekrajima iz 2002. (dok bi opomena mogla odgovarati dosadanjem ukoru iz biveg

Zakona o prekrajima iz 1973. godine).

Svrha opomene je da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s

obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnih

sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju

prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekrajnih

sankcija izricanjem kazne zatvora bez njezina izvrenja. akle, kod mjera upozorenja

dominantna svrha je specijalna prevencija, to znai da se ove prekrajne sankcije

prilagoavaju poiniteljevoj linosti.

39

Z mj r

32. Temelj i opravdanje zatitnih mjera jest opasnost da e poinitelj nastaviti

poinjenje prekraja. Zato je temeljna svrha zatitnih mjera da se njihovom primjenom

otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili potencijalno djeluju na poinjenje novog prekraja.

Stoga u prekrajnom pravu zatitne mjere i nemaju karakter kazne, ve se propisuju uz

kaznu ili drugu prekrajnu sankciju. Zatitne mjere mogu biti propisane samo zakonom.

Kao posebna vrsta prekrajnopravne sankcije, zatitna je mjera preventivnog

karaktera. Objektivno sprijeava ili barem smanjuje mogunost poinitelju prekraja da

ponovno poini istovrsni prekraj.

Prekrajnim zakonom odreene su vrste zatitnih mjera koje se mogu propisati

zakonom (l. 50.). To su: obvezno lijeenje od ovisnosti; zabrana obavljanja odreenih

dunosti ili djelatnosti zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj

osobi; zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija; zabrana poslovanja s

korisnicima dravnog i lokalnog prorauna; zabrana upravljanja motornim vozilom. Ove

se zatitne mjere mogu propisati u trajanju od najmanje jednog mjeseca do najvie dvije

godine.

Prekrajnim zakonom nije iscrpljen popis moguih zatitnih mjera, ve je

preputeno posebnim zakonima kojima se normiraju prekraji i propisuju sankcije za njih

da se mogu propisati i druge vrste zatitnih mjera, s ogranienjem, da njihovo trajanje

moe biti od najmanje jednog mjeseca do najvie godinu dana.

U izricanju zatitne mjere vrijedi r mj r . To znai da se zatitna

mjera ne smije se izrei ako nije u razmjeru s teinom poinjenog prekraja i prekraja

koji se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.

Prekrajnim zakonom ureuju se sluajevi kad se svaka od tih mjera moe

primijeniti, te posebno najkrae i najdulje trajanje svake od tih mjera (l. 53. do 58.).

Zatitnu mjeru moe primijeniti samo sud. Sukladno Prekrajnom zakonu zatitne

mjere ne mogu biti propisane kao obavezne.

40

f) Odgojne mjere

33. Odgojne mjere su prekrajnopravne sankcije koje mogu biti primijenjene

samo prema maloljetnicima, dakle, prema osobama starijim od 14 a mlaim od 18 godina

ivota.To su: sudski ukor, posebne obveze i upuivanje u centar za odgoj. Prekrajni

zakon ureuje odgojne mjere u okviru poglavlja IX. koji nosi nsalov Primjena

materijalnopravnih odredbi ovog Zakona prema maloljetnim poiniteljima prekraja (l.

63. do 75.), pa e se i u ovoj knjizi odgojne mjere razmatrati u okviru te teme.

5 J J O H C J

a) Izbor vrste i mjere kazne

34. Naelo individualizacije kazne uzima se kao naelo pri odmjeravanju kazne

poinitelju prekraja odnosno pri izboru vrste i mjere kazne. Izbor vrste i mjere kazne

poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni

prekraj. Prekrajni zakon trai da se pri odreivanju vrste i mjere kazne uzimaju u obzir

osobito: stupanj krivnje, opasnost djela i svrhe kanjavanja. Odreujui vrstu i mjeru

kazne koju e primijeniti, sud uzima u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i

mjeri bude laka ili tea za poinitelja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito pobude

iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja (npr. je li poinitelj prekraja u

povratu), njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i

osobnih prilika koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Naravno, pri odmjeravanju

prekrajne kazne mogue je uzimati u obzir i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja

na to da izreena kazna bude stroa ili blaa.

41

b r p mj v

35. Nain prisilne naplate novane kazne, trokova prekrajnog postupka i

oduzeta imovinska korist ureeno je l. 34. Prekrajnog zakona. Pravilo je da se novana

kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist, ako nije u roku

odreenom odlukom o izricanju novane kazna plaena u cijelosti ili djelomino,

naplauje prisilno.

Novana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomino naplaena

ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit e

se radom za ope dobro osuenoj fizikoj osobi.

Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri svojom krivnjom u

roku koji je za to odreen, novana kazna zamijenit e se kaznom zatvora (supletorni

zatvor - od lat. suppleo, zamijeniti).

U pravilu je rad za ope dobro obligatoran stadij u naplati novane kazne. To

znai da, ako bi poinitelj prekraja (kanjenik) pristao na zamjenu novane kazne radom

za ope dobro na slobodi, sud nije moga odrediti supletorni zatvor nego je morao provesti

takvu zamjenu novane kazne. Dvije su iznimke od tog pravila. Prvo, ako teina

prekraja i osobine linosti osuenika ukazuju da zamjena radom za ope dobro na

slobodi nee ostvariti svrhu kanjavanja, osueniku fizikoj osobi neplaena novana

kazna iznad 2.000,00 kuna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora. Druga je iznimka je

kada okrivljenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije

uplatio novanu kaznu u roku odreenom odlukom o prekraju, novana kazna odmah e

se zamijeniti kaznom zatvora.

Neplaena novana kazna zamijenit e se na nain da se svakih zapoetih tristo

kuna novane kazne zamijeni s dva sata rada za ope dobro odnosno jednim danom

zatvora, pri emu rad za ope dobro ne smije biti krai od est sati niti dulji od 240 sati, a

zatvor ne smije biti krai od tri dana ni dulji od 60 dana.

42

Plati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje

rada za ope dobro ili kazna zatvora e se obustaviti. U sluaju djelominog plaanja,

izvrit e se samo preostali dio rada za ope dobro odnosno kazne zatvora.

Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.

Ako odluku o prekraju nije donio sud, odluku o zamjeni novane kazne donijet

e nadleni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekraju.

c b v j

36. Sud moe poinitelju prekraja odmjeriti kaznu ispod propisane najnie mjere

odreene vrste kazne kad to zakon izriito propisuje ako ustanovi da se s obzirom na

postojanje posebno izraenih olakotnih okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio s

oteenikom, ako mu je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu

prekrajem svrha kanjavanja moe postii i blaom kaznom od propisane.

Ovako ublaena kazna ne moe biti manja od opeg zakonskog minimuma za tu

vrstu kazne.

d) O b j d

37. Sud e osloboditi od kazne poinitelja kad to zakon izriito propisuje.

Sud moe osloboditi od kazne poinitelja:

a) kad ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje

nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja,

b) kad je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili naknadio tetu koju je njime

prouzroio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog ijeg neplaanja odnosno

neispunjenja je pokrenut prekrajni postupak,

c) kad se pomirio s oteenikom i naknadio tetu.

43

J J O O OB

JO ZJ D BJ

38. Uz fizike osobe, i pravne osobe mogu biti odgovorne za prekraj. Pravna

osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o

prekraju. Pravna osoba odgovara za prekraj neovisno o odgovornosti odgovorne osobe

u toj pravnoj osobi. Prekrajni zakon (l. 60. st. 3.) izrijekom propisuje da e sud utvrditi

prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili

stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko

je odgovorna osoba.30

Propisom o prekraju moe se propisati prekrajna odgovornost samo pravne

osobe ili prekrajna odgovornosti i pravne osobe i njezine odgovorne osobe.

Odgovornom osobom se smatra osoba kojoj je povjeren odreeni krug poslova u

pravnoj osobi, kao i druga osoba koja je ovlatena postupati u ime pravne osobe, odnosno

osoba koja u tijelima dravne vlasti ili tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave obavlja odreene dunosti. Propisom o prekraju moe biti odreeno koja

odgovorna osoba odgovara za prekraj.

Pravna osoba odgovara za prekraj poinjen radnjom ili pr pu j m d r

odgovorne osobe u pravnoj osobi. Nije nuno da odgovorna osoba svojom radnjom u ime

pravne osobe poini prekraj koji se pripisuje pravnoj osobi. Naime radnju prekraja

esto ine osobe koje jesu zaposlenici pravnih osoba ali nisu odgovorne osobe.

Pre