Prezentacija Za Lukove (1)

8/18/2019 Prezentacija Za Lukove (1)

1/85


2/85

LUKOVI I SV ODOVI

GREDE

OKVI RI

RAZUPORE

OVJEŠENE STRUKTURE

VI SEĆI SUSTAVI

OVJEŠENE STRUKTURE

VISEĆI SUSTAVI

GREDE

OKVI RI

RAZUPORE

LUKOVI I SV ODOVI

LUKOVI I SVODOVI

GREDE

OKVIRI

RAZUPORE

V

I . P R E D A

V A N J E

M O S T O V I 2. travnja 2008.

NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA

Obrađ eno na

II. predavanju


3/85

NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA

V

I . P R E D A

V A N J E


NOSIVA STRUKTURANosivi dio mosta koji preuzima sva opterećenja s prometne

podloge i sva druga djelovanja te ih preko zapreke koja sepremošćuje prenosi u tlo

U pojedinom mostu može postojati jedna nosiva struktura ili višeistih ili različitih

Uz glavni nosivi sustav u istom mostu mogu se pojaviti i dodatni(primjer luka iznad kojeg je gredna konstrukcija)

V

I . P R E D A

V A N J E



4/85

LUKOVI I SVODOVI

SVOD – zakrivljena ploča LUK – zakrivljeni štap

N O S I V E

S T R U K T U R E M O S

T O V A


RAZLIKA SVODA I LUKA


5/85

LUKOVI I SVODOVI

Tlačnim naprezanjima prenose do temelja sva djelovanja koja

preuzimaju Momenti savijanja se javljaju tek kad se spojnica rezultantiunutarnjih sila u svakom presjeku (tlačna linija) ne podudaras osi luka ili svoda

N O S I V E


T O V A


TEMELJNO SVOJSTVO LUKOVA I SVODOVA

Zoran shematski

prikaz tlač ne linijekroz dva ljudska

tijela prema


6/85

LUKOVI I SVODOVI

Onaj gdje se os najviše

moguće poklapa satlačnom linijom

Lakše se postiže za maliodnos P/G jer se zarazličite kombinacije

opterećenja dobivajurazličite tlačne linija

N O S I V E


T O V A


OPTIMALAN ODABIR OSI

a b

s

a b

s

a

bs s

s

s

s 1s 2

a

b

a

c

b

d

s

1. 2.

3. 4.

as b

a

s

b

a

c

b

d

s

a

c

b

d

s

a

b

1

1

2

2

Primjeri granič nih oblika

tlač nih linija za različ ite sheme opterećenja i

različ it razmještaj

zglobova i poluzglobova


7/85

GRADIVA ZA LUKOVE: Dobro otporna na tlačna naprezanja: prirodni i umjetni kamen,

beton i armirani beton Lukovi od metala, pa čak i od drveta

RASPONI: Iizmeđu 50 i 300 m Moguće i do 500 m

IDEALNI ZA: Uvale, duboke

kanjone, morsketjesnace - lukovi u

svojim osloncimapredaju znatnehorizontalne potiskepa zahtijevaju dobrunosivost tla

LUKOVI I SVODOVI

N O S I V E


T O V A



8/85

GRAĐENJE: PRIJE: ogromne i skupe o tlo oslonjene skele DANAS: - prvenstveno slobodnom konzolnom gradnjom

- zakretanjem lučnih polovica iz vertikalnog položaja

- montažna gradnja

LUKOVI I SVODOVI

N O S I V E


T O V A


1 4 1 , 2

5

116,006,0


9/85

Statički sustaviDVIJE SKUPINE: JEDNOSTAVNI - osnovni prijenossila u glavnom rasponu se odvijapomoću luka, a ostali dijelovi

konstrukcije imaju sekundarnunamjenu

Upeti, jednozglobni,dvozglobni, trozglobni

SLOŽENI - u osnovni prijenos

sila je uključena i kolničkakonstrukcija ili drugi dijelovipomosta (greda + luk)

Gipki lukovi s krutimgredama, kruti lukovi s krutimgredama, lukovi s zategom,lukovi s vješaljkama, lukovi spreuzetim potiskom,rešetkasti lukovi, lukovi

stijene

L U K O V I I S

V O D O V I


UPETI LUK40 - 300 m

11 3

3

2

2 presjeci 1-1 2-2 3-3

I > I ili I = konstantat p

ELASTICNO UPETI LUK40 - 150 m

DVOZGLOBNI LUK80 - 200 m

TROZGLOBNI LUK60-120 m

UPETI LUK S

80-200 m

LUCNI ZIDOVI (DISKOVI)40-100 m

UPUŠTENIM KOLNIKOM

SKI CA SKLOPASTATI ČKI SUSTAV

OPTI MALNI RASPONI


10/85

Najjednostavniji, klasični statički sustav, najčešće se koristiPRIJE: klasični zidani i kameni mostovi

DANAS: masivni lukovi većeg rasponaTrostruka statička neodređenost

Osjetljivi na:TemperaturnepromjeneSlijeganja tla

Pogodni za:Izvedbu slobodnimkonzolnim postupkom

Konstantan ili promjenjivpoprečni presjek

Statički sustavi

L U K O V I I S

V O D O V I


UPETI LUKOVI

204

332,5 m

2 8 ,

6

Most Usagawa u Japanu


11/85


12/85

Lukovi s jednim zglobom u tjemenu

Statički sustavi

L U K O V I I S

V O D O V I


JEDNOZGLOBNI LUKOVI

MANA veliki momenti upetosti – skupo temeljenje

Koriste se kao privremeni sustavi tijekom gradnje, a kasnijese zglob zatvara

ZGLOB


13/85

Jedanput statički neodređeniZglobovi najčešće u petamaKonstantnog presjeka ili stanjeni prema petama – srpasti lukovi

Statički sustavi

L U K O V I I S

V O D O V I


DVOZGLOBNI LUKOVI

PREDNOST manja osjetljivost na dodatne utjecaje: promjene

temperature, slijeganja i zakretanje oslonaca, puzanja i

skupljanja betona

ZGLOB ZGLOB


14/85

Statički određeni sustavi sa zglobovima u tjemenu i osloncimaKonstantan poprečni presjek ili stanjen uz zglobove a zadebljan

uz bokove

Statički sustavi

L U K O V I I S V O D O V I


TROZGLOBNI LUKOVI

Most Alexandra III. iz1900. lijep je primjer

trozglobnog luka

PREDNOSTI eliminacija nepovoljnih

dodatnih utjecaja jednostavna mogućnost

reguliranja napona prešamaMANA

zglob u tjemenu

ZGLOB ZGLOB

ZGLOB


15/85

Uspravno položena ravna ploča u obliku luka sa zakrivljenimdonjim, a ravnim donjim rubom

U poprečnom smjeru u paru ili više njih sa kolničkom pločompovrhMogu zajedno sa krilima tvoriti jedinstvenu strukturu

Statički sustavi



LUKOVI STIJENE

Most Eubillas u Španjolskoj


16/85

165.00

52.80 177.00 55.50 55.50 55.50 51.80

448.00

Metalne strukture, uu novije vrijeme i

armiranobetonskeSpregnute rešetke

- gornji i donji pojasluka je puna ploča

Očekuje se danjirazvitak za lukovevrlo velikih raspona

Statički sustavi



REŠETKASTI LUKOVI

Vijadukt Gabarit u Francuskoj


17/85

Ujedinjeni nosivi sustavi grede i lukaRAZNOLIKOST U ODNOSIMA KRUTOSTI

Maillartovi lukovi, Langerova greda, kruti luk sgipkom gredom, kruti luk i kruta greda

Statički sustavi



LUKOVI POVEZANI GREDOM

57.50 135.50 58.00 55.00

306.00

Željezni č ki most prekoSave u Zagrebu


18/85

MaillartoviMaillartovi lukovilukovi - gipki poligonalni lukovi s krutim gredama iznad- lagani luk se gradi na skeli i nosi stalni teret

vlastite težine i grede koja preuzima ostaladjelovanja LangerovaLangerova gredagreda - gipki luk nad krutom gredom

- potisak luka se predaje u gredu- tanka greda tako premošćuje veće raspone

Kruti luk s gipkom gredom kao zategomKruti luk s gipkom gredom kao zategom - dvozglobni lukovi s kojihu visini zglobova zatega preuzima potisak

Kruti luk i kruta gredaKruti luk i kruta greda - višestruko statički neodređen- prikladan za konzolnu gradnju čitavog

sklopa odjednom Krut luk s dolje smjeKrut luk s dolje smješštenom krutom gredomtenom krutom gredom - mogu biti međusobno povezani kosim

zategama – Nilsenovi lukovi




Statički sustavi


19/85

gipki luk nad krutom gredom

kruti luk sgipkom gredom L U K O V I I S V O D O V I


Statički sustavi



20/85

Polulukovi u razini tjemena međusobno povezani zategomVrsta konzolnih lukova

Ne predaju potisak u tlo nego samo vertikalno opterećenje

Statički sustavi



LUKOVI S PREUZETIM POTISKOM

PRIKLADNI ZA Dispozicije sa većim središnjim otvorom i dvostruko manjim

rubnim otvorima

Pliće lukove u ravni

čarskim krajevimaNEDOSTATAK

zglob u tjemenu


21/85

Lukovi s kosim stupovima pomostaOblik luka blizu razupori

Hennebiqueovi sustavi velike spljoštenosti nalik grednimmostovima

Statički sustavi



OSTALI LU Č NI MOSTOVI


22/85

KOLNI K GORE

UPUŠTEN KOLNI K

KOLNI K DOLJE

Tipovi konstrukcije



PREMA POLOŽAJU KOLNIKA


23/85

Savijene pune ploče u monolitnojizvedbi ili sastavljene od manjihkomada (stari mostovi odprirodnog kamena ili opeke)

Savijeni puni štapoviRrebrasti svodovi Lukovi stijeneSandučasti ili olakšani lukoviSpregnuti lukoviRešetkasti lukovi



Tipovi konstrukcije

PREMA TIPU KONSTRUKCIJE NOSIVE STRUKTURE

Visina presjeka

KOMORE

KOMORE

SANDUCASTIS TRI

LUKOVI

SANDUCASTIS DVIJE

SANDUCASTIRAZDVOJENI

RAZDVOJENI

"I" PRESJEKALUKOVI

RAZDVOJENI

LUKOVIPUNI

DVOSTRUKISVOD

PUNISVOD

h/b = 1 do 1,5

L = 100 do 200 mh = (1/50 do 1/70) L

h = (1/50 do 1/100) LL = 150 do 250 m

L = 200 do 400 mh = (1/50 do 1/100) L

b>L/30

b>L/30b>L/25

h

u tjemenu

u tjemenuu peti

2 0 -

3 0

20-30

h

h

b

h = (1/60 do 1/100) L

visina h u tjemenu luka:L = 40 do 100 m

h = (1/40 do 1/60) L

L = 40 do 100 mh = (1/60 do 1/100) L

L = 40 do 100 mh = (1/40 do 1/60) Lh/b=1 do 2

h/b=2 do 2,5h = (1/40 do 1/60) LL = 70 do 150 m

b>L/30

b

20-30 h

b

h

1/15L

h

h

(veci rasponi)

(u tjemenu)

(manji rasponi)

Raspon luka u mPRESJEKA

SKICA POPRECNOG


24/85

Most Wanxiang prekorijeke Yangze u Kinirekordnog raspona –armiranobetonski luks krutom armaturomod č eli č nih cijevi



Tipovi konstrukcije


3,8

16,0 m

7 ,

0

3,83,8 3,8

PRESJEK LUKA


25/85



Tipovi konstrukcije


Tonkovi ć ev most preko Krke u Skradinu– č eli č ni č etvrtasti profili luka starog mosta su ispunjeni betonom


26/85

Oblik luka

Intrados – linija donjeg ili unutrašnjeg ruba svoda Ekstrados – linija gornjeg ili vanjskog ruba svoda

Os svoda – linija koja prolazi raspolovnicama debljine svoda ilinjegovim težištem Tlač na linija – spojnica hvatišta rezultanata unutrašnjih sila u

svakom presjeku (zbog promjenljivosti djelovanjavalja analizirati i porodicu ili snop tlačnih linija)



TEMELJNE LINIJE LUKA ILI SVODA

f

d

temelj luka

p

os luka

raspon luka L

i n t r a

d o s e k

s t r a

d o s

r

i

strelicaluka

peta

debljinaluka d

d t

otvor luka L

tjeme luka


27/85

15 1

4 13

16

1

7

19

111

113

115

fL

L

f

STATIČKI OPTIMUM: poklapanje osi s tlačnom linijom OBLIKOVNI OPTIMUM: skladno i kontinuirano pružanje linija intradosa

i ekstradosa, njihovi međusobni odnosi i odnosisa linijama terena i dijelova pomosta KONSTRUKCIJSKI OPTIMUM: linije koje omogućuju što jednostavniju

izvedbu i što bolje djelovanje strukture EKONOMSKI OPTIMUM: oblik koji zahtijeva najmanji skupni utrošak

Pri oblikovanju tih linija treba težiti statičkom, oblikovnom,konstrukcijskom i ekonomskom skupnom optimumu!



Oblik luka

OPTIMALNI ODNOSI


28/85

SPLJOŠTENOST LUKA – ODNOS f/L: polukružni ili puni lukovi – f = L/2 (stari kameni mostovi)

spljošteni lukovi – f ‹ L/2 (suvremeni mostovi) nadvišeni lukovi – f › L/2 (gotski luk, šiljati luk)

OPTIMALNI OBLICI SU ZA SPLJOŠTENOSTI: od 1/4 do 1/8 postoje primjeri plitkih mostova f/L=1/16



Oblik luka

OSNOVNE PROPORCIJE

PUNI LUK

f = L2

L L L

f

f f

SPLJOŠTENI LUK

f < L2

NADVIŠENI LUK

f > L2


29/85

KRUŽNI SEGMENT

oblikovno najprihvatljivija krivulja najjednostavnija u povijesti najprimjenjivanija

22 xr −=γ

L

U K O V I I S V O D O V I


Oblik luka

OBLICI INTRADOSA


30/85

PARABOLA

kvadratna ili drugih potencija

L



Oblik luka

OBLICI INTRADOSA

n Ax=γ ELIPSA

za relativno plitke svodove

211 ξ γ −−= f

Mostarski most ima oblik elipse


31/85

SASTAVLJENE KRIVULJE(Séjourné)

Različiti ovali sastavljeni odviše kružnica različitogradijusa i središtazakrivljenosti


2

2 kx px −=

γ

L


Oblik luka

OBLICI INTRADOSA

HIPERBOLA

nije osobito česta

OBRNUTA LANČANICA

statički najprihvatljivija dosta odudara od estetskog

optimuma

p

x

ch pee

p

y p

x

p

x

⋅=⎟⎟

⎠

⎞

⎜⎜

⎝

⎛

+=

−

2

( 21 Cx Bx Ax −−=γ

Š


32/85

OVJEŠENE STRUKTURE U posljednje vrijeme najintenzivniji razvitak RASPONSKO PODRUČJE: od 300 do 1000 m Nosivi sklop se sastoji od gredne kolničke konstrukcije ovješene

kosim zategama o pilone Ishodište u radovima našega Fausta Vrančića iz 17.st.

N O S I V E

S T R U K T

U R E M O S T O V A


Š


33/85

Intenzivna primjena tek od sredine prošlog stoljećaPREDNOSTI: Brza i racionalna gradnja bez dodatnih skela i uređaja, zatege Služe i kao pomagalo u gradnji i kao dio konačnog sustava Gospodarski prihvatljiva rješenja

N O S I V E

S T R U K T

U R E M O S T O V A


OVJEŠENE STRUKTURE

Rekordni europski raspon = 856 m

MOST NORMANDIA

Š


34/85

Dominantne, uočljive građevine – važnost njihova oblikovanjaGRADIVA:: ČELIK - u početku kao jedini materijal zbog povoljnog odnosa P/G BETON - pogodan zbog cijene ali i veće krutosti, prigušenja i manjih vibracija

SPREGNUTI - uzimaju se dobra svojstva svakog gradiva, jednostavna montaža

N O S I V E

S T R U K T

U R E M O S T O V A


OVJEŠENE STRUKTURE

TATARA = 890 m (čelik)

YANGPU = 602 m (spregnuti)

SKARNSUNDET = 530 m (beton)

REKORDNI RASPONI PREMA GRADIVU

TATARA

SKARNSUNDET

YANGPU


35/85

Dispozicija i statički sustav

Dominantan središnji otvor idva manja priležeća

Najuobičajenija uzdužnadispozicija

Dva jednaka pilona na kojase vješa gredna struktura

O V J E Š E N E S

T R U K T U R E


SIMETRI Č NA DISPOZICIJA

140 m72 m 72 m284 m

Most blizu aerodroma u Sidneyu

Most Chandoline, Švicarska


36/85

380 m

230 m55 m 95 m


Jedan pilon, jedandominantni otvor i jedanznatno manji otvor (do 0,5L)

Posljedica prometnih,ambijentalnih ili oblikovnihzahtjeva

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


NESIMETRI Č NA DISPOZICIJA

MOST MARINE PARADE, Velika Britanija

MOST IVANA PAVLA II, Poljska


37/85


N dominantnih središnjih otvora, N+1 pilona, te 2 manja rubna otvora Premošćenje širokih prostranstva

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


VIŠERASPONSKA DISPOZICIJA

VIJADUKT MILLAU, Francuska

Di i ij i t tički t


38/85

SA STATI Č KOG GLEDIŠTA OVJEŠENA STRUKTURA SASTOJI SE OD: gredne kolničke konstrukcije zatega koje gusto prihvaćaju gredu pilona

- višestruko neodređen sustav- zatega – kruti štap sa uvijek vlačnom silom

- greda – uzdužno prednapet (silom iz zatege),kontinuirani nosač s puno oslonaca

MNOGE VARIJACIJEobzirom na povezanostgrede s pilonom

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E



37002500 25003700 11800

24200

Most preko rijeke Grijalvekod Villahermosa u Meksiku



39/85

niz manjih raspona se premošćuje

sustavom greda sa stolovima,

a veći rasponi s ovješenim stolovima

MOST MARACAIBO O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E



Stolovi se vješaju zategama o relativno niske pilone Savladavanje većih raspona za grede istih debljina od klasičnih stolova Mana su prekidi na kolniku zbog zglobova Sustav razvio R. Morandi

1. Grede s ovješenim stolovima

34.60

5 0 .

4 0 9

2 .

5 0

189.50

44.40

31.40

17.40



40/85

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E



Gredni sustav čvrsto povezan s pilonom se proteže prema sredini poljagdje je zglobno povezan sa simetričnim

Zglob pruzima samo poprečne sile – sustav se izvana ponaša kaokonzolni gredni

S OBZIROM NA ZATEGE RAZLIKUJEMO: Zatege rijetko postavljene – nosač djeluje kao kontinuirani na

elastično popustljivim ležajevima Guste zatege – čitav sustav je konzola sa gredom kao tlačnim

pojasom, a zategama kao vlačnim

2. Konzolne ovješene grede



41/85

Najčešće primjenjivan nosivi sklop, pogotovo za masivnePREDNOST: greda se izvodi neprekinuto svojom dužinom

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E



3. Kontinuirane ovješene grede

MOST BOURGOGNE PREKO RIJEKE SAÔNE Chalon, Francuska

MOST LANAYE PREKO KANALA ALBERTLiege, Belgija

Obli i t kt


42/85

Oblici struktureOVISE O: broju i rasporedu pilona proporcijskom odnosima među rasponima rasporedu zatega – najviše utječe na oblik strukture:

razlikujemo: - sustave s gusto postavljenim zategama- sustave s rijetkim zategama

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


VI ŠESTRUK KOMBI NI RANTROSTRUKDVOSTRUKJEDNOSTRUKBROJ

ZATEGA

OBLI K

LEPEZA

HARFA

PARALEPEZA

Obli i t kt


43/85


O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E

Oblici strukture

LEPEZE

Zatege na vrhovima pilona idu u jednu točku pa se od njezrakasto šire prema svojim hvatištima u gredi

Problemi zbog sidrenja

Oblici strukture


44/85


O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E

Oblici strukture

HARFE

Paralelni snopovi zatega sa svake strane pilona Prednost - povećana stabilnost pilona jer se opterećenja

raspoređuju po čitavoj njegovoj visini Nedostatak – uzrokuje veće tlačne sile u gredi

Oblici strukture


45/85


O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E

Oblici strukture

PARALEPEZE

Lepeze kod kojih sidrenje nije u jednoj točki nego na širemodsječku pilona

Oblici strukture


46/85


O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E

Oblici strukture

IZVEDENICE

Polulepeze i poluparalepeze U glavnom rasponu jedan način vođenja, a u bočnom drugi

Oblici strukture


47/85

Prije: konstrukcije s manjim brojem zatega – razmaci 30-70 m Danas: konstrukcije s većim brojem zatega

- razmaci 5-15 m za AB, a 10-20 m za čelične grede- jednostavnija montaža, bolja aerodinamična svojstva

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Oblici strukture

Oblici strukture


48/85

VOĐENJE ZATEGA U POPRE Č NOM PRESJEKU:U jednoj vertikalnoj ravnini

- obično u osi mosta sa prometnim plohama sa svake strane- potrebna velika torzijska krutost grede

U dvije ravnine- mogu biti vertikalne ili koso položeneU tri ravnine ili u razigranom prostornom sustavu zakrivljenih

plohaPri vođenju zatega osobito je potrebno voditi računa o

zahtjevima slobodnih profila

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Oblici strukture

Oblici pilona


49/85

Oblici pilona Prije: masivni zidani piloni Danas: strukture od betona i čelika

PILONI U POPRE Č NOM SMJERU(ovise o broju ravnina zatega):

O V J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Tip H – kod lateralnih zatega

Oblici pilona


50/85

Oblici pilonaPILONI U POPRE Č NOM SMJERU(ovise o broju ravnina zatega):

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Tip A – kod lateralnih zatega

1 6 3 ,

8

Oblici pilona


51/85

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E



Tip X – kod lateralnih zatega

Oblici pilona


52/85

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E



Tip I i A– kod aksijalnih zatega

PILONI ZA OVJEŠENJE U JEDNOJ RAVNI NI ( AKSIJALNO OVJEŠENJE)

Oblici pilona


53/85

O VISINI PILONA OVISI: količina i trošak za zatege uzdužne sile u gredi

PILONI U POGLEDU NA MOST: vertikalni nagnuti prema obali nagnuti prema glavnom otvoru

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Oblici pilona

OPTIMUM Lepeze h/L=0,3 Harfe h/L=0,5

1 6 3 ,

8

Oblici pilona


54/85



O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Oblici pilona


Oblici pilona


55/85



O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Oblici pilona


Zatege


56/85

atege

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


Njihovim razvitkom iusavršavanjem došlo je donapretka ovješenih mostova

Proizvode se od

visokovrijednogčelika

Zatege


57/85

g

O V

J E Š E N E S

T R U K T U

R E


SVOJSTVA Č ELIKA BITNA ZA ZATEGE: vlačna čvrstoća modul elastičnosti otpornost na zamor

mogućnost antikorozivne zaštite

vrlo složen i bitan je detalj sidrenja zatege:

Zatege


58/85

O V

J E Š E N E S T R U K T U

R E


TIPOVI ZATEGA: paralelne šipke paralelne žice paralelni strukovi

zatvoreno spiralno uže

g

VISEĆI SUSTAVI


59/85

Pripadaju u iskonske nosive struktureGLAVNI NOSIVI SUSTAV: uže kao vlačni nosač, obješeno preko

dva pilonaRASPONI: - do 2000 m, idealni za raspone 1000 do 2000 m

- česti kao pješački mostovi raspona 50 do 300 m

N O S I V E S T R U K T U R E M O

S T O V A


Klasič an primjer visećeg mosta – most Humber u Velikoj Britaniji

Konstruktivne osobitosti visećih mostova


60/85

NOSIVI SUSTAV VISE Ć EG MOSTA TVORE: obješeno uže piloni gredna kolnička struktura

vješaljke sidreni blokovi

glavni otvor L

glavno uževješaljke

pomost greda

piloni

V I S E Ć I S U S T A V I


Dispozicija visećih mostova


61/85

s tri raspona - srednji dominantan i dva bočna manja- nad srednjim rasponom je uže lančanica, a nadbočnim se vodi do sidrišta

jednorasponska - piloni uz obalu pa se bočno užad vodi samo

sidrišta bez vješanja strukture s više glavnih raspona – uže tvori više lančanica



VI ŠERASPONSKA VI SEĆA STRUKTURA

JEDNORASPONSKA VI SEĆA STRUKTURA

TR ORASPONSKA VI SEĆA STRUKTURA



62/85

STATI Č KE RAZLIKE – ODNOSE SE NA NAČ IN SIDRENJA PILONA: sidrenje u sustav mosta sidrenje u sidreni blok izvan njega sustav se sidri u gredu (manji mostovi)

s užetima u različitim konfiguracijama i koso položenim

GREDA MOŽE BITI: neprekinuta, kontinuirana preko tri polja prekinuta na mjestu pilona

U POPRE Č NOM SMJERU MOST MOŽE BITI: na dva paralelna užeta na koja se vješa kolnička struktura sa četiri užeta – po par sa svake strane sa jednim užetom i vješaljkama u koso položenim ravninama

ravninama





63/85



64/85

GREDNI NOSAČ KOLNI Č KE KONSTRUKCIJE: punostjeni ili rešetkasti često sandučasti konstantne visine

aerodinamično oblikovani prostorne strukture



Primjeri visećih mostova


65/85

Akashi Kaikyo, Japan, 1991 m

Veliki Belt, Danska, 1624 m





66/85

Verrazano-Narrows,New York, 1298 m

Honshu-shikoku, Japan





67/85

Buduć i most preko Messinskog tjesnaca s rekordnimrasponom od 3.300 m



Viseće ploče


68/85



Varijanta visećih mostova gdje je u jedinstvenom elementunosive strukture i obješeno uže i greda za ukrućenje i kolničkakonstrukcija

Izvode se od betonskih montažnih elemenata koji se

postavljaju izravno na obješenu užad Koriste se za pješačke mostove, a postoji i prijedlog za takav

most preko Bospora Nosiva užad je puno manje prognuta zbog potreba prometa

Most s nosivim sklopom viseće ploč e u Radonici u Č eškoj

Viseće ploče


69/85



UNOS VELIKIH HORIZONTALNIH SILA U TLO: najpogodnije prednapetim sidrima preko masivnih upornjaka

300 300300

4030040

3 0

1 1 0

Oblikovno i

gospodarski su

viseće ploč enajpogodnije za

pješač ke mostove

velikih raspona...

POKRETNI I PLUTAJUĆI MOSTOVI


70/85

POKRETNI MOSTOVI - mostovi s pokretnim i pomičnimrasponskim konstrukcijama ili njihovim dijelovima

PLUTAJUĆI MOSTOVI - mostovi koji nisu fiksno oslonjeni načvrsto tlo nego su postavljeni na plovila

grade se u osobitim i iznimnim okolnostima


N O S I V

E S T R U K T U R E M O

S T O V A

POKRETNI MOSTOVI


71/85


KARAKTERISTIKE: pokretni dijelovi radi povećanja slobodnog profila dok je most otvoren nije moguć prijelaz vozila preko mosta

GRADE SE:

kada promet na mostu i ispod njega nije ni približno jednakointenzivan kada izgradnja mostova sa zahtijevano viskom niveletom nije

moguća ili je vrlo skupa:

- uz ušća nizinskih rijeka gdje uplovljavaju visoki brodovi pa bimostovi s visokim niveletama tražili duge prilazne rampe

N O S I V

E S T R U K T U R E M O

S T O V A

POKRETNI MOSTOVI


72/85

81 2 3 4 5 6 7

Nepokretan dio mosta

Most preko Cetineu Omišu viši profilplovnog puta je

potreban samo zavojne svrhe


P O K R E T N I I P L U T A J U Ć I M

O S T O V I

POKRETNI MOSTOVI


73/85

Trogir – redovita plovidba se odvija s druge strane Čiova


P O K R E T N I I P L U

T A J U Ć I M

O S T O V I

POKRETNI MOSTOVI


74/85

Tower Bridge u Londonu – primjer za pokretne mostove ugradovima kada je viša niveleta nemoguća

ovaj most ima dvije razine – donja pokretna za promet vozila i gornjanepokretna za promet pješaka



T A J U Ć I M

O S T O V I

POKRETNI MOSTOVI


75/85

Mostovi preko Neve u Sankt Petersburgu otvaraju se svake noći



T A J U Ć I M

O S T O V I

Rasklopni mostovi


76/85

pokretni dio se rasklapa tj. otvara zaokretanjem oko horizontalneosovine podiže u visIZDIŽU SE: ili središnji dijelovi mosta koji se sastoji od dva konzolna dijela ili jedan rub mosta kod kojeg je čitav rasponski sklop jedna cjelina pokretanje se izvodi pomoću zupčanika i protuutega



T A J U Ć I M

O S T O V I

RASKLOPNI

Rasklopni mostovi


77/85

S OBZIROM NA SUSTAV POKRETANJA RAZLIKUJEMO:• rasklopne mostove na paralelogram

- protuuteg je sustavom motaka zglobno složen uparalelogram koji pri otvaranju mijenja svoj oblik

- omogućuje ručno otvaranje• rasklopne mostove na polugu s protuutegom• povlačnne rasklopne mostove

- pokretni dio se prvo povuče u stranu a onda rasklopi



T A J U Ć I M

O S T O V I

Primjer novijeg rasklopnog mosta preko rijeke

Schlei u njemač koj pokrajni Schleswig-Holstein

Zaokretni sustavi


78/85

pokretni dio mosta se otvara tako da se on zaokrene za 90o okovertikalne osi:- središnjeg stupa - otvaraju se dva susjedna otvora- oslonca na obali - ili oko jednog oslonca čitav sklop

- ili oko oslonaca na obje obale polovine sklopa

PREDNOST: otvaranje brzo i jednostavnoNEDOSTATAK: otvaranje zahtjeva mnogo prostora



T A J U Ć I M

O S T O V I

ZAOKRETNI

Zaokretni sustavi


79/85



T A J U Ć I M

O S T O V I

Željezni č ki most El Ferdan preko Sueskog kanala (2001. g.)s

glavnim rasponom od 340 m najduži je zaokretni most

Povlačni mostovi


80/85

rasponski sklop se povlači duž mosta, a ponekad i nekinjegov dio poprečno



T A J U Ć I M

O S T O V I rasponski sklop se povlači duž mosta, a ponekad i nekinjegov dio poprečno

MOGU Ć A RJEŠENJA:

konstrukcija se izdigne i u jednom ili dva dijela povuče dužprometnice pokretni dio se uvuče u drugi nepokretni

POVLAČNI

primjer: most Trogir

Podizni mostovi


81/85

rasponski sklop im se pomoću obalnih portala ili tornjeva podižeuvis – niveleta ostaje paralelna početnom stanjuPREDNOSTI: - podizanje se svaki put izvodi za onoliko koliko

zahtijevaju potrebe plovidbe

- mogu se podići sklopovi velikih raspona



T A J U Ć I M

O S T O V I

PLUTAJUĆI MOSTOVI


82/85

konstrukcija je oslonjena na plovila odavna poznati tipovi mostova izvode se zbog velike dubine mora ili slabog tla za temeljenje

pod vodom

plovila su usidrena i međusobno povezana podložni deformacijama pod teretom i uslijed plime i oseke

prilazni dijelovi – s jedne strane oslonjeni na tlo, a s druge naplovilo

koriste se za uspostavu brzog i privremenog uspostavljanjaprometa



T A J U Ć I M

O S T O V I

PLUTAJUĆI MOSTOVI


83/85

Plutajući most na Zlatnom rogu u Istambulu (1994.) prekokojeg prolazi i željeznička pruga



T A J U Ć I M

O S T O V I

PLUTAJUĆI MOSTOVI


84/85

Maslenica – izveden u kratkom razdoblju za potrebe privremenog prijelaza prije gradnje stalnog mosta


P O K R E

T N I I P L U

T A J U Ć I M

O S T O V I

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA MOSTOVE

MOSTOVI


85/85

NOSIVE STRUKTURE MOSTOVA1. Lukovi i svodovi2. Ovješene strukture

3. Viseći mostovi4. Pokretni i plutajući mostovi

prof. dr. sc. Jure Radić

V I . P R E D A V A N J E

Documents

Prezentacija Za Lukove (1)