253

reprodukcija pripovijetke cak i pri-znala kao svojevrstan _umjetnickiproizvod konkretnog pripovjedaca,i u tom se slucaju umjetnickim dje-lorn moze smatrati sarno zivo pri-povijedanje, a nikako ne folklornizapis« (str. 54).

U tom zavrsnom poglavlju dajuse tumacenja fascinantno obilnihkartografskih, tabelarnih, statistic-kih i ostalih priloga knjizi kao po-moe za njihovu prHicno komplici-ranu upotrebu. Prilozi su razvrstanidijelom prije a dijelom poslije tek-stova prica, sto donekle smeta pre-glednosti knjige. Nabrojit eemo ih:Signature tekstova, Opea karta sred-nje Azije, Teritorij zapisa tekstova,Shema istrazenosti teritorija, Indeksmjesta zapisa tekstova, Opci krono-sociogram zapisa tekstova, Popisobjavljenih tekstova, Popi's zapisi-vaca objavljenih tekstova, Popis pri-povjedaea objavljenih tekstova,Kronosociogrami (pojedinih tipova),Kodifikator stilistike, Indeks stilis-tike, Katalog ti>pova pried, Indeksmotiva. Bez citateljeva uvida u sa-mu knj,igu tesko je u ovom prikazupredociti onaj golemi rad ulozen usve te priloge, koH svojim veeimdijelom nisu bili uobicajeni a djelo-mice ni poznati u dosadasnjim srod-nim ,izdanjima. U kolikoj ee mjerioni biti korisni za znanost, pokazatee buduea upotreba knjige.

Maja Boskovie-8tulli

Interetnicke vdahy vo folklore karpat-.skej oblasti, Na vydanie pripravila VieraGasparikovli, VEDA, Vydavatel'stvo 810-venskej akademie vied, Bratislava 1980,352 str.

Kao sto u uvodu kaze urednicaViera Gasparikova, tri su osnovnekomponente sto se poput crvene nitiproviace kroz sve studije ovog zbor-nika: meduetnicki odnosi - Karpati_ folklor. Pritom napose valja is-tad da je veliki prostor Karpata,sjeciste brojnih etnickih skupina,prvi. put u ovom zborniku prom at-ran sarno s folkloristickog aspekta.

prikazi i kritike

Medutim, knjiga pred nama isto-vremeno je i mnogo viSe od suhogdokumentiranja Hi prezentiranjasarolike grade; ona ujedno pokazujei danasnje teorijske trendove u fol-klOl'istici istocnoevropskih zemalja.

Najrazlicitiji interesi brojnih au-tora na kraju ipak daju cjelovitusliku koja proizlazi i iz povijesnihistrazivanja i iz registriranja danas-njeg stanja. Brojne politicke ilikulturne veze iz proslosti izmedudvaju susjednih naroda neminovnosu se odrazile i u folklornoj gradikoju mozemo skupiti jos danas.Osim toga evidentni su utjecaji su-sjednih - uvj<etno nazvanih - ne-karpatskih naroda, pa se pronalazebrojne korespondencije s madzar-skim, cak njemackim, a nesto ma-nje hrvatskim i slovensldm folklo-rom. Karel Horalek (Bajke orijen-talnog podrijetla u karpatskom pod-rueju) pretpostavlja da suoorijental-ni motivi u pricama naroda kar-patskog podrucja preuzeti izravnoiz susjednih madzarskih prica, atamo su integrirani u onaj dio pri-povjedackog repertoara sto su gaMadzari donij.eli u Evropu iz svojeazijske pradomovine. 8licni se pri-mjeri nalaze i u prilozima Vere K.8okolove (Karpatsko-ukrajinske pre-daje 0 razbojnicima) i Viere Gaspa-rikove (Kontakti: i diskontakti u us-menoj prozi - pokazani na prim-jeru slovaekih priea 0 razbojnici-ma). Viera Gasparikova navodi pri-mjere kako su slovacke price 0 raz-bojnicima odigrale vaznu ulogu uoblikovanju tih istih prica susjed-nih naroda iobratno - prioe 0razbojnicima susjednih naroda naj-izrav,nije su djelovale na slovackeprice. Vera K. Sokolova spominjeslicnost izmedu ukrajinskih predajao razbojnicima i slicnih predaja os-talih karpatskih naroda kao i po-datak da su posvuda poznati junaciOle~a Dovbus i Janosik.

Urednica je dvadeset studija uknjiz.i razvrsta1a tematski: studijeopeeg karaktera, prilozi 0 usmenojprozi, zatim 0 baladama i lirskimpjesmama (0 njihovoj knjizevnojali i glazbenoj komponenti), prilozi

254

narodna umjetnost 19 (1982)

o pastirskoj kulturi, 0 pastirskiminstrumentima i na kraju prilozi 0koledanju i maslmma.

Kiril V. Cistov (VarijabiLnost kaoproblem teorije folklora) govori usvom prilogu 0 varijahilnosti fol-klornih tekstova kao 0 jednoj odosnovnih odrednica folklora. Pri-tom postoje pravila u izvodenjutekstova, koja zavise od zanra us-mene knjizevnosti i medusobno suvrio razlicita. T,ako se neki ele-menti mogu prenositi doslovno (for-mulni oblici, poslovice .iIi citave stro-fe) iIi se prenosi sarno vrlo slobod-na kompozicijska shema iIi sadrZaj(znaeajno za prozu). Izmedu ta dvaekstrema nalazi se sirok spektarnacina pamcenj.a i reproduciranja.Autor u studiji promatra razlicitegrupe stabi1izatora teksta kao i me-hanizam variranja u najvaznijimdijelovima komunikacijskog sustava,sto jamci funkcioniranje usmeneknj izevnosti.

V.iera Gasparikova (Kontakt~diskontakti u usmenoj prozi - po-kazani na primjeru slovaekih prieao razbojnicima) iznosi na primjeri-rna slovackih prica 0 razbojnicimaprobleme kontakta i diskontakta uusmenoj prozi. Izmedu dviju etnic-kih (ili nekih drugih) grupa mozedoCi do izravnog kontakta (zbogzajednickog zivota, politickih ilitrgovackih veza), pa se i motivi,odnosno citave price mogu preno-siti iz jedne tradicije u drugu. Tadagovorimo 0 kontaktu. Medutim, dopodudarnosti moze doei i izmedumedusobno vrIo udaijenih grupa,gdje nikako nije moglo doei do iz-ravnih veza (slicnosti u pricama naBalkanu, u Sibiru i na Kavkazu),pa tada govorimo 0 tipoloskim ana-logijama iIi slicnostima, odnosno 0tzv. oblicima nekontakta. Pritom idiskontakt (ako je doslo do prekidau kontinuitetu komunicir,anja iz-medu dviju grupa) pripada u okvirenekontakta. Taj proces kontakt -diskontakt - rekontakt (ponovijeneveze), mozemo promatrati i u po-vijesnoj (vertikalnoj) i u suvreme-noj (horizontalnoj) razini. Autoricasmatra da se kontakt i diskontakt,

te eventualnoobnovljene veze iIirekontakt provlace kroz cjelokupnipovijesm razvoj folklora. Svoje tezeilustrira na primjerima slovackihprica 0 razbojnicima, pri cemu uno-si i brojne nijanse u svoju shemu:latentni kontakt, vjerojatni diskon-takt, intenuvnost iIi ekstenzivnostkontakta i sl.

Napose isticemo i dva clank a 0dvojezicnim kazivlacima prica, 0njihovu znacenju za daIje prenose-nje prica i njihovu stilisticku inter-pretaoiju (Jozsef Farago: Dvojezicnipripovjedaci priea u istoenoj Evro-pi; Agnes Kovacs: Bilingvizam 'Ustilistiekoj junkciji). J. Farag6 jeutvrdio da postoje pripovjedaci kojigotovo jednako dobro pricaju pricena oba jezika, materinjskom i jezi-kom kraju u kojemu zive, bez ob-zira na kojem su ih jeziku prviput culi; razlike izmedu tih dvijuinterpretacija najcesce su zanema-niveo Medutim, interesantna je gru-pa koju autor naziv·a »mijesaneprice«. Radi se naime 0 onim slu-cajevima kada kazivac prevodi dioteksta dok neka specificna mjestaostavija na onom drugom jeziku.Takva parcijalna rjesenja mogu biti108a i prica moze biti nerazumljiva,narocito u slucajevima kada kazivacne poznaje dobro jezik na koji pre~vodi pricu. Medutim, kazivac mozepojedina neprevedena mjestau pri-ci iskoristiti za iisticanje njihovestilisticke vrijednosti: upotreba dru-gog jezika bolje odreduje likovekoji pripadaju drugom narodu, nji ...hoy govor djeluje zivIje, pridonosi.individualizaciji i karakterizaciji, aprica postaje realisticnijom.

A. Kovacs navodi devet stilistickihpostupaka kada kazivac mijesanjemdvaju jezika postize bolji, nijansira-niji ~zraz price, kada cuva auten-ticnost dogadaja, lokalni kolorit iIipostize komicne efekte.

U dvama prilozima 0 baladama(Marta Sramkova - Oldtich Siro-vatka: Moravske i §leske narodnebalade 0 razbojnicima; Orest Zi-lynskyj: Interetnieki odnosi 'U na-rodnim baladama zapadnih Karpa-ta) govori se uglavnom 0 rasprost-

255

prikazi i kritike

ranjenosti pojedinih tipova balada urazlicitih karpatskih naroda, a OrestZilynskyj pise i 0 sirim kontaktimai slicnostima balada tog podrud:iasa susjednima hrvatskim, sioven-skim, madzarskim, njemackim.

Tri su priloga 0 pjesmama i na-cinu njihova ~zvodenja: Sona Bur-Iasova: Viseglasno pjevanje u pod-rucju Horehrona; Alica Eischekova:Vremenska asimetrija u slovackimnarodnim pjesmama; Juliana Kova-cova: Livadne zenske pjesme. Uztekstove pjesarna autori navode inotne primjere. U dva se prilogagovori 0 pastirskoj kulturj u okvi-rima etnologije i etnomuzikologije(Albrecht Schneider: Pastirske kul-ture kao istrazivacki problem et-nologije i etnomuzikologije; OskarElschek: Repertoarna i glazbeno-st~listicka razlika menu pastirskimflautama bez rupica za sviranje uEvropi).

Andrej Sulitka prati koledanja naslovacko-poljskom granicnom pod-rucju SpiS u okviru ciklusa godiS-njih obicaja, pri cemu izdvaja dvijerazine pojava: lokaine i regionalnoizolirane, te pojave u kojima se vi-de sire kulturne i meduetnicke ve-ze. 0 maskama pise Zoltan Vjvary.

Brojnost, raznolikost i ()zbiljnostpriloga, najrazlicitija teorijska imetodoloska pitanja koja su se na-metnula i na koje se pokusalo od-govoriti dostatan su pokazatelj dase radi 0 vrlo vrij,ednom zborniku.

Ljiljana Marks

Tradicionnyj fol'klor Novgorodskoj ob-lasti, Izdanie podgotovili V. I. Zekulina,V. V. Korguzalov, M. A. Lobanov, V. V.Mitrofanova, Izd. »Nauka«, Leningrad-skoe otdelenie, Leningrad 1979, 351 str.

U zborniku Tradicijski folk lorNovgorodske oblasti tiskano je 500lirskih narodnih pjesama.

U predgovoru su dani potrebnipodaci () intenzitetu zapisivanja izivotu folklora Novgorodske obla-sti. Navedeni su i podaci 0 naNnui vremenu skupljanja i objavijiva-

nja tekstova, a govori se i 0 vrsta-rna, formama, osobitostima govora,glazbenim odlikama i ostalom.

Glavna je zadaea bila da se sa-beru i objave vrste tradicijskog fol-klora koje se jos mogu cuti u seli-mq te oblasti. Sakupljene grade jemnogo, pa je u ovoj knjizi abjav-ljen samo izbor pjesama (u komen-tarima au tori upueuju na varijantei daju pregled rasprostranjenostisvake pjesme). U drugoj knjizi sa-stavljaci ee objaviti ostale tekstove:poskocice (»castui'ike«), price, zago-netke i poslovice.

Pjesme su razvrstane u deset gru-pa: 1. pjesme apsurdnih sadrZaja,balade, pjesme baladicnog karakte-ra i romance (29), 2. lirske pjesme(28), 3. vojnicke pjesme (12), 4. pje-sme uz rad (1), 5. pjesme uz igru,u kolu, uz pIes i popijevke (164), 6.saljive pjesme i parodije (17), 7. us-pavanke i tapsalice (29), 8. pjesmeuz kialendarske praznike i obrede(18), 9. svadbene pjesme (148) i 10.svadbene tuzbalice (54). Dakle, naj-rasprostranije su i najbolje sacuva-ne pjesme uz igru i svadbu, kojesu podijeljene i u podgrupe, npr.uz prosnju; uz oprostaj djevojke imladi6a od dj,evojackog, odnosnomomaokog zivota; na dan svadbe;poslije vjencanja itd. Autori tvrdeda je narodno stvaralastvo ove ob-lasti slozeno i u knjizevnom, i upjevnom, i u- muzickom pogiedu, ida se i na ovom, kao i na drugimterenima, isprepleeu stare tradicij-ske i novonastale pjesme. Isticu i toda zivot pjesama Novgorodske ob-lasti nije svugdje isti. Ispitivanjasu pokazala da su najbogatiji sje-verni krajevi i sela koja granice sPskovskom oblaseu i da tu jos imadosta Ijudi koji pamte starinskepjesme, obrede i obicaje. Tu dakle,tradicijski folklor zivi punim zivo-tom. Ipak i u ostalim selima imaostataka tradicijskog foikiora, da-pace, nijedan praznik ne pro de bezpjesme. MeduUm, sacuvanost i zi-vot vrsta unogome se izmijenio.Npr. veeina je kalendarskih obredazaboravlj,ena. Obredi su zivjeli udoba kada su seljaci vjeravali da im