18

Primjeri Romaničkih Građevina u Italiji

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Primjeri Romaničkih Građevina u Italiji

Citation preview

Primjeri romanikih graevina u Italiji

Primjeri romanikih graevina u ItalijiRobert oli 3.c

Romanika

Period u razdoblju od 1000. Do 1250. Godine Sakralni objekti su nositelji stila Rijetko koja graevina je ostala u prvobitnom stanju zbog dodavanja i prepravki iz kasnijih vremenskih razdoblja. Arhitektura nije homogena, razliita je u raznim dijelovima Europe. Stupovi krunog presjeka Lukovi izmeu stropova su polukruni ( profilirani kao i stropovi) Svod bavasti, krino bavasti, inspirirani Rimom; otkrie svodnih rebara Trompe za prelazak kupole na kvadratni tlocrt Zidovi Masivni, homogena struktura od opeke i klesanog kamena u pravilnim vezama Prozori- uski i visoki s iznutra zakoenim zidovima (nekad i s vanjske strane) Bifore i trifore ako su otvori iri, djeljeni su stupovima u 2 (bifora) ili 3 (trifora), ali je cijeli prozor uokviren profilima kao jedan otvor

Katedrala svete Marije i Donata na otoku Muranu

Otok Murano nalazi se u Venecijanskoj laguni, te je najpoznatiji po runoj proizvodnji stakla. Jedna od znamenitosti Murana je upravo crkva svete Marije i svetog Donata (poznata po svojembizantskommozaiku iz12. stoljeai porelikvijiu kojoj su navodno kosti zmaja kojeg je ubio Sveti Donat). Crkva je dovrena 1140. godine, te iako je bila najvie romanikog duha od venecijanskih crkava, ta crkva u obliku kria, graena od opeke, zadrala je jasni bizantski ton. Istoni dio ima lijepu apsidu s arkadama i galerijom

Krstionica firentinske katedrale

Ispred katedrale nalazi sekrstionicakoje ima korijene jo uranokranskom5. stoljeu, ali u dananjem obliku je izgraena uRomanici(11.-12. stoljee). Eksterijer oktogonalne graevine prekriven je, tipino romanikim,inkrustracijamazelenog i bijelogmramora.Kupola je utvrena i uvrena gornjom galerijom iz 13. stoljea. Unutranjost osmerokutne graevine ima toskanske geometrijske ukrase u viebojnom mramoru na dva nivoa; donji skorintskim stupovimai gornji s uskom galerijom sarkadama. Posveenasv. Ivanu Krstitelju sluila je kao Firentinska katedrala sve do1128.godine. Predstavlja jednu od najstarijih graevina u gradu. Talijanski pjesnikDante Alighierikao i mnoge znamenite osobeRenesanse, ukljuujui lanove obiteljiMedicisu krteni u ovoj krstionici.Do pred kraj 19. stoljea u njoj su krteni skoro svi firentinski katolici.

Crkva sv. Nikole u Bariju

Crkva Svetog Nikole u Bariju posveena je biskupu Myre poznatom kao Sveti Nikola. Velika svoena kripta sagraena je ispod podignutog prostora pred glavnim oltarom, za njegove relikvije. Zapadno proelje ove crkve, bazilike drvenog krova, graene izmeu 1087. I 1197. Godine omeeno je dvama tornjevima, jednim lombardskim, a drugim po izgledu poluorijentalnim. Stupovi predvorja poivaju na leima ivotinja, kako se openito misli, volova, to je esto talijansko obiljeje.

Katedrala, krstionica i toranj u Pisi

Iako jeKosi toranj u Pisinakatedralnom trgu, sjeverno od stare gradske jezgre, najpoznatija vizura grada, on je samo jedan od mnogih umjetnikih djela i graevina u gradu. Na katedralnom trgu nalaze se jo i katedrala (Duomo), krstionica iCamposanto Monumentale(monumentalno groblje). Ovi su spomenici 1987. god. upisani naUNESCOvpopis mjesta svjetske batine u Europi. Katedrala, krstionica i toranj u Pisi odlikuju sa jedinstvom stila iako je gradnja trajala od 1063. do 1350. godine. Kompleks se nalazi na travnatoj podlozi (trgu), a toranj je jedan od zatitnih znakova Italije ba zbog nagiba.

Katedrala u Veroni

Katedrala u Veroni iz 12. stoljea bila je gotovo potpuno pregraena u 15. stoljeu izuzevi lombardsko romaniko zapadno proelje. Baldahin ispred ulaza nose stupovi koji poivaju na leima klesanih kamenih lavova. Podrijetlo tih zvijeri je nepoznato.

Crkva San Miniato al Monte u Firenci

San Miniato al Monte(Sv. Minijat na planini) jebazilikauFirenciu centralnojItaliji, smjetena na jednoj od najviih toaka grada. Smatra se jednom od najboljih primjeraromanikihgraevina uToskanii jednom od najljepih crkava uItaliji. Crkva San Miniato al Monte a Firenci, graena izmeu 1013. I 1090. Godine. Geometrijski ureenumramornufasadu se najvjerojatnije poelo graditi 1090. godine, iako su gornji dijelovi zavreni u 12. vijeku ili kasnije, kada je gradnju financirala firentinskaArte di Calimala(ceh trgovaca suknom), zaduena za odravanje crkve od 1288. (orao na vrhu fasade je njihov simbol). Arkade izmeu glavnog i pobonih brodova sainjavaju stupovi s antikim kapitelima, a graevina je natkrivena otvorenim krovitem od greda iaranih motivima. Cijela ta koncepcija podsjea na ranokranske crkve.Katedrala u Cefaluu

Katedrala u Cefaluu najvelianstveniji je izraz sjeverne romanike arhitekture koji su ostvarili Normani na Siciliji. Graena je izmeu otprilike 1131. i 1140. godine, ta je bazilika inspirirana benediktinskim crkvama u Normandiji. Neobino skroman glavni brod na zapadu je zasjenjen impozantnim narteksom, a na istoku snanim transeptima i svetitem. Tmurna masivnost eksterijera naglaena debelim zidovima ublaena je samo malim prozorima prepletom slijepih arkada. Crkva je natkrivena drvenom krovnom konstrukcijom pokrivenom crijepom, osim junog transepta koji je natkriven bavastim kamenim svodom. Sa svake strane svetita stoje dvije jednake kapele bavastih svodova, a svetite zavrava apsidom sa polukupolom iljastog presjeka. Dva etverouglasta tornja, koji podsjeaju na minarete, zagrauju zapadno predvorje sa stupovima. San GimignanoSan Gimignanoje maliutvrenisrednjovjekovnigrad na brdu upokrajini Siena(Toskana, sredinjaItalija). Najslavniji je po svojoj srednjovjekovnojarhitekturi, osobito po svojimtornjevima, koji se mogu vidjeti s nekoliko kilometara udaljenosti. Postoje i mnogecrkveu gardu od koji su najvanije:Collegiata, biva katedrala, iSant'Agostino, u kojima se nalaze djela brojnih renesansnih umjetnika,

Izvori : WikipediaGombrich, Ernst H. Povijest umjetnosti.Velike arhitekture svijeta