4
DIDAKTIČKO-METODIČKA PRIPREMA ZA NEPOSREDAN VASPITNO-OBRAZOVANI RAD ( Pisana priprema ) Nastavni predmet ______________________________________________________________________ Razred ______________________________________________________ Medicinska škola Redni broj časa 23 i 24 Nastavna jedinica ŠTAMPAČI Cilj i zadaci časa _______________________________________________________________________ Tip časa _______________________________________________________________________ _______ Nastavne metode _______________________________________________________________________ Oblici nastavnog rada ___________________________________________________________________ Nastavna sredstva ______________________________________________________________________

Priprema 23 i 24

  • Upload
    eminnp

  • View
    216

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

priprema

Citation preview

DIDAKTIKO-METODIKA PRIPREMA ZA NEPOSREDAN

DIDAKTIKO-METODIKA PRIPREMA ZA NEPOSREDAN

VASPITNO-OBRAZOVANI RAD ( Pisana priprema )

Nastavni predmet ______________________________________________________________________

Razred ______________________________________________________ Medicinska kola

Redni broj asa 23 i 24Nastavna jedinica TAMPAICilj i zadaci asa _______________________________________________________________________

Tip asa ______________________________________________________________________________

Nastavne metode _______________________________________________________________________

Oblici nastavnog rada ___________________________________________________________________

Nastavna sredstva ______________________________________________________________________

TOK NASTAVNOG RADA

( Uvod, glavni deo asa, odmor, vebanje, zavrni deo )

U uvodnom delu asa uvesti uenike u novu nastavnu jedinicu obnavljanjem Prethodnog gradivaKombinovanom metodom ( dijaloka i monoloka ) obraditi nastavnu jedinicu tampa je ureaj kojim se podaci (slika, tekst ili oboje) ispisuju sa raunara na papir. Sa digitalnim fotoaparatima pojavili su se tampai koji ne koriste raunar za ispisivanje slika, ve je mogue odtampati sliku direktno iz memorije fotoaparata. Najee vrste tampaa su:Laserski

Matrini

Ink jet ili samlaznicama

Laserski (engl. Laser) tampai tampaju na papir pomou lasera, koji osvetljava bubanj i time naelektrie povrinu bubnja. Zatim bubanj prolazi kroz toner gde se na naelektrisane delove bubnja lepe fine estice mastila u prahu, papir prelazi preko bubnja i prah ostane na papiru. Na kraju papir prolazi kroz greja koji zapee prah na papiru. Najefikasniji je u ispisivanju tekstova, jer postie mnogo vee brzine od iglinih tampaa (od 4-20 stranica u minuti). Postoje i laserski tampai u boji.

Mlazni (engl. Inkjet) tampai (sa mastilom) tampaju tako to iz rezervoara mastila (engl. cartridge) mlazom gaaju papir: u svakoj sekundi ispali se oko 50,000 kapljica mastila. Postoje rezervoari za crnu i kolor tampu. Mlazni tampai su najefikasniji za tampanje slika u boji, jer se mogu kupiti ve za nekoliko hiljada dinara.

Matrini (ili iglini - engl. Dot-Matrix) tampai tampaju pomou iglica, koje preko trake s bojom udaraju u papir. Najefikasniji su za ispisivanje dokumenata u vie kopija. Zbog sporosti i velike buke koju proizvode, ovi tampai se danas sve manje koriste. Matrini tampai tampaju jednom bojom, u zavisnosti od trake koju koristimo.

tampai sa direktnim zagrevanjem tampaju tako to zagrevaju papir koji menja boju pod uticajem toplote. Primer ovakve vrste tampaa su telefaks ureaji (u zadnje vreme postali su raireni i mlazni telefaks ureaji, jer faksovi koji su ispisani na papiru osetljivom na toplotu vremenom blede).

U zavrnom delu asa ponoviti lekciju i sasluati i odgovoriti na pitanja uenika.

Analiza asa:

Nastavnik

Alikovi Kemal