Priprema prijedloga projekata

RAZVOJ VJETINA NEVLADINIH UDRUGA

Priprema prijedloga projekata

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA za Srednju i Istonu Europu

RAZVOJ VJETINA NEVLADINIH UDRUGA


Autor BESIM NEBIU Uredile ILDIKO SIMON i CERASELA STANCU

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIA za Srednju i Istonu Europu

Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu (REC) je neopredijeljena, nepristrana, neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju problema u zatiti okolia u Srednjoj i Istonoj Europi (SIE). Centar svoju zadau obavlja potiui suradnju me u nevladinim udrugama, vladama i drugim zainteresiranim subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelovanje javnosti u odluivanju o okoliu. REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su REC-ov pravni temelj Povelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te Meunarodni sporazum s Vladom Maarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu, u Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15 zemalja korisnica u regiji SIE, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora. Novi donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Latvije, Litve, Nizozemske, Njemake, Poljske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, Srbija i Crna Gora, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i druge me uvladine i privatne ustanove. Cjelokupni sadraj ove publikacije je vlasnitvo Regionalnog centra zatite okolia za Srednju i Istonu Europu 2002. Niti jedan dio ove publikacije nije doputeno prodavati u bilo kojem obliku ili umnaati radi prodaje bez prethodnog pisanog doputenja vlasnika prava. ISBN: 963 9424 53 6 Izdava: Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu Ady Endre ut 9-11, 2000 Szentendre, Maarska Tel: (36-26) 504-000, faks: (36-26) 311-294 E-mail: [email protected], URL: Urednik: Steven Graning / Prijevod: Anda Bukvi / Lektura: Irena Brnada Oblikovanje: Sylvia Magyar i Greg Spencer / Ilustracije: Laszlo Falvay Ova i sve ostale publikacije REC-a tiskane su na recikliranom papiru ili na papiru proizvedenom bez uporabe klora ili kemikalija na bazi klora.

O REC-u

SADRAJ

TemaOpi pregled Izrada projekta i priprema prijedloga projekta Kako napisati prijedlog projekta

57 9 12

Komplet za treningVjeba 1: Ice-breaker, Uvodna vjeba Vjeba 2: Dugake rijei Vjeba 3: Prihodi zatienog podruja prirode Vjeba 4: Kamo je nestalo ?

2123 25 27 29

Primjer plana rada treninga

31

PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

3

4


Tema


5

6


TOPIC MATERIAL

Opi pregledUvodBez izravnog financiranja projekata, mnoge nevladine udruge (NVU-i) ne bi bile u stanju ostvarivati svoje ciljeve. Stoga je pisanje jasnih, cjelovitih i ciljanih prijedloga projekata NVU-ima presudno za uspjeh. Usavravanje umjetnosti pisanja prijedloga projekata zahtijeva jedinstveni pristup voenju projekata. Ovaj je prirunik namijenjen stvaranju temelja za izvoenje treninga o procesu i konanom proizvodu pripreme prijedloga projekata. Prijedlog projekta je detaljni opis niza aktivnosti usmjerenih ka rjeavanju odreenog problema. Prijedlog projekta trebao bi sadravati podroban opis: pozadine projekta, aktivnosti i vremenskog tijeka provedbe, metodologije, i kadrova, materijalnih i financijskih sredstava potrebnih za provedbu.

Prijedlog projekta trebao bi biti detaljna i usmjerena ilustracija projekta. To je sredstvo predstavljanja projekta vanjskoj publici u obliku koji je neposredno prepoznatljiv i prihvatljiv. Cilj treninga na temu pisanja prijedloga projekata jest shvaanje: uloge prijedloga projekta i aktivnosti koje se provode na svakom stadiju, naina pristupanja projektima i prijedlozima projekata s organizacijskog aspekta, odgovaraju li prijedlozi projekata nainu voenja projekata, kako oblikovati kvalitetan prijedlog projekta.

Cilj ovog prirunikaOvaj bi prirunik trebao voditi trenere kroz treninge i vjebe za pisanje prijedloga projekata. On svom korisniku omoguuje: unaprijediti vjetine sudionika koje se odnose na pripremu kvalitetnih prijedloga projekata, prikazati sudionicima kako voditi projekte unutar neke organizacije, i pomoi sudionicima da shvate vrijednost projekta kao sredstva ostvarivanja i unapreivanja misije organizacije kojoj pripadaju.

Izazovi koje postavlja ova problematika mogu se svrstati u tri skupine:

1) Unapreivanje vjetina i organizacijskih postupaka Cilj veine sudionika jest nauiti metode pisanja prijedloga projekata, te razviti vjetine oblikovanja i pisanja uspjenih prijedloga projekata Vrlo je vaan cilj i uspostava sustava i standarda pripreme projekata unutar NVU-a.


7

TEMA

2) Shvaanje uloge prijedloga projekata u samom vo enju projekata Prijedlog projekta je sredstvo a ne cilj. Treba ga slijediti to je vie mogue, a tijek projekta mijenjati samo ako je to zaista potrebno. Pisanje prijedloga projekta samo je jedan stadij voenja projekta. To je jedna od brojnih aktivnosti u logikom slijedu dogaaja koji se obino naziva projektnim ciklusom.

3) Pripremne aktivnosti uoi pisanja prijedloga projekta Kvalitetni prijedlog projekta konani je proizvod procesa s mnogo sudionika, koji obuhvaa prethodna istraivanja, rasprave i uenje iz prolih iskustava (vidi Ilustraciju 1).

Vjetine koje treba razvitiTrening je usmjeren na razvijanje posebnih vjetina vezanih uz izradu i pripremu kvalitetnih prijedloga projekata. Ovaj prirunik daje upute za:ILUSTRACIJA 1

Prije nego ponete pisati prijedlog projekta Razgovarajte s prethodnim i moguim korisnicima projekta. Iako su povratne informacije vjerojatno bile dostupne i po zavretku prethodnog projekta, od tada su mogle nastati nove mogunosti i okolnosti. Preporuljivo je razgovarati i s moguim korisnicima projekta, kako biste bili sigurni da je ono to namjeravate ponuditi zaista i potrebno. Prouite prethodne prijedloge projekata. Izbjegavajte ponavljanje pogreaka i nu enje opetovanih rezultata neega to je ve ostvareno. Donatori nee biti skloni financiranju neega to je ve trebalo biti obavljeno. Prouite ocjene provedbe prethodnih projekata. Ne raunajte na to da e se lanovi projektnih timova sjetiti svih pogreaka i mogunosti za poboljanja iz prethodnih iskustava. Organizirajte kljune skupine. Vodite rauna o tome da ljudi koji su vam potrebni zaista budu voljni i u mogunosti sudjelovati u projektu. Provjerite statistike podatke. Ne dopustite si da drugi otkrivaju nedostatke i netonosti u podacima na koje se oslanjate. Savjetujte se sa strunjacima. Neovisna miljenja mogu vam dati nove zamisli i osigurati vjerodostojnost. Provodite ankete, istraivanja, itd. Prikupite to vie podloga, kako biste dokazali svoju predanost projektu i jasno izrazili njegove ciljeve. Organizirajte sastanke ili okupljanja lokalne zajednice. Kada javnost osjeti da se trai njezino miljenje o nekom pitanju, bit e sklonija suradnji i spremnija dati podrku projektu.

8


TEMA

provoenje pripremnih aktivnosti (vidi Ilustraciju 1), izradu sveobuhvatnih i odrivih planova, postavljajui realistine ciljeve i odreujui potrebna sredstva, sastavljanje cjelovitog prijedloga projekta sa svim potrebnim dodacima, kako bi donatori dobili sve potrebne informacije, pripremu i praenje prorauna projekta, i pisanje financijskih izvjea.

Glavni pojmovi u procesu pripreme prijedloga projekta Indikatori dijelovi plana projekta koji svrhu i rezultate projekta prikazuju kroz mjerljive jedinice (koliinu ili kakvou), kako bi se uinci projekta mogli izmjeriti Uloena sredstva ljudski rad i materijalna i financijska sredstva potrebni za provedbu projekta Rezultati projektom postignuti rezultati Plan aktivnosti opis tijeka, vremenskog rasporeda i zaduenja za pojedine projektne aktivnosti Plan raspodjele sredstava opis naina koritenja sredstava u odnosu na planirane aktivnosti Ganttov dijagram posebni model planiranja aktivnosti koji prikazuje me usobnu povezanost pojedinih aktivnosti Prihod financijska sredstva osigurana za provedbu projekta

SadrajOvaj prirunik obuhvaa sljedee teme: to jest, a to nije projekt? to je to izrada projekta? Kako se oblikuju sastavnice projekta? Koje su najbolje metode planiranja projekta? to je to prijedlog projekta? Kako se priprema prijedlog projekta? (format koji obuhvaa sve aspekte prijedloga projekta)

Dobro bi bilo da se sudionici prvo upoznaju s glavnim pojmovima procesa pripreme prijedloga projekta, koji se nalaze u desnom prikazu.

Izvo enje treningaOvaj prirunik treba koristiti u spoju s aktivnostima opisanima u kompletu za trening. Vei dio sadraja prirunika osmiljen je tako da se moe koristiti kao radni materijal ili broura za sudionike treninga, a trener ga moe prilagoditi kontekstu i trajanju pojedinog treninga.

Izrada projekta i priprema prijedloga projektato jest (a to NIJE) projektS gledita voenja projekata, svaki niz aktivnosti koje prolaze kroz projektni ciklus JEST projekt. Projektni ciklus sastoji se od projektnih stadija. Svaka organizacija ve bi trebala imati definiranu organizacijsku strategiju kojom moe poeti procjenjivati potrebe i mogunosti u svom podruju djelovanja. Na taj nain izdvojit e se nekoliko zamisli, i organizacija moe izabrati jednu od njih. Projektni stadiji tada su logikim slijedom: izrada projekta, financiranje, provedba i, na posljetku, ocjena. NVU-i esto provode i aktivnosti koje ne pripadaju kategoriji projekata. Vano je znati i da se projektom ne smatraju: prole aktivnosti koje se povremeno ponavljaju na potpuno isti nain, aktivnosti bez jasno postavljenih ciljeva, aktivnosti koje se mogu ponavljati ili primjenjivati bilo gdje bilo kada, ili stalne (redovne) organizacijske aktivnosti (npr. sastanci upravnog odbora).


9

TEMA

ILUSTRACIJA 2

to treba imati na umu na svakom stadiju planiranjaKorak Sastavnica Utvrivanje glavnog cilja, pojedinanih ciljeva, oekivanih rezultata i ciljne skupine to treba imati na umu Pozadina projekta Tono odre eni glavni cilj i pojedinani ciljevi Drutveno uvjetovana vizija organizacije Oekivani kratkoroni i dugoroni rezultati Korisnici projekta Problemi koji se rjeavaju projektom Tema i glavna pitanja koja projekt obuhvaa Metode odabrane za ostvarivanje ciljeva Planirane aktivnosti Potreba za nastavkom projekta Mjesto odvijanja razliitih aktivnosti Trajanje projekta Datumi poetka i zavretka projekta Raspored pojedinih aktivnosti Saeti prikaz tijeka projekta Kadrovi Financijska sredstva Infrastruktura Ukupni proraun projekta Detaljizirani proraun prema aktivnostima i vrstama troka Koliina i oblik vlastitih sredstava Mogui donatori i izvori prihoda Opis organizacije koja provodi projekt Analiza mogunosti i sposobnosti Opis suradnika na projektu Analiza mogunosti i sposobnosti suradnika Koordinator projekta Metoda komunikacije unutar projektnog tima Strategija i praksa komuniciranja s okolinom Kriteriji za odreivanje uspjeha projekta Metode i vremenski raspored praenja i ocjene Daljnje planirane aktivnosti

1

2 3 4 56 7 8

Sadraj projekta

Mjesto/a odvijanja i vremenski raspored projektnih aktivnosti

Kadrovi i sredstva

Trokovi/izvori financiranja

Opis organizacije koja provodi projekt i suradnika na projektu

Projektni tim i voenje projekta

Praenje, ocjena i naknadne aktivnosti

10


TEMA

to je to izrada projekta?Izrada projekta je jedan od stadija projektnog ciklusa, a sastoji se iz dva dijela: planiranja projekta (oblikovanja sastavnica projekta), i pisanja prijedloga projekta (pretvaranja plana u projektni dokument).

Model projektnog ciklusa u est stadija 1. stadij: Procijenite odgovarajue potrebe i mogunosti istraivanja 2. stadij: Utvrdite projektnu zamisao 3. stadij: Oblikujte projekt 4. stadij: Financirajte projekt 5. stadij: Provedite projektne aktivnosti 6. stadij: Ocijenite rezultate

Izrada projekta rezultat je i planiranja projekta i pisanja prijedloga. Oba su koraka neophodna za izradu postojanog projekta.

Planiranje projekta Oblikovanje sastavnica projekta

Prije pisanja projekta, treba razraditi njegove pojedinane sastavnice. Bavljenje pitanjima planiranja pomae u razradi sastavnica projekta, kako prikazuje Ilustracija 2. Drugi nain planiranja jest razmiljanje unaprijed prema stadiju izrade projekta na kojem se postavljaju takva pitanja. Na temelju tih kriterija, planiranje se moe ralaniti na ona pitanja koja se postavljaju tijekom planiranja i ona koja se postavljaju tijekom pisanja prijedloga projekta, kako prikazuje Ilustracija 3. Bez obzira na model planiranja projekta koji je ovdje prikazan, kvalitetno pisanje prijedloga projekta nije mogue bez odgovarajueg planiranja.

ILUSTRACIJA 3

Pitanja planiranjato treba uzeti u obzir na poetku planiranja projekta Korisnici projekta Projektni tim i suradnici na projektu Kriteriji za uspjeh Ciljevi Metode odabrane za ostvarivanje glavnog cilja projekta Trokovi i izdaci Vlastita sredstva Mogui donatori Sastavnice prijedloga projekta Naziv projekta Ciljevi projekta Opis projektnih aktivnosti Opis oekivanih rezultata projekta Plan provedbe projekta Poetak provedbe projekta Raspodjela sredstava i kadrova Zaposleni na projektu Detaljni proraun projekta (fiksni trokovi, potrebna oprema) Ostala tehnika sredstva (npr. vozila) Raspodjela financijskih sredstava (vlastita sredstva i drugi izvori financiranja)


11

TEMA

Kako napisati prijedlog projektaKada su obavljene sve pripreme, moe poeti pisanje prijedloga projekta. Kljuna odluka koju treba donijeti na ovom stadiju jest ona o strukturi prijedloga projekta (ukljuujui sadraj i duljinu). Struktura se odreuje prema prirodi projekta i zahtjevima donatora. Raznoliki formati, obrasci za prijavu projekata, uzorci za izradu projekata i smjernice za prijavu na natjeaj imaju neke zajednike znaajke.

Predloeni formatNaslovna stranica Prijedlozi projekata dulji od tri-etiri stranice trebali bi imati posebnu naslovnu stranicu. Naslovnica treba sadravati naziv projekta, ime glavne organizacije koja provodi projekt (i mogue suradnike organizacije, ako one postoje), mjesto i datum izrade projekta, te naziv donatora kojemu je prijedlog projekta upuen. Naziv projekta Naziv projekta treba biti kratak, sadrajan i po mogunosti upuivati na neki od kljunih rezultata projekta ili kljunu aktivnost u projektu. Nazivi projekata koji su predugi ili preopeniti ne daju itatelju konkretnu naznaku oekivanog sadraja. Sadraj Ako je itavi prijedlog projekta dulji od 10 stranica, pomae kada na poetku ili na kraju dokumenta postoji sadraj. Stranica sa sadrajem omoguuje itatelju brzo pronalaenje najbitnijih mu dijelova dokumenta. Dotina bi stranica trebala prikazivati naslov i broj poetne stranice svakog poglavlja prijedloga projekta. Saetak Mnogi nemaju vremena za itanje itavog prijedloga projekta. Stoga je korisno umetnuti i kratki saetak projekta, koji bi trebao sadravati: kratak prikaz problema ciljeve projekta kljune projektne aktivnosti, i ukupni proraun projekta.

Uinkoviti i neuinkoviti nazivi projekataUinkoviti nazivi projekata Eko-kamp Zletovica 2002. Ekoloko osvjeivanje javnosti u Odnedavno nezavisnim dravama Graani tite jezero Debar Neuinkoviti nazivi projekata Odgoj i obrazovanje za okoli Zatita vododijelnice Dojranskog jezera od otpadnih voda iz kuanstava, koje donosi rijeka Dragomir

Teoretski, saetak treba sastavljati tek kada odgovarajui dijelovi dokumenta ve postoje u svom duljem obliku. Kod manjih projekata, saetak ne treba biti dulji od 10 redaka, dok vei projekti obino zahtijevaju saetke duljine i do dvije stranice.

Pozadina projekta Ovaj dio projekta opisuje drutvenu, gospodarsku, politiku i kulturoloku pozadinu nastanka projekta, te bi trebao sadravati odgovarajue podatke iz istraivanja provedenih u stadiju planiranja projekta, ili prikupljene iz drugih izvora. Autor treba voditi rauna o odnosu duljine ovog dijela i duljine itavog prijedloga projekta. Ukoliko se koristi velika koliina podataka, njih treba ukljuiti u obliku dodatka prijedlogu projekta.

12


TEMA

Obrazloenje projekta Potrebno je navesti razlog pokretanja projekta. Zbog svoje vanosti, ovaj je dio obino podijeljen na etiri ili vie poglavlja.Prikaz problema Ovaj dio sadri opis specifinog/specifinih problema koji se nastoje rijeiti projektom, kako bi se opravdalo samo postojanje projekta. Uz to, prijedlog projekta bi trebao ukazivati na prepoznatljivost problema u nekoj lokalnoj zajednici ili drutvu u cjelini, tj. negativne utjecaje kojima je izloena ciljna skupina. Ovdje treba ukljuiti i objanjenje potreba ciljne skupine koje se pojavljuju kao izravna posljedica opisanog problema. Prioritetne potrebe Potrebe ciljne skupine koje su proizile kao izravna negativna posljedica problema trebaju se postaviti kao prioritet. Ovdje je neophodno objasniti i nain odreivanja prioriteta (tj. koji su kriteriji koriteni). Primjerice, ako se kao problem navodi oa infrastruktura u lokalnoj zajednici, potrebe vezane uz navedeni problem mogu biti sljedee: poboljanje kakvoe i koliine vodoopskrbe, bolje ceste, i poboljanje prikupljanja krutog otpada.

Ove tri potrebe tada se rasporeuju po razini prioritetnosti, prema njihovoj vanosti za zajednicu, a treba opisati i metodu kojom su prioriteti utvreni (npr. anketa provedena meu lokalnim stanovnitvom, trokovi svake od takvih aktivnosti u projektu, itd.). Ovakav postupak daje vjerodostojnost onoj aktivnosti koja je na posljetku odabrana.Predloeni pristup (vrsta aktivnosti) Prijedlog projekta treba opisati strategiju odabranu za rjeavanje problema i precizno prikazati kako e ona dovesti do poboljanja. Mogui nain opisivanja pristupa jednoj od prethodno navedenih potreba jest: Osiguranje osnovnih vodoopskrbnih ureaja u lokalnoj zajednici, s popratnim opisom predloenog rjeenja.ILUSTRACIJA 4

Savjeti za uspjenu prezentaciju organizacije Ne koristite rjenik koji bi se mogao shvatiti kao napad na bilo koju drugu organizaciju ili ustanovu. Prije nego pripremite prijedlog projekta, provedite analizu pozitivnih znaajki vlastite organizacije i zatim te prednosti prikaite. Dokaite da va proces planiranja ukljuuje sve zainteresirane sudionike i vodi rauna o miljenjima ciljne skupine. Pripremite kratki dokument kojim predstavljate svoja prethodna iskustva (organizacijski dosje) i priloite ga prijedlogu projekta.


13

TEMA

Organizacija koja provodi projekt Ovim odlomkom opisuju se mogunosti vae organizacije s obzirom na sposobnosti kojima raspolae i prethodnim iskustvima na projektima. Opiite zato ba svoju organizaciju smatrate najprikladnijom za provedbu projekta, njezinu povezanost s lokalnom zajednicom, pobornike njezinog djelovanja i vrstu strunog znanja koju ona moe osigurati. Ako su ukljueni i drugi suradnici, navedite takve informacije i za njih. Ilustracija 4 opisuje neke vrste prezentacije organizacije, ali ovaj popis nikako nije konaan.

Ciljevi projekta Prva stvar koju treba rijeiti jest imenovanje ciljeva. Nekada se koriste razliiti pojmovi, primjerice svrha/namjena projekta, opi cilj projekta, itd. esto se navodi jedan glavni cilj, koji se razgrauje na nekoliko pojedinanih ciljeva. Kada je to pitanje rijeeno, treba uspostaviti hijerarhiju meu ciljevima, te broj razina na kojima e se hijerarhija graditi. Vaa bi organizacija zapravo trebala rijeiti ovo pitanje ve u stadiju planiranja. Ilustracija 5 prikazuje tri uobiajene hijerarhijske razine.Glavni cilj projekta To je opi cilj koji objanjava sutinu problema i vanost projekta, tj. dugoronu korist od projekta za ciljnu skupinu.

ILUSTRACIJA 5

Hijerarhija odnosa glavnog cilja, pojedinanih ciljeva, rezultata i aktivnosti

14


TEMA

Neki primjeri glavnog cilja projekta: osvjeivanje poboljanje kakvoe ivljenja u lokalnoj zajednici, i poticanje drutvenog napredovanja ena iz siromanih ruralnih podruja.

Pravila odre ivanja glavnog cilja projekta1. Glavni cilj moe biti samo jedan za svaki projekt. 2. Glavni cilj treba biti povezan s vizijom razvoja. 3. Teko je ili gotovo nemogue mjeriti uspjeh glavnog cilja pomou mjerljivih indikatora, ali trebalo bi biti mogue dokazati njegovu vrijednost i doprinos ostvarenju vizije.

Neka pravila postavljanja glavnog cilja projekta nalaze se u desnom okviru. Ako ih se ini teko pratiti, moda to znai da je potrebno ponovno definirati ili razmotriti sam projekt.Pojedinani ciljevi projekta Pojedinani ciljevi trebaju se odnositi na sutinu problema, u smislu koristi za krajnje korisnike projekta ili ciljnu skupinu kao neposrednog rezultata projekta, u skladu s prikazom na Ilustraciji 6. Pojedinani ciljevi iz Ilustracije 5 mogu se odrediti kao:

poboljanje vodoopskrbe za koliinu X i kakvou Y za stanovnitvo sela Z, i smanjenje stope akutnih zaraza za iznos X.

Pojedinani ciljevi projekta razrada su glavnog cilja projekta. Projekt obino ima vie pojedinanih ciljeva.

ILUSTRACIJA 6

Hijerarhija pojedinanih ciljeva s primjerom glavnog cilja, pojedinanih ciljeva projekta i rezultata

GLAVNI CILJ

Poboljanje kakvoe ivljenja u lokalnoj zajednici

Poboljanje vodoopskrbe za koliinu X i kakvou Y za stanovnitvo sela Z

Smanjenje stope akutne zaraze za iznos X

POJEDINANI CILJEVI PROJEKTA

Broj kuanstava prikljuen na vodoopskrbni sustav povean je za X%

Broj slavina u selu povean je za Y%

Broj slavina u selu povean je za Y%


15

TEMA

Rezultati projekta Rezultatima se opisuju usluge ili proizvodi koji e se omoguiti planiranim korisnicima. To je ono uinak koji obeava projekt. Rezultati su detaljniji od glavnog cilja i pojedinanih ciljeva i trebali bi se moi mjeriti pomou objektivnih indikatora. Stoga na ovo podruje treba obratiti posebnu pozornost. Rezultati trebaju biti vezani uz glavne uzroke problema s kojima se suoava ciljna skupina. U cilju osiguranja odgovarajuih rezultata, projektni tim trebao bi ve prethodno tono utvrditi potrebe te skupine. Rezultati iz naeg primjera bili bi izraeni na sljedei nain: vei broj kuanstava prikljuen na vodoopskrbni sustav, i vei broj slavina u selu.

Pet koraka do kvalitetnih indikatoraCilj projekta: Smanjiti stopu akutnih zaraza u lokalnoj zajednici Kakvoa (priroda indikatora): smanjena stopa zaraze Ciljna skupina (Tko?): Smanjena stopa zaraze u kolske djece. Mjesto (Gdje?): Smanjena stopa zaraze djece u selu Z. Koliina (Koliko?): Smanjena stopa zaraze djece u selu Z za 45%. Vrijeme: stopa zaraze djece u selu Z smanjena za 45% do 2004.

Strelice u Ilustraciji 6 prikazuju povezanost rezultata s pojedinanim ciljevima projekta. Indikatori daju projektnom timu mjerljivu osnovu po kojoj se procjenjuje uspjeh projekta u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Navoenjem indikatora zapravo se provjerava odrivosti rezultata i pojedinanih ciljeva projekta. Oni su temelj za praenje odvijanja projekta. Kada se odrede indikatori, potrebno ih je prilagoditi tako da ukazuju na koliinu, kakvou i vrijeme. Lijevi okvir sadri provjeru odabira indikatora u pet koraka.

Ciljna skupina Odredite ciljnu skupinu i prikaite korist koju e ona imati od projekta. Projekt treba sadravati detaljan opis veliine i znaajki ciljne skupine, a osobito ljudi koji e imati neposrednu korist od projekta. Kriteriji analize ciljne skupine mogu biti etniki sastav, spol, dob, itd. Ako su izraene detaljnije analize, one se mogu priloiti u dodatku.

Provedba projekta Plan provedbe treba sadravati to detaljniji opis aktivnosti i raspodjelu sredstava i kadrova. Osobito je vano dati dobar pregled raspodjele zaduenja za projektne aktivnosti, njihovo mjesto i vrijeme. Plan provedbe moe se podijeliti na dvije kljune sastavnice: plan aktivnosti i plan raspodjele sredstava i kadrova.Plan aktivnosti (plan rada) Plan aktivnosti ukljuuje specifine informacije i objanjenja svake od planiranih aktivnosti. Trajanje projekta treba jasno izraziti, a posebno naglasiti poetak i zavretak projekta. Ilustracija 7 prikazuje razliite korake pripreme plana aktivnosti. Openito govorei, dva su najea oblika koja se koriste za izraavanje plana aktivnosti jednostavna tablica i Ganttov dijagram. Jednostavna tablica sa stupcima, u Ilustraciji 8, koja prikazuje aktivnosti, akcije, zadatke, vremenski slijed i raspodjelu odgovornosti, jasan je i razumljiv prikaz plana aktivnosti. Ganttov dijagram, openiti format za prikaz aktivnosti u odreenom vremenskom razdoblju, prikazuje meuovisnost i slijed pojedinih dijelova neke aktivnosti. Primjer Ganttovog dijagrama sadri Ilustracija 9. Plan raspodjele sredstava i kadrova Ovaj plan sadri infomacije o sredstvima i kadrovima potrebnima za provoenje projekta. Na ovom stadiju odreuju se vrste trokova, kako bi se saele informacije potrebne za izradu prorauna.

16


TEMA

ILUSTRACIJA 7

Priprema plana aktivnostiKorak Aktivnosti Popiite sve projektne aktivnosti to treba imati na umu Nainite popis svih planiranih aktivnosti.

1 2 3 4 5 6 7 8

Razdijelite aktivnosti na realno provedive pojedinane akcije i zadatke

Razdijelite aktivnosti prvo na pojedinane akcije a zatim na zadatke. Svaki zadatak dodjeljuje se nekom pojedincu, koji ga preuzima kao svoj kratkoroni cilj. Najbitnije je pronai pravu razinu detalja. Najea pogreka je razdjeljivanje aktivnosti na previe detalja. Oni koji planiraju trebaju razdjeljivati aktivnosti samo do razine na kojoj ima dovoljno pojedinosti za procjenu potrebnih sredstava. Odredite odnose meu aktivnostima kako biste utvrdili njihov meusobni slijed i ovisnost. Ovisi li neka aktivnost o poetku ili zavretku neke druge aktivnosti? Primjerice, izgradnja kue sastoji se od niza odvojenih, ali meusobno povezanih aktivnosti: prvo je potrebno kopanje i postavljanje temelja, zatim podizanje zidova, itd. Svakom zadatku treba odrediti datum poetka, trajanje i datum zavretka. Toga se rasporeda treba pridravati to je vie mogue. Odredivi vremenski raspored pojedinih zadataka, sljedei je korak planiranje (objedinjavanje) slijeda cjelokupne glavne aktivnosti. Kljuni dogaaji su najbitniji trenuci u projektu, kojima se mjeri njegov uspjeh, i ciljevi kojima tee lanovi projektnog tima. Razinu i vrstu potrebnog strunog znanja treba odreivati posebno za svaki zadatak. Raspodijelite odgovornosti u dogovoru s lanovima tima.

Tono utvrdite slijed i meuovisnost pojedinih zadataka

Izradite vremenski raspored za svaki zadatak

Objedinite raspored glavnih aktivnosti

Posluite se metodom kljunih dogaaja

Utvrdite potrebno struno znanje

Raspodijelite zadatke meu lanovima tima

U gornjem primjeru, aktivnost organizacije programa obuke osoblja mogla bi zahtijevati opremu i novane naknade. To su vrste trokova vezane uz ovu aktivnost. Sljedei je korak odrediti mjerne jedinice, koliinu u odreenom razdoblju i priblinu jedininu cijenu. Na temelju tih iznosa bit e lako izraunati trokove u odreenom razdoblju i ukupni troak projekta. Ilustracija 10 prikazuje takve trokove kroz uobiajeni plan raspodjele sredstava i kadrova kakav bi se mogao razraditi za aktivnost 1.1. (program obuke) iz prethodne


17

TEMA

ILUSTRACIJA 8

Plan aktivnosti u tabliciAKTIVNOSTI/ZADACI Poetak Br. Rezultat: Vei broj zainteresiranih sudionika ukljuenih u odbor za zatitu okolia Aktivnost 1 Akcija predstavljanja projekta 5. lipnja 2000. 25. lipnja 2000. do 15. srpnja 10. srpnja 2000. 25. srpnja 2000. do 15. srpnja do 15. kolovozaPT = Projektni tim; KP = Koordinator projekta

VRIJEME PROVEDBE Zavretak Napomena

ODGOVORNOST

PT Grafiki dizajner PT KP

1.1. Priprema letaka o aktivnosti 1.2. Distribucija letaka 1.3. Sastanci s razliitim lokalnim skupinama 3. Uvodni sastanak Odbora

ILUSTRACIJA 9

Ganttov dijagramAKTIVNOST Rezultat 1: Kakvoa vo enja projekata je poboljana Aktivnost 1.1.: Izraditi i izvesti program obuke za vo enje projekata 1.1.1. Obavite procjenu potreba 1.1.2. Izradite trening-modul 1.1.3. Izvedite trening Aktivnost 1.2.: Poboljati postupak vo enja projekata 1.2.1. Provedite nezavisnu ocjenu tekuih postupaka 1.3.1. Izradite i testirajte nove postupke xxxxx xxxxx xxxxx xxxxx xxxxx V V V xxxxx xxxxx xxxxx V V V Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3 PS TS

PS = programski savjetnik, TS = tehniki savjetnik; V = uloga voditelja

ilustracije. Ovakav nain planiranja omoguuje nam da isplaniramo i izraunamo sve trokove projektnih aktivnosti.

Proraun Jednostavnim rijeima, proraun je saeti prikaz oekivanih prihoda i trokova neke organizacije u odreenom razdoblju, po stavkama. Obrasci za proraune i financijsko planiranje jedni se od drugih veoma razlikuju, osobito u neprofitnom sektoru. Ipak, kljuno je da se osobe zaduene za financijsko planiranje u nekoj organizaciji pridravaju financijskih zahtjeva donatora u pogledu planiranja prorauna i izvjeivanja. Dvije glavne sastavnice svakog prorauna su prihodi i trokovi. Prihodi su iznos financijskih sredstava i doprinosa u naravi koji se koriste kao

18


TEMA

ILUSTRACIJA 10

Plan raspodjele sredstava i kadrova za aktivnost 1.1.AKTIVNOSTI / SREDSTVA Jedinica Koliina u odre enom razdoblju Jedini Izvor Trokovi u odre enom razdoblju Ukupni a financ trokovi cijena iranja K1 1. Izrada i izvo enje programa obuke Oprema Raunalo Fotokopirni aparat Printer Plae i ostale naknade Vanjski suradnici Uredsko osoblje kol. kol. kol. broj broj 2 1 2 6 3 6 3 6 3 6 3 1.000 5.500 500 1.700 900 EU EU EU CT G 2.000 5.000 1.000 2.000 5.000 1.000 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4

10.200 10.200 10.200 10.200 40.800 2.700 2.700 2.700 2.700 10.800

sredstva podrke projektu. Ako je izvor financiranja samo jedan, nije nuno prikazivati taj dio prorauna. Ipak, mnogi projekti financiraju se iz vie izvora. Prihodi u proraunu trebaju prikazivati udio svakog od tih izvora. Ilustracija 11 prikazuje primjer prorauna projekta. Trokovi (nazivamo ih i izdaci ili rashodi) su svi izdaci koje je mogue predvidjeti tijekom provedbe projekta. Bez obzira na kriterije pri izraunavanju i razvrstavanju, trokovi projekta trebaju biti razumni odraz aktivnosti prikazanih u prijedlogu projekta. Ilustracija 12 daje primjer obrasca za trokove. Prikazane vrste trokova zatim se po potrebi razdvajaju jo detaljnije. Planiranje specifinih rokova potrebnih u razliitim stadijima provedbe projekta predstavlja osnovu za izraunavanje dinamike troenja u razliitim razdobljima projekta. Proraunske kategorije razvrstavaju trokove u manje skupine prema odreenim kriterijima, to slui praenju troenja u cilju pridravanja plana. Dvije najvanije vrste trokova su direktni trokovi i trokovi rada. Direktni trokovi vezani su uz neku aktivnost (npr. organizaciju radionice). Trokovi rada vezani su uz interne aktivnosti same organizacije i obino su kratkorono nepromjenjivi (npr. plae osoblja, reije, itd.). Mjerne jedinice, koliina u odreenom razdoblju i priblina jedinina cijena su tri sastavnice potrebne za izraunavanje trokova za bilo koju od navedenih kategorija.

Praenje i ocjena Odreivanje indikatora temelj je za praenje projekta. Prijedlog projekta treba prikazivati: kako i kada e projektni tim pratiti napredak projekta, koje metode e se koristiti za praenje i ocjenu, i tko e obavljati ocjenu.


19

TEMA

ILUSTRACIJA 11

ILUSTRACIJA 12

Primjer obrasca za prihode (EUR)Ukupni proraun: 21.345 Prihodi: Zaklada Doprinos tijela lokalne uprave Osigurava sama organizacija Ukupno prihodi: 12.345 8.000 1.000 21.345

Primjer obrasca za trokove (EUR)Ukupni proraun: 21.345 Trokovi: Plae (6 mjeseci x 500 EUR) Vanjski suradnici (3 trenera x 3 dana x 3 treninga x 100 EUR dnevno) Uredski materijal Putni trokovi i smjetaj Direktni trokovi Oprema Ukupno trokovi: 3.000 2.700 1.345 4.250 8.750 3.300 21.345

Izvjeivanje Napredovanje provedbe projekta i financijsko izvjee mogu se odrediti prijedlogom projekta. esto su te obveze utvrene uobiajenim zahtjevima donatora. Izvjee o projektu moe se izraivati u razliitim oblicima, s obzirom na ciljanu publiku. Voenje projekta i projektni tim Treba ukljuiti kratki opis tima koji e raditi na projektu, pojedinane uloge svakog lana, i mehanizme komunikacije dogovorene meu njima. Sve dodatne informacije (ivotopise i sl.) treba priloiti kao dodatke. Dodaci Dodaci trebaju obuhvaati sve informacije koje su bitne, a prevelike su da bi se ukljuile u tekst prijedloga projekta. Takve informacije mogu nastati u stadiju planiranja projekta, ali se ee izrauju naknadno. Uobiajena dokumentacija koja se prilae prijedlogu projekta sadri sljedee: analizu openite situacije (npr. procjena stanja graanskog drutva), dokumente politike i razliite strategije (npr. lokalni plan djelovanja na okoli), informacije o provedbenim organizacijama (npr. godinja izvjea, primjeri uspjenih projekata, broure i druge publikacije), dodatne informacije o strukturi projekta i projektnom timu (ivotopise lanova projektnog tima), kartografske prikaze zemljopisnog podruja projekta, postupke koji se koriste u voenju projekta (obrasce, organizacijske dijagrame, itd.).

20


New drawing to come

Komplet za trening


21

22


KOMPLET ZA TRENING: ICE BREAKER, UVODNA VJEBA

Vjeba 1: Ice Breaker, Uvodna vjeba: Slabo poznate injeniceOpis: Spajanje slabo poznatih injenica sa sudionicima Sudionici: Bilo koji broj Trajanje: 20 minuta Materijali: Kartice

Postupak

1 2 3 4 5 6

Razdijelite kartice svim sudionicima. Zamolite ih da na njih napiu svatko po jednu slabo poznatu injenicu o sebi i to nikom ne pokazuju. Skupite sve kartice i odloite ih sa strane. Zamolite sudionike za ustanu, hodaju po prostoriji, upoznaju se jedni s drugima i razmijene po dvije slabo poznate injenice o sebi. Jedna od tih dvaju injenica bi trebala biti ona koju je svatko napisao na karticu. Nakon nekoliko minuta, zamolite sudionike da se vrate na svoja mjesta. Organizirajte ih u manje timove i svakom timu dodijelite jednaki broj kartica s prethodno upisanim injenicama. Zamolite sudionike da skinu svoje naljepnice s imenom i u suradnji s lanovima tima pokuaju spojiti svaku karticu s osobom koja ju je napisala. To e initi razmjenjujui informacije prikupljene ranije, tijekom hodanja po prostoriji. (Neke kartice moda e ba pripadati samim lanovima dotinog tima, to zadatak ini jednostavnijim.) Nakon odreenog vremena nasumce odaberite jedan od timova da prezentira svoje rezultate. Tim treba na glas proitati svoje kartice, i prepoznati autora svake od njih. Za svako tono prepoznavanje autora tim dobiva po jedan bod, a dodatni bod zarauje ako mu znade i ime. Ako se pri kojoj od ove dvije radnje pogrijei, gubi se po jedan bod. Ako tim za neku karticu kae da ne zna nita, ne dobivaju se bodovi, ali se niti ne gube. Ponovite postupak sa svakim od preostalih timova. Pobjeuje tim s najveim brojem bodova.

1PRIPREMA PRIJEDLOGA PROJEKATA

23

KOMPLET ZA TRENING: ICE BREAKER, UVODNA VJEBA

RaspravaObino uvodne vjebe ove vrste ne zahtijevaju nikakvo izvoenje zakljuaka. Budui da je ipak zanimljivo vidjeti koje to injenice ljudi odabiru otkriti o sebi, moe se napraviti kratki zakljuak ovog dijela treninga i to primjerice pomou sljedeih pitanja. Iako se pitanja odnose na ljude openito, osmiljena su tako da ohrabre sudionike za otkrivanje istina o vlastitom ponaanju: Koje injenice o sebi ljudi otkrivaju drugima? Koje injenice skrivaju od drugih? Zato ljudi odluuju neke injenice otkriti, a neke druge pak skriti? Koje injenice ljudi otkrivaju prijateljima, koje otkrivaju poznanicima, a koje nepoznatim ljudima? to je lake: pisati anonimne izjave ili razgovarati o njima oi u oi s nekim? Bi li neki ljudi bili skloni izmijeniti ili izmisliti neke stvari o sebi? Zato? Kakve je razlika izmeu slabo poznatih injenica koje o sebi otkrivaju ekstrovertirane osobe, i onih koje otkrivaju introvertirane osobe? Kakva je u tome razlika izmeu mukaraca i ena? Izmeu mlaih i starijih osoba? Mislite li da bi ovakva vjeba dala sline rezultate kada bi se provela s ljudima iz drugih kultura?


KOMPLET ZA TRENING: DUGAKE RIJEI

Vjeba 2: Dugake rijeiOpis: Naglasiti vanost proaktivnog planiranja i predvi anja buduih problema koje donose sadanja rjeenja Sudionici: Skupine od 5-6 osoba Trajanje: 20 minuta (10 minuta za aktivnost i 10 minuta za zakljuak) Materijali: Komplet od 15 ploica za svakog igraa, sa slovima: A, A, C, E, G, I, I, L, M, N, O, P, R, S, T Radni materijal Upute za igranje igre DUGAKE RIJEI

Postupak

1

Izradite radni materijal. Ilustracija 13 sadri upute za izradu dvodijelnog radnog materijala koji e se koristiti u vjebi. Tajnu strategiju, koja se nalazi na dnu svakog radnog materijala, morat ete pripremiti u vie verzija (pratite prikazani primjer). Izradite etiri do pet razliitih verzija, kako bi svaki sudionik dobio razliitu strategiju. Svakom sudioniku dajte dvije do tri razliite rijei s ovog popisa: aeroplani, aglomerati, animalist, centigrami, cestarina, germanisti, igraonica, mostarina, naglasiti, pentagrami, proglasiti, promicati, romanisti, snagatori.

ILUSTRACIJA 13

Upute za igranje igre DUGAKE RIJEIImate 15 slova. Va je cilj sloiti najdulju rije unutar vae skupine, koristei to vie slova. Sudac e oznaiti poetak igre. Imate 30 sekundi da naete neku dugaku rije, koja ne moe biti osobna imenica (imena ljudi, marke proizvoda). Kada sudac oznai kraj, predajte mu slova koja ine rije koju ste sloili. Sudac e odrediti pobjednika (ili pobjednike) koji su sloili najdulju rije. Sudac zadrava predana mu slova i oznaava poetak drugog kruga igre. Odigrajte dva ili vie krugova ove igre.

Tajna strategija (primjer) Imajte na umu da morate odigrati tri kruga. Slova koja iskoristite u prvom krugu ne smijete vie koristiti. U prvom krugu, dajte sucu rije od samo jednog slova: O. Ovaj ete krug izgubiti, ali ete zadrati jo 14 slova. U drugom krugu sloite rije : ANTIGENI, od osam slova. U treem krugu sloite rije od pet slova, MESAR. (Ostaje vam samo jedno neiskoriteno slovo P).

225


KOMPLET ZA TRENING: DUGAKE RIJEI

2 3 4 5 6 7 8

Raspodijelite sudionike u skupine i razdijelite im uloge. Raspodijelite sudionike u nekoliko skupina od 5-6 osoba. U svakoj skupini zamolite lanove da utvrde tko meu njima ima najatraktivniji runi sat i tom igrau dodijelite ulogu suca. Ostali igrai su natjecatelji unutar svoje skupine. Upoznajte igrae s pravilima. Razdijelite upute za igranje igre DUGAKE RIJEI svim igraima. Zamolite igrae da proitaju upute. Ako ima pitanja, zamolite ih da upute ponovno proitaju. Odigrajte prvi krug. Zamolite suca svake skupine da zapone prvi krug. Zamolite igrae da ponu slagati dugake rijei. Po isteku 30 sekundi, zamolite suce da zaustave igru i pokupe sloene rijei. Proglasite pobjednike prvog kruga. Zamolite suce da utvrde pobjednika u svakoj skupini koji je sloio najdulju rije. Ako je vie osoba sloilo rijei jednake duljine, svi oni su pobjednici. Pripremite se za drugi krug. Zamolite suce da pokupe od natjecatelja sva slova i sklone ih sa strane. Naglasite da se ta slova ne mogu koristiti u sljedeim krugovima. Ako se itko od natjecatelja pobuni, skrenite mu pozornost na upute koje su svi dobili. Odigrajte jo dva kruga. Zamolite suce da dadu znak za poetak kruga, zaustave igru nakon 30 sekundi i pokupe dugake rijei koje su sloili natjecatelji. Kao i u prvom krugu, zamolite ih i da utvrde pobjednike. Proglasite sveukupnog pobjednika. Zamolite suce da proglase natjecatelja koji je pobijedio u najvie krugova. Vrlo je vjerojatno da natjecatelj koji je dobio (i posluao) tajnu strategiju koja upuuje na to da u prvom krugu odabere rije od samo jednog slova, bude sveukupni pobjednik igre.

RaspravaKao prvo, zamolite igrae da rekonstruiraju pobjedniku strategiju. Naglasite da je ta strategija obuhvaala proaktivno planiranje dugorone strategije i njezinu provedbu. Zatim zamolite igrae da razmotre svoja iskustva i razmijene zakljuke. Posluite se prikladnim pitanjima kako biste pomogli igraima da izvuku pouke ove vjebe: Dananja rjeenja mogu sutra stvoriti probleme. Uvijek nastojte predvidjeti mogue posljedice onoga to ete danas odluiti. Ne prihvaajte neko rjeenje samo zato to mislite da je sjajno ili zato to drugi kau da je sjajno.

226

Svaki put se zapitajte A to u izvesti za bis? Planirajte koritenje svih raspoloivih sredstava na najuinkovitiji i najtradicionalniji nain.


KOMPLET ZA TRENING: PRIHODI ZATIENOG PODRUJA PRIRODE

Vjeba 3: Prihodi zatienog podruja prirodeOpis: Priprema plana djelovanja, plana raspodjele sredstava i kadrova te prorauna Sudionici: Skupine od 4-6 osoba Trajanje: 40 minuta Materijali: Radni materijal Zeleni planet

Postupak

1 2 3 4 5 6

Razdijelite sudionike na vee skupine. Objasnite im da e se koristiti onime to su nauili pripremajui plan djelovanja, plan raspodjele sredstava i kadrova i proraun, kako bi ostvarili prihod za unapreenje rezervata prirode Jasen. Razdijelite radni materijal Zeleni planet. Odredite ili zamolite skupinu da odredi svoga izvjestitelja, koji e predstaviti konane dokumente. Za ovu vjebu dajte skupinama 30 minuta. Zamolite svakog od izvjestitelja da dade kratki prikaz rada svoje skupine.

Rasprava Postoji li samo jedan najbolji pristup ovoj aktivnosti? iji je proraun realistiniji? Jesu li u proraun ukljueni indirektni trokovi, kao to su administrativni i opi trokovi? Da se sredstva dodjeljuju na temelju natjeaja, koja bi skupina vjerojatno dobila sredstva? Kako donatori gledaju na takve vrste trokova? Bi li na odluku donatora utjecao i izgled prijedloga projekta, ili samo njegov sadraj?

327


KOMPLET ZA TRENING: PRIHODI ZATIENOG PODRUJA PRIRODE

RADNI MATERIJAL

Zeleni planetZamislite da ste svi vi lanovi okoline udruge Zeleni planet. Ova udruga utemeljena je prije dvije godine i do sada ste dva puta dobili donacije za projekte. Dobili ste informaciju da je zaklada U potrazi za dobrim projektima objavila natjeaj za kvalitetne projekte koji predstavljaju lokalne akcije koje donose vidljiva poboljanja okolia. Najvei iznos koji se dodjeljuje jest protuvrijednost 80.000 EUR.

Va je projekt: Upravljanje rezervatom prirode JasenOpinsko vijee dalo je vaoj organizaciji zadatak upravljanja ovim malim rezervatom prirode koje obuhvaa obale rijeke Thomas, kanjon s mnogobrojnim peinama i umjetno jezero koje se koristi prvenstveno za proizvodnju elektrine energije, ali je ujedno i popularno ljetno izletite. U vaem je vlasnitvu peterosobna planinarska kua i dvije manje kolibe koje se trenutano ne koriste. U jednoj kolibi planirate otvoriti muzej prirode s izlobom rijetkih autohtonih vrsta. Drugu kolibu takoer planirate preurediti i pretvoriti u suvenirnicu, kako biste prodavali proizvode vae udruge (majice, alice za kavu, itd.). Prihodima muzeja i trgovine, kao i postojeim objektima, planirate financirati postavljanje kanti za otpatke, ograda i klupa u rezervatu, izgraditi rampe za pristup invalidskim kolicima i obavljati razne druge aktivnosti vezane uz poboljanje infrastrukture i odravanje. eljeli biste oznaiti planinarske staze i organizirati poune planinarske etnje za vikend-posjetitelje. Jedna od vaih planiranih aktivnosti je i poboljanje stanja uma, emu elite doprinijeti godinjim akcijama poumljavanja. Muzejem ete se koristiti za organizaciju redovnih konferencija za novinare, video-prezentacija i drugih obrazovnih aktivnosti za razliitu publiku. Takoer planirate organizirati eko-patrole, koje e biljeiti svako krenje zakona i propisa i prijavljivati ih upravi rezervata. Imate mnogobrojne i raznovrsne mogunosti za uvoenje i primjenu kvalitetnog sustava upravljanja okoliem u rezervatu. Financijska podrka ove zaklade moda e biti kljuna za poetak provedbe ovih zamisli.

Vai su zadaci sljedei:1. pripremiti plan djelovanja na temelju modela prikazanog u priruniku, 2. pripremiti plan raspodjele sredstava i kadrova pomou odgovarajueg modela prikazanog u priruniku, i 3. sastaviti proraun.


KOMPLET ZA TRENING: KAMO JE NESTALO?

Vjeba 4: Kamo je nestalo?Opis: Odreivanje prioriteta i upravljanje vremenom Sudionici: Svi sudionici Trajanje: 40-60 minuta Materijali: Primjerak letka s Jueranjim aktivnostima za svakog sudionika

Postupak

1 2 3 4

U uvodnom dijelu recite sudionicima da se trebaju prisjetiti svega to su radili juer, tijekom itavih 24 sata. Svim sudionicima razdijelite radni materijal Jueranje aktivnosti. Dajte sudionicima 10 minuta da razmisle o tome to su dan ranije radili i da to napiu na papir. Ono to zapiu mora ukupno obuhvaati svih 24 sata. Kada je sve zapisano, zamolite ih da raspodijele svoje aktivnosti prema prioritetima, koji se mogu oznaiti slovima A, B i C. A oznaava da su te aktivnosti vezane uz glavni ivotni cilj ili najvei prioritet neke osobe. B znai da je to neka aktivnost koja je morala biti obavljena ali nije vezana uz glavne ivotne ciljeve. C oznaava aktivnosti koje su se mogle odgoditi za neko vrijeme ili ih uope nije ni trebalo raditi.

Jueranje aktivnostiVREMENSKI RASPORED PRIORITETA Ukupno vrijeme utroeno na zadatke A Ukupno vrijeme utroeno na zadatke B Ukupno vrijeme utroeno na zadatke C

Kada su popisi gotovi, upitajte koliko njih je utroilo neko vrijeme na prioritete A. Nakon toga slijedi rasprava, u kojoj se naglaava vanost bavljenja prioritetima A svakoga dana, kao i zanemarivanja veine prioriteta C.

Rasprava1. Tko je najvie vremena utroio na prioritete C? 2. Tko je najvie vremena utroio na prioritete B? 3. Tko je najvie vremena utroio na prioritete A? 4. Koliko je vana svaka od ove tri skupine prioriteta? 5. Vode li ljudi rauna o odnosu vremena utroenog na poslovne i na privatne aktivnosti? 6. Jesu li se ljudi mogli sjetiti ba svega to su radili juer? Ako ne, je li mogue da je vrijeme bilo utroeno na neproduktivan nain? 7. Je li vrijeme odmora prioritet A?

429


30


New drawing to come

Primjer plana rada treninga


31

32


PRIMJER PLANA RADA TRENINGA

Kako izvesti trening?Ovaj primjer plana rada trebao bi vam dodatno pomoi u osmiljanju treninga o pisanju prijedloga projekata, koji ete izvesti koristei se razliitim dijelovima ovog prirunika i vjebama. Njihova tona uporaba, u spoju s drugim aktivnostima, treba se temeljiti na onome to znate o oekivanjima i iskustvima vaih sudionika, kao i o vremenu raspoloivom za odravanje treninga. Primjer plana rada ne predlae samo teme treninga, ve i aktivnosti koje vam mogu omoguiti interaktivni karakter treninga.

Primjer plana rada treninga1. dio UvodVRSTA Uvod Objanjenje plana rada/ Oekivanja SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI Predstavljanje sudionika, meusobno Vjeba 1: Slabo poznate upoznavanje injenice Detaljni prikaz plana rada i ohrabrivanje sudionika na meusobno izraavanje oekivanja od treninga Omoguiti shvaanje temeljnih naela projekta Kartice s oekivanjima i razmiljanjima sudionika

Uvodno o projektima

Brainstorming: to je to projekt? Koji su mu dijelovi? to je to kvalitetan projekt?

2. dio Izrada projekta i pisanje prijedloga projektaVRSTA Uvod SVRHA Naglasiti vanost proaktivnog planiranja i predvianja buduih problema PRIJEDLOG AKTIVNOSTI Vjeba 2: Dugake rijei

Izrada projekta i pisanje prijedloga projekta Praksa izrade projekata

Dati okvir za postupak pisanja Prezentacija prijedloga projekta u smislu voenja projekta Raspraviti iskustva u izradi projekata Zajednika rasprava

3. dio Kako napisati prijedlog projektaVRSTA Uvod Objanjenje pisanja prijedloga projekata Pisanje projekta SVRHA Zapoeti rad na izradi projekta s gledita rjeavanja problema PRIJEDLOG AKTIVNOSTI Predavanje/prezentacija

Prikazati format za prijedlog projekta Prezentacija i objasniti njegove glavne dijelove Proi kroz proces pisanja prijedloga Vjeba 3: Studija sluaja: projekta korak po korak Vjeba s radnim skupinama Prezentacija dijelova projekta, nakon koje slijedi rad u skupinama Naglasiti vanost vremenskog rasporeda i tonosti pri izradi projekta i njegovoj provedbi Vjeba 4: Kamo je nestalo?

Zavrna aktivnost


33

PRIMJER PLANA RADA TRENINGASAMPLE WORKSHOP AGENDA

Primjer plana rada treninga (nastavak)4. dio Saetak i ocjenaVRSTA Saetak SVRHA Razmotriti sadraj odranog treninga i testirati kljuna pitanja u nauenom gradivu Ocijeniti i poboljati budue treninge PRIJEDLOG AKTIVNOSTI Rasprava

Ocjena

Evaluacijski upitnik i metoda/ metode koje ste koristili za izraavanje oekivanja sudionika

34


Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu (REC) je neopredijeljena, nepristrana, neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju problema u zatiti okolia u Srednjoj i Istonoj Europi (SIE). Centar svoju zadau obavlja potiui suradnju meu nevladinim udrugama, vladama i drugim zainteresiranim subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelovanje javnosti u odluivanju o okoliu. REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su RECov pravni temelj Povelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te Meunarodni sporazum s Vladom Maarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu, u Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15 zemalja korisnica u regiji SIE, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora. Najnoviji donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Italije, Japana,Kanade, Latvije, Litve, Nizozemske, Njemake, Poljske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, Srbija i Crna Gora, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i druge meuvladine i privatne ustanove.


Documents

Priprema prijedloga projekata