Prirucnik za javne nastupe namijenjen drustveno ... · Nastup u štampanim medijima (izjava za štampu, intervju, komentar u novinama) ... pitanjima koja se odnose na ženu. Ovaj

Sanja Vlaisavljević

Priručnik za javne nastupe namijenjen društveno-angažovanim

ženama u Bosni i Hercegovni

Sarajevo, 2009.

Strah od javnog nastupa?? Ne

više...

2

Priručnik za javne nastupe namijenjen društveno-angažovanimženama u BiH

Izdavač: Friedrich-Ebert-Stift ungZa izdavača: Helmut Kurth

Lektura: Šejla Hasanović

Korice: Yolanda Consolani

Štampa: Amosgraf d.o.o., Sarajevo

Tiraž: 500 primjeraka

Sva prava pridržana:Friedrich-Ebert-Stift ung

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

321.019.5:305-055.2](035)

VLAISAVLJEVIĆ, Sanja Priručnik za javne nastupe namijenjendruštveno-angažovanim ženama u Bosni i Hercegovini/ Sanja Vlaisavljević. - Sarajevo : FriedrichEbert Stiftung, 2009. - 123 str. : ilustr. ; 24 cm

Bibliografi ja: str. 122-123

ISBN 978-9958-9036-2-5

COBISS.BH-ID 17687558

3

SADRŽAJ

1. OPĆA SLIKA: POGLED UNAZAD I POGLED SADA 1.1. Razvoj “ženske historije” .................................................................61.2. Utjecaj tradicije i religije na položaj društveno-angažovanih žena u BiH .............................................171.3 Žene u društveno-političkom ambijentu BiH, proceduralna ili stvarna uloga? .....................................................191.4. Nenaučene lekcije ...........................................................................221.5. Šta su posljedice takvog ambijenta i takve situacije? .................24

2. ZASTUPLJENOST ŽENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIČKIH PARTIJA2.1. Zakoni, politika i gender ...............................................................272.2. Žene na političko odlučujućim pozicijama u BiH .....................312.3. Civilno društvo/ zastupljenost žena u nevladinom sektoru .....33

3. ZAGOVARANJE3.1. Šta je javno zagovaranje? ...............................................................363.2. Zagovaranje i lobiranje ..................................................................453.3. Podizanje javne svijesti o pitanjima za koja zagovarate .............50

4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI4.1. Utjecaj javnih nastupa na politički rejting nevladinih organizacija i političkih partija ...........................................................534.2. Javni nastupi i izbori .......................................................................554.3. Javni nastupi prilagođeni posebnim ciljnim grupama (kako nastupiti pred radnicima, intelektualcima, novinarima, domaćicama ...) ............................554.4. Dress Code i javni nastupi .............................................................564.5. Medijski nastup – „za i protiv“ .....................................................574.6. Javni nastupi i različiti tipovi medija (elektronski i štampani) .......................................................................614.7. Nastup u štampanim medijima (izjava za štampu, intervju, komentar u novinama) ..................................................674.8. Privatni život političarki u medijima ...........................................69

4

5. SAVJETI ZA POBOLJŠANJE JAVNIH NASTUPA5.1. Uvod .................................................................................................725.2. Kako istraživati i kako poboljšati istraživanje? ...........................745.3. Šta je brainstorming u političkim debatama? .............................865.4. Političke debate ...............................................................................875.5. Unakrsno ispitivanje -CX ..............................................................895.6. Da li uvijek treba odgovoriti na pitanje i kada je bolje izbjeći odgovor?.......................................................995.7. Kako biti dobar sagovornik? .........................................................995.8. Aktivno slušanje ............................................................................1005.9. Osnovni elementi dobrog govora ...............................................1015.10. Primjeri dobrog govora .............................................................1085.11. Politički i privatni stavovi ..........................................................1175.12. Kako pridobiti civilno društvo da aktivno učestvuje? ...........1185.13. Kako mogu prevazići barijere i zadobiti povjerenje slušalaca? ...................................................119

LITERATURA ................................................................................ 122

5

UVOD

“Mislim da bi naučno obrađivanje govorništva najbolje napredovalo onda, kada bi svako hvalio i cijenio ne one koji prvi put jedan predmet obrađuju, nego one koji ga najbolje obrađuju, i ne one koji se trude da govore o onome o čemu nitko ranije nije govorio, nego one koji umiju govoriti tako kako nitko drugi ne bi umio.”

Sokrat

6

1. OPĆA SLIKA I STANJE U BIH

1.1. RAZVOJ “ŽENSKE HISTORIJE”

Izazov je govoriti o položaju žene nastojeći biti što manje “ženska”, trudeći se istaći što više “ženskoga” i ostati neutralna prema svim pitanjima koja se odnose na ženu. Ovaj rad me podsjeća na uvod u fi lozofi ju. Kako uvesti u fi lozofi ju, a ne već unaprijed, fi lozofi rati. Da Ii je moguće udovoljiti ovim zahtjevima, a ne

prijeći granicu ličnoga? Ostaje mi jedini siguran put, analizirati provjerene riječi teoretičarki ženskog pitanja.

“Žensku historiju čine priče i dostignuća svih žena. To je bogata, raznolika tema koja se koristi činjenicom da žene žive u svim dijelovima svijeta i da su dio mnogobrojnih različitih grupacija. Uzbudljivo je razmišljati o širini i mogućnostima da otkrijemo znanje o prošlosti. Istražujući to vlastitim očima, mi ne samo da saznajemo i ulazimo u prošlost, nego stičemo moć i znanje o sadašnjosti. To nam, također, pomaže da razumijemo i gradimo našu budućnost.”1

Sjajna autorica sjajne knjige “Ženske studije”, Joy Magezis smatra da žene moraju stalno tragati za svojom historijom tražeći njene izvore. Svaki kutak zemlje ima i izvor, a izvori su priče za sebe. Nerijetko, ta historija je brižljivo bila skrivana, a ako je već spominjana – onda je spominjana u odnosu na muškarce i njihove uspjehe. Magezis kaže:2

“Pogrešno interpretiranje historije odvojilo nas je od spoznaja o našim dostignućima. Mi smo bili odvojeni od naše prošlosti jednostavnom snagom muške historije koja je negirala da je ženska historija ikad i postojala. Moćni muškarci su kontrolirali znanje, oni su bili ti koji su odlučivali šta je “važno” da bi moglo proći, a baziralo se na muškim vrijednostima. Kada takvi muškarci postave pravila i postanu sudije igre, žene se ne uzimaju u obzir. 1 Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, “Što je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 34.

2 Ibid, str. 37.

7

3 Meri Vulstonkraft , “Odbrana prava žene”, Filip Višnjić, Beograd, 1994. str 38.4 Ibid, str 37.

Ono što su ženski pokreti činili godinama bilo je da ne pristaju na muška pravila. Možete zamisliti, koji je strah to unosilo u mušku dominirajuću moć. Nije ni čudo što su nas držali dalje od tih saznanja. Oni nisu željeli ni da nam pruže niti daju bilo kakve ideje o tome šta bi se desilo da su pravila postavljena pošteno. Svakako da njihova moć počiva na slaganju karata protiv nas. Zato zbrajanje ženskih iskustava ugrožava i sama pravila igre. Ponovnim otkrivanjem naše historije, mi stičemo moć nad našim životima i pomažemo da se mijenjaju granice onoga što je važno.”

Stoga, neka počne priča!

• Riječ-dvije o ljudskim pravima i dužnostima u vezi sa dužnostima“Da je društvo oblikovano na najmudriji način, i da je njegovo uređenje

zasnovano na prirodi čovjeka, svakom mislećem biću se čini, na apstraktnom nivou, toliko očiglednim, da pokušaj izvođenja dokaza naliči drskosti; ali dokazi se moraju iznijeti, inače razum nikada neće istisnuti ono što je čvrsto nametnuto običajima; pa ipak, iznošenje običajnog prava kao argumenta kojim se opravdava lišavanje muškaraca (ili žene), njihovih prirodnih prava, jedan je od apsurdnih sofi zama koji svakodnevno vrijeđaju zdrav razum.” M. Vulstonkraft 3

Ključne funkcije čovjeka kao živog bića su:Život, zdravlje i integritet, integritet tijela, osjećaji, mašta, mišljenje,

emocije, praktični razlozi, afi lijacija/srodstvo, drugi prostori, igra i kontrola okoline. Život u kojem nedostaje jedna od ovih sposobnosti, bez obzira šta još ima, smanjiti će kvalitetan ljudski život. Meri Vulstonkraft kaže:4

“U čemu se sastoji nadmoć čovjeka nad divljim stvorenjem? Odgovor je jasan kao što je jasno da je polovina manja od cijelog: u Razumu. Koje dostignuće uzdiže jedno biće nad drugim? Krepost, spontano odgovaramo. S kojom svrhom su nam usađene strasti? Da bi, boreći se s njima, čovjek mogao da dosegne stepen znanja uskraćen divljacima, šapuće nam iskustvo. Prema tome, savršenstvo naše prirode i sposobnost za sreću moraju biti

8

procijenjeni stepenom razuma, kreposti i znanja koji odlikuju jedinku, i upravljaju zakonima koji povezuju društvo, a ako na čovječanstvo gledamo kao na cjelinu, isto se tako ne može poreći da znanje i krepost prirodno ističu iz djelovanja razuma.”

Stoga, čovjek kao prethodno viđeno biće niti u jednom trenutku ne bi smio dovoditi u pitanje fundamentalni stav o jednakosti žena i muškaraca, gdje jednakost tretiramo kao jednaku vrijednost što implicira zahtjev za jednakim pravima ili zahtjev za ravnopravnost. Ovaj zahtjev ni na koji način ne isključuje različitost, jer različitost postoji i nije upitna, ali različitost nije i ne smije biti uvjet za nejednakost. Dva vijeka nakon knjige “Odbrana prava žene” usvojena je Povelja Ujedinjenih nacija, usvojena 26. juna 1945., a stupila je na snagu 24. oktobra 1945. u skladu sa odredbama člana 110. Ovu povelju usvojile su 51 zemlja učesnica konferencije, a glasi: “Mi, narodi Ujedinjenih nacija, riješeni da uspostavimo vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškaraca i žena i nacija velikih i malih.” No, ni ovaj univerzalni princip nije bio dovoljan da se zaštite prava žene sa svim njenim specifi čnostima i zbog toga su donesene posebne konvencije za žene: Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija o političkim pravima žena, Konvencija o statusu udatih žena, Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za brak i registriranje brakova, Konvencija o zabrani trgovine Ijudima i iskorištavanju prostitucije drugih, Deklaracija o ukidanju nasilja nad ženama. Kao što se primijeti, UN čine sve napore da rehabilitiraju status žene, no u poređenju sa znatno dužim periodom diskriminiranosti čini se da još dugo treba čekati na prve pozitivne pomake. Vulstonkraft ova reagira na neravnopravnost kroz nekoliko parametara: odgoj, obrazovanje i religiju. Imajući u vidu veliku većinu religioznih ljudi, ona reagira veoma spremno obrazlažući da žena iako je “drugorođena” nije kopile, te joj stoga pripadaju i sva prava, kao i da je

svaki oblik diskriminacije u biti predrasuda. Pri tome, riječ diskriminacija treba sa današnje tačke gledišta tretirati upravo kako je i pojašnjena u Konvenciji o ukidanju svakog oblika diskriminacije žena.

“Diskriminacija označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu spola, što ima za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili vršenje od strane žena, Ijudskih prava

9

i osnovnih sloboda na građanskom, političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom iii drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje”. Također i Julia Kristeva spominje religioznost kao mjesto koje simbolički konstituira Ijude.

“Religijom zovem tu fantazmičku potrebu govornih bića da sebe opskrbe reprezentacijom (životinjskom, ženskom, muškom, roditeljskom, itd.) na mjestu onoga što ih konstituira kao takve, drugim riječima, simbolizacijom - dvostrukom artikulacijom i sintaktičkim slijedom jezika, kao i njegovim preduvjetima ili zamjenama.” Kristeva uočava da, prijašnji, posebice kršćanski kod ignorira postojanje žene. Feministkinje u novim ideologijama upravo insistiraju na stavu: U ime oca, sina... i žene. Kada govorimo o pravima, moramo znati i uvijek imati na umu da su ona povezana sa građanskim, kao i da su nužan uslov za distinkciju od stanja divljosti. Također, Ijudska prava je defi nirao upravo čovjek i “čini se gotovo neprimjereno da pokušamo da razjasnimo istine koje izgledaju tako neosporne, ipak, toliko je duboko ukorijenjenih predrasuda koje su zamaglile razum...”

No, povijest pokazuje da se pitanje ljudskih prava uvijek i iznova stavlja na iskušenje. 21. vijek i nasilje u porodici, toj primarnoj društvenoj skupini koja počiva na emocijama za razliku od svih ostalih tipova, je nažalost najuvjerljiviji pokazatelj krhkosti poštivanja osnovnih ljudskih prava. Čak se može govoriti i da se nasilje sa ulice preselilo u kuće. Samo u BiH, tek posljednjih par godina su se pojavile prve SOS kuće koje treba da skrbe o žrtvama nasilja. Inicijatori sigurnih kuća nisu institucije države već NVO-i. Briga o građanima u pogledu zaštite ljudskih prava jeste lakmus papir za demokratizaciju države. Odgovornost je i interes država, kao i prioritet državnih politika, štititi prava žena kako ne bi bile izložene bilo kojem obliku nasilja i nasilju bilo koje osobe. U ovom smislu se države ne mogu pozivati na običaje, religiju ili tradiciju kao na sredstva kojima bi izbjegli ovu obavezu.

“Prava su uslov za građanstvo, ali žene su ovo tek shvatile. Riječ je o prakticiranju prava koje je mnogo važnije i problematiziranje u modernim liberalnim demokracijama. Žene ne prakticiraju njihova legalna prava na istoj razini i sa istim učinkom kao muškarci zbog postojanja pritiska, rodne uloge i nedostatka uvjeta.” O rodnim ulogama i odgoju, kao što sam već spomenula, i Vulstonkraft ova veli: “Zašto djevojčicama govoriti da liče na

10

anđele, osim da bismo ih time postavili niže od žena. Ili, zato što je nježna i čedna ženska osoba bliža predstavi koju smo... stvorili o anđelima od bilo koje druge. Ali, u isto vrijeme im se kaže da nalikuju anđelima samo dok su mlade i lijepe; prema tome, tu počast zaslužuju svojim izgledom, a ne svojim vrlinama.”5

Prava žene u BiH su zagarantirana zakonom o ravnopravnosti spolova u kojem su precizirani svi oblici diskriminacije, pojam ravnopravnosti, defi nirani pojmovi, obrazovanje, zapošljavanje, rad i pristup svim oblicima resursa, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, sporta i kulture, javnog života, medijima, zabrani nasilja, statističkim evidencijama, sudskoj zaštiti, naknadi štete, obavezama vlasti, praćenju i nadzoru nad provođenjem ovog zakona, kaznenim odredbama i prelaznim i završnim odredbama zakona.

No i dalje kako u BiH tako i u regionu ostaju otvorena barem tri ključna problema: segregacija, materinstvo i seksualno uznemiravanje. Segregacija na poslu po osnovu roda je način kako se žene i muškarci odvajaju. Žene su slabije plaćene čak i kada rade isti posao kao i muškarci. Postoji horizontalna (različiti poslovi na različitim radnim mjestima) i vertikalna (u osnovi rade isti posao, ali su žene uvijek na nižim pozicijama) segregacija što se tiče materinstva, to nije privilegija, nego pravo. Društvo treba da vodi računa o majkama porodiljama. Međutim, u kapitalističkim zemljama nije uvijek takva praksa. Seksualno uznemiravanje uključuje različite oblike seksualnog ophođenja. To kod žene stvara osjećaj da prestaje biti radnica već postaje seksualni objekt.

• Feminizam i građanstvo

“Oni kažu: Vi ste opasna žena. Ja kažem: Ja govorim istinu. Istina je okrutna i opasna.” Sve do 1875. godine vrijedili su dupli standardi u svim sferama pa tako i

5 Meri Vulstonkraft , “Odbrana prava žene”, Filip Višnjić, Beograd, 1994. str 38.

v

“Najvećim dijelom, zahvaljujući tome što radi; žena je izbrisala razlike između sebe i muškaraca; jedino joj rad može jamčiti stvarnu slobodu.”

Simon de Bovar

11

u književnosti. Naime, za sva djela koja su pisana pod pseudonimom ili anonimno, smatrano je da su pisale žene. Također se npr. za djelo Adam Bede smatralo da je previše dobro da bi ga žena napisala.

Od Drugog svjetskog rata do danas, socijalni liberalizam je dominantna teorija građanskog u zapadnim liberalnim demokracijama. Ova teorija nam govori o jednakom i punom građanstvu za sve punoljetne osobe rođene na jednoj određenoj teritoriji u jednoj određenoj zemlji. Govori nam i da je sa nestankom feudalizma i robovlasništva, sa uključivanjem svih odraslih osoba u glasanju i politička nejednakost prestala. Poslije ovoga javni odnos se odnosi na sve članove zapadnih društava i oni imaju isti status i posjeduju ista prava. Socijalni liberalizam nije blizak stavu da žene još uvijek imaju drugorazrednu ulogu u javnom životu. Žene zauzimaju nekoliko visokih pozicija u političkom, ekonomskom, univerzitetskom, vojnom, vjerskom, pravosudnom i medijskom prostoru. Osim toga, žene generalno igraju manju ulogu u privredi i ekonomskom životu, manje učestvuju u političkim partijama i čini se da su u javnom životu manje respektirane od muškaraca. Drugim riječima, čini se da su žene drugorazredni građani.

Ako je ovo točno onda se nužno nešto mora mijenjati u teoriji građanstva. Tokom takozvanog “drugog talasa” feministkinje kritiziraju ideje socijal-liberalizma, ali istovremeno eksplicitno usmjeravajući njihov kriticizam na ideju građanstva. Ono što su one uistinu učinile jeste da su kritizirale socijal-liberalizam u podtemama koje su krucijalne u bilo kojoj građanskoj teoriji. Kritiziraju socijal-liberalizam u njihovim idejama slobode, prava građanske jednakosti, političkog subjektiviteta, političke prisutnosti i političkog sudstva. Mnogo češće, neke feministkinje pribjegavaju kritiziranju socijal-liberalne teorije građanstva isključivo u pogledu građanstva. Argumentacija je sljedeća: sadržaj ili suština građanstva mora biti promijenjena naglašavajući položaj i potrebe žene. U današnje vrijeme, pojam “građanstvo” je uglavnom sužen na govor unutar država opisujući njene građane. U principu, građanstvo može biti oboje i odnosi između države i građana pojedinačno i politički odnosi između građana. Građanstvo bi se moralo odnositi na prava, aIi također i na obaveze, djelovanje, potrebe i mogućnosti koje proizlaze iz gore spomenutih relacija.

12

Postoje četiri moderne ideje građanstva: 1. Komunitaristička - gdje je zajednica važnija od pojedinca i implicira

društvenu participaciju i služenje općem dobru. Ovdje je strogo naglašena zajednica, kultura i etički principi koje zajednica treba da dijeli.

2. Građanski republikanizam - građanstvo promišlja kao političku participaciju. Ova teorija počinje još sa Aristotelom, Makijavelijem, a u novije vrijeme sa Hanom Arent, Ričardom Senetom, Benjaminom Barbezom. U građanskom republikanizmu pojam “građanstvo” se ne odnosi na građansku participaciju u donošenju odluka, vrijednostima javnog života i javne debate i ideji ostvarenja nas samih kao političkih bića.

3. Neoliberalizam vidi prije svega građanstvo kao pravni status. Neoliberalizam je uistinu nova teorija, ali ima jake veze sa klasičnim liberalizmom. Najglasniji zagovornici ove teorije su Fridrih Hajek i Robert Nozik. Oni nastoje napraviti politički svijet ograničen koliko god je moguće u namjeri da omogući pojedincu maksimalne političke slobode.

4. Socijalni liberalizam dominira u većini zemalja zapadnih liberalnih demokratija od Drugog svjetskog rata. Ovo je koncept građanstva koji feministkinje najviše prihvaćaju. Primjeri ove teorije mogu se naći u radovima Džon Rolsa. Ovdje građanstvo mora biti univerzalno i jednako za sve, obuhvata sve punoljetne osobe jedne države i mora biti jednako, garantirajući jednaka građanska, politička i društvena prava uključujući i jednake obaveze. Pojedinac mora imati dovoljno slobode kao izvora mogućnosti da prakticira njihova prava i razvije njihovu personalnost. Prema tome, pojedinci bi trebali da imaju toliko malo dodira koliko god je to moguće u odnosu na državu i druge sugrađane.

Razlika između spola, pitanje biologije i spola, seta kulturološki određenih karakteristika je bilo suštinsko za razlikovanje tijela od gender teorije danas. Ovdje pojmovi maskulinum i femininum indiciraju nečiji rod, društveno određene karakteristike koje su postavljene da se odnose između dva spola. Kao što je Toril Moi zapisala, “Prošlo je tako puno od uspostavljanja upotrebe “ženskih” i “muških” predstavljajući

13

društvene konstrukte (primjer spolnosti i ponašanja nametnutih društvenim i kulturnim normama) koji su rezervirani za čisto biološke aspekte razlikovanja muško i žensko. U ovom smislu spol/rod je distinktivno obilježje unutar prirodno/njegovane razlike. Rod je različit od biološke određenosti koji je fi ksiran na građansku strukturu.” Dakle, da podcrtamo, pod spolom se podrazumijeva sve što je biološko u biću žene. To uključuje sposobnost da rađa, ženske gene, organe i hormone, dok rod podrazumijeva sve one stvari koje se očekuju od žene njenom kulturom. Ono što društvo očekuje od roda može se mijenjati.

I možda za kraj ovog poglavlja jedno podsjećanje na Međunarodni dan žena koji danas, istini za volju, žene sve više osporavaju, smatrajući da je praznik diskriminirajući i da predstavlja ženu kao posebnu vrstu.

“8. marta 1907. žene radnice i udovice rata, zaposlene u proizvodnji odjeće, marširale su ulicama New Yorka, tražeći bolje uslove rada i jednaka prava za žene. Kada su stigle u bogati dio grada, policija je rastjerala demonstrante i zatvorila mnoge žene. Sljedeće godine, na isti datum, žene radnice u krojačnicama, demonstrirale su u donjem, istočnom dijelu New Yorka, kao sjećanje na ranije pobune žena. Tražile su pravo glasa za žene, ukidanje radionica u kojima su bile bijedno plaćene, kao i zabranu da rade djeca. Također su se sukobile sa policijom.

Clara Cetkin je predložila 1910. godine na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu da se 8. mart obilježava svake godine kao međunarodni dan žena, u čast ranije borbe žena radnica u New Yorku. Ona je bila u čast ženskog pokreta Njemačke socijalističke demokratske partije koji se nije borio samo za pravo glasa, nego i za jednak pristup radu i obrazovanju. Iako je policija često rastjerivala demonstracije koje su njemačke žene socijalisti organizirale na Međunarodni dan žena, proslava tog praznika se proširila svijetom. Ruska revolucija je počela na međunarodni dan žena 1917. godine masovnim demonstracijama i protestima za hranu, koje su organizirale žene i djeca. Na zapadu se praznik skoro izgubio krajem 1930. godine, ali se ponovnim rađanjem feminizma, ranih sedamdesetih, novi život je udahnut na ta sjećanja, da bi 1978. godine i zvanično bio priznat od Ujedinjenih nacija.”6

Da li vi smatrate 8. mart vašim Danom?

6 Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, “Što je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 55.

14

• Šta znači biti žena? “Žene se, ponekad zavedene ovim

osjećanjima, ponose svojom slabošću, i lukavo stječu moć igrajući se slabošću muškarca; i s pravom mogu da blistaju u svom nezakonitom gospodstvu, jer, poput turskih pasa, one imaju više stvarne moći od svojih gospodara; ali, krepost žrtvuju prolaznim zadovoljstvima, a čestitost života trijumfu trenutka”.

Biti žena znači biti obrazovana kao žena, majka koja svojoj kćeri želi da oblikuje istinski dostojanstven karakter, mora da, ne osvrćući se na izrugivanje neznalica, primijeni plan potpuno suprotan onom koji je, sa svim zavodljivim čarima preporučio Ruso. Dijete, a posebno djevojčica nikada se ne ostavlja da se sama snalazi i to kod nje stvara trajni osjećaj zavisnosti koja kasnije biva proglašena prirodnom. Dalje radi očuvanja tjelesne ljepote, a to je najbitnija komponenta ženskoga, djevojčicama vezuju udove, djevojčica je učena oponašati majku, stječe sklonost ka oblačenju lijepe garderobe, poprima duhovno spolnost, žene uče biti snabdjevene znanjem, žene uče biti čedne, uče biti izvještačene, žena uči da bude robinja predrasuda... Da bi žena bila dobra majka mora imati razum i takvu nezavisnost duha koju posjeduje malo žena koje su naučene da potpuno zavise od svojih muževa. Ponizne žene su najčešće nerazborite majke; žele da ih djeca više vole, i u potaji ih privlače na svoju stranu protiv oca kojeg prikazuju kao strašilo. Kada je kazna nužna, otac mora da je izvrši, iako su uvrijedili majku; on mora da presudi u svakom sporu; želim samo da naglasim: ako ženin razum ne obogatimo i ne učvrstimo njen karakter time, to ćemo joj dozvoliti da sama odlučuje o svom ponašanju, nikada neće imati dovoljno razuma ili vlasti nad svojom naravi da ispravno podiže svoju djecu.”7

“Ako je tjelesna moć donekle s razlogom ponos muškaraca, zašto su žene toliko zaslijepljene da se ponose svojim nedostatkom?”

7 Meri Vulstonkraft , “Odbrana prava žene”, Filip Višnjić, Beograd, 1994. str 41.

15

Pojava novijeg vremena jesu ženske studije koje u centar pažnje stavljaju ženu. One pomažu da se na svijet gleda iz ženskog ugla. Ženske studije mogu pomoći da izgradimo povjerenje jedni među drugima, ali i prema ženi općenito. Šta znači biti žena? Žena znači mnogo: odgajanje, želju da se brine o drugima i da to oni vole. Također, značenje žene je povezano sa osjetljivošću na emocije. Naše razmišljanje ne mora biti isto, ali odakle dolazi u svim ženama taj osjećaj “biti žena”? Je Ii taj osjećaj biološki (naši geni, ono s čim smo rođeni) ili kulturološki (vrijednosti, iskustva i vjerovanja koje dijelimo sa drugima)?

Feminizam počiva na ideji da društvo ne tretira ženu pošteno i stoga ispituje zašto je to tako i zašto su žene ugnjetavane. Feminizam je društveni pokret koji dozvoljava različite poglede i defi niranja. Socijalističke feministkinje smatraju da su rod, klasa i rasa uzrok ugnjetavanja žene. Muška dominacija kao i ekonomska nejednakost glavni su uzroci ugnjetavanja. Radikalne feministkinje vjeruju da je patrijarhat uzrok ugnjetavanja žene. Revolucionarni feminizam je proizašao iz radikalnog feminizma, ali ide korak dalje u prosvjedima protiv nadmoći muškarca nad ženom.

Psihoanalitičke feministkinje vjeruju da je frojdovska ideja nesvjesnog korisna da bi se objasnilo kako su formirani odnosi moći između muškarca i žene. Liberalne feministkinje vjeruju u individualna prava žene. Za razliku od prethodnih, one žele redefi nirati sadašnji sistem kroz pravni okvir posebno u sferama politike, zapošljavanja i obrazovanja. One žele promijeniti položaj u kući. Ne traže nikakve radikalne promjene već više pravo na abortus, brigu o djeci, povlastice za majke.

Još 1970. feministkinje su otkrile i podcrtale zloupotrebu žene od muškarca. “Ovo je zato što su realne ženske mogućnosti tako ograničene i pozivaju se na pitanje tumačenja vrijednosti i političke agende koja implicira pojam gender kao različitost. Niko nije predodređen da bude ženski otirač ili muškarac. Gender je nejednakost moći, socijalni status baziran na tome da radi ko šta kome hoće. Jedino izveden on je različit. Razlika između spola i

16

izvedenog postoji; postoji kao otirač koji defi nitivno razlikuje muškarca od žene. Željela bih da sam rođena kao otirač ili muškarac.”

Jean Haris, direktorica Madeira škole, rehabilitirana ubojica bivšeg Ijubavnika Hermana Tarivower-a

koja je svjedočila da je željela ubiti sebe, a ne njega.

I konačno, šta je značila žena u socijalizmu? “Specifi čan ženski karakter mogao se pojaviti samo kao neesencijalan ili čak kao neegzistentan za totalizirajući ili čak totalitarni duh te ideologije...borba se više ne vodi zbog traženja jednakosti nego prije zbog razlike i specifi čnosti. Upravo na toj točki novi se naraštaj susreće sa onim što bi se moglo nazvati simboličkim pitanjem. Spolnu razliku koja je u isti mah i biološka, i fi ziološka i povezana sa reprodukcijom prenosi razlika u odnosu subjekta prema simboličkom ugovoru koji je društveni ugovor, a istodobno i sama spolna razlika prenosi tu razliku: razliku u odnosu na moć, jezik i značenje.”8

8 Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, “Što je feminizam?, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992., str. 92

17

1.2. UTJECAJ TRADICIJE I RELIGIJE NA POLOŽAJ DRUŠTVENO-ANGAŽIRANIH ŽENA U BIH

Religija je oduvijek u BiH igrala izuzetno važnu ulogu, posebno kada su žene u pitanju. Tradicionalno religiozne obitelji jedino mjesto za ženu vide u obitelji, daleko od utjecaja spoljašnjeg svijeta. Kažu da su na muškarcu tri stuba kuće, a na ženi četvrti, ali najbitniji. Gledajući iz ugla religije i tradicije, žena drži kuću u cjelini: rađa, odgaja, čisti, kuha, dočekuje i ispraća, ali ta tradicionalno pripadajuća uloga ženi, ako se usuđujem reći, dozvoljava i malo komoditeta u kojem si može dozvoliti da zanemari ambicije u svijetu izvan kuće.

Religija i danas ima veliki utjecaj na položaj žene u društvu, na njenu ulogu u mjestima političkog odlučivanja. Primjetno je da njih nema mnogo na društveno odlučujućim pozicijama, da ne zagovaraju za svoja prava i da pomalo uživaju u inferiornom položaju. One koje se odvaže izaći iz kolotečine su nerijetko dočekane sa predrasudama i osudama i to ne samo od muškaraca. U jednoj emisiji, više se ne sjećam na kojoj televiziji, poznati bh. bokser Mensur Peljto je izjavio: “Nema žene na političkoj sceni u BiH, to je tačno, ali vi žene ste krive za to jer dajete svoje glasove muškarcima”. Ima tu puno istine. I ono malo pokušaja uključivanja u društvene tokove sprečavaju žene same. Nerijetko u sposobnost NJIH KOJE SE ODVAŽE sumnjaju žene i to općim načelom da je tradicionalno mjesto žene u bh. društvu prije svega dom i obitelj.

Da li žena koja poželi da ima karijeru pored doma i obitelji, to treba i može da realizira, sasvim je otvoreno pitanje i danas kada smo uveliko zakoračili u 21. vijek.

No, tko jedino može da mijenja svoj položaj i svoju ulogu u društvu? Žene same. Ovo nije fraza, prazne riječi ili još gore, politička demagogija. Ovo je činjenica utemeljena na svim prethodnim iskustvima kroz povijest.

Ako je Benazir Buto u neuporedivo tradicionalnijem i religioznijem društvu mogla postići da bude prva, šta stoji na putu bh. ženi? Reći

“Žena vidi duboko, muškarac daleko,

muškarcu je srce svijet, ženi je svijet –srce.”

18

ćete jedna je Benazirka, ali ne zaboravite i vi ste jedna – jedina ona koja želi ili ne želi izaći iz prethodno zadatih okvira.

Jednom sam izjavila da žena koja želi može postići baš sve što želi: imati uspješan brak, graditi obitelj, odgajati djecu, imati uspješnu karijeru ovisno da li to želi i kako se organizira. Najviše su mi zbog ove izjave zamjerile žene – pozivajući se na tradicionalno pripadajuću ulogu žene. To je nažalost samo loš izgovor za nedostatak volje. Čujem već vaš prigovor da su žene ekonomski ovisne o “glavi porodice”, ali i to je izbor. Vrijedi pokušati raditi bilo koji čestit posao i biti ekonomski neovisna, nego lamentirati nad “sudbinom”. Ne vjerujete? Hajde da napravimo malo poređenje. Kako građani BiH koji odu u inostranstvo rade? Gotovo svi koji odu raditi izvan BiH rade sve zamislive poslove i to bolje nego mnogi drugi. Zašto? Zato što imaju volju za preživljavanjem i što ne žele biti osuđeni na propast. Isto vrijedi i za žene u BiH. Za žene u BiH, za žene koje žele da budu ekonomski samostalne. Stoga, treba poslušati i tradiciju i religiju i u skladu s tim graditi svoje mjesto u ovom svijetu za svoj život, ali sa puno volje i optimizma koji su oslobođeni izgovora za doživotni ostanak u kući.

19

1.3. ŽENE U DRUŠTVENO-POLITIČKOM AMBIJENTU BIH, PROCEDURALNA ILI STVARNA ULOGA?

“Ozareni idealizmom stvaranja boljeg svijeta, mi vjerujemo da možemo činiti promjene za žene; čak iako ne znamo šta bi te promjene donijele...Izvan sadašnjosti koja je često obrambena, potrebna nam je vizija budućnosti, uz stalno podsjećanje da moć leži u promjenama. Jer, kroz taj proces, mi transformiramo i sebe.” 9

Kulturni i religijski utjecaji, koji u BiH ženu stavljaju u sjenu muške uloge, posebno kada je riječ o javnom životu, u BiH su posebno izraženi u politici. Žena na političko-odlučujućim pozicijama gotovo da i nema. To nije samo trenutna slika BiH, već i mnogo razvijenijih zemalja svijeta, a proučavajući ovu pojavu i kroz istoriju - nameće se još poraznija slika položaja žene u društvu! Proučavajući položaj žena u BiH od 1995-2009. broj žena na vladajućim pozicijama ne može se pobrojati više od broja prstiju jedne ruke. Situacija je zaista paradoksalna. Praveći paralelu između muškaraca i žena od osmogodišnjeg obrazovanja, srednjoškolskog, te fakultetskog, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, žene su mnogo bolji i uspješniji đaci od muškaraca. Međutim, nakon završetka školovanja žene prestaju da napredaju i u poređenju sa muškarcima, značajno zaostaju u napredovanju.

I na kraju evo nekoliko interesantnih pokazatelja u FBiH10 za kraj:Prisutno stanovništvo prema starosti, stanje 31.12.2005. – procjena

Starost Žene Muškarci

0-6 6,8% 7,5%

7-14 10,5% 11,4%

15-64 67,6% 68,0%

65 i više 15,0% 13,1 %

Ukupno 1.186.812 1.137.180

“Gdje se žene poštuju, tamo je i bogovima ugođeno; gdje se ženama ne iskazuje poštovanje, tamo nijedno djelo ne donosi ploda.”

Mahabharata

9 Susan Alice Watkins, Marisa Rudea i Marta Rodriguez, “Što je feminizam?, Neklada Jesenski i Turk, Zagreb 1992. str. 209.

10 Federalni zavod za statistiku - decembar 2006. stanovništvo

20

Migracije stanovništva u FBiH prema starosti i spolu, 10.02.2003. - 27.10.2005.

Starost Žene

Žene 62,7%

Muškarci 37,3%

Stanovništvo starosti 15 i više godina prema razlozima preseljenja

Razlozi15 - 24 25- 49 50+

Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci

Rat 18,7 24,2 47,7 45,7 33,7 30,00

Porodica 9,5 19,3 50,3 46,9 40,2 33,8

Posao 0,0 0,0 42,1 31,6 57,9 68,4

Drugo 22,0 30,3 41,5 40,3 36,4 29,4

Prosječna starost umrlih 2005. godine

Starost Žene

Žene 72,0%

Muškarci 66,4%

Razlozi smrti po spolu 2005. godina

Nesretni slučaj Samoubistvo Ubistvo

Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci

65 235 55 141 8 29

Zdravstveni radnici zaposleni u zdravstvu 2005. godina

Doktori medicineŽene Muškarci

2.147 1.653

A pogledajmo političku realnost danas u BiH 2009. godine

Članovi Vijeća ministara BiH su: ....

21

PARLAMENT BIH: Predstavnički dom + Dom naroda

Predstavnički dom:

PREZIME, IME STRANKA KLUB

Alajbegović Azra SBiH Klub poslanika SBiH

Hadžiahmetović Azra SBiH Klub poslanika SBiH

Kadrić Remzija SPBIH Klub poslanika SBiH

Malić Mirjana SDP BIH Klub poslanika SDP BiH

Marković Milica SNSD Klub poslanika SNSD

Dom naroda:

PREZIME, IME STRANKA KLUB

Čolo Alma SDA Klub bošnjačkog naroda FBiH

Majkić Dušanka SNSD Klub srpskog naroda RS

I konačno, ako su žene nekada mogle praviti čuda, što stoji danas na putu svim ženskim izazovima?! “... Kada su osnovane Ujedinjene nacije 1945. godine, žene iz nacionalnih i međunarodnih organizacija pomogle su da se u povelju UN-a, uvrste principi o jednakim pravima žena iz nacionalnih i međunarodnih organizacija. Komisija o statusu žena je ustanovljena 1946. godine, a imala je zadatak da pripremi izvještaje i preporuke o političkim, ekonomskim, građanskim, socijalnim i obrazovnim pravima žena. Sekretarijat te komisije je Odjeljenje za napredak žena, lociran u New Yorku i glavni je sektor u UN-u koji se bavi pitanjem žena. To je mjesto gdje žene mogu dobiti, ali i pružiti informacije, kao i centar za istraživački rad.

Od 1970. godine, žene su postale aktivnije u UN. Međunarodna godina žena (1975.), Dekada za žene (1976.-85.) i Konferencija žena u Pekingu (1995.), predstavljali su oslonac za mobilizaciju žena na međunarodnom planu.”11


22

1.4. NENAUČENE LEKCIJE

Žena na političko-odlučujućim pozicijama BiH gotovo da i nema. Brojna lobiranja, pozivi da se žene uključe i ambiciozno pristupe ostvarivanju vladajućih političkih funkcija, pretvorili su se u nenaučenu lekciju - muškarci iz godine u godinu, ne računajući mali broj izuzetaka, glasaju za muškarce, žene - za muškarce, a čak i one žene koje se

odvaže za kandidaturu na glasačkim listama, nemaju ambiciju da ostvare visoke pozicije. Uporedimo li ovu situaciju sa činjenicom da u BiH čak 52% izbornog tijela čine žene, onda se nameće dvojak zaključak: prvi - rušenje predrasuda o značaju političkog angažmana žena prvenstveno se treba usmjeriti na žene i drugi - utjecati na pospješivanje ženskih ambicija i njihovu veću borbu za ostvarivanje pozicije, što će doprinijeti i značajnijoj medijskoj i javnoj promociji njihovih ciljeva. Radeći jednu radionicu u 2008., sa ženama na kandidatskim listama jedne građanske partije u BiH, došla sam do zaista poraznih rezultata:

• polaznice radionica nemaju gotovo nikakvo iskustvo u javnim nastupima

• većina polaznica izjavljuje da su slučajno na izbornim listama• ne znaju odbraniti stavove političke partije čiji su kandidati na izbornim

listama• ne znaju osnovne ciljeve iz platforme političke partije koju

predstavljaju• većina polaznica ne zna imena etabliranih članica političke partije

kojoj pripadaju• većina polaznica ne zna za aktivnosti Foruma žena njihove političke

partije u drugim lokalnim zajednicama• polaznice radionica predsjednika političke partije oslovljavaju sa

“šef ”• polaznice radionica nisu primjećivale da u jednom izuzetno važnom

printanom materijalu stoji “oba spola i žene”• većina polaznica ne zna strukturu političke partije kojoj pripadaju

“Žena ne samo da je kadra shvatiti

samopožrtvovanost: ona i sama sebe umije

žrtvovati.”Turgenjev

23

Na osnovu svega ovoga, a vođena željom da ova publikacija pomogne da nenaučene lekcije postanu savladano gradivo, izdvojiću najznačajnije probleme u ostvarivanju napredaka u položaju žena na političkoj sceni BiH i Regiona, ali i preporuke za njihovo rješavanje.

“Osnaživanje pozicija žena u političkim partijama u regionu - najbolje prakse” su sljedeće:

Problemi Preporuke

• gostujuće članice na listama koje nisu članice partije

• nacionalno “peglanje” lista• stavljanje na muške liste, muškarcima

“nekonkurentne” žene• stavljanje ženskih kandidata na liste kao “druge,

treće...” • nedostatak institucionalnog lobiranja za mlade

žene aktivistice u stranci• nedostatak profesionalne disperziranosti

kandidatkinja na listama• nedostatak baze podataka• nedovoljna demokratičnost stranke• jednakopravnost spolova se ne provodi u cjelosti• nedovoljna medijska promocija aktivnosti žena

u političkim partijama

• formirati odbor za jednakopravnost spolova unutar svake političke partije

• formirati bazu podataka i gender statistike za svaku političku partiju

• graditi svijest birača da glasaju više za žene• gender pristup učiniti decidnim• formirati Fond za žene unutar partije• kandidirati žene kao prve na listama• intenzivno raditi na lobiranju mladih žena• educirati članice partije• motivirati kandidatkinje iz najrazličitijih

profesionalnih oblasti za politički aganžman• utvrditi nedvosmislenu metodologiju rada

ženskih foruma

24

1.5. ŠTA SU POSLJEDICE TAKVOG AMBIJENTA I TAKVE SITUACIJE?

Godine 2010. predstoje opći izbori u BiH. Političke partije već imaju detaljno razrađene strategije i politiku osiguravanja glasova, a žene su i ovoga puta na listama prisutne samo da bi se ispoštovalo slovo zakona: svaka treća osoba na izbornim listama mora biti osoba manje zastupljenog spola na političkoj sceni (a naravno, u BiH manje zastupljen spol su žene). Posebno je poražavajuća situacija sa ženama nosiocima izbornih lista, kojih gotovo da nema. Dakle, sudeći na osnovu navedenih podataka, predstojeća predizborna kampanja biće posvećena muškarcima, žene će po tko zna koji put plakate i letke ispunjavati samo kao pripadnice “ljepšeg spola”.

Međutim, najveća i najporaznija posljedica ovakvog ambijenta i situacije u BiH (od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma) jeste da su žene izgubile ambiciju za ostvarivanje političkih ciljeva koji izlaze iz okvira njihove lokalne zajednice. Žena je zbog dugogodišnjeg marginiliziranog položaja obeshrabrena za uspjeh.

Istražujući historiju žena na političko-odlučujućim pozicijama u BiH, nameće se zaista razočaravajuća slika: najveća i najznačajnija pozicija na kojoj je bila žena u BiH je predsjednica entiteta. S obzirom da je u to vrijeme BiH tek počela sa uvođenjem demokratskih principa odlučivanja, porazno je da je ova titula i više od deceniju nakon toga, za ženu u BiH ostala najveći domet. U 2008. godini u Republici Srpskoj su u samo 4 općine žene dobile najviše glasova i tako obezbijedile najvažnije političko mjesto u općinama: Oštra Luka, Novi Grad, Kalinovik i Drvar. Podaci o ženama načelnicama općina u FBiH su jednako porazni. Veoma je teško doći do precizne sistematske analize žena na vodećim političkim pozicijama, ne samo u BiH, već i u zemljama Regiona. To je jasan dokaz da je pitanje položaja žena ispolitizirana tema, koja oživi pred jedan praznik u godini, predizbornu kampanju i par dana nakon rezultata izbora. Poslije toga se ponovo vraćamo nenaučenim lekcijama, a žene i dalje ostaju marginalizirana skupina kako u političkom, tako i u svakom drugom segmentu.

25

Značajan korak u ohrabrenju i motiviranju žena, ali i dokaz da žena u BiH ipak može obavljati važnu političku ulogu se desio 2005. kada je glavni grad BiH, prvi put u historiji dobio ženu gradonačelnicu. Mandatom od četiri godine prva žena gradonačelnica je dokazala da žena može izaći iz religijskih, kulturnih, a nadasve - bh. društvenih stereotipa i obavljati, do tada, za Sarajevo isključivo muški posao, u najmanju ruku jednako dobro (a u ovom kontekstu se autor knjige ograđuje od svake političke konotacije korištenja riječi dobro - riječ je samo o proceduralno formalnom aspektu jednakosti spolova, značenja ovog termina), kao i muške kolege. Nažalost, nakon što je gradonačelnica Sarajeva završila mandat 2009. - BiH je ostala bez jedine žene na ovoj funkciji, čime je dobar primjer, aktuelnim političkim strategijama, zasjenio i doveo do stagnacije, a koja bi mogla vremenom dovesti do degradiranja i ponovnog vraćanja u začarani krug, koji nikako da krene u istinsku borbu za promjenu.

Kao autorica ovih redova ističem da se ovdje ne radi o feminističkoj ideji, već o ideji borbe za ravnopravnost. Ravnopravnost ne bi bila forsirati žene koje su po sposobnostima obavljanja lošije od pojedinih muškaraca, ali je ravnopravnost pružiti jednaku priliku i šansu, što u BiH trenutno nije slučaj.

“Ali, odvažnost pretpostavlja snagu duha, a ona se ne može steći nemarnom podvodljivošću, traženjem saveta umesto sopstvenim prosuđivanjem, pokoravanjem zbog straha, a ne zbog trpeljivosti koja nam svima nedostaje.”12


26

2. JAVNI NASTUPI I ZASTUPLJENOST ŽENA IZ NEVLADINOG SEKTORA I POLITIČKIH PARTIJA

“Uspješan čovjek uvijek na početku sastanka izloži posebnu svrhu i doprinos koje bi trebalo da ostvari. On se uvijek na kraju sastanka vrati na uvodnu, početnu izjavu i povezuje zaključke sa prvobitnom namjerom.”

Piter Draker

27

2.1. ZAKONI, POLITIKA I GENDER U BOSNI I HERCEGOVINI

- Žene na vodećim pozicijama političkih partija u BiH

Partija Predsjednica PodpredsjednicaGlavni odbor

stranke

BH slobodni demokrati – BHSDNema podataka na

internetuNema podataka na


internetu

Bosanska stranka – BOSS -Nema podataka na


internetu

Bosansko podrinjska narodna stranka - BPNS

-Nema podataka na


internetu

Bosanskohercegovačka patriotska stranka Sefer Halilović - BPSSH

-Nema podataka na


internetu

Bosanskohercegovačka stranka prava - BSP

Nema podataka na internetu



Demokrati Bosne i Hercegovine - demokrati BIH




Demokratska narodna zajednica BIH - DNZ BIH

-Hafeza

SabljakovićNema podataka na

internetu

Demokratska stranka federalista - DSF

-Nema podataka na


internetu

Demokratska stranka invalida BIH - DSI BIH




Demokratska stranka srpske - DSS -Nema podataka na


internetu

Demokratski narodni savez - DNSNema podataka na



internetu

Demokratski omladinski savez - DOPNema podataka na



internetu

Demokratski pokret srpske - DEPOSNema podataka na



internetu

Evropska ekološka stranka E5 - E5Nema podataka na



internetu

Građanska demokratska stranka Bosne i Herceovine - GDS BIH




Hrvatska demokratska unija BIH - HDU BIH

- -Nema podataka na

internetu

28

Hrvatska demokratska zajednica BiH - HDZ BIH

- Borjana Krišto -

Hrvatska demokratska zajednica 1990 - HDZ 1990

- - -

Hrvatska kršćanska demokratska unija BIH - HKDU BIH

- - -

Hrvatska narodna zajednica - HNZNema podataka na



internetu

Hrvatska seljačka stranka BIH - HSS BIH

- -Nema podataka na

internetu

Hrvatska stranka prava BIH - HSP BIHNema podataka na



internetu

Hrvatski blok BIH - HB BIHNema podataka na



internetu

Hrvatski demokršćani - Demokršćani - - -

Liberalno demokratska stranka bih - LDS

Prof. Lamija Tanović

- -

Kongresna narodna stranka zaštite prava boraca, građana – pravde i

morala – KNS BIH- - -

Narodna bošnjačka stranka - NBS - - -

Narodna demokratska stranka - NDSNema podataka na



internetu

Narodna stranka radom za boljitak – Za boljitak

-Nema podataka na


internetu

Nezavisna demokratska stranka – NDS

-Nema podataka na


internetu

Nova hrvatska inicijativa – NHI - -Nema podataka na

internetu

Naša stranka - - -

Partija demokratskog progresa Republike Srpske - PDP RS

-Nema podataka na


internetu

29

Penzionerska stranka Republike Srpske – PSRS

-Nema podataka na

internetu

Pokret za promjene Bosne i Hercegovine – PZP

-Nema podataka na


internetu

Politički pokret mladih BiH – pokret mladih




Republikanska stranka Bosne i Hercegovine – RS BIH




Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD

- Nada Tešanović -

Socijaldemokratska partija BiH – SDP BIH

- Mira ljubijankić

Bošnjak Željka - potpredsjednica glavnog odbora,

Nemec - Klisura Vesna

- potpredsjednica glavnog odbora

Socijaldemokratska unija BiH – SDU BIH




Socijalistička partija – SP - - -

Srpska demokratska stranka - SDS - - -

Srpska radikalna stranka Republike Srpske – SRSRS

-Nema podataka na


internetu

Stranka demokratske akcije - SDA - - -

Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine – SPU BIH

-Nema podataka na


internetu

Stranka za Bosnu i Hercegovinu - SBIH

- Zdenka Merdžan -

Zavičajni socijaldemokrati – ZSDNema podataka na



internetu

Zeleni Bosne i Hercegovine - zeleni BiH

-Nema podataka na


internetu

30

Evo, vidjeli smo, barem prema raspoloživim podacima na sljedećim web stranicama:

• www.bamreza.com/bamreza-2007/stranke-i-udruženja.htm• www.bhpns.ba• www.demokrscani.hr• www.dnzbih.ba• www.dragan.djokanovic.com• www.hdubih.com • www.hdzbih.org (hr)• www.hss-nhi.ba• www.hkdu.hr • www.lds.ba• www.zaboljitak.ba• www.plbih.net• www.sda.ba• www.sdp.ba• www.sdsrs.com • www.snsd.org• www.wikipedia.org/sr-el/demokratska_stranka_srpske• www.srs-rs.org • www.zabih.ba• www.hdz1990.org

Kolika je zastupljenost žena na vodećim pozicijama najvećeg broja političkih partija? Možda ih ima više, ali prema podacima dostupnim javnosti, slika je upravo ovakva kako je prethodno postavljena.

Možda je uistinu veći broj žena u partijama, možda partije generalno imaju negdje drugdje bolju promociju žena, ali na nabrojanim stranicama na navedenim pozicijama – ne!

Žene u politici? Žene u BiH na javnoj sceni? Ma tko to još gleda! Mi smo “muško” društvo i neka tako ostane. A i one nam više vjeruju!

31

2.2. ŽENE NA POLITIČKO-ODLUČUJUĆIM POZICIJAMA U BIH

Uspješna žena je termin koji se u BiH shvata u potpunosti drugačije nego u drugim, mnogo razvijenijim zemljama svijeta. U BiH uspješna žena je ona koja ima stabilan brak i porodicu, poslovni život koji pruža malu priliku za napredovanje, a primanja koja joj takav posao omogućava su gotovo uvijek manja od primanja “glave porodice” - muškarca. U BiH ženi je skoro pa najveći domet obrazovanosti završetak fakulteta, a one koje ipak odluče da prevaziđu tu barijeru, su u društvu okarakterisane na dva načina: ukoliko su neudate, onda upisom na postdiplomske studije imaju “mnogo manje šanse da se udaju”, a ukoliko su udate, društvo podcjenjuje njihovu ulogu žene domaćice. Tako je “uspješna žena” u BiH, zapravo žena uskraćenih mogućnosti, bačena u sredinu stereotipa, a u kojoj se svaki bijeg iz društveno nametnutih stavova, smatra u najmanju ruku – neobičnim.

Naravno, uvijek postoje rijetki primjeri izuzetaka, ali generalno gledajući, žena na vodećim društvenim pozicijama u BiH, gotovo da i nema. Prema indexu kretanja broja zaposlenih prema spolu u travnju 2009., najviše žena je zaposleno u poljoprivrednom sektoru - njih 288 047, zatim u trgovini – 69 683, prerađivačkoj industriji – 51 168, zdravstvu – 33 028 i obrazovanju, a najmanje žena radi u oblasti: fi nansija, poslovanja nekretninama, te rudarstva i ribarstva (ovaj podatak preuzet je od Agencije za statistiku BiH). Posebno je važno da zastupljenost žena u pojedinim sektorima ne znači i njihovu vodeću poziciju u njima, naprotiv. Žene su u najvećem broju slučajeva samo službenice, podređene utjecaju muškarca na vodećim pozicijama.

Analizirajući navedene statistike, nameće se nekoliko zanimljivih konstatacija:

• Činjenica da je najveći broj žena zaposlen u poljoprivredi, govori – sa jedne strane o ekonomskoj razvijenosti BiH i osnovnom izvoru prihoda, koji je manje bitan za analizu položaja žena, ali i drugom, za nas mnogo važnijem aspektu – žene su najuspješnije u poljoprivredi i to u njenom proizvodnom i prodajnom dijelu, koji ne zahtijeva veliku obrazovanost, a prije svega, omogućava mala primanja i napredak, koji je dugotrajno drže u sjeni muškarca.

32

• Trgovina je grana privrede, koja je veoma slična položaju žena u poljoprivrednom sektoru, ali sa jednom bitnom razlikom. Žene su najzastupljenije u poljoprivredi u ruralnim područjima. U urbanim područjima ekvivalent ženama zaposlenim u poljoprivredi, što se njihovog položaja tiče, su žene zaposlene u trgovini.

• Žene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, spadaju u kategoriju “društveno privilegiranih žena”, u odnosu na prethodne dvije kategorije. Ipak, žene zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, je mnogo zanimljivije porediti sa muškarcima u ovoj oblasti. Žene su u zdravstvu najzastupljenije na mjestima najmanje odgovornosti, a samim tim i plaćenosti. Znatno je manji broj žena doktorica ili šefi ca odjela, nego žena na mjestima medicinskih sestara, ili pak spremačica u bolnicama. Žene zaposlene u obrazovanju su i najzanimljivije za proučavati. U okviru predškolskog, osmogodišnjeg i srednjoškolskog obrazovanja, kao predavači, u značajnijoj mjeri su zastupljene žene, nego muškarci. Žene su, dakle, te koje mnogo češće odgajaju generacije društveno svjesnih građana, te su samim tim u velikoj mjeri odgovorne za generacijsko prenošenje stereotipa o mogućnosti napredovanja žena. Ipak, iako su žene mnogo češće zastupljene kao nastavni kadar, na odlučujućim pozicijama u oblasti obrazovanja, kako u politici, tako

na mjestima direktora obrazovnih institucija – žena je mnogo manje.

Dakle, biti “uspješna žena” u BiH, u odnosu na trenutnu situaciju, u poređenju sa mnogim drugim zemljama svijeta, znači biti “zaposlena žena – domaćica, prosječnih primanja”, podređena utjecaju muške ličnosti. Ako “uspješnu ženu” prema bh. kriterijima dovedemo u vezu sa položajem žena na vodećim društvenim pozicijama, onda je sasvim jasan porazni broj žena na odlučujućim pozicijama u društvu.

33

2.3. CIVILNO DRUŠTVO/ZASTUPLJENOST ŽENA U NEVLADINOM SEKTORU

Ona je sa 34 godine tražila dozvolu da ide u rat i pomaže ranjenima. Preživjela je Krimski rat, ali i pokrenula Crveni krst. Ona je osnivač najrespektabilnije humanitarne organizacije. Ona je pokrenula školu za njegu bolesnica. Ona je osnivačica službe za kućnu njegu bolesnika. Ona je napisala preko 140 knjiga, brošura, udžbenika... Po njoj je 1912. godine na Međunarodnoj konferenciji Crvenog krsta u Vašingtonu ustanovljena nagrada “Medalja Florans Najtingal”. Mogla je to ona u 19. vijeku, može to i svaka odlučna žena danas u BiH. Florans je samo zahvaljujući entuzijazmu pokrenula organizaciju pred kojom vojske staju. Ona je preokrenula povijest!

A žene u bh. nevladinom sektoru? Hm, moglo bi se reći da je nešto malo bolja slika zastupljenosti žena u NVO sektoru nego na političkoj sceni, ali ne i da je dobra. Čini mi se da je posebno vidan nedostatak uvezanosti “ženskih” NVO-a koje se bave položajem žene u bh. društvu, promoviranjem ženskih prava.... Imam dojam kao da NVO-e uopće ne zanima što one druge rade i koji su primjeri pozitivne prakse njihovog reda. Kao da bi trebalo biti bitno: “koja je bolja?”, a ne šta je urađeno.

Posebno je otežavajuća politička situacija u BiH, koja sprječava komunikaciju između entiteta, urbanih i ruralnih cjelina. Iako bi civilno društvo trebalo da snosi obavezu za uspostavljanje ove komunikacije, u BiH to nije slučaj. Porazno je da je u BiH registriran veliki broj nevladinih organizacija, a koje, iako dobivaju sredstva za projekte, te projekte nikada ne realiziraju sa vidljivim utjecajem

na društvo. Takva situacija vodi ka nepovjerenju društva u nevladin sektor, a parcijalno i nesistemsko djelovanje onih nevladinih organizacija koje realiziraju dobivene projekte, ne doprinosi rješenju ovog problema.

34

Međutim, bh. društveni fenomen je da žene u ovakvom partikularnom radu NVO-a, vide idealnu priliku za “napredak” u karijeri. Partikularno djelovanje NVO sektora omogućava da žene jedino u svojim lokalnim zajednicama ostvaruju priznanje, koje je dovoljno veliko da ih svrsta u kategoriju “uspješnih”, a dovoljno malo da ih sakrije u sjenku muške ličnosti. Žene u ovakvom nevladinom sektoru nemaju mogućnost da budu konkurentne vladajućoj političkoj sceni, a koja je kao što smo vidjeli u ranijim poglavljima, gotovo u potpunosti vođena muškarcima. Dakle, značajniji angažman žena u

NVO sektoru, ne znači i značajan korak ka ostvarivanju jednakopravnosti između muškaraca i žena, u javnom bh. životu.

“Taj muškarac tamo kaže da ženama treba pomoć kad ulaze u kočije, treba im pomoć kada prelaze jarak i kako one trebaju dobiti svugdje najbolje mjesto. Meni niko ne pomaže kada ulazim u kočiju, niti me prenosi preko jarka ili bare, niti mi ustupa najbolje mjesto! A zar ja nisam žena? Pogledajte me! Vidite moju ruku! Orala sam, sadila, kupila žito u hambare, i nije me nikad muškarac vodio! Zar nisam ja žena? Mogu raditi i jesti isto toliko koliko i muškarac – ako dobijem posao, ako imam da jedem – a isto tako mogu izdržati i bičevanje! I zar ja nisam žena? Rodila sam trinaestero djece i gledala kako su skoro svi prodani kao roblje, a kad sam kao majka tugovala za njima, niko osim Isusa nije me čuo! I zar ja nisam žena?”

Sojourner Truth Prva Konvencija za ženska prava u Seneca Falls-u,

u državi New York, 1848. godine

35

3. ZAGOVARANJE

“Stoljećima su žene služile kao ogledala koja su imala tu moć da odražavaju pojavu muškarca u dvostrukoj veličini.”

Virdžinija Vulf

36

3.1. ŠTA JE JAVNO ZAGOVARANJE?

Zanimljiv moto iz kultne knjige: “Kako plivati sa ajkulama”, veoma slikovito objašnjava politiku javnog zagovaranja i odnose koji vladaju unutar njega: “Tačno su odgovorili na deo pitanja: političari jesu bili njihovi pravi kupci. Političari su oni koji će odobriti fi nansije i olakšice

za završetak takvog jednog posla. Nakon njihovog odobrenja, sve se odvija mehanički: koliko naplatiti po kvadratnoj stopi, koliko sredstava izdvojiti za reklamu kako bi se namamili kupci, i tako dalje. Ali, da biste došli do političara morate znati kako da ih motivišete. U želji da što pre pribave glasove odlučujućih igrača, nateraju ih da potpišu dokumenta, islikaju se pred kamerama i konačno počnu gradnju, Germezijani su izgubili iz vida stvarne potrebe svojih kupaca. Njihovi kupci, političari, imaju sopstvene kupce. Političari počinju da se brinu. Da li svojim kupcima, glasačima, pružaju ono što glasači žele, ono što će ih naterati da na sledećim izborima ponovo glasaju za njih? Ovde je napravljena nova greška u poslu vrednom milijardu dolara.”13

Šta je zagovaranje? Da li želimo uvjeriti druge u ispravnost naših ideja? Da li želimo da naše ideje usvoje i drugi? Želimo li da glasuju upravo za našu političku partiju, a ne neku drugu? Ako da, onda učinimo sve da tako bude. Zagovaranje je proces u kojem uvjeravamo druge da usvoje naše ideje, planove, mišljenja, projekte... Kao zagovarači moramo voditi računa o onome što je prethodilo i što treba da slijedi, slučaju, temi ili problemu o kojem je riječ.

Javno zagovaranje je proces djelovanja koji koristi sve instrumente otvorenog društva za otvaranje novih prostora, novih politika, zakona... Instrumenti otvorenog i demokratskog društva uključuju izbore, akcije civilnog društva, građansku neposlušnost, pritiske, utjecanje, sudske procese, pa,

“Na svaku ponudu, ma kako privlačna bila, postojaće zamjerke, dobri prodavci stvaraju situaciju u kojoj kupac prodaje

sam sebe, bez obzira na zamjerke.”Harvi Makej

13 Harvi Makej, “Kako plivati sa ajkulama”, Mono & Manana, Beograd, 2005, str. 33.

37

ako treba i cjenkanja... Termin zagovaranje je blizak terminu politika i politička metoda. Javna politika ima za cilj uspostavljanje mira, sigurnosti i postizanja pravičnosti.

Misija javnog zagovaranja stvaranje je pravednijeg, poštenijeg društva. Pravedno društvo/demokratsko društvo je društvo koje se mjeri statusom marginaliziranih grupa.

Ali, javno zagovaranje je i akcija usmjerena promjeni politika, pozicija ili programa unutar bilo kojeg tipa institucije - od neprofi tnog sektora, ministarstava, parlamenata, do međunarodnih organizacija.

Naravno, javno zagovaranje se može i treba koristiti i na mjestima u kojima je proces donošenja odluka potpuno neformalan.

Javno zagovaranje znači i zastupati, apelirati ili braniti određenu ideju pred drugima.

Javno zagovaranje je govorenje, usmjeravanje pozornosti zajednice na neku važnu temu, navođenje donositelja odluka na odabir dobrog rješenja.

Javno zagovaranje uključuje i različite specifi čne, kratkoročne aktivnosti na putu dostizanja dugoročno određenog cilja.

Javno zagovaranje počiva na bogatstvu ideja i inventivnosti. Da li ćete biti sigurni da će vaše ideje pomoći? Odgovor na ovo pitanje zavisi samo od vas i od vašeg vjerovanja u ono za što zagovarate.

Javno zagovaranje od vas zahtijeva da budete, prvi i glavni, a ne naprosto slučajni učesnik. Javno zagovaranje od vas zahtijeva 100% ulaganje tokom zagovaranja!

I dakle, što je javno zagovaranje?Prepoznajete li da ste nešto slično već radili?Defi nirajte što za vas znači JAVNO ZAGOVARANJE! Birajte onu

defi niciju koja vam se najviše sviđa i neka ona bude vaša vodilja kroz zagovaranje.

Dakle, ukoliko želite promjene, odlučite se za javno zagovaranje! Uspješna strategija javnog zagovaranja daje odgovore na deset ključnih pitanja:

38

POGLED UNATRAG:1. Šta već posjedujemo? Koji su izvori materijala, ideja, prethodni

suradnici? Koristiti od prije stečeno iskustvo: već provedene akcije, već postojeće saveze, sposobne suradnike, baze informacija...

2. Šta još trebamo razvijati? Defi nitivno, razviti izvore koji su nam u tom trenutku potrebni, a do tada nisu korišteni, ili ne u tolikoj mjeri u kojoj bi trebali biti korišteni.

3. Kako započeti prvi korak? Ocijeniti koji je cilj u određenom trenutku dostižan, a može okupiti prave ljude i osvijetliti put do pravog cilja.

4. Evaluacija5. Uspješnost strategije zagovaranja treba procjenjivati odgovaranjem

na svako od prethodnih pitanja. Važna je naša sposobnost da naučimo korigirati greške, kao i da eliminiramo sve elemente koji ne donose rezultate koje želimo.

POGLED UNAPRIJED:1. Što želimo postići? Strategija započinje jasnim defi niranjem

(dugoročnih/kratkoročnih, sadržajnih/ proceduralnih ciljeva)2. Prema kome je akcija usmjerena? Na koga želimo djelovati? Moramo

imati jasnu predodžbu o tome tko su primatelji naše poruke, kojim sredstvima i na koji način možemo vršiti pritisak na ciljne grupe.

3. Kakvu poruku primatelj treba čuti? Poruka mora biti jasno usmjerena. Prilagoditi poruku primaocima. Poruke bi trebale biti sastavljene iz dva dijela: apeliranje u ime općeg dobra i ukazivanje na osobni interes.

4. Tko prenosi poruku? Vi, upravo vi, jer ćete usvojiti sve aspekte dobrog govorenja, argumentacije i zagovaranja.

5. Na koji način ćete prenijeti poruku?

Defi nitivno, uvijek ljubazno, odmjereno, bez intimiziranja u javnom prostoru i što je najvažnije - argumentirano. Vama treba vjerovati!

39

• ELEMENTI I DINAMIKA PROCESA JAVNOG ZAGOVARANJA“Postavljanje cilja nije ništa drugo do planiranje vremena na duge staze.

Zapravo, proces se sastoji iz tri koraka: postavljanje cilja, razrađivanje plana za postizanje cilja i planiranje vremena u cilju ostvarenja plana.”14

Iako specifi čne tehnike, vještine i strategije zagovaranja koje koristimo mogu varirati, slijede elementi uspješnog zagovaranja. Možda nije neophodno da uvijek koristimo svaki od ovih elemenata za kreiranje strategije zagovaranja, ali nije zgoreg da ih znamo.

Oni se, također, ne moraju koristiti po redoslijedu, možete ih odabrati i koristiti na način koji je za vas najkorisniji, u određenoj prilici ili vrsti projekta, platformi... za koju zagovarate.

14 Harvi Makej, “Kako plivati sa ajkulama”, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 69.

40

Ako pažljivije pogledate elemente na cvijetu, vidjet ćete da vam je poznato sve što se nalazi na laticama. A sve što je na laticama treba i vama za zagovaranje vaših ideja.

Odabir ciljeva zagovaranja

Problemi kojima se bavite mogu biti izuzetno teški. Da biste uspjeli u svojim nastojanjima, vaš cilj mora da odgovora na sljedeća pitanja: Mogu li preko odabranog cilja biti okupljene zajedno različite grupe i stvoriti uspješnu mrežu? Da li preko cilja zaista rješavate problem? Da li je moguće dosegnuti vaš cilj?

Kada birate problem za čije rješavanje ćete zagovarati provjerite kakva je politička klima, mogućnost uspjeha, podatke o problemu koji pokušavate riješiti, novac koji imate na raspolaganju, kapacitet vaše NVO, političke partije ili preduzeća.

Možete li odabrati da istovremeno radite na nekoliko pitanja? Naravno da je bolje da ne radite na većem broju pitanja i ciljeva ukoliko niste sigurni da realno možete odgovoriti na potrebe i zahtjeve svakog od njih. Zagovarači koji nastoje da sve poprave prihvataju rizik da ništa ne promijene. Na početku se fokusirajte na ciljeve koji su realni, ostvarljivi i vrijedni truda. Ma, u principu - to uvijek neka bude vaša ideja vodilja! Ukoliko ste sigurni da ste provjerili, postavite sebi realan cilj. Uspjeh u ostvarenju manjih ciljeva daće vama i vašoj organizaciji više entuzijazma, iskustva.

Šta je krajnji cilj svakog zagovaranja?Krajnji cilj svakog zagovaranja jeste rezultat koji očekujete nakon

prestanka projekta, kampanje... On se ostvaruje postepeno i djelimično, kroz sekundarne ciljeve i projekte koje provodite kontinuirano. Krajnji cilj može biti postavljen veoma široko i globalno, npr. utjecati na povećanje procenta učešća žena na političkoj sceni BiH, ili na lokalnom ili individualnom nivou, npr. doprinijeti da žena postane načelnica općine.

“Ako nemate cilj, nikada nećete stići

do njega!”

41

Što je i što treba da sadrži politika zagovaranja?Politika svakog zagovaranja mora biti usmjerena na promjenu trenutne

politike, programa ili pozicija vlasti, institucija, organizacija. Morate jasno postaviti ciljeve i znati: što želite promijeniti, koju ćete promjenu donijeti, koliko će koštati vaš projekat i do kada će trajati.

Generalno, vremenski okvir za realizaciju ovih ciljeva mora biti precizno određen. Ko će to učiniti? Vi! Kako možemo biti sigurni da ostvarenje postavljenog cilja može donijeti željene promjene? Jako je važno ispravno defi nirati cilj, jer na jasno preciziranom cilju počiva cjelokupna strategija javnog zagovaranja i što je još važnije - plan. Stoga cilj mora biti konkretan i jasan, postavljen na osnovu realnih okvira političkih zbivanja u zemlji i mora biti povezan sa vašim planom.

Navodimo listu pitanja koja mogu pomoći u odabiru prave politike zagovaranja. Koji su kvantitativni i kvalitativni pokazatelji uspješnosti politike za koju se zalažete? S obzirom na trenutnu političku situaciju, koje su poteškoće koje mogu otežati ostvarivanje postavljenog cilja? Kakva je trenutna svijest građana o problemu? Koje ćete korake poduzeti na rješavanju problema. Koliko novca je potrebno za ostvarivanje vašeg plana? Odakle ćete obezbijediti sredstva? Da li će ulaganje u projekat nametnuti samoodrživost? Ukoliko vaš projekat zavisi od donošenja ili promjene vladajućih zakona, precizirajte koji su to zakoni, ko može donijeti promjenu i na koji način?

Da li je vaš cilj razrađen po koracima?Da li plan koji provodite ostvaruje cilj? Da li ste uspostavili veze sa vladinim i nevladinim sektorom, medijima i partnerskim institucijama?Na koji način će vaš plan promijeniti svijest ljudi o problemu?Kako ćete koristiti materijale koje imate za zagovaranje?

Istraživanje je kako za debatu, tako i za zagovaranje veoma važno, jer daje realnu(ili bi trebalo da daje) sliku problema o kojem je riječ. U debati se istraživački materijal koristi za izgradnju argumenta. Istraživanje može dati jasne smjernice kako da dođemo do cilja.

42

1. Identifi ciranje publike za zagovaranje“Prodavac se uvek trudi da sazna što je moguće

više o mušterijama. Najpre će naučiti njihova imena, a zatim i nešto više, uz pomoć različitih tehnika. Hajde da vidimo kako poduzetnik može da proširi ovaj koncept. Političar je u suštini poduzetnik, samo što radi sam za sebe, bez fi rme iza koje bi se sakrio. Politika iz doba pre Votergejta bila je posljednji žestok, gusarski, srednjovekovni posao, gde nisu postojala ograničenja u udarcima,

konkurenti su se tukli prsa u prsa, a pobednik je odnosio čitav plen. Profesionalni političar je čovek koji se služi tehnikama za ubeđivanje i svim mogućim trikovima na tržištu. Onaj ko u politici uspe da stigne do vrha, verovatno bi uspeo bilo gde.”15

Jednom kada su problem i ciljevi odabrani, napori i aktivnosti zagovaranja se usmjeravaju ka ljudima koji imaju moć da donose odluke, idealno, ka ljudima koji mogu utjecati na njih (osoblje, savjetnici, utjecajne starije osobe, mediji i javnost). Kako se zovu osobe koje mogu ostvariti vaš cilj? Tko i kako utječe na zakonodavce?

2. Razvoj i stvaranje poruka zagovaranja

Različite poruke djeluju na različitu publiku. Na primjer, političar može postati motiviran kada zna koliko ljudi u oblasti u kojoj on radi brine o određenom problemu. Ministrica obrazovanja, na primjer, može poduzeti određene radnje kad joj se ukaže na detaljne podatke o razmjeri i važnosti određenog problema. Koje poruke ovi ljudi moraju primiti da bi djelovali u vaše ime? Od koga primaju poruke? Od vas!

3. Stvaranje ubjedljivih prezentacija“Upravljaćate posadom i letećete punim jedrima ako naučite da prenosite

poruke na pozitivan način, i pokazujete svojim ljudima da im vjerujete.

15 Harvi Makej, “Kako plivati sa ajkulama”, Mono & Manana, Beograd, 2005., str. 171.

“Savršenstvo se ne postiže vežbanjem,morate dodati jednu reč: savršenstvo se postiže savršenim vežbanjem.” Harvi Makej

43

16 Ibid. str. 119.

Jednostavno, dajte im slobodu da rade poslove zbog kojih ste ih zaposlili. Ugledajte se na velike džokeje, kao što su Džeri Bejli, Lafi t Pinkej ili Vili Šumejker. Oni znaju da se veština u sedlu vrlo često meri lakoćom na uzdama. Kažu da je dobar džokej onaj kojeg konj nije svestan – sve dok mu ne zatreba.”16

Mogućnosti za utjecanje na ključne osobe su najčešće ograničene. Političar vam može posvetiti dovoljno vremena za sastanak, a ministar će možda imati samo pet minuta da sa vama porazgovara tokom konferencije.

Pažljiva i detaljna priprema ubjedljivih argumenata i stil prezentacije mogu ove mogućnosti pretvoriti u

uspješno zagovaranje. Ako imate samo jednu mogućnost da razgovarate sa zakonodavcem, znaćete šta želite reći i kako ćete to reći?

4. Prikupljanje sredstava za zagovaranjeVećina aktivnosti, uključujući zagovaranje, zahtijeva

budžete. Dugoročne aktivnosti na polju zagovaranja znače investiranje vremena i energije u prikupljanje sredstava da biste podržali svoj rad. Na koji način možete doći do resursa neophodnih da sprovodite aktivnosti zagovaranja?

5. Procjenjivanje postignutih rezultata zagovaranjaKako možete znati da li ste uspjeli u ostvarenju cilja zagovaranja? Kako

se vaše strategije mogu poboljšati? Da biste bili uspješni u zagovaranju, neophodno je prikupljati povratne informacije i kontinuirano procjenjivati aktivnosti.

6. Izgradnja koalicijaČesto se moć neke akcije zagovaranja odražava brojnošću ljudi koji

podržavaju vaš cilj. Kod nas, gdje su i demokracija i zagovaranje skoro pa nove pojave, uključivanje većeg broja građana koji predstavljaju različite

44

grupe, može obezbijediti sigurnost za zagovaranje i izgraditi političku osnovu čak i unutar organizacije. Unutarnja izgradnja koalicije, kao što je uključivanje ljudi iz drugih organizacija

i NVO-a u razvoj novog programa, može vam pomoći da stvorite još bolje mogućnosti za posao zagovaranja. Pozovite sve one NVO-e, grupe, pojedince koji imaju volju da rade što i vi.

ŠTA JE SVE POTREBNO ZA JAVNO ZAGOVARANJE?Kao i u svakom novom projektu ili novom poduhvatu, imajte na umu

da je za zagovaranje potrebno mnogo toga; sredstava, ljudi, vrijeme koje će vam biti potrebno da planirate, organizirate i provedete sve planirane aktivnosti. Mnogo vremena trebate za pripremu. Osim ovoga, za javno zagovaranje su bitne i neke posebne aktivnosti, znanja, okolnosti, od kojih su najvažnije:

Znanja i vještine - poznavanje osnova javnog zagovaranja, zajednički rad i učešće u kampanjama, te poznavanje političkih procesa (primjerice, zakonodavnog);

Vrijeme kao dimenzija u političkom procesu - poznavanje vremenskih tokova i rokova u zakonodavnim i parlamentarnim procedurama, raspored održavanja lokalnih i općih izbora.

Poznanstva - mada veze nisu presudne za uspjeh javnog zastupanja, poznavanje određenih osoba koje su ključni učesnici

ili potencijalna potpora vašim naporima može biti samo od koristi. Ako nemate veliku mrežu poznanika na "važnim mjestima" – ne paničite. Mreža poznanika se gradi i stvara vremenom, a potrebno je samo početi sa zadatim ciljem i mreža će se sama od sebe stvarati.

Jasno postavljen cilj, te volja i spremnost za rješenje problema - i to je to! Samo slijedite upute i sigurno ćete biti uspješni.

Koga još možete pozvati da vam se pridruži? Ko vam još može biti saveznik?

Ja trebam mnogo vremena za javno zagovaranje, ali ja imam

cilj!

45

3.2. ZAGOVARANJE I LOBIRANJE

LOBIRANJE ZA SVEU knjizi “Ko je maznuo moj sir?”, Spenser

Džonson, kroz likove četiri glavna junaka opisuje kako stići do cilja. Cilj je uvijek tu negdje, pred nama. Nekada se ponašamo tromo, kada bi trebali biti brzi, nekada smo i suviše brzi... Ponekad, slušajući Džonsona, pomislih kako ne bi bilo loše da su sva četiri lika u nama i da se lijepo druže.

“Ponekad se ponašam kao Njuško, koji na vreme namiriše promene, ili kao Brzoje koji na vreme jurca u akciju, ili Tucko, koji odbija da prizna postojanje promena, jer se boji da će ga one odvesti u nešto gore, ili Mucko, koji na vreme shvata da treba da se prilagodi kada uvidi da promene vode nečem boljem! Svi mi imamo nešto zajedničko, bez obzira na to koje delove sebe odlučimo da izbacimo u prvi plan, a to je potreba da pronađemo pravi put kroz labirint i uspešno pronađemo pravi put kroz vreme promena.”17

Da biste uspješno sproveli javno zagovaranje, potrebno je da precizirate sve aspekte vašeg utjecaja. U tabeli se nalaze pitanja na koja ste obavezni dati odgovor, ukoliko želite da vaše javno zagovaranje bude kvalitetno urađeno.

Vaš primarni cilj je:

Vaš sekundarni cilj je:

Vaš plan akcije na osnovu kojega ćete zastupati društvene promjene:

Napravite podsjetnik za provjeru koraka koje ste poduzimali tokom zagovaranja!

Planirajte serije različitih aktivnosti koje ostvaruju vaš primarni cilj (izbjegavajte jednokratne akcije). Kratko opišite akciju:

U kalendaru zaokružite najznačajnije datume u vašoj akciji. Koji su to datumi? Zašto?

Da li se vaši ciljevi ostvaruju postepeno?

Da li se vaši ciljevi ostvaruju istodobno?

17 Spenser Džonson Alnari, “Ko je maznuo moj sir?”, Mono Manana Press, Beograd 2004., str.9.

46

Sretno! Nemojte se ustručavati voditi pribilješke misleći da je to znak slabosti ili nesigurnosti, naprotiv! I najbolje je loše pamćenje, ali zato papir nikada ne zaboravlja!

Lobiranje u četiri okaLobiranje u četiri oka, koje je

veoma često, posebno u poslovnom zagovaranju, može predstavljati veliko iskušenje za vas. Susresti se sa raznim zvaničnicima, znati komunicirati na njihovom terenu i pod njihovim uvjetima je veliki izazov, ali je najučinkovitiji način zalaganja za rješenje problema. Pismo možete baciti, e-mail izbrisati, ali čovjeka pred vama ne možete "izbrisati". Na taj način lobiranje u četiri oka je vjerojatno učinkovitije nego lobiranje u pismenoj formi.

Najbolji način osobnog lobiranja je da zatražite sastanak. Od iznimne je važnosti dobro se pripremiti za takve sastanke. Nikada nemojte odlaziti na sastanak prije nego provjerite da li ste pripremili neophodan materijal, da li znate osnovne informacije o temi razgovora kao i o partneru sa kojim treba da razgovarate.

PRIJE SASTANKA:• Počnite od toga koga ćete odrediti, tko će i zašto prisustvovati

sastanku.• Vodite računa da na pregovore ne ide veliki broj ljudi, jer sastanak ne

traje vječnost i u velikoj grupi nitko neće moći valjano reći šta želite, promaći će vam poenta... (optimalan broj zagovarača, jesu dva-tri ključna predstavnika od kojih će jedan predstaviti slučaj, drugi usmjeriti temu i treći pružiti informacije o problemu za čije rješenje se zalaže).

• Voditi računa šta želite postići na sastanku na kojem zagovarate. Predvidjeti sve moguće kontraargumente i pripremiti odgovore na njih.

“Promisliti jedanput prije nego što daješ, dvaput nego što primiš, hiljadu puta prije nego što zahtjevaš”.

Servantes

47

“Govornik treba da pazi na tri stvari: šta kaže, zatim na kom mjestu kaže i najzad na koji način to kaže.”

Ciceron

• Nemojte se otvoreno suprotstavljati, već sa puno dobre volje objašnjavajte zašto ste upravu.

TOKOM SASTANKA:• Tokom sastanka pokušajte

usmjeriti diskusiju ka vašem užem cilju koji ste prethodno odabrali, u onoj mjeri u kojoj je to moguće:

• Počnite navodeći razloge zbog kojih ste tražili ovaj sastanak, i pri tome budite puni dobre volje, odmjereni i uljudni

• Dajte pregled pitanja o kojima želite diskutirati, dajte informacije i postavljajte pitanja

• Očekujte neslaganje i sukobe, ali ne brinite, jer vi već imate svoje prethodno pripremljene reakcije na to. Neka vas sugovornici ne pokolebaju neumjesnim argumentima i irelevantnim informacijama, što se veoma često dešava.

• Ponudite alternative, sugerirajući moguće situacije i u svjetlu vaših primjera pokušajte naći rješenje.

• Prije nego zakažete sastanak potvrdite još jednom odluke do kojih ste došli tokom prethodnog sastanka, insistirajte na kompromisu i dogovorite se o tome šta treba da se desi nakon sastanka.

POSLIJE SASTANKA:• Obavezno pošaljite pismo zahvale za prijem; ma kako da se sastanak

završi• U pismu ponovo navedite ključne razloge zbog kojih je sastanak

održan, kao i zaključke• Istaknite neophodnost budućih zajedničkih koraka i SRETNO!

48

EVALUACIJA – KAKO NAPREDOVATI U JAVNOM ZAGOVARANJU?

“Pobednici se okružuju pobednicima. Pobednik zna da je pobednik. Ne trebaju mu slabići i ulizice da obezbede hranu za njegov ego. Pobednik zna da će još ubedljivije pobeđivati uz suradnike koji mogu da drže korak s njima, ali i da ga ponečemu nauče.”18 Evaluacija je nužan element za uspješnost javnog

zagovaranja. Ako jedna strategija ne donosi rezultat, dat će ga druga, sljedeća, a možda tek i neka sIjedeća... sve dok ne stignete do cilja. Stoga je potrebno da što detaljnije razradite plan evaluacije, jer ćete samo tako napredovati u javnom zagovaranju. Pred vama je tabela koja vam nudi upute kako napraviti dobar evaluacijski listić, kako biste provjerili gdje i zašto griješite.

IME I PREZIME:

ORGANIZACIJA/POLITIČKA PARTIJA/NVO:

AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA:

Broj bodova i obrazloženje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazložite ocjenu

Kako ocjenjujete rad organizacije u obavljanju određene aktivnosti?

Kako ocjenjujete rad osobe ili vas samih u obavljanju precizirane aktivnosti?

Kako ocjenjujete rad vaših partnera u obavljanju određene aktivnosti?

Kako ocjenjujete reklamnu kampanju javnog zagovaranja?

Kako ocjenjujete uspješnost ostvarivanja primarnih ciljeva? (onih koji ste prethodno odredili)

Kako ocjenjujete uspješnost ostvarivanja sekundarnih ciljeva?

18 Harvi Makej, “Kako plivati sa ajkulama”, Mono & Manjana, Beograd 2005, str. 141.

49

EVALUACIJSKA TABELA ZA AKTIVNOSTI

IME I PREZIME:

ORGANIZACIJA/POLITIČKA PARTIJA/NVO:

AKTIVNOSTI JAVNOG ZAGOVARANJA:

Broj bodova i obrazloženje (dajte sebi skalu bodova od 1 do 5 i obrazložite ocjenu

Da li vaše aktivnosti teku po planu ili nailazite na prepreke?

Ako postoje prepreke, nabrojte ih:

Na koji način možete ubrzati ostvarivanje primarnih i sekundarnih ciljeva?

Kako bi veća medijska promocija vaših aktivnosti i koalicija sa novim partnerima utjecala na trenutni tok odvijanja aktivnosti?

Da li je tok odvijanja aktivnosti utjecao na promjenu vaših primarnih i sekundarnih ciljeva?

Da li se vaši ciljevi ostvaruju djelimično, potpuno ili nikako?

Da li je došlo do promjena u politici s obzirom na preblem koji ste rješavali?

Da li su ostvareni ciljevi izazvali željene efekte?Za svaki negativan odgovor ponudite obrazloženje!

Želim postići cilj, ali mi uvijek nešto promakne. Želim biti

uspješna, ali mi nitko ne kaže gdje griješim!

Ja znam koji mi je cilj. Uvijek provjeravam korak po korak aktivnosti u ostvarenju cilja i zapisujem zapažanja. A ti? Nađi sposobne, a ne ulizice koji će ti hraniti

ego i bićeš uspješan!

50

3.3. PODIZANJE JAVNE SVIJESTI O PITANJIMA KOJA ZAGOVARATE

Kako da uvjerite ljude da glasaju za ideje vaše političke partije? Kako da utječete na svijest birača da vjeruju baš vama? Podizanje javne svijesti o problemima za čija rješenja zagovarate je prvi korak u vašoj kampanji.

“Čuvaj se da ne stupiš tamo, gde treba da se ispuni velika praznina, a učiniš li to ipak, onda moraš da

budeš uveren da ćeš nadmašiti onoga koji je pred tobom tamo bio; da bi njemu bio ravan, nužno je da budeš dva puta od njega vredniji. Koliko je god pametno brinuti se da nas opet požele onda kad na naše mesto dođe naš naslednik, isto je toliko mudro čuvati se, da prema svom predšasniku ne izgledamo bez svetlosti. Teško je ispuniti takvu veliku prazninu, jer se uvek čini da je bolje ono što je prošlo. Nije dosta da budeš samo ravan onome za kojim si došao, jer je on prvi došao u položaj da se o njemu dobro misli. Zato, da bi ga istisnuli iz tog položaja, moramo u svoj rad da unesemo još kakvu vrlinu koje on nije unosio u svoj rad. (Gracijan)”19

Zato smislite najbolji način da ukažete na sve propuste koje su do vašeg angažmana bili prisutni na poljima za koja zagovarate. A dok budete smišljali kako da senzibilizitrate javnost za problem, zapamtite: vas gledaju i slušaju svi: kućanice, djevojke, mlade, stare, zaposlene,

napuštene...vas praktično gledaju i slušaju svi. Šta to znači? To znači da vaša strategija mora biti ili univerzalna ili da morate imati različite strategije za podizanje javne svijesti.

“Radi i nastoj da te vide gde radiš. Predmeti ne vrede za ono što su, već za ono, kakvi nam se čine da su. Imati vrednost i nju umeti pokazati, znači imati dvostruku vrednost. Što se ne vidi, to je kao i da ga nema. Ni sama se pravda ne štuje, ali ne izgleda kao pravda. Mnogo je veći broj onih koji su se prevarili, nego onih koji su bili i ostali uviđavni. Prevara prevlađuje zato, jer se o stvarima sudi po njihovoj spoljašnosti; a mnoge su daleko drugačije od onoga što nam se čini da su. Ugodan vanjski oblik najbolja je preporuka za unutrašnju savršenost.”

Gracijan

19 Ibid. str. 132-133.

51

“Strategija se ne ogleda u čvrstomi snažnom udaranju, već u promišljenom.”

Balzak

Dobar zagovarač vješto smišlja kako da ukaže na propuste u rješavanju problema kojim je odlučio da se bavi.

Znam, svi me gledaju i slušaju!

52

4. JAVNI NASTUPI I MEDIJI

“Mi ne možemo da učinimo da kiša padne, ali se možemo pobrinuti da ona padne na pripremljenu zemlju.”

Henri Nuven

53

4.1. UTJECAJ JAVNIH NASTUPA NA POLITIČKI REJTING NEVLADINIH ORGANIZACIJA I POLITIČKIH PARTIJA

Javni nastupi su, moglo bi se reći, od presudnog značaja za sve aktere društvenog života. Kažu što se ne zabilježi, kao da se i ne dogodi. Dakle, javnost treba biti informirana o svim naporima koje ulažete u rješenje problema, svaku akciju koju sprovodite, ali javnost ne može, ne smije i ne treba bilo kako da prima te informacije. Koliko je veoma važno javno nastupati i prezentirati rad, toliko je, ako ne i još važnije znati kako javno nastupati, jer je nastup dvostruki mač. Dakle, možete pridobiti sve simpatije vašim nastupima, ali i ostati bez njih. Do vas je! Govorite iskreno, ne ustručavajte se reći i ono što vam ne ide u prilog (bolje vi, nego vaši konkurenti!), ne ističite samo sebe u prvi plan, jer: “Niko ko je krenuo ni od čega, a završio s nečim, nije to postigao sam. Nekada davno, neko je u vama prepoznao kvalitet, koji ga je naveo da vam pomogne. Šta bi taj neko danas mislio o vama? Budite iskreni. Ako vas je uspeh promenio, vreme je da se vratite korenima. Sva materijalna blaga, koja posedujete mogu otići kao što su i došla. Bolje se držati blaga sa kojima ste krenuli – kvaliteta zbog kojega su drugi verovali u vas. Ostanite u vezi sa svoji

Documents

Prirucnik za javne nastupe namijenjen drustveno ... · Nastup u štampanim medijima (izjava za štampu, intervju, komentar u novinama) ... pitanjima koja se odnose na ženu. Ovaj