Prirucnik_dadilje_nahla

7/24/2019 Prirucnik_dadilje_nahla

http://slidepdf.com/reader/full/prirucnikdadiljenahla 1/80

Juli, 2013



Impressum

Publikacija se izdaje u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“ koji predstavlja zajedničku inicijativu DeutscheGesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).

GIZ podržava njemačku Saveznu vladu pri ostvarenju ciljeva u međunarodnoj saradnji za održivi razvoj .

SDC djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i koordinira međunarodnu razvojnu saradnju i aktivnosti ŠvicarskeKonfederacije.

Stavovi i mišljenja autora izneseni u o voj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja GIZ-a i SDC-a.

Izdavač

Deutsche Gesellschaft für

Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

Bonn i Eschborn

www.giz.de

Sjedište projekta: „Podrška obrazovanju odraslih“ Splitska 771000 Sarajevo

T +387 33 223 785, 216 162F +387 33 223 785. 216 162

Naslov publikacijePriručnik za dadilje

PartneriCentar za edukaciju i

istraživanje NAHLA

Udruženje Savršeni krug

dvv international- Ured u BiH

Autori tekstovaNermina Fočak, Selma Gičević, Mirsada Hadžić, Amina Isanović Hadžiomerović,Sabrija Mehmedović, Gordana Vuković, Kemal Pilav

Urednica Amina Isanović Hadžiomerović

Štampa

AMOS GRAF

Fotografije

FreeDigitalPhotos.net, Sabrija Mehmedović i Gordana Vuković

Mjesto i godina izdavanja

Sarajevo, juli 2013.





SADRŽAJ

Ako ste odlučili biti dadilja, potrebno je da znate......................................................................................................................7

Očekivanja roditelja ....................................................................................................................................................................8 Očekivanja dadilje ........................................................................................................................................................................9

Osvijestite vaš odgojni stil .............................................................................................................................................................11Uspostavljanje kontakta sa djetetom ...........................................................................................................................................13

Dnevni plan aktivnosti – vodič u vašem radu ...........................................................................................................................14

Priprema zajedničkog plana aktivnosti .................................................................................................................................15

I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODUObilježja razvoja predškolskog djeteta .............................................................................................................18 Dijete u dobi do 2 godine .................................................................................................................................18 Dijete u dobi od 2 do 3 godine ........................................................................................................................19 Dijete u dobi od 4 do 5 godina .........................................................................................................................20 Dijete u dobi od 5 do 6 godina .........................................................................................................................21

Emocionalni i socijalni razvoj djeteta predškolskog perioda ....................................................................22

Vježbe za podsticanje emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta ................................................................24 Razvijanje empatije ..............................................................................................................................................25

Podsticanja intelektualnog razvoja djeteta ................................................................................................27

Razvijanje mašte .........................................................................................................................................................28 Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte ........................................................................................................29

Dijete i igra ..................................................................................................................................................................30

Uloga dadilje u igri djeteta ....................................................................................................................................31 Primjeri igara ...........................................................................................................................................................32 Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta ...................................................................................33

Komunikacija sa djetetom ......................................................................................................................................35

Komunikacijske tehnike ...................................................................................................................................36Šta

sa koniktima? .............................................................................................................................................38

II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA ZA DIJETE I NJEGADJETETOVOG ZDRAVLJA Razvijanje osnovnih higijenskih navika ..............................................................................................................41

Pranje ruku ..........................................................................................................................................................41 Njegovanje usne šupljine i zubića ..................................................................................................................42

Navikavanje djeteta na korištenje sanitarnog čvora ....................................................................................43

Sigurnost djeteta u kući i vani .............................................................................................................................44

Kako prepoznati promjene u djetetovom zdravlju .........................................................................................46

Simptomi specifčnih dječijih bolesti ..................................................................................................................48Pružanje prve medicinske pomoći .....................................................................................................................49 Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta ......................................................................................................52

III. PRAVILNA ISHRANA DJETETAŠta je potrebno znati o pravilnoj ishrana djece? .....................................................................................55

Osnove hemijskog sastava hrane ......................................................................................................................55 Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem .....................................................................60

Osnove i principi zdrave ishrane beba .............................................................................................................62

Upute za uvođenje dohrane .............................................................................................................................62

Osnove i principi zdrave ishrane djece predškolskog uzrasta ..........................................................64 Primjer sedmičnog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta ..................................................................65

Razvijanje navika zdrave ishrane ........................................................................................................................66 Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane ........................................................................................67 Ishrana djeteta u stanju bolesti ......................................................................................................................68



LITERATURA ...............................................................................................................................................................................69

PRILOZI ...........................................................................................................................................................................................71

Obrazac za bilježenje zapažanja o djetetu .......................................................................................................72

Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece ..................................................................76

Okvirna tablica uvođenja dohrane .....................................................................................................................77

Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica ........................................................................78



Popis tabela i grafčkih prikaza

Prikaz 1: Elementi komunikacije sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje .............................................................8Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od dadilje ..................................................................................................................................8

Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti .......................................................................................................................................................16Prikaz 4: Struktura „ja“ poruke .........................................................................................................................................................36

Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama .............................................................................................................................10 Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje ...............................................................................................................................12 Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta ............................................................................................................................34 Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju ................................................................................37 Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena ..............................................................................................43 Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete ................................................................................................................45 Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika ...................................................................................................................................53

Tabela 8: Prikaz vitamina ....................................................................................................................................................................58 Tabela 9: Namirnice koje predstavljaju dobar izvor nutritijenata u ishrani djece ......................................................................59 Tabela 10: Sezonsko voće i povrće ...................................................................................................................................................61 Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca ......................................................................................................63



7

Dadilja je osoba koja sebrine o djetetu, najčešćeu domu porodice kojojpripada dijete.

Posao dadilje nije samo

„čuvanje“ djeteta, kakose to često kaže.

Osnovi zadatak dadiljejeste da brine da dijeteima sigurnu, zdravu,brižnu, podržavajuću iedukativnu sredinu.

Dadilja svojim radompodstiče pravilan rast irazvoj djeteta.

Dadilja je, prije svega, odgajateljicadjeteta sa kojom dijete provodi

veliki dio vremena. Od dadilje seočekuje da osmišljenimaktivnostima djeluje odgajajuće itako podstiče prirodnu radoznalostdjeteta. Stoga je od izuzetne

važnosti da dadilja posjedujeodređena pedagoško-psihološkaznanja o djeci i odgojnimaktivnostima koje se moguprovoditi sa njima.

Kao i u svakom poslu, i u posluprofesionalne dadilje postojeodređena pravila koja olakšavaju

obavljanje zadataka koje taj posaopredviđa.

U poslu dadilje veoma je važno biti svjestan očekvanja porodice i potreba djeteta. Od ovih elemenata zavisit će kvalitet komunikacije narealaciji dadilja-porodica. Kvalitet komunikacije između te dvije stranedirektno djeluje na zadovoljstvo dadilje, povjerenje porodice u dadilju iuspješan odgojni rad sa djetetom.

Za jasnoću komunikacije sa roditeljima, važno je postaviti odgovarajuća pitanja koja će dati početni uvid u očekivanja i zahtjeve roditelja prema

vama ( Lafortune, 2012: 78).

•

Da li roditelji djetetu dozvoljavajuda se igraju vani? Da li postojeneki posebni zahtjevi u pogledudruženja sa vršnjacima?

• Da li je djetetu dozvoljeno gledati

televiziju, igrati se videoigrica isl.? Koliko dugo?

• Postoje li neki programi kojedijete ne smije gledati?

• Koju vrstu hrane dijete smije

uzimati za ručak i užinu?

Dadilja je osoba koja sebrine o djetetu, najčešćeu domu porodice kojojpripada dijete.

Posao dadilje nije samo

„čuvanje“ djeteta, kakose to često kaže.

Osnovi zadatak dadiljejeste da brine da dijeteima sigurnu, zdravu,brižnu, podržavajuću iedukativnu sredinu.

Dadilja svojim radompodstiče pravilan rast irazvoj djeteta.

Korisno je znati

Kako možete kontaktirati roditelje ili druge članove porodice u slučaju potrebe (zapisati broj telefona svihčlanova porodice)

U slučaju potrebe, kome se možete obratiti u susjedstvu

Tačnu adresu stana/kuće u kojoj se nalazite

Broj telefona hitnih službi (hitne pomoći, vatrogasaca, policije)

Broj telefona porodičnog liječnika

Da li je dijete alergično na neku supstancu (hranu, lijek i sl.)

Ako ste odlučili biti dadilja, potrebno je da znate...



8

Očekivanja roditelja

Biti dadilja znači jednim dijelom pripadati porodici iz koje dijetedolazi i biti dio odgajateljskog tima koji radi za dobrobit djeteta.Uspjeh tima počiva na uspješnoj komunikaciji između njegovih

članova.

Roditeljima je potreban osjećaj sigurnosti i uvjerenje da sve što činitečinite za dobrobit djeteta i u dogovoru sa njima. Postoje slučajevikada dadilja bolje poznaje trenutnu situaciju djeteta odnjegovih/njenih roditelja zato što provodi više vremena sa

djetetom. Međutim, i u takvim situacijama poželjno je da dadilja nedonosi odluke samostalno bez konsultacije sa roditeljom.

Istraživanja (Murkoff & Mazel, 2004) su dala uvid u osobine koje roditelji najviše cijene kod dadilje.

• Tačnost – kašnjenje dadilje može dovesti do kašnjenja svih članova porodice na njihove obaveze (roditelja na

posao, starije djece u školu i sl.)

• Edukativne aktivnosti – roditelji očekuju da dadilja djeluje podržavajuće i podsticajno za djetetov rast i razvoj.Očekuju da umije osmisliti kreativne, maštovite i korisne aktivnosti za dijete.

• Pridržavanje dogovora i uputa –potrebno je sa roditeljima dogovoriti obimposla za koji je dadilja zadužena, obimodgovornosti i aktivnosti koje trebaprovoditi sa djetetom. Obavljanje više poslamimo dogovorenog (npr. održavanjehigijene stana ili pripremanje obroka zacijelu porodicu) često ne donosi većuzaradu, a dadilji oduzima vrijeme koje bitrebala provesti u radu sa djetetom.

• Poštivanje privatnosti porodice – roditelji

ne vole da se sadržaji o djeci ili porodiciprenose u javnost, na bilo koji način (krozprepričavanje događaja iz porodice,objavljivanjem fotografija i snimaka puteminterneta, društvenih mreža i sl.).

• Profesionalnost – u ovom poslu je veomatanka linija između privatnog iprofesionalnog. Dadilja jednim dijelompripada porodici u kojoj radi, živi sa njom i često je doživljava kao svoj drugi dom. Sa druge strane, pofesionalnost traži distancu prema vlastitim emocijama u trenucima kada je potrebno donositi racionalne zaključke. U smisluprofesionalnosti, roditelji očekuju od dadilje da odgovorno i stručno obavlja aktivnosti sa djetetom (da ništa neprepušta slučaju) i da poznaje granice svojih odgovornosti.

• Izbjegavanje privatnih posjeta – porodica u kojoj dadilja radi predstavlja njeno radno mjesto. Roditelji u većinislučajeva ne vole da dadilje primaju privatne goste za vrijeme radnog vremena. Ukoliko se pojavi potreba zasličnom posjetom, neophodno je na vrijeme dogovoriti se sa roditeljima.

OČEKIVANJARODITELJA

POTREBEDJETETA

DOGOVORENICILJEVI SA

RODITELJIMA

DJELOVANJEDADILJE

Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja oddadilje

Uspješna komunikacija počiva na jasno izrečenim očekivanjima idogovorenim zajedničkim ciljevima.

Prikaz 1: Elementi u komunikaciji sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje

Prikaz 2:Paleta očekivanja roditelja od dadilje

TAČNOST

EDUKATIVNE

AKTIVNOSTI

PRIDRUŽIVANJEDOGOVORA I

UPUTA

POŠTIVANJEPRIVATNOSTI

PORODICE

PROFESIONALNOST

FLEKSIBILNOST

IZBJEGAVANJE

PRIVATNIH

POSJETA

OČEKIVANJE

RODITELJA



9

Očekivanja dadilje

Ključ uspješne komunikacijepredstavlja uvažavanje potrebastrana uključenih u komunikaciju.Za svaku osobu koja odlučipostati dadilja neophodno je danajprije osvijesti svoju ulogu, dasagleda koje su to prednosti, akoji nedostaci posla koji obavlja i

da osvijesti šta je to sve činisretnom u ulozi dadilje.

Na tom putu sticanja ličnogzadovoljstva i uspješnogdjelovanja, dadilje imaju svojaočekivanja. No, često taočekivanja ne bivaju ispunjena, aponekad roditelji nisu spremniobratiti pažnju na očekivanjadadilje i njene potrebe.

Slijedi nekoliko prijedloga

dadiljama šta učiniti u slučajevimada roditelji svojim postupcima iodlukama ne pokazuju dovoljnorazumijevanja prema ljudima.

Prihvatanje nove uloge – ko sa m ja ?

Posao dadilje znači prihvatanje jedne važne uloge – ulogeodgajateljice. Svaka uloga predstavlja jedan dio identiteta osobe,jedan dio odgovora na pitanje ko sam ja?

Proces prihvatanja nove uloge često je praćen pozitivnim i

negativnim doživljajima. U literaturi (Weiner, 1991 prema Bašićet al., 1998: 26-27) se govori o nekoliko faza procesa prihvatanjaprofesionalne uloge i profesionalnih vještina:

1.

faza – raste svijest o sebi, javlja se potreba za promjenom

i prilagođavanjem, što dovodi do trenutne uznemirenosti 2. faza – osoba postaje svjesna šta se to od nje očekuje.

Traga za modelima ponašanja koji će joj pomoći da ispuniočekivanja

3. faza – osoba počinje svoju situaciju razumijevati na novnačin. Još uvijek ne osjeća da upravlja situacijom zato što sene osjeća dovoljno kompetentnom u novoj ulozi

4. faza – stiče se osjećaj ovladanosti situacijom, osjećaj

kompetentnosti 5. faza – postoji razvijena sposobnost djelovanja i vladanjarazličitim situacijama koje nova uloga donosi

Imajući u vidu navedeno, pratite vlastiti razvoj u ulozidadilje. Šta zapažate?

Cilj ranog odgoja – provjerite šta očekujete od sebe

Dadilja u određenom dijelu vremena zamjenjuje roditelje u obavljanju njihove odgojne uloge i tako postajeznačajan dio ranog odgajanja djeteta. Stoga je važno zapitati se šta je to cilj odgoja?

Istraživači su izdvojili tri univerzalna cilja odgoja djeteta koji se odvija u okrilju porodice (prema PašalićKreso, 2012: 164):

1. kontrola i regulacija djetetovog ponašanja – razumijevanje i korigovanje djetetovih neželjenih

impulsa

2. socijalizacija kao prihvatanje postojećih društvenih normi ponašanja, ali i kao obnova irazvoj društva

3. personalizacija – promocija ličnog rasta i razvoja svakog djeteta kroz doprinos razvojunjenih/njegovih potencijala (usvajanje znanja, vještina, navika, motiva, želja)



10

ŠTA URADITI

Više obavezeod dogovorenih

• Na početku dogovoriti sva očekivanja i obaveze koje porodica ima od dadilje. Kasnije jemoguće pozvati se na dogovoreno.

•

Ukoliko je dogovor na početku izostao, čim primijetite da niste u mogućnosti kvalitetnoodgovoriti obavezama koje dobivate, tražite razgovor sa roditeljima.

•

Važno je razgovor planirati u prikladno vrijeme (početak i kraj radnog vremena mogu biti

stresni – zbog žurbe i umora).

Prekovremeni rad• Često će se dešavati da dadilja ostaje duže od dogovorenog radnog vremena.

•

To je sasvim uobičajen sastavni dio posla dadilje, budući da roditelji često ostaju na posluduže od zvaničnog radnog vemena.

• Planirajte fleksibilniji vremenski okvir, kako biste bili spremni ostati duže ukoliko Vasporodica treba.

Kašnjenje isplate • Ukoliko i samim roditeljima plata kasni, onda je donekle opravdano da nisu u mogućnostiplatiti dadilji njene usluge.

• Ukoliko to nije slučaj, onda se preporučuje da dadilja razgovara sa roditeljima.

Nedostatak poštovanja roditelja prema dadilji

• Ne trpiti nepoštovanje i uvrede.

• Jasno staviti do znanja koje oblike ponašanja doživljavate kao uvredu.

Videonadzor • Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka porodica je dužna najaviti instaliranje videonadzora u

kući u kojoj će dadilja brinuti o djetetu .

Briga o više djeceistovremeno

• Dadilje koje se brinu o djeci u porodicama gdje starije dijete ide u školu ili vrtić često sebrinu i o drugom djetetu.

•

U nekim porodicama to se dešava samo u slučaju bolesti djeteta, a u nekima i mnogočešće. U tom slučaju dadilja radi sa dvoje djece.

•

Roditeljima se, u ovom slučaju, preporučuje da budu fleksibilniji , te da nagrade trud izalaganje dadilje.

Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama



11

Osvijestite vaš odgojni stil

Odgojni stil predstavlja emocionalni kontekst unutar kojeg se ostvarujeinterakcija djeteta i odgajatelja. Čine ga određeni postupci, ponašanja,način komunikacije, nivo zahtjeva i kontrole koje odgajatelj postavljapred dijete

te emocionalna toplina (prema Raboteg -Šarić et al., 2011: 384).

U literaturi se najčešće spominju četiri odgojna stila (Baumrind, 1991;Maccoby i Martin, 1983):

1. autoritativni odgajatelji 2. autoritarni odgajatelji 3. permisivni (popustljivi) odgajatelji 4. nezainteresovani odgajatelji.

Autoritativni odgajatelj – fleksibilan u pristupu, ostavlja djetetu slobodu, ali

jasno definiše pravila i granice ponašanja. Ovi odgajatelji uvažavaju potrebedjece i njihovo mišljenje. Pažljivo oblikuju zahjeve prema mogućnostima iuzrastu djeteta. Zahtjevi djetetu djeluju ostvarivi i omogućavaju mu da gradisamopouzdanje i samopoštovanje.

Autoritarni odgajatelj – postavlja mnogo pravila, očekuje striktnopokoravanje, rijetko ili nikada objašnjava djetetu zašto je neophodnoprihvatiti pravila. Često primjenjuje kazne i zabrane („Ako to ne uradiš,nećeš dobiti...“).

Popustljivi odgajatelj – pruža mnogo topline, ali nema jasnu viziju šta želipostići u svom odgojnom radu. Djetetu postavlja malo zahtjeva, izbjegavazabrane i uskraćivanja. Često nema jasna pravila ni granice.

Nezainteresovan odgajatelj – uglavnom pritisnut ličnim problemima,poklanja malo vremena djetetu. Djeluje popustljivo, bez kontrole i zahtjeva.

Prije početka angažmana dadiljeza određeno dijete, vlo je važnoda osvijestite svoj odgojni stil,promislite o usklađenosti vaše

ličnosti i postupaka sa ličnošćusamog djeteta. Stoga je korisnouraditi kratku procjenu odgojnogstila (vidjeti Tabelu 2 ).

Roditeljima se takođerpreporučuje da provjere odgojnistil osobe koju namjeravajuangažovati kao dadilju. U tusvrhu mogu koristiti datu tabelu,s tim da na početku svaketvrdnje, umjesto smatram , navedu

iskaz očekujem da...

Ist raživanja ukazuju da autoritativni stil daje najbolje rezultate.

Djeca čiji su roditelji primjenjivali ovaj stil u adolescenciji pokazala su se kao „vesela, društveno odgovorna,samopouzdana, spremna da uče i sarađuju.“ (prema Pašalić Kreso, 2012: 239)



12

Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje .1

Tvrdnje u kojima imate najveći zaokružen broj predstavljaju pokazatelj vašeg dominatnijeg stila;

- tvrdnje 1 i 2 uglavnom predstavljaju popustljivi stil - tvrdnje 3 i 4 uglavnom predstavljaju autoritarni stil - tvrdnje 5 i 6 uglavnom predstavljaju autoritativni stil - tvrdnje 6 i 7 uglavnom predstavljaju nezainteresovani stil.

1 Instrument konstruisala A. Isanović Hadžiomerović za potrebe projekta Edukacija profesionalnih dadilja.

Tvrdnje

p o t p u n o s e

n e s l a ž e m

n e s l a ž e m

s e

d j e l o m i č n o

s e s l a ž e m

s l a ž e m s

e

p o t p u n o s e

s l a ž e m

1. Smatram da sam brižna odgajateljica koja djetetu pruža mnogo topline. 1 2 3 4 5

2.

Smatram da je za uspješno odgojno djelovanje dovoljno voljeti djecu,ostalo dolazi samo po sebi.

1 2 3 4 5

3. Smatram da sam odgajateljica koja djeci ne pokazuje svoja osjećanja. 1 2 3 4 5

4. Očekujem da se djeca bezuslovno pridržavaju pravila. 1 2 3 4 5

5. Preferiram prepuštanje odgovornosti djeci. 1 2 3 4 5

6. Smatram da sam zahtjevna odgajateljica, ali i da je djeci jasno koji su mojizahtjevi.

1 2 3 4 5

7. Smatram da sam popustljiva odgajateljica koja ne voli kontrolu. 1 2 3 4 5

8. Smatram da djeci treba dati potpunu slobodu u ponašanju. 1 2 3 4 5



13

Djeca otvoreno pokazuju prihvatanje ili odbijanje kontakta sa osobom.

Prema osobama koje ulijevaju sigurnost, pružaju ljubav i pažnju, teomogućavaju da ostvare svoja interesovanja, djeca razvijaju privrženost.

Suprotna tome je odbijanje, koje proizlazi iz straha od nepoznatog. To sedešava kada djeca u susretu sa nepoznatim osobama pokazuju znakovestraha odvajanja od roditelja ( česta pojava pri polasku djeteta u vrtić).

Prednost u poslu dadilje je u tome što dijete i dadilja borave u djetetovomdomu, u njemu/njoj poznatom okruženju u kojem se osjeća sigurno i lijepo.

Proces uspostavljanjakontakta sa djetetom zavisitće od osobina ličnosti dadilje,ali i od djetetovog načinaodgovaranja u susretu sanepoznatim osobama. Pritome je naročito važan

pristup dadilje, koji bi

trebalo da je prijatan, dazrači otvorenošću i

prihvatanjem.

Za uspostavljanje iodržavanje komunikacije važno je da se postavi zajednički okvir zakomunikaciju (aktivnost, igračka, tema za razgovor i sl.), koji će premostitipočetnu distancu između dadilje i djeteta.

Pri tome od pomoći može biti neki sasvim obični predmet od kojeg dadiljamože napraviti igračku i na taj način privući djetetovu pažnju . Preporučljivoje, naročito u početnim danima rada sa djetetom, praviti zabilješke, kako bise pratio tok razvoja komunikacije između dadilje i djeteta sa ciljem njenogunapređenja (vidjeti u Prilogu Obrazac za bilježenje zapažanja o djetetu ).

Atačment (privrženost) –

urođeni mehanizam koji dijeteusmjerava da se veže za osobukoja ga njeguje, tj. s kojomreguliše svoju potrebu zasigurnošću, ljubavlju, pažnjom,zadovoljavanjem interesovanja,pričanjem, grljenjem i sl.

Ova urođena potreba se razvijakod svakog djeteta u posebanunutrašnji aktivni model, kojizavisi, u velikoj mjeri, odnačina na koji odrasliudovoljavaju potrebama djetetaza bliskošću, ugodnošću isigurnošću.

( prema Pašalić Kreso, 2012: 46i 284)

Pri susretu sa djetetom važno je:

•

održavati kontakt očima • obraćati se sa osmijehom

• djelovati prijatno i ljubazno

•

ne kritizirati • pohvaliti ono što je dijete

dobro uradilo

Kako doprijeti do djece koja se opiru komuniciranju?

Primjer (prema Aud Sonders, 2004: 18)

Dječak djeluje veoma ozbiljan. Bilo koji pokušaj da ga se pridobije rezultira otporom. Kada osjeti da će ga neko dotaći, dječ ak se istog

trenutka udaljava. Inače je veoma aktivan, teško mu je duže vrijeme sjediti na jednom mjestu.

Prijedlog za rješenje

Vrebajte trenutke kada je dijete zaokupljeno uobičajenim aktivnostima. Osmislite kako da izgradite prostor za igrukoji se privremeno širi, a zatim se skuplja. Širenje i skupljanje prostora omogućava djetetu da osjeća sigurnost ikontrolu. Pratite pokrete djeteta i sa njima usklađujte skupljanje i širenje prostora. Djetetov pokret prema vaniiskoristite za pokret kojim širite ograđeni prostor. Na taj način ćete djetetu pokazati da svaki njegov/njen pokretima neko značenje i da vam je stalo do komunikacije sa njim/njom.

Uspostavljanje kontakta sa djetetom



14

Dnevni plan aktivnosti – vodič u vašem radu

Predškolski period je ključno razdoblje za usvajanje navika pravilnog

raspolaganja vremenom. Djeca vole red i rutinu jer to daje osjećaj sigurnosti.Ujedančen ritam djeci pomaže da se lakše snalaze u vremenu i prostoru.

Osmišljavanjem djetetovog vremena učimo ga aktivnom i smislenom

življenju.

Značaj razvijanja pravilnog dnevnog ritma naročito se uočava kasnije, po

završetku predškolskog razdoblja. Istraživanja pedagoga i psihologa (prema

Thomson, 2002) ukazuju da djeca koja su imala narušen dnevni ritam, a

naročito narušenu aktivnost spavanja, u većini slučajeva pokazuju sklonost

anksioznosti, nestrpljivosti i frustraciji na najmanje podražaje. Stoga dadilji

pripada velika odgovornost da uvođenjem pravilnog ritma u život djeteta

doprinese njegovom zdravom razvoju.

Važnost ritma za pravilan razvoj

djeteta

*

utvrđivanje redovne rutinepomaže dadilji da dijete bez

prisile i na prirodan način vodi prema uspostavljanjuravnoteže

* uravnotežena izmjena odmorai aktivnosti unapređujedjetetovu fizičku i psihičkudobrobit

*

sve dok dijete ne navrši sedamgodina važno je imati razrađenritmički obrazacnjegovih/njenih aktivnosti

* nakon te dobi dijete se možepočeti prilagođavati ritmovimakoje nameće kultura i društvo

* i u dobi nakon sedam godinanastavlja biti važna pomoćodraslih u postizanju iodržavanju ravnoteže između

odmora i aktivnosti

Važnost ritma za pravilan razvoj

djeteta

*

utvrđivanje redovne rutinepomaže dadilji da dijete bez

prisile i na prirodan način

vodi prema uspostavljanjuravnoteže

* uravnotežena izmjena odmorai aktivnosti unapređujedjetetovu fizičku i psihičkudobrobit

*

sve dok dijete ne navrši sedamgodina važno je imati razrađenritmički obrazacnjegovih/njenih aktivnosti

* nakon te dobi dijete se možepočeti prilagođavati ritmovimakoje nameće kultura i društvo

* i u dobi nakon sedam godinanastavlja biti važna pomoćodraslih u postizanju iodržavanju ravnoteže između

odmora i aktivnosti

Koristi od uspostavljanja ustaljenog ritma za razvoj djeteta

Dosljednost u pridržavanju rasporeda odmora i aktivnosti pruža djetetu osjećaj sigurnosti.

Uspostavljanjem redovnog ritma, učimo dijete da postoji odgovarajuće mjesto, vrijeme i postupak zasve.

Uspostavljanjem kriterija, omogućavamo djeci da se slobodno kreću u okvirima sigurnih granica.

Ako je dijete nervozno i nesigurno, dosljednošću mu možemo pomoći da ojača samopouzdanje.

Bez uspostavljene ravnoteže između odmora i aktivnosti, dijete koje je prirodno aktivno i punoenergije može lahko postati preumorno, a to može dovesti do ljutnje i poremećenog sna.

Pružajući sigurnost redovne rutine koja dijete potiče da podijeli svoje vrijeme na aktivnost i mirovanje,štitimo ga od emocionalnog i tjelesnog iscrpljenja.

Način života koji prati djetetov bioritam ojačava volju i postavlja temelje za razvoj pouzdane idisciplinirane zrele osobe.



15

Ideje za kreativne dnevne planere možete naći na web stranici:http://www.mrprintables.com

Priprema zajedničkog plana aktivnosti

Planirane aktivnosti se usklađuju sa razvojnim potrebama djeteta naodređenom uzrastu. Zbog velike važnosti pravilnog ritma u razvoju djeteta,plana bi se trebalo pridržavati, osim u izuzetnim situacijama. Preporučuje sepostepeno uvođenje pravilne izmjene aktivnosti, uvažavajući stanje djeteta(npr. ukoliko je dijete bolesno, neke aktivnosti ćemo privremeno obustaviti).

Izrada dnevnog isedmičnog planera može

koristiti i dadilji iroditeljima.

Izradite zajednički planer,

u kojem trebateorganizovati glavneaktivnosti tokom dana –od jutarnjeg viđenja, preko

vremena za druženje iodlaska na spavanje, dorastanka na kraju radnogdana.

Svakako u planer zapišite inajvažnije telefonskebrojeve.

Preporučljivo je da se planaktivnosti djeteta osmišljava usaradnji sa roditeljima.

U nekim slučajevima, samiroditelji će insistrati da upravo

oni osmisle plan aktivnosti pokojem bi dadilja trebala raditi sadjetetom.

Praktični savjeti

Svojim dolaskom u dom gdje brine o djetetu, dadilja treba da nastoji unijeti pozitivnu energiju, bez obzira na teškoće sakojima se, eventualno, suočava u privatnom životu.

Na početku dana, dijete treba biti upoznato sa planiranim aktivnostima.

Dogovor sa djetetom oko plana aktivnosti je izuzetno važan jer se tako dijete uči dogovoranju. Međutim, to ne značida dadilja treba popustiti djetetovim željama da se bavi nekim drugim aktivnostima (npr. dijete preferira gledanjetelevizije ili igranje kompjuterskih igrica umjesto edukativnih aktivnosti).

Budući da dijete u ranoj dobi najviše uči oponašanjem, važno je da u dadilji ima pozitivan uzor.

Pripreme za obrok treba vršiti zajedno sa djetetom, ako to uzrast dozvoljava.

Za dijete je važno da spava dovoljan broj sati i da se odmori od aktivnosti.

Pred spavanje je korisno uvesti ritual oblačenja pidžame i pričanja priča.

Kada se roditelji vrate kući, ukratko ispričati šta se dešavalo tokom dana, kako je dijete jelo, igralo se, spavalo i sl.



16

U shematskom prikazu dat je model dnevnog plana za devet sati aktivnosti, koliko u prosjeku dadilja provede sadjetetom.

Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti

8-9 h

• dolazak dadilje• doručak • dogovor o aktivnostima

za taj dan

9-12 h

• osmišljene edukativneaktivnosti i igre u kući

• aktivnosti na dvorištu iliigralištu

12-13 h

• obavljanje lične higijenei postavljanje stola

• ručak • pospremanje stola i pri-

prema uslova za dnevniodmor

15-16 h

• obavljanje higijene iužina

16-17 h

• igre u zatvorenom iliotvorenom prostoru

• povratak roditelja kući

Planer možete pisati na hamer-papiruu boji i okačiti ga na zid hodnika, ilidrugog prometnog dijela stana.

Zajedno sa djetetom povremeno

pogledajte šta slijedi od aktivnosti.

DNEVNI PLAN AKTIVNOSTI

13-15 h

• slušanje priča, dječijihpjesmica i druge mirneaktivnosti

• eksibilan dnevni od-mor (spavanje ili dnevni

odmor)



17

I.

RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU

* Šta dadilja treba znati o razvojnim obilježjima djeteta u različitoj dobi?

*

Kako se razvijaju emocije, a kako socijalne vještine?

*

Koje igre možete primijeniti u radu sa djecom?

* Šta je potrebno činiti da dijete sa kojim radite izraste u zdravu ličnost sarazvijenim potencijalima?



18

Obilježja razvoja predškolskog djeteta

Dijete u dobi do 2 godine

U prve dvije godine života intenzivno se razvijaju čula. Dijete uči puzati,zatim hodati, trčati, govoriti, koristiti kašiku, slušati i razumjeti govorni jezik,baratati nizom igračaka i objekata, ophoditi se sa drugim članovima porodice.

Ovo razdoblje je obilježeno ovladavanjem hodanjem ( većina djeceovladaju hodanjem između 12. i 15. mjeseca). Djetetovi prvi koraci su znakpočetnog osamostaljivanja i kretanja u svijet. Ono postaje sve pokretnije,nemirnije i znatiželjnije – liči na malog istraživača. Pokreti sve višedobivaju funkcionalnu vrijednost i postaju sredstvo za ostvarivanjedjetetovih želja. Djeca sve više žele samostalno obavljati određene radnje.

U ovom razdoblju može se javiti intenzivan osjećaj ljutnje kada prekidamodjetetove aktivnosti ili kada dijete sprečavamo u ostvarivanjunjegovih/njenih želja. Uprkos većoj samosvijesti, dijete može imati izrazitestrahove. Djeca se u toj dobi plaše konkretnih pojava: buke, životinja, glasnihkućanskih aparata i sl.

Do druge godine života dijeteupotrebljava do 50 smislenihriječi, a razumije ih mnogo više.

U ovom periodu djeca uče posmatrajući, oponašaući i igrajući se. V ažnoje pratiti dječiji govor, obogaćivati fond riječi i pratiti dječiji interes zaistraživanje okoline. U periodu do prve godine dijete posmatra i formira prvepojmove.

Prvih šest godina života je doba najintezivnijeg razvoja. Djetetov mozak je otvoren za neslućene mogućnosti razvoja .

Za pravilan razvoj djetetu potrebni su ljubav, pažnja, sigurnost,osmišljene aktivnosti .

Edukativne aktivnosti doprinose razvoju mozga (raste broj vezaizmeđu moždanih ćelija).

Djetetov mozak je poput spužve. To omogućuje djetetu da uči usvakoj prilici i iz svakog svog iskustva. Zbog toga učenje djetetabiva zabavno i nenaporno.

Faza egocentričnosti

Dvogodišnje dijete po prirodi je zaokupljeno sobom i usmjereno na sebe.Želi svoje vlastite stvari na vlastiti način i želi sve činiti samo, čak i akonije sigurno kako.

(prema Diamnod & Hopson, 2002: 106)

prijedlog za vašu praksu

Koristite svaku priliku dagovorite djetetu. Kada godste u mogućnosti, opisujte

ono što radite i tražitepovratnu informaciju oddjeteta. Istrajavajte na ovojpraksi čak i ako dijete jošnema razvijen govor.

Dok čitate slikovnicupokažite i imenujteposebne detalje. Uvoditeizmjene u sadržaj kojičitate, kako biste provjerilida li dijete uočava razliku.Ovu aktivnost primjenjujte

u svakom uzrastu.



19

Obratite pažnju

Usvajanju jezika i ovladavanju govora prethodi tzv. tiho razdoblje. Tokom tog razdoblja prirodno je da dijete još uvijeknema razvijen govor. Ono što je kod djece tada veoma razvijeno jeste sposobnost slušanja i usvajanja govornihpodražaja iz okoline. U tom razdoblju dijete na različite načine može signalizirati da je čulo i razumjelo ono što muokolina poručuje.

Ukoliko dijete ne počne govoriti do druge godine, provjerite da li čuje i razumije ono što se govori. Ukolikouočite teškoće u slušnom funkcionisanju, prenesite svoja zapažanja roditeljima i predložite im da potražestručnu pomoć.

U dobi do tri godine dijete svojim ponašanjem zapravo intenzivnoisprobava granice. Uočava koje ponašanje je prihvatljivo i kakva je

njegova moć nad odraslima. Dijete želi biti što je moguće više nezavisno,ali istovremeno osjeća da još uvijek treba pomoć odraslih.

PITANJE ZA VAS: Da l i je djetet u jas no ko je su njeg ov e gr a n ice?Na koji n ač i n d i je te n a uz r as t u do t r i g o d i ne up o z najete sa

g r an ic a ma ?

Dijete u dobi

od 2 do 3 godine

Motorički razvoj (razvoj pokreta). Dijete je stabilnije, postoji koordinacijapokreta. U stanju je imitirati složene pokrete drugih. Kreće se s predmetomu ruci bez da bi mu ispao. Po stepenicama stupa jednom nogom na jednustepenicu. Do trećeg rođendana dijete je u stanju voziti tricikl.

Socijalni razvoj. U trećoj godini starosti dijete se najradije igra samo ili uprisustvu druge djece, ali ne još s njima. Dijete je veoma aktivno, radoznalo,nemirno, opire se ograničenjima.

Razvoj govora: Djetetov rječnik sadrži otprilike 300 riječi iz kojih znaoblikovati jednostavne i gramatički ispravne potvrdne rečenice. Stalno

postavlja pitanja koja počinju sa Š TA, KO, KAKO.

Čini se kako postavljajući pitanja

dijete traži informacije ipojašnjenja. No, vrlo često se radio potrebi za održavanjemkomunikacije. Djetetu je važno dase govorna komunikacija održava.

Omiljena riječ djeteta od tri godine je zašto. Dijete će postavljati pitanja o svačemu. To je znak da prepoznajeodnose među stvarima i da se zanima za uzročno-posljedične veze. Tako se razvija djetetova kreativnost i mašta.Dijete uči misliti unaprijed i planirati.

(prema Doctorndtv.Com, 2008: 7)

Razmislite: kako reagujete kada dijete postavlja suviše pitanja?



20

Dijete u dobi

od 3 do 4 godine

U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svojuokolinu. Individualne razlike među djecom u ovom periodu mogu biti velike.

Razvoj motorike (razvoj pokreta). Dijete počinje hodati uz stepenicekoristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se zaogradu. Uživa u trčanju.

Razvoj spoznaje – učenje/govor. Sve spoznaje trogodišnjeg djetetatemelje se na praktičnom djelovanju i na neposrednom baratanju sapredmetima. Dijete u ovom uzrastu može imeno vati tri osnovne boje, a

pokazati šest boja. Umije u znakovima na ulici raspoznati prvo slovo svogimena. Upotrebljava ličnu zamjenicu „ja“ kada govori o sebi. Zna reći svojepuno ime, često i dob.

Emocionalni razvoj. Emocije su još uvijek kratkotrajne i snažne. Još uvijekse može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkadljutnjom reaguje na odgojne postupke odraslih i na konflikte s drugomdjecom.

Dijete u dobi od 4 do 5 godina

Razvoj motorike. Dijete je stalno u pokretu i, zbog viška energije, ima veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivnopa se jasnije prepoznaje razvoj snage i brzine.

Razvoj spoznaje – učenje i govor. Spoznavanje okoline se i dalje odvijaputem opažnja i djelovanja. U ovoj dobi djetetu je veoma važno da budeizloženo što je moguće većem broju čulnih informacija, da bude umogućnosti neposredno posmatrati, dotaći predmet, osjetiti miris, okus,boju, zvuk, teksturu. Ovo je period povećane radoznalosti za okolinu.

Socio-emocionalni razvoj. K od djece koja su imala strah od životinja,moguće je povlačenje tog straha. Mogu se javiti strahovi od imaginarnih bića(vještica, zmajeva i sl.) i noćne more. Dijete u ovoj dobi počinje uviđati ipotencijalne opasnosti (npr. od zmija). Ljutnja se pojavljuje najčešće zbogprepreka, teškoća u igri i kažnjavanja.

Šta dadilja može učiniti za unapređenje govora djeteta?

Kada dijete počne govoriti, treba mu odgovarati na način koji će podržati njegova/njena interesovanja inapore. Ako dijete kaže „Lutka“, dadilja treba odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“Dok se s djetetom igra, dadilja treba opisivati ono što oboje rade. To dijete ohrabruje da poželi komunicirati sdrugima. Dijete nesvjesno uči, istražuje i izražava svoja iskustva.

Pogrešno izgovorenu riječ ne treba direktno ispravljati, već u nastavku pravilno izgovoriti. Ako dijete kaže:„Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo licejednine. Obraćajući se djetetu riječima: „I ja hoću kolač“ u nastavku razgovora, upućujemo ga na ispravangramatički oblik.



21

Dijete u dobi od 5 do 6 godina

Petogodišnje dijete je uglavnom stabilno, pouzdano, dobro adaptirano. Nokako razvoj još nije završen, ova ravnoteža se narušava u burnoj šestojgodini kada dolazi do nove ekspanzije.

Razvoj motorike. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te urazvoju gipkosti i preciznosti.

Razvoj spoznaje – učenje igovor. Dijete istražuje okolinu,

traga za novim svojstvima ifunkcijama predmeta. Pokazujeinicijativu i kreativnost. Dolazi donapretka u regulacji pažnje,kotrole, prilagodljivosti iplaniranja. Dijete počinjerazumijevati prirodne pojave idruštvene odnose.

Socio-emocionalni razvoj.Izraženo je učenje izražavanja

emocija na socijalno prihvatljivnačin. Dijete je velikodušnoprema drugima. Poštuje pravila iimovinu drugih. Spremno jesarađivati s drugima.



22

Emocionalni razvoj uključuje učenje kako dati odgovarajućiemocionalni odgovor u skladu sa situacijom.

Djeca emocije uglavnom uče imitacijom nekog modela. Nisu sva djeca jednako uspješna u emocionalnom i socijalnom

razvoju.

Značaj pozitivnog modelau učenju emocija

Pokušajte osvijestitisvoje emocionalnereakcije i poruke koješaljete djetetu.

Da li primjećujete dadijete neke od njih

imitira?

Osmislite način kako dapozitivne emocionalnereakcije djeteta učvrstite,a negativne uklonite.

Postupci koji vam mogu pomoći

Ako želite učvrstiti neke oblike ponašanja, koristite potkrepljenje; pomaganje, pohvalu, osmijeh, ljubaznost,saradnju.

Ako želite da dijete neke oblike ponašanja prestaneispoljavati, onda jasno pokažite neodobravanje.

„Djeca će češće ponoviti reakcije koje dovode do potkrepljenjanego one koje dovode do neodobravanja.“ (Vasta et al., 2008: 609)

Emocionalni i

socijalni razvoj

predškolskog djeteta

Osnovu emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta čini razvijanjesamopouzdanja ( Dowling, 2010: 11).

Pomoći ćemo djetetu da razvije samopouzdanje ako:

stavimo da znanja da smo razumjeli njegove/njene reakcije, iskaze ipitanja

prepoznajemo njegova/njena interesovanja i dalje ih ojačavamo

dajemo pohvale za pokušaje da nešto obavi.

Na temelju reakcija drugih na vlastita ponašanja i emocionalna izražavanja,dijete saznaje koje su reakcije prikladne u pojedinoj situaciji, a koje to nisu.Na taj način uči kontrolisati vlastito ponašanje i prilagođavati ga

okolnostima.

Djeca nemaju diferencirane emocije. Pojave u početku raspoznaju kao neštoneugodno (najčešće izraženo ljutnjom) ili kao nešto ugodno (najčešćeizraženo radošću). Diferenciranje (razlikovanje emocija) se uči kasnije.

Često su emocije djece nestabilne.Može se dogoditi da dijete ujednoj minuti izmijeni ljutnju iradost, ili čak da plače krozsmijeh. Kontrolisanje emocija učise tokom vremena. Do periodaizmeđu pete i sedme godine dijetebi trebalo savladati prepoznavanjei imenovanje osnovnih, pa čak isloženijih emocija.

Dijete u predškolskom dobuuglavnom uči posmatranjemdrugih. Učenje oponašanjemnaročito se odnosi naemocionalni i socijalni razvoj.

Djeca se razlikuju po svojim mogućnostima, vještinama i sposobnostimauspostavljanja i održavanja zadovoljavajućih socijalnih odnosa. Neka salahkoćom uspostavljaju i odražavaju socijalne veze s drugima, dok se druga utome slabije snalaze.

Ako su u procesu učenja dobivali pohvale, djeca će sebe doživljavati kaosposobne i osnažene ličnosti. Ukoliko su na tom putu primali kritike,

izgradt će sliku o sebi kao o bespomoćnim bićima.



23

Razlog teškoćama pri uspostavljanju socijalnih odnosa može bitinedovoljna izloženost socijalnim situacijama, ali i neke osobine ličnosti itemperamenta samog djeteta (poput sramežljivosti, anksioznosti,agresivnosti, impulsivnosti i sl.).

Razvoju djeteta u uspješnu osobu zadovoljnu svojim socijalnim odnosimapomoći će:

* topli i podržavajući odnosi * primjereno odgovaranje na razvojne potrebe djeteta

* podržavanje djetetove inicijative

* postavljanje razumnih granica u ponašanju

* poticanje društvenosti i osjetljivosti za druge

Prikladan socijalni razvoj uključuje upoznavanje sa normama, pravilima i vrijednostima okruženja u kojem dijete živi. Drugi dio socijalnog razvojapredstavlja ovladavanje umijećima nužnim za djelotvornu interakciju sa

svojom okolinom (Brajša-

Žganec, 2003: 25). Ovaj element socijalnograzvoja djeteta najbolje se uočava u njegovoj/njenoj interakciji sa vršnjacima.

Između druge i pete godine dolazi do širenja odnosa s vršnjacima. Premdai u ovom razdobljunajveću važnost imajuodnosi unutar porodice,za većinu djecepredškolskog uzrasta

vršnjaci postaju društvenisistem koji je po važnostiodmah nakon porodice.

Vještine druženja sa vršnjacima postupno seusavršavaju između druge i pete godine života, a i kasnije. Djeca postaju

vještija u prilagođavanju komunikacije različitim potrebama slušača, apojavljuje se i prvo, istinski zajedničko, rjašavanje problema (Vasta et al .,1998: 605).

Šta činiti kada je dijeteuznemireno?

Kada se dijete jako uzruja, nije ustanju samo se smiriti. Potrebnaje pomoć roditelja ili odgajatelja.Nabolja metoda je skretanjepažnje.

Rezultati istraživanja

Djeca već u predškolskomdobu oponašaju jedna drugu.U jednom istraživanjuutvrđeno je da dijete uprosjeku u jednom satu načini13 oponašajućih aktivnosti.

(Abramovich & Grusec, 1978prema Vasta et al., 1998: 607).

PRIMIJENITE

Prepoznavanje i imenovanje emocija Strategije za podsticanje socijalnog razvoja

Djecu treba učiti da kod sebe i drugihprepoznaju i imenuju sve četiri osnovneemocije: radost, ljutnju, tugu i strah.

Navedite dijete da emociju poveže skonkretnom situacijom. Npr. pitajte ga: "Kadasi radostan?" i pustite da nabraja situacije.

Navedite dijete da odglumi kako to izgledakada je radosno.

Pokažite sliku djeteta sa jasno izraženomemocijom i pitajte: "Šta misliš kako se osjeća?"

Osmislite vlastite strategije za podsticanje

djetetovog socijalnog razvoja. Svaki dan pratite i bilježite efekte primjene strategija.O napredcima djeteta obavijestite roditelje.

Počnite tako što ćete odgovoriti na pitanja:

a) sa koliko osoba dijete dnevno stupa ukontakt?

b) da li se svakodnevno druži sa vršnjacima?

c)

šta mogu učiniti da socijalni razvoj djetetaza koje sam odgovorna bude bogatiji ikvalitetniji?



24

Rječnik emocija (1)

Naprave se kartice tako da je na svakoj od njih prikazana

drugačija emocija. Broj karata i složenost emocija treba varirati u zavisnosti od dobi djece. S mlađima se koristimanji broj emocija (radost, ljutnja, strah i tuga).

Igra se tako što se karte postave na sto tako da se ne vidišta je na njima. Igrač/dijete uzima jednu kartu sa stola.Nakon toga imenuje emociju, opiše kako se osjeća osobakoja ima tu emociju i šta se dogodilo zadnji put kada setako osjećao/la. Igra se može ponavljati niz puta dok djecane nauče kako se svaka od emocija doživljava.

Rječnik emocija (2)

Dijete kroz igru uči kako su povezivati misli, ponašanja iosjećaje.

Karte se kao i u prošloj igri postave na sto, a tok igre isti jekao ranije. Nakon što je dijete izabralo kartu, imenovaloemociju i opisalo je, treba opisati šta bi osoba koja se takoosjeća mogla misliti i kako bi se mogla ponašati.

Cilj je pomoći djetetu da shvati da njegove/njene emocije imaju uzrok te da su povezane sa onim štodijete misli.

V ježbe za podsticanje emocionalnog i socijalnog razvoja djece

Zagonetka o emocijama

U ovoj igri se veze između emocija, misli i ponašanja još više osnažuju i dijete uči kako prepoznati emocionalno stanje koddrugih.

Ponovo, igrač izabire kartu sa stola, ali ovaj put ne imenuje emociju naglas. Umjesto toga, imenuje je u sebi i promisli kakobi osoba koja se tako osjeća mogla izgledati. Nakon toga dijete odglumi emociju, a druga djeca trebaju pogoditi o kojoj seemociji radi, tj. imenovati emociju. Kada pogode, djeca trebaju reći šta je to glumac pokazao, po čemu su oni prepoznali okojoj se emociji radi, šta se dogodilo kada su se zadnji put tako osjećali i šta su tada mislili.



25

Emocionalni kipovi

U igri treba učestvovati više od dva igrača. Igrači mogu biti u ulozi kipa, kipara ili publike. Dijete koje je kipar izabire sa stolakartu i ne smije odati publici koju je kartu izabrao. Nakon toga , kipar oblikuje na kipu izraz lica i držanje tijela tako da kipizgleda kao osoba koja doživljava tu emociju. Publika treba pogoditi o kojoj se emociji radi. Kada pogode, djeca trebaju rećiznakove po kojima su prepoznali emociju, trebaju opisati šta bi osoba koja se tako osjeća mogla misliti, kako bi se mogla

ponašati i šta bi se moglo događati.

Izražavanje emocija

Ovoga puta nakon izabiranja karte, bez da naglas imenuje emociju, glumac treba izraziti emociju glasanjem – pomoćuzvukova, ne riječi. Dijete iz publike koje tačno identificira emociju, kaže šta mu je pomoglo da prepozna emociju, opiše kadase zadnji put tako osjećalo, koje je imalo misli i šta se dogodilo.

Razvijanje empatije

Empatija je sposobnost uživljavanja u položaj druge osobe isagledavanje svijeta njenim očima (Bratanić, 1993: 61).

Poput drugih vještina koje je potrebno savladati (kao što su čitanje ili

igranje loptom), vještina empatije zahtijeva praksu i može se naučiti.

Obzirom na specifičnost izražavanja emocija, empatiju kod djeceprepoznajemo i uočavamo u različitim nivoima, u skladu sa njihovimrazvojnim mogućnostima;

* u dobi od 1. do 3. godine dijete je u stanju iskazati empatijupokretom, izrazom lica, govorom. Empatiju iskazuje prema dragomobjektu, naprimjer igrački (lutki)

* u dobi od 3. do 5. godine osjećaj empatije se proširuje, pa se svečešće javlja u igri sa vršnjacima. Javlja se empatija sa junacimacrtanog filma ili likovima u pričama koje čitamo djetetu.

•

Empatija znači razumjeti osjećaje drugih osoba (radost,tuga, bol i druge emocije).

• Empatija počinje uspostavljanjem kontakta sa drugimosobama, odnosno slušanjem.

•

Učenje i razvijanje osjećaja za druge dešava se od samogpočetka djetetovog života.



26

Kako pomoći razvoj empatije?

Pok ažite djetetu da razumijete kako se osjeća.

Nikada ne zanemarujte djetetova osjećanja, bezobzira koliko vam se činila bezazlenim.

Situaciju pokušajte sagledati iz ugla djeteta

U istim situacijama šaljite iste poruke. Djecuzbunjuje nedosljednost.

Budite dobar primjer. Na vlastitom ponašanjuprema drugim osobama pokazujte primjereempatije.

Kada primijetite prve znakove empatije,pohvalite dijete.

Dajte jednostavna i jasna objašnjenja o tomekako se drugi osjećaju kada su tužn ilipovrijeđeni. Ovo je posebno važno ako je dijeteprouzrokovalo takva osjećanja kod drugih (npr.kada uzme igračku drugom djetetu, i sl.).

Razvijanje empatije kroz aktivnogledanje televizijskog programa

Televizija je nezaobilazan dio

svakodnevnice. Neki roditelji će insitirati dau radu sa djecom što manje vremenaprovodite pred televizijskim ekranom, dokdrugi neće imati posebnih zahtjeva u tompogledu. Ukoliko djetetu dozvoljavategledanje televizije, nastojte razviti navikuaktivnog gledanja televizijskog programa.

Šta to znači?

Aktivno gledanje televizijskog programa znači da sadržaje koje gledate koristite u

svrhu postizanja određenih odgojnih ciljeva.Kada je u pitanju razvijanje empatije,televizijski program može biti veomakoristan. Tokom gledanja programa, pitajte dijete da opiše situaciju, likove, da rastumačikako se svaki od njih osjeća. Ustrajete li naovoj praksi, na dobrom ste putu da koddjeteta razvijete sposobnost kritičkogprosuđivanja sadržaja televizijskogprograma.



27

Podsticanje

intelektualnog razvoja djeteta

Početne kontakte sa svijetom dijete ostvaruje putem čula. Čula daju prvestimulacije za intelektualni razvoj djeteta, koji će se u nastavku odvijatikroz opažanje, učenje, pamćenje, maštanje. Većinu onoga što djecapredškolskog razdoblja nauče usvajaju posmatrajući, oponašajući i igrajućise.

U ranim razvojnim fazama važno je pratiti diječiji govor, obogaćivatifond riječi i podržavati djetetov interes za istraživanje okoline.

Važne napomene za rad s djetetom:

pokažite entuzijazam, pažnju i interes

k oristite vizuelne demonstracije sa uputama

pružite podršku i ohrabrenje

oblikujte pozitivno i zabavno okruženje za učenje kroz igru

neka vaše upute budu jednostavne i razumljive pomažite djetetu kod kompleksnijih operacija, ali nemojte

raditi i dovršavati zadatke umjesto njega/nje.

Govorna stimulacija djeteta

Predškolarcu treba bogata jezička

sredina – razgovor, pjevanje,čitanje i, ako dijete želi, učiti gada samo čita.

Neka djeca mogu usvojiti čitanjejednostavno slijedeći odrasle dokim ponovo i ponovo čitaju istejednostavne knjige.

Način da se izbjegne pritisak i dase iskustvo učini zabavnim jestečekati dok dijete ne poželi učiti.

Neki roditelji se pitaju kada binjihova djeca trebala početi učitistrani jezik. Međutim, nemamnogo smisla čekati do osnovneškole da bi se uveo novi jezik.

Već negdje početkom sedmegodine djetetov mozak postupnoslabi u svojoj sposobnostiusvajanja jezika.

(prema Diamond i Hopson,

2002: 13)

Podržimo razvoj darovitosti

Često se pretpostavlja da darovita djeca imaju darovite roditelje ida potiču iz imućnijih i obrazovanijih porodica.

Brojna istraživanja opovrgavaju navedene tvdnje i potvrđuju daje aktivno zauzimanje roditelja u odgoju djece značajnije zarazvoj darovitosti od njihovog statusa i nivoa obrazovanja.

Dakle, roditelji koji u zajedničkim aktivnostima sa svojomdjecom provode više vremena (zajedničko čitanje, traganje zainformacijama iz knjiga, geografskih karata, enciklopedija,razgovor o pročitanom, bogaćenje djetetovog rječnika,zajedničke posjete pozorištu, izložbama, sportskim odgađajima i

razgovor o tome i sl.), olakšavaju razvoj njihovih interesa,odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podrškunjihovim intelektualnim istraživanjima, što ujedno potiče razvojdarovitosti.

Pored navedenog, od velike važnosti su i:• oblikovanje okruženja za učenje u kojem se potiče

razvoj motivacije za učenje • pozitivni stavovi prema znanju i obrazovanju •

interes za uspjeh djeteta • visoka očekivanja od sebe i djece.

(Rajović, 2010: 13-14)



28

Razvijanje mašte

Oko druge godine života dijete počinje da izgovara ličnu zamjenicu za

prvo lice jednine - „ja“. To je znak da postaje sve više svjesno svebe kaoindividue. Ovo otkriće čini temelj djetetove maštovite i sanjarske igre.Dijete u toj dobi vlastitim iskustvima kroz igranje i rast dolazi do razvojajezika.

Već od dvadesetog mjeseca života djetetova mašta može pretvoritikocku u ukusan kolač, i ono se počinje igrati svega onoga što se dešavatokom dana, kao što je odlazak na spavanje, ručak i sl. Kasnije ta ista kockamože postati brod ili konj. Da bi dali zamaha dječijoj mašti, potrebno jesamo obezbijediti jednostavne predmete u djetetovoj okolini. Djetetu netrebaju gotove igračke. Takve igračke čak mogu ometati djetetovu

kreativnost jer ne ostavljaju mjesta za razvoj mašte.

Dijete želi slikati, pravitiskulpture, svirati ioblikovati figure od gline, iliod tijesta. Ono što napraviupotrijebit će u svojojkreativnoj igri. Kopanjetunela, kanala, izgradnjakula i brodova ostvaruje sena plaži i dijete „vidi“ brodkoji je napravilo kakozamišljenom rijekom plovi umore.

Do šeste i sedme godine t raje procvat spontanog izražavanja i ako jedobro utemeljeno, trebalo bi osigurati nadahnuće i u zrelosti. Odrasli trebadjetetu da dopuste slobodu da nesputano razvija svoju spontanost, nesmještati ga u „zatvor“ svijeta odraslih.

Oni koji brinu o djetetu, u ovom slučaju dadilja, treba da ne nameću svoje vrijednosti iz svijeta odraslih dječijoj kreativnosti.

Kada dijete pokušava neštonacrtati, ne treba mu pomagatiskicirajući obrise tijela, nitipraviti dijelove predmeta kadadijete modelira u glini.

Takvi postupci uzrokuju dadijete osjeća kako je njegova verzija manje vrijedna i to gaobeshrabruje. To ne znači da netreba djetetu pokazatiraznovrsne postupke od kojihmože izabrati. Međutim, onomora biti slobodno da ih samorazvija.

Možemo osigurati poticajnematerijale, ali se prije togamoramo zapitati da li je dijete

spremno za njih. Kako toprocijeniti? Čak će i beba uzetiolovku i šarati na komadićupapira, tako da su skupo plaćenimaterijali uzalud potrošeni.Dakle, treba ići polahko.

Dijete je neodoljivo privučenosvime čime može rukovati.

Voda, pijesak i glina pružajubrojne mogućnosti.

• Mašta nam dopušta da isprobamo i, po mogućnosti,izvedemo što god naumimo: zamišljanje predodžbezavršenoga posla pomaže pri svakom koraku u ostvarivanjucilja.

• Ako maštu hranimo od vremena njenog buđenja, može namposlužiti kao glavni oslonac kreativnosti kasnije u životu.

• Mašta osigurava temelj za djetetovo odrastanje, a kasnije zaživot u vanjskom svijetu.

Ono što odrasli mogu uraditi jeste sačuvati djetetovu spontanost.Spontanost je glavna podrška djetetu za istraživanje i igru dok je još

beba, kada uči hodati, kada poseže za nekim novim vidicima.



29

Vježbe za razvijanje

kreativnosti i mašte

Perlice

Izvaljajte od gline ili plastelina dugačku „zmiju“. Starim, tupim nožem izrežite na komadiće veličine perlica.Pomoću stare igle za pletenje probušite rupe za nizanje kroz svaku perlicu. Urežite šare na njima i ostavite ihda se suše ili ih ispecite u rerni. Obojite osušene perlice vedrim bojama. Nanižite na obojenu nit vunice inapravite ogrlicu, narukvicu, ili pojas.

Za pravljenje domaće gline potrebno je: 2 čaše mehkog brašna

1 čaša soli oko 1/2 čaše vode

Način

pripreme

Zamiješajte brašno i so, te dodajte onoliko vode koliko je potrebno da se oblikuje čvrsto tijesto. Oblikujte

figurice. Stavite u rernu na 150 stepeni oko 20 minuta.

Izvadite i po želji obojite.

Priprema domaćeg plastelina: - 1 čaša (od 2dl) mehkog brašna

- 1/2 čaše soli - malo manje od 1 čaše vode

- 1/4 kašičica limunske kiseline u prahu

- 1 kašičica ulja

- po želji prehrambena boja, ekstrakt i sl.

Postupak izrade

U šerpi pomiješati sve sastojke, a zatim kuhati oko 1 min (dok se ne stvrdne toliko da se više ne možemiješati), pa istresti na neku površinu i rukama oblikovati glatku masu.

Čuvanje

Svaki put nakon korištenja u igri čuvati u frižideru u najlonskoj kesi ili plastičnoj posudi. Tako spremljen,plastelin može ostati svjež danima.

Lutka za čuvanje gumica i šnalica

Potrebno je u plastičnom tanjiru zamijesiti nešto gipsa u malo vode

(otprilike 1,5 cm dubine), do gustoće jogurta, umetnuti komad vune, vrpce ili štogod drugo prikladno u smjesu u gornji dio tanjira, te ostavitida se stvrdne.

Taj komadić vune (ili drugog nečeg) bit će “kukica” na koju će se lutkaobjesiti.

Kad se gips stvrdne, izvaditi oblik iz tanjira, nacrtati crte lica, zalijepitikosu i, po želji, splesti pletenice, napraviti kapu ili već nekako drugačijeukrasiti... I lutka je time spremna za čuvanje gumica i šnalica.

Može biti i originalan rođendanski poklon.



30

Dijete

i

igra

Kao što dijete ima potrebu za hranom i ljubavlju, čije uskraćivanje možedjelovati pogubno, tako i nezadovoljavanje potrebe za igrom može bitištetno za djetetov razvoj. U djetinjstvu se igra, rad i učenje isprepliću.Učenje i rad daju efikasnije rezultate ako se provode kroz igru. Igramotiviše djecu za ispunjavanje zadataka, pa te zadatke dijete manje osjećakao nametnute.

U istim okolnostima, iako načini igranja mogu varirati, djeca se igraju nasličan način i sa sličnim svrhama i razlozima. Igra je kamen temeljacrazvoju raznolikih sposobnosti i vještina svakog djeteta; intelektualnih,emocionalnih, socijalnih, psihomotoričkih).

Za dijete igra predstavlja najprirodniju aktivnost, kroz koju uči i raste. Onaje izraz želje za istraživanjem i oduševljenjem djeteta onim što ga okružuje.

Aktivnostima u igri dijeteizražava svoje potrebe,emocionalna stanja i utjecajedruštvene sredine. Kroz igru

zadovoljava svoju potrebu zakretanjem, spoznaje vanjskisvijet, emocionalno se bogati,obogaćuje rječnik, izgrađuje svojgovor. Igra djetetu omogućavada razvija kreativnost, upoznajesvijet i uspostavlja međuljudskeodnose. (Duran, 2001)

Dječije igre nisu samo igre, stoga ihtreba smatrati ozbiljnom dječ ijomdjelatnošću. Michel Eyquem de Montaigne

Dijete uvijek može odraslog naučiti trima stvarima: da bude veseo bez razloga, da budeuvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što želi.

P. Coelho

Dijete predškolske dobi koje se često i predano igra, odrast će uosobu koja i rad prihvata s užitkom i odgovornošću. Dijete koje nema mogućnosti za igru ili kojemu se “ne da” igrati, sve mu jedosadno, kasnije kao odrasla osoba teže prihvata rad i obaveze.

Djetetu koje se ne igra i ne pokazuje interes za igru treba posvetitipažnju i potražiti uzroke takvog ponašanja.

Pokušajte primijeniti

Igra treba biti početna motivacija za razvijanje navika (češljanja, umivanja,pranja ruku, oblačenja, svlačenja).

Poznat je dječji početni otpor prema pranju zuba ili češljanju. Kako bismodijete pridobili za te aktivnosti, možemo primjenjivati igru u kojoj dijetepregleda zube, crta četkicu ili češlja lutku. Motivacija aktivnostima nalik naigru često ima mnogo veći odgojni učinak od svih drugih metoda istrategija kojima se koristimo u odgoju djeteta.

Pokušajte primijeniti

Igra treba biti početna motivacija za razvijanje navika (češljanja, umivanja,pranja ruku, oblačenja, svlačenja).

Poznat je dječji početni otpor prema pranju zuba ili češljanju. Kako bismodijete pridobili za te aktivnosti, možemo primjenjivati igru u kojoj dijetepregleda zube, crta četkicu ili češlja lutku. Motivacija aktivnostima nalik naigru često ima mnogo veći odgojni učinak od svih drugih metoda istrategija kojima se koristimo u odgoju djeteta.



31

Uloga dadilje u igri djeteta

Djeca usmjeravanju svoje ponašanje prema osjećajima, čiji je razvoj vezanisključivo za one koji ga vole i odgajaju. Ako je odrasla osoba u stanjurazumjeti poruke koje joj dijete upućuje, te ispravno reagovati na njih ,

može činiti da svaki novi dan na putu odrastanja bude stepenica ispunjenazadovoljstvom.

Poznavajući bitne karakteristike fizičkog i psihičkog razvoja djeteta, odraslimogu bolje shvatiti dječije mogućnosti i ponašanje. Znanje o tome šta semože očekivati od djeteta u određenoj dobi njegovog/njenog razvoja,omogućuje odraslima da organizuju igre i druge aktivnosti te da odaberuigračke koje su primjerene dobi i koje će poticati djetetov razvoj. Zato jeuloga odgajateljice vreoma velika.

U igri dadilja treba imatirazumijevanja premaemocionalnom i intelektualnomrazvoju djeteta. Najvažnije je u

samom procesu igre dijetespontano iznenaditi njegovim

vlastitim otkrićima. Tada jenjegova potencijalna snagaogromna. Dijete će nasiznenaditi svojom maštom i idejama, a na nama je da toprimijetimo i podržimo. Ovopredstavlja važan element zagrađenje povezanosti izmeđudadilje i djeteta.

Moramo biti uključeni u djetetove tjelesne ativnosti kako bi ono doseglo

što više i počelo otkrivati svijet. Kada bacate dijete u zrak i ponovo gauhvatite – i njemu i vama to donosi osmijeh i sreću.

Djetetu je potreban kako fizički tako i njegov unutrašnji prostor za igru.Mora se osjetiti slobodnim da izabere vlastitu aktivnost i imati, ukoliko jemoguće, dvorište ili vrt u kojem se može slobodno igrati.

U dobi od dvije do pet godina djetetu treba osigurati materijale i sredstvakojima se njeguju njegova/njena kreativnost i maštovitost, te izoštravajuosjetila i unapređuje tjelesna samokontrola.

Šestogodišnjaci i

sedmogodišnjaci trebaju višeprilika za istraživanje i igranjenaprednijih igara, kao što trebajui podršku za svoje ideje istvaralaštvo.

Prostor za igru. Djeca

vole kada u okviru svogadoma imaju siguran

vlastiti prostor za igru. Tada se u vlastitommalom kutku moguzadovoljno usredsrediti na svoje aktivnosti.

Tijesto, blato i zemljaprvi su djetetov materijalza oblikovanje. Može ihstiskati, gnječiti i oblikovati kako god mu mašta nalaže. Igra s glinom ili tijestomprirodno slijedi igru s vodom i pijeskom.

Vaša uloga u dječijoj igri

Ako se dijete može samo igrati i kroz igru razvijati, šta je onda vaša zadaća? Vaša podrška znači mnogo.Potičite dijete kad je potrebno tako što ćete proširivati njegov vidokrug i pohvaliti njegove kreativne napore.

Važno je da kroz igru stimulišete djetetova osjetila: da mu omogućite da osjeti različite teksture, različitematerijale. Neka isproba različite mirise - ruže, svježe začinsko bilje, lišće, svježe pečeni hljeb ili kolač. Piruštitemu da gleda živopisne ribice u akvariju, šarene slike, treperavo lišće. Neka čuje različite zvukove – ptice,ljudsko pjevanje i govor.

Tijesto za modeliranje dijeteobrađuje prije nego jespremno upotrebljavatipravu glinu. Može gagnječiti, valjati, stiskati.Modeliranje slijedi kasnije.

Dijete može tapkati po glinii probadati je, pravitizamišljene kolače i od nje

valjati zmije.

Prije nego pokuša napravitineki predmet, dijete ćeupotrebljavati obje ruke,pritiskati, potezati, stiskati,odlamati komade,povezivati, mijesiti. Na ovajnačin posebno razvija finumotoriku.



32

Primjeri igara

Opipljiva porodica

Izrežite okrugle komadiće od različitih tkanina (oblik kruga nacrtajte uz pomoć tanjirića). Izaberite različite tkanine(baršun, saten, lan, flanel, samt). Uhvatite tkaninu u sredini i oblikujte glavu. Ispunite je pamukom i pričvrstite„vrat“ koncem ili konopčićem. Nacrtajte lice i pričvrstite kosu od vunenih niti. Napravite kućicu od čvršće tkaninekako biste je mogli objesiti na zid. Prišijte džepiće na mjestima prozora i vrata.

Poticanje kreativnog razmišljanja

Svaki dan djeca dobivaju poklone, pa vremenom prestanu iskazivati posebnu radost zbog toga.

Poklon ili sitnicu poput čokoladice ili bombona možemo odmah dati djetetu, ali bolje je ako taj poklon stavimo naneko skriveno mjesto i postavimo djetetu zadatak da ga pronađe (igra slična traženju skrivenog gusarskog blaga).

Radost zbog spoznaje da će nešto dobiti, a ne zna šta, izaziva dobar osjećaj. Dijete se najprije raduje što tražiskriveni poklon, a onda se dodatno razveseli kada ga pronađe. I na kraju, osjećaj sreće što je samo svojim trudom izalaganjem došlo do poklona. Ovo nije ni blizu osjećaja kao kada bismo djetetu samo pružili čokoladicu u ruku.

(Rajović, 2010: 38)

Slike pričalice

Slike pričalice

se mogu koristiti na mnogo načina, a ovdje se nalazi nekoliko ideja za njihovo korištenje (primjersličica vijeti u Prilogu ):

• kreativno pričanje: neka dijete izabere nekoliko sličica i ispriča priču koja uključuje sve izabrane sličice redom. Na ovaj način mlađa djeca koja još ne znaju pisati, ali uživaju u pričanju priča, razvijajukreativnost, maštu i obogaćuju svoj rječnik.

• pričanje u krug: Svako izabere jednu sličicu. Prvi u krugu počinje priču koja se odnosi na njegovu sliku,zatim sljedeći u krugu nast avlja priču u koju uključuje temu svoje sličice i t ako redom. Sličice se moguizvlačiti u krug t ako dugo dok sve ne budu potrošene, a priča završena.

Slikopriče možete koristiti u toku igre, kada osjetite da se dijete umorilo od igre vani i da želi da zajedno sjednete.

Svakako ih nosite sa sobom ukoliko vi umjesto roditelja dijete vodite ljekaru, dok čekate na red. K orisno ćete

provesti vrijeme, a dijete će se zabaviti. (prema Čudina-Obradović, 2008)



33

Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta

Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude:

u skladu sa razvojnim potrebama djeteta da razvija kreativnost da traži aktivnost djeteta da omogućava izražavanje individualnosti (puzzle, slagalice, lego

kocke i sl.).

Djeca posebno vole igračke koje imitiraju svijet odraslih (ljekarski setovi,kuhinjski setovi, učiteljski priobor i sl.).

Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke, bojanke kojebogate rječnik djeteta ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sarazličitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti

se“ i „Potraga za blagom“).

Bezbjedne igračke

•

k upujte igračke koje suotporne na plamen, koje semogu lahko prati i koje nesadrže otrovne tvari

• provjerite da li igračkeodgovaraju uzrastu djeteta

• držite predmete poputbalona i plastičnih vrećicadalje od djeteta

•

ako predmeti mogu stati ušupljinu toaletnog papira,premaleni su za dijete do 3godine

Prirodne igračke

Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao štosu kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti umaštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ihdijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi.



34

Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta

0-12 mjeseci

Igračke koje potiču razvoj motorike, percepcije i razvoj čula. Sa njima se dijete igra takošto ponavlja određene radnje i to ga čini sretnim i zadovoljnim; •

ZVEČKE – lagane i sa drškom • MEHKE IGRAČKE sa zvončićima nježnog zvuka •

GUMENE LUTKE• IGRAČKE ŽIVOTINJE (sa mogućnošću puštanja zvukova) • ŠUPLJE KOCKE•

MALE GUMENE LOPTE • POSUDICE SA POKLOPCIMA

2-3 godine

Dijete već hoda, pa može koristiti slijedeće igračke:• IGRAČKE KOJE SE GURAJU ILI VUKU: kolica, kamioni, automobili • KRUPNI OBLICI KOJI SE MOGU UBACIVATI U KUTIJE •

RAZNOBOJNE VEĆE KOCKE • KANTICE I LOPATICE •

POSUĐE • PLASTELIN•

LUTKA

3-4 godine

Postepeno se uvodi likovni materijal:• VOŠTANE BOJE• VODENE BOJE

• DRVENE OLOVKE• MATERIJAL ZA GRAĐENJE • JEDNOSTAVNE SLAGALICE • SETOVI ZA IGRE OPONAŠANJA (ljekarski setovi, kuharski, trgovački i sl.)

4-5 godina

U ovoj dobi pogodni su predmeti i aktivnosti koji traže energiju:• BICIKL, TRICIKL I ROMOBIL • IGRE SA PRAVILIMA • DRUŠTVENE IGRE •

SLAGALICE I PUZZLE •

FLOMASTERI

nakon 5godina

Dijete ovog uzrasta ima bolju pažnju i koncentraciju, pa su pogodna slijedeća sredstva iaktivnosti:• DRUŠTVENE IGRE • MEMORY IGRE • DOMINE • SITNE LEGO KOCKICE •

MAGNETI • LUPE• MIKROSKOP •

SPORTSKI REKVIZITI• SLOVARICE I BOJANKE (prema Grupa autora, 1999)



35

Za uspješnu komunikaciju,potrebno je:

• posjedovati vještinu

slušanja,• vještinu

posmatranja,

• sposobnostrazumijevanja,

• vještinu prenošenja vlastitih misli iosjećanja narazumljiv način.

Komunikacija sa djetetom

Kako otvorena i jasna komunikacija čini osnovu svih međuljudskihodnosa, važno je da dadilja ovlada vještinama kvalitetne i konstruktivnekomunikacije.

Osnovna vještina djelotvornog komuniciranja jeste prihvatanje činjenice dasvaka komunikacija (verbalna, neverbalna, šutnja, ignorisanje) ide u obasmjera i izaziva određenu reakciju, odgovor. Dijete vješto i u zavisnosti oddobi koristi sve navedene oblike komunikacije.

Postoji više podjela komunikacije, a najčešće se koristi podjela na verbalnui neverbalnu.

Verbalna komunikacija predstavlja najčešći način izražavanja i razmjenerazličitih vrsta informacija. Obuhvata sadržajnu i odnosnu komponentu.Sadržajna komponenta sastoji se od onoga što je rečeno, a odnosna

komponenta označava način kako je to rečeno.

U odnosu dadilja-dijete i dadilja-roditelj snaga i efekat riječi i izrečenogbitno mogu doprinijeti atmosferi, povjerenju i kvalitetu tog odnosa.

Uspješnost razmjene zavisi od doprinosa svake osobe uključene u proceskomunikacije, pa se smatra da je komunikacija uspješna ako se ne dogodinešta što bi ometalo protok informacija. Verbalna komunikacija će bitiuspješna ako se dijete uvažava, nastoji razumjeti, te ako mu se šalju jasne,tačne i potpune informacije, na koje će imati mogućnost da reaguje.

Neverbalna komumnikacija jedan je od načina izražavanja osjećanja istanja. Skoro svaku verbalnu poruku prati neka neverbalna poruka: izraz

lica, usmjeravanje pogleda, kontakt očima, dinamika, jačina i visinaglasa, klimanje glavom, pokreti ruku, položaj tijela, udaljenost odsagovornika. Dijete ne reaguje samo na riječ, nego i na gestove, pokretetijela, izraze lica i sl. Dobro vođena komunikacija podrazumijeva kakopraćenje govora ili misli dijeteta, tako i uočavanje neverbalnih poruka, kojesu često iskrenije i bogatije od govora riječima.

Komunikacija je dinamična aktivnost, zbivanje,međuljudski odnos, koja uključuje razmjenu verbalnih ineverbalnih sadržaja, razumijevanje misli i osjećanjadruge osobe te povratnu vezu među sagovornicima(Miller, 2005).

Nije bitno samo ono što kažemo nego i kako to kažemo.

Usklađenost verbalnih i nevrbalnih poruka predstavlja ključ razumljive komunikacije. (Schultz von Thun, 2008)

Kada se obraćate djetetu, pored pažnje koju posvetite izboru riječi, razmislite o vašim neverbalnim porukama.

Da li one govore baš ono što vi želite reći? Djelujete li uvjerljiv o i odlučno?



36

Komunikacijske tehnike

Komunikacija je složen proces, međutim, taj proces može postati jasniji ijednostavniji uz poznavanje odgovarajućih tehnika. Kao učinkovite tehnikekomuniciranja sa djecom predškolskog uzrasta, ali i onim starijim predlažuse tehnike aktivnog slušanja i slanja „ja“ poruka.

Aktivno slušati znači odvojiti vrijeme za dijete, potpuno usredsreditipažnju na njega/nju, pokazati pravi, stvarni, interes za ono što govori iuložiti napor da se dijete istinski razumije. Vrlo je važno ne davati vlastitotumačenje sadržaja, ne govoriti previše i ne prekidati dijete.

Najviši oblik aktivnog slušanja je empatijsko slušanje, pri kojem se, osimna riječi, obraća pažnja i na emocije osobe koju slušamo. To znači:uživljavanje u ulogu dijeteta, posjedovanje sposobnosti opažanja važnihaspekata neverbalne komunikacije te iskrena želja da se razumije ipomogne.

Poruke koje šaljemo djeci mogu biti u formi „ja“ poruke ili „ti“ poruke isvaka od njih podrazumijeva drugačiji kvalitet komunikacije;* „ja“ poruke – pozitivna, prihvatajuća komunikacija * „ti“ poruke – negativna, okrivljujuća, odbijajuća komunikacija.

„ Ja“ poruke su vrsta verbalnih poruka koje od sagovornika traže da sesuoči sa sobom, svojim osjećanjima, stanjem, raspoloženjem. Ovimporukama se ne izražava osuda, ne etiketira i ne ugrožava sagovornik.Njima se otvaraju vrata konstruktivnoj i dvosmjernoj komunikaciji.

Dakle, „ja“ poruka kreće od osjećanja – izražava ih ne iskazujući osudu.Njen cilj je saopćiti kako se osoba osjeća zbog konkretnog ponašanja

druge osobe.

„ Ti“ poruke ističu greškesagovornika. Usmjerene su naličnost, a ne na postupak. Neostavljaju prostor za ispravku. Osoba ih doživljava kao napad

na sebe.

„Ti“ poruke često izazivajuotpor, inat, bunt, tako da se ciljkomunikacije najčešće ne možeostvariti, bez obzira na kontekstu kojem se komunikacija odvija.

Odrasli odgajaju kroz slušanje i govorenje, stoga nije svejedno kako to slušanje igovorenje u odgojnim situacijama izgleda, kako djeluje na djecu i kako to oni primaju.

(Hudina et al., 2005: 41)

Kada aktivno slušate, djetetu šaljete poruku koja glasi:

Vid im da m i že l iš ne št o r eć i, ja t e že l im sas l ušat i,r a zu mjet i i p o moć i t i .

KADA TI...

(navesti objektivanopis ponašanja

osobe)

OSJEĆAM SE...

(reći kako)

ZATO ŠTO...

(zašto? navestikonkretne razloge)

PA BIH JA...

(navesti šta želiš daosoba uradi)



37

Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju (prilagođeno prema Kalaš et al., 2003: 49)

JA poruke TI poruke Značenje „ti“ poruke

Smeta mi što kasniš. Ti stalno kasniš i neodgovaran si. Vrednovanje osobe a ne postupaka,što će dovesti do odbrambenereakcije sagovornika.

Ne dopada mi se to to činiš. To ti ne valja. Davanje ocjene, umjesto opisa.

Ja to vidim na drugačiji način. / Meni seto čini drugačijim.

Tebi je najbolje da..., ti trebaš, moraš... Nametanje gotovih rješenja, umjestopoticanje procesa rješavanjaproblema.

Ja bih želio/la da to uradiš. Ako to uradi š, biće ti bolje. Manipulisanje umjesto spontanosti.

Razumijem da ti je teško. ta ti ja mogu. Ravnodušnost umjesto saosjećanja.

ta sada možemo učiniti. E sad ću te kazniti! Vidjet ćeš ti svoje! Pokazivanje nadmoći umjestojednakosti.

Ja vjerujem da se dobrom organizacijomrezultati mogu popraviti.

Ti si propalica. Davanje konačne presude.

Vježba aktivnog slušanja

/K a ko čuje m i ka ko t u ma č i m , za djecu od 4 do 6 godina/

Cilj vježbe: Uvidjeti da nedovoljno uključeno i površno slušanje, te lična interpretacija mogu dovesti donesporazuma u komunikaciji.

Materijal za rad: papir i olovka, rečenice (pogledati primjer)

Način rada: Dadilja sa grupom/4-5/ djece u krugu. Jedan član grupe počinje igru tako što osobi do sebešapne poruku koju je od dadilj dobio, ovaj je šapne slijedećem do sebe i tako do kraja kruga. Osoba koja jezadnja čula poruku naglas kaže grupi.

Komentar dadilje: Dadilja usmjerava diskusiju na tačnost/netačnost poruke koja je kružila u grupi odmomenta kada je prvi put prenijeta pa do kraja, kao i o mogućim promjenama sadržaja poruke. Pri tomeističe da djeca, verbalizirajući neki događaj, i sami dodaju ili oduzmu nešto prema svom viđenju situacije okojoj se govori.

Primjer rečenica koje se mogu koristiti: 1. Na tramvajskoj stanici bilo je mnogo svijeta, a njih dvoje su nešto šaputali jedan drugome. 2. Juče su bili zajedno u igri a danas neće ni da se pozdrave, šta se to dogodilo sa njima! 3. Sve što smo radili više ne važi, bilo je bezvrijedno i samo smo gubili vrijeme!

Vježba izražavanja „ja“ poruka /za djecu od 3 godine i stariju/ Vrijeme trajanja: najmanje 5

minuta

Način rada: Dadilja poziva dijete da se udobno smjesti na stolicu ili kauču, te da zatvori oči. Potom, dadiljagovori: „Hajdemo zajedno na jedno putavanje. Ovo je kao igra, pri tome se opusti i uživaj. Kaži šta osjećaš.Rečenicu počni sa Ja osjećam...“

Poslje dvije minute dadilja zajedno sa dijetetom komentariše ovu vježbu i skreće pažnju djetetu kako je ovo jednaod mogućnosti da bude u kontaktu sa svojum tijelom i osećanjima.



38

Konflikti na relaciji dadilja-roditelj mogu nastati ako sejedna od ovih strana osjećanesigurno, ako imajudrugačiji pristup u odnosuna dijete, ako sadržajrazgovora dotakne sadržajekoji su za njih bolni ili

izazivaju ljutnju.

Posebno bi trebali bitioprezni u odnosu na nekerigidne stavove roditelja ilidadilje. Oni naročitootežavaju komunikaciju.

Šta sa konfliktima?

Iako sam pomen riječi konflikt izaziva nelagodu i, često, odbojnost,potrebno je znati da konflikt sam po sebi nije uvijek destruktivan inegativan. Ključno je ono što činimo u konfliktnim situacijama.

Ponekad konflikt može dovesti do aktivnijeg odnosa osobe premaproblemu ili prema drugoj osobi. Tada su osobe na dobrom putu da riješekonfliktnu situaciju tako što će svaka strana saslušati onu drugu.

Negativan pristup u konfliktu znači agresivno nastupanje, težnju da se posvaku cijenu bude u pravu.

Veoma je važno djecu učiti zdravom odnosu u konfliktnim situacijama.Stoga je potrebno usvojiti odgovarajući model koji vodi rješenju u kojemsu obje strane zadovoljne. Jedan od načina da se to postigne jestenenasilno rješavanje konflikta, uz primjenu aktivnog slušanja i „ja“

poruka.

Nenasilnim rješavanjem konflikata teži se ka smanjenju intenzitetasukoba i pripremi pojedinca za efikasnije i konstruktivnije nošenje sanesporazumima kada se oni pojave. Ovim se razvija djetetova socijalna

vještina. To je spremnost da u komunikaciji sa okolinom ostvari svojepotrebe i želje, ali bez ograničenja ostvarivanja sličnih želja i potrebadrugih osoba.

* Tokom socijalne interakcije osoba se prema drugoj osobi ponaša u skladu sa svojim vjerovanjima,opažanjima i mišljenjem.

* Stajalište jedne osobe ne mora biti prihvatljivo onoj drugoj. Tada nastaje konflikt (sukob, sudar, spor, svađa)

* Svi konflikti proizlaze iz nerazumijevanja potreba druge osobe.

Relaksaciona igra (II) /za djecu uzrasta od 3 godine i stariju/ vrijeme trajanja:15 -20 minuta

Pribor za rad: glinamol, kolaž papir, bojice, papir za crtanje

Način rada: Zajedno sa djetetom sjednete na pod i ponudite mu sav materijal za rad. Neka dijete samo izabere

šta će uzeti i šta će raditi sa ponuđenim priborom. Pratite dijete bez sugestija. Samo ako vas pita, pomozite mu dase odluči za temu rada ili odaberite nešto zajedno.

Ovakve igre prakticirajte kada osjetite potrebu djeteta da putem crteža komunicira sa vama ili kada osjetite dajednostavno želi da se opusti i uživa.

Prijedlog: Napravite izložbu radova ukoiko to dijete želi.



39

Savjeti za roditelje i dadilje – nenasilno rješavanje konflikta

Ne zaboravite da konflikt može biti koristan i kreativan ako se njime pravilno upravlja.

Pomozite učesnicima u pojašnjavanju pozicija, mišljenja i interesa. Nastojt smanjiti tenzije među osobama u konfliktu, pozivajući ih da preispitaju situaciju i da je sebi pokušaju

jednostavnije prikazati.

Podstičite aktivno slušanje.

Naglasite ono šta spaja ljude radije nego šta ih razdvaja.Tražite konsenzus – pozovite učesnike da sagledaju

zajedničke interese.



40

II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJAZA DIJETE

I NJEGA DJETETOVOGZDRAVLJA

* Kako osigurati čisto i sigurno okruženje za dijete u kući i vani?

* Kako djeca usvajaju higijenske navike?

* Koji su simptomi najčešćih dječijih bolesti?

*

Kako pružiti prvu medicinsku pomoć djetetu?



41

Razvijanje osnovnih higijenskih navika

Pranje ruku

Pranje ruku je osnovna higijenska navika. Izuzetno je važna, jer se na taj način sprječava širenje zaraznih bolesti.Odrasli potiču djecu da peru ruke, međutim za stvaranjeove higijenske navike nije dovoljno samo reći „operi ruke“.Naviku pranja ruku treba izgraditi sa puno strpljenja iupornosti.

Evo nekoliko koraka kako bi djeca razumjela zašto je važno prati ruke:

Razgovarajte o tome sa njima. Čitajte knjige o

pranju ruku, te o klicama i bakterijama zbog kojihse ruke moraju prati.

Ukazujte na situacije kada je pranje rukuobavezno:

prije i poslije jela prije i nakon korištenja toaleta nakon kontakta sa životinjama

nakon igre u dvorištu ili parku

nakon igre igračkama. Djeca vole koristiti sapun, pa nabavite male

sapune ili one u raznim oblicima. Tako će djecibiti lakše držati sapun u ručicama, pri tome će imbiti zabavno gledati razne boje i dodirivatirazličite oblike.

Podsjetite djecu povremeno zašto se ruke morajuprati.

Objasnite im da sa svakim sapiranjem sapunice saruku, klice i bakterije odlaze u odvod. Djeca voleslikovita objašnjenja, pa pustite mašti na volju.

Tako će brže i dugoročnije zapamtiti važnost ovenavike.

Konačno, kao i kod ostalih poticanja ponašanja,pohvalite dijete svaki put kada opere ruke.

•

Higijenske navike se svjesno i planirano potiču još od prve godine života, kada sedjetetu pokazuje i objašnjava kako se peru ruke i održava higijena zubića i usnešupljine.

• Međutim, ove aktivnosti dijete je u stanju samostalno provesti tek kasnije, odnavršene tri godine života (tada je u stanju dosegnuti lavabo za pranje ruku, tepravilno držati sapun, četkicu za zube i sl.).

• Razvoj higijenskih navika mora biti upotpunjen do šeste godine, odnosno dopolaska djeteta u školu.

• Ruke se uvijek perutoplom vodom i uzupotrebu sapuna.

• Za manju djecu jepraktičan tečni sapun,po mogućnosti phneutralan.

•

Naročitu pažnjuposvetiti kožici izmeđuprstića.

•

Upozorite dijete daprljavim rukama ne dodirujunos i oči, jer klice ulazekroz te šupline i dospijevajuu krv. Ako su te klice virusi,djeca mogu da se razbole.



42

Njegovanje usne šupljine i zubića

Od samog početka djetetovog života, roditelj je odgovoran održavati higijenuusne šupljine. U početku upotrebljava gazu i toplu vodu kako bi se uklonili

ostaci hrane koja se taloži na mehkom tkivu u ustima. Djeca tada bolje jedu a istvaraju se preduslovi za sprječavanje uticaja bakterija na mliječne zubiće kojirastu.

Kada dijete dobije mliječne zubiće oni se peru silikonskom četkicom koja sestavlja na prst i lagano se masiraju desni i zubići.

Nakon druge godine dijete može kroz igru početi samo da pere zubiće. Onotada imitira odrasle i uči pokrete potrebne za pranje zuba. Ali i tada odraslaosoba mora pravilno oprati zubiće djetetu.

U početku nije potrebno koristitipastu za zube jer je dijete proguta

vrlo često. A ako stavljamo pastu,ona ne smije sadržavati flour.

Pokušajte primijeniti u svojoj praksi

perite ruke zajedno sa djecom kako bi vas oponašali – odrasli su najbolji uzor

uradite isto kada dijete počne sa pranjem zubića – tako učipokrete

učinite da pranje ruku bude zabavno, takmičite se ko ćenapraviti više pjene ili pušite balončiće između dlanova

ako se dijete boji vode ili odbija pranje ruku iz nekog drugograzloga, neka pere ruke svojoj lutki ili šapice plišanojživotinji. Na taj način će i samo oprati ruke

koristite sapune raznih boja i oblika

u aktivnostima koje imaju za cilj razviti higijenske navike koristite lutku koja „govori“

pjevajte pjesmice i pričajte priče o pranju ruka, zubića,higijeni

napravite mjesečni kalendar o pranju zubića, neka bude šareni neka dijete samo lijepi znakove (smješko ili sunce) kadaopere zubiće

na kraju mjeseca nagradite dijete

savjetujte roditelje da odaberu pravilan higijenski pribor isredstva prema uzrastu i potrebama djeteta

Dok djetetu objašnjavate postupak pranja zuba, pjevajte pjesmice. Samismislite melodiju za tekst.

Čisti, zdravi zubi

Trljaj, trljaj četkicom i pastom iz tube,

ako hoćeš kao snijeg zdrave, bijele zube.

Higijena

Izreka kaže stara čistoća je pola zdravlja, i nemojte biti lijeni brinite o higijeni. Ujutro se umijemo pa zubiće operemo i to puna tri minuta, svakog dana po tri puta.

Dok djetetu objašnjavate postupak pranja zuba, pjevajte pjesmice. Samismislite melodiju za tekst.

Čisti, zdravi zubi

Trljaj, trljaj četkicom i pastom iz tube,

ako hoćeš kao snijeg zdrave, bijele zube.

Higijena

Izreka kaže stara čistoća je pola zdravlja, i nemojte biti lijeni brinite o higijeni. Ujutro se umijemo pa zubiće operemo i to puna tri minuta, svakog dana po tri puta.



43

Navikavanje djeteta na korištenje sanitarnog čvora

Često se dešava da se djeca plaše „velikog toaleta“. Toaletna školjka je za djecu velika „rupa“ u kojoj stvari nestaju, uz to ispušta zastrašujuće zvuke kad se pusti

voda. Zbog toga je bolje da se dijete najprije navikne na upotrebu tute (noše) aonda strpljivo i na toalet. Međutim, upotreba tute neće ići baš glatko jer jedjetetu potrebno da se navikne na posebnu samokontrolu.

Kada je beba spremna za tutu? Beba najčešće želi da koristi tutu između 18. i 24.meseca. Da biste bili sigurni da je dijete spremno učiniti taj korak, obratitepažnju na pokazatelje navedene u tabeli.

Označite odgovore koji se odnose na dijete. Ako ste na šest ili više tvrdnjiodgovorili potvrdno, dijete je spremno da postepeno prestaje nositi pelene. Uprotivnom, sačekajte još izvjesno vrijeme.

TVRDNJA DA NE

1. Beba umije da hoda. 2. Obavlja nuždu u relativno pravilnim razmacima. 3. Umije sam/a da svuče i navuče pantalone. 4. Interesuje se za korištenje toaleta. 5. Pravi odgovarajući izraz lica kada osjeti potrebu za

obavljanjem nužde. 6. Razumije šta znače riječ za veliku i malu nuždu. 7. Umije da izvrši jednostavne naredbe, kao što su: „Idi i

donesi igračku.“ 8. Ne voli da bude u prljavim pelenama. 9. Pelene su suhe između dva presvlačenja.

Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena

Slijedeći korak je naučiti dijete da počne koristiti toalet kao odrasli. U tomprocesu djeci je potrebna posebna pomoć. Za početak se preporučuje koristitiudobne i sigurne adaptere za toalet školjku.

Ukoliko ste se odlučili za bebi-dasku za toalet, poslužite se ovim trikom: kupitenekoliko flašica raznih prehrambenih boja, pa ih sipajte u vodokotlić. Kadadijete obavi nuždu i nakon toga povučete vodu, oduševit će se kada vidi voducrvene, plave ili narandžaste boje.

Nikada nemojte grditi dijete akomu se dogodila nezgoda te obavinuždu mimo mjesta za topredviđenog . Djetetu je, kao isvakome ko uči nešto novo,potrebno određeno vrijeme dasavlada novu vještinu.

Dadilja ni u kojemslučaju ne bi smjela samadonijeti odluku onavikavanju djeteta naprestanak nošenja pelenaili na korištenjesanitarnog čvora.

Tu odluku trebaju

donijeti roditelji.

TVRDNJA DA NE

1. Beba umije da hoda. 2. Obavlja nuždu u relativno pravilnim razmacima. 3. Umije sam/a da svuče i navuče pantalone. 4. Interesuje se za korištenje toaleta. 5. Pravi odgovarajući izraz lica kada osjeti potrebu za

obavljanjem nužde. 6. Razumije šta znače riječ za veliku i malu nuždu. 7. Umije da izvrši jednostavne naredbe, kao što su: „Idi i

donesi igračku.“ 8. Ne voli da bude u prljavim pelenama. 9. Pelene su suhe između dva presvlačenja.

Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena

Dadilja ni u kojemslučaju ne bi smjela samadonijeti odluku onavikavanju djeteta naprestanak nošenja pelenaili na korištenjesanitarnog čvora.

Tu odluku trebaju

donijeti roditelji.



44

Sigurnost djeteta u kući i vani

Igrališta, parkovi su odlični za dječiju igru, zabavu, vježbanje i boravak na

svježem zraku, ali predstavljaju i rizik od ozljeđivanja. Opasnost vreba odpotrgane opreme, opasne podloge ali i od neopreznog ponašanja djeteta.Zato je važno slijediti neke upute i naučiti dijete da se igra na sigurannačin. Ukoliko dijete poznaje pravila igrališta, manja je opasnost odozljeđivanja.

Važno je da igru djece nenametljivo prati odrasla osoba, vodećiračuna o sigurnosti okruženja i aktivnosti. Dijete nikako ne smijeostati bez nadzora dok je u parku ili na igralištu, čak i kada je u pitanju

starije dijete. Odrasla osoba može spriječiti ozljedu ali i reagovati kadase ozljeđivanje ipak dogodi. Ona može pružiti prvu pomoć ukoliko jepotrebna.

Dijete nije u stanju da predvidi opasne situacije. Starija djeca vole datestiraju svoje mogućnosti pa je potrebna stalno praćenje odrasleosobe.

Čisto i sigurno okruženje djeteta jedan je od preduslova zdravogfunkcionisanja u prostoru. Porodična kuća ili stan, iako je mjesto u kojem sedijete osjeća najsigurnije, često sadrži skrivene opasnosti upravo stoga štoodrasli na njih ne obraćaju pažnju.

U nastavku slijedi popis stvari koje su važne za sigurnost djeteta i kojima bidadilja trebala posvetiti pažnju.

Prije svakog izlaska iz kuće pobrinite se da ponesete torbu sa neophodnim stvarima: dovoljno vode, vlažnemaramice, papirne maramice, hanzaplast i sve ono što mislite da vam može zatrebati u parku. Ukoliko su ljetnidani, dijete namažite žaštitnom kremom, stavite šeširić i obucite u skladu sa vremenskim prilikama .

Praktični primjeri, konkretni savjeti i upute

ponesite sve što vam je potrebno u torbici ili ruksaku

kad uočite neko opasno ponašanje djeteta, razgovarajte sa njim i ukažite mu na opasnost poučite djecu da se ne guraju na toboganima, klackalicama i ljuljačkama

učite ih da sprave koriste pravilno

provjerite sprave na igralištu; one koje su potrgane i opasne nemojte koristiti ukoliko u parku postoji pješčanik , provjerite da li u njemu ima stakla i drugih opasnih predmeta ilinečistoća od životinja. Takve pješčanike pokušajte izbjegavati sprave ne koristite ukoliko su mokre

ljeti su tobogani prevrući za spuštanje, pa može doći do blagih opekotina

oblačite djeci odjeću u više slojeva a patike neka ne budu sa pertlama

ljeti su obavezni šeširići i korištenje kreme za sunčanje



45

Odnos premadjetetu

• Nikad ne ostavljajte dijete samo- u sobi - u kadici - u autu, čak i kad dijete spava

- na uzdignutim površinama kao što je krevet, stolić za presvlačenje ili kauč

- sa drugom djecom ili kućnim ljubimcima

Mjere sigurnosti unjezi djeteta

•

ne dozvolite da dijete drži osoba sa cigaretom ili dok pije vrelo piće • bebu svaki put položite na leđa da zaspi

• nemojte dijete spuštati na vodeni krevet, jastuk ili neku drugu površinu koja bi je moglaugušiti

• kada hranite bebu, nikada ne ostavljajte flašicu poduprtu ustima

Bezbjednoodijevanje

•

sa odjeće uklonite vrpce za pritezanje

• koristite spavaćice i pidžame od teško zapaljivih materijala

• nemojte bebi stavljati lančiće, prstenje ili narukvice

• nikada bebi oko vrata ne stavljajte vrpcu ili lančić sa cuclom

Bezbjednost

namještaja i dječijesobe (za roditelje)

• kada kupujete dječiji namještaj, tražite namještaj sa naljepnicom Komisije za bezbjednost proizvoda za kupce (CPSC – Consumer Product Safety Commision ) ili Udruženja proizvođača koji proizvode predmete za mlade (JPMA – Juvenile Products Manufacturers Association )

•

odaberite krevetić kod kojeg razmak između letvica nije veći od 6 cm i čija ograda nije višaod 66 cm računajući od okvira za madrac. Provjerite da li je moguće bezbjedno pričvrstitifleksibilnu stranicu kada je podignuta

•

odaberite ogradicu za djecu koja ima mrežicu sa šupljinama manjim od 0.6 cm. Provjerite jeli ogradica dobro pričvršćena za gornji rub i za dno.

•

k oristite madrac koji tačno odgovara veličini dječijeg krevetića

• nikada ne stavljajte jastuke, prekrivače, podmetače, igračke ili neke druge predmete ukrevetić bebe. Bebe se mogu ugušiti ovim predmetima.

• nemojte koristiti hodalice. Svake godine se zabilježi veliki broj slučajeva djece sa ozbiljnimtjelesnim povredama usljed padova u hodalicama

Bezbjednost u svim prostorijama u kući

•

na sve ormariće i ladice u kojima se nalaze oštri ili lomljivi predmeti, hemikalije ili lijekovi,stavite sigurnosne reze

•

na sve utičnice za struju stavite sigurnosne kapice • na vrh i u podnožje svih stepenica postavite sigurnosna vratašca

• prekrijte sve uglove i oštre ivice namještaja štitnicima za uglove

•

električne kablove i biljke držite što dalje od dohvata djece

• postavite zaštitnu mrežicu oko kamina, vrelih radijatora, peći, kerozinskih i drugih grijalicaza prostor

• pravilno zatvarajte i zaključavajte prozore. Konopce od roletni ili zavjesa smotajte i držite van dohvata djece kako biste spriječili namjerno vješanje

Bezbjednostkuhinje

•

vrelu hrana i pića, noževe, sredstva za čišćenje, plastične vrećice i električne aparatepotrebno je držati van domašaja djece

•

drške na loncima okrenite prema unutrašnjosti ploče na šporetu

• izaberite visoku stolicu za bebu sa širokom, postojanom osnovom i stolićem koji se može

pričvrstiti sa obje strane • stolicu držite odmaknutu od šporeta, prozora i pultova na kojima se nalaze predmeti koje je

lahko odgurnuti

Bezbjednost vode •

temeperaturu bojlera za vodu podesite na 49º C ili niže

• voda za kupanje, prije nego uvedete dijete, treba biti topla, a ne vrela. Nemojte sipati puno vode u kadu

Bezbjedno čuvanjelijekova

• lijekove i vitamine držite dalje od dohvata djece, u zaključanoj ladici ili ormariću nikada nemojte djetetu davati kućne pripravke ili lijekove prije nego se posavjetujete saljekarom

• provjerite sa ljekarom ili apotekarom koja doza lijeka odgovara uzrastu i težini djeteta

Sprječavanje požara

• šibice i upaljače držite daleko od dohvata djece

• instalirajte detektore dima na svakom spratu kuće

planirajte više izlaza za hitne slučajeve iz svake sobe u kući i odaberite neko sastajalištenapolju. Vježbajte ovaj plan sa djecom

• pojasnite djetetu pravila protivpožarne zaštite

Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete



46

Kako prepoznati promjene u djetetovom zdravlju?

Dijete može plakati zbog prevelike toplote u prostoru, neudobne odjeće, žeđi, gladiili zato što ga nešto boli. Bol može biti uzrokovana grčevima u trbuhu. Prepoznajese po jakom plaču, uznemirenosti, crvenilu lica, grčenju i povlačenju nogu prematrbuhu.

Bebi se može pomoći masiranjem trbuščića u smjeru kazaljke na satu, savijanjemnogu prema trbuhu ili stavljanjem potrbuške i masiranjem leđa. Također se mogu datii lijekovi protiv grčeva u vidu kapi (ali samo uz odobrenje ljekara i saglasnostroditelja).

Bol u uhu kod djeteta i bebemanifestuje se jakim plačem,odbijanjem hrane, prilikom uzimanjadojke, cucle ili flašice dijete vrisne, a napritisak u području ispred uha ( tagus ).

Javlja se i vrisak izazvan jakim bolom.

Ukoliko dijete osjeća bol u grlu pri gutanju, odbija hranu, jezik je pobijelio,javlja se kašalj, u kući se može dati sirup protiv temperatre i protiv kašlja. Kod

starije djece,dozvoljeno je ispirati grlo čajom od žalfije.

Po koži dijete može imati osipe ito: atopijski dermatitis, koji životnone ugrožava dijete, ali je veomaneugodan. Dijete je razdražljivo,ima izražen svrbež kože i ružnoizgleda. Terapija je trajnija irezultira povremenim ipogoršanjem stanja. Često jepraćena alergijama. Ako oči suze,krmeljaju, kapci otiču, znači da jeriječ ili o upalnom ili alergijskom

konjunktivitisu, a moguća je iiritacija stranim tijelom u oku. Prvapomoć kod kuće je isprati okokamilicom.

Nos može biti zapušen, a može i curiti. Sekret može biti bistar kao kod viroza ialergije, pri tome i svrbi, a može biti i žut, gust kao kod upala. Ako je noszapušen, treba ga pošpricati fiziološkom otopinom i očistiti gazom ili aspiriratipumpicom za nos. Ukoliko dijete kašlje, slabo jede, ima povišenu temperaturu,a u nosu gust sekret, treba ga odvesti ljekaru.

esto se zna dodgoditi da se dijete ne osjeća dobro, ali da nije u mogućnosti tačno opisati svoje stanje. Stoga je veoma važno da dadilja stalno prati djetetovo ponašanje i izgled, kako bi na vrijeme uočila ukoliko su se dogodilepromjene u djetetovom zdravstvenom stanju.

Postoje opći simptomi koji ukazuju na narušeno zdravstveno stanje djeteta:•

plač

• temperatura

• klonuo izgled djeteta

• malaksalost • nezainteresovanost za igru/ bezvoljnost.

Ako dijete ima jake bolove utrbuhu, poblijedi, preznoji se,a svaki novi napad bola jejači, treba ga odvesti ljekaru,jer se može raditi o težojbolesti, kao što je npr. upalaslijepog crijeva.

U tim slučajevima se nepreporučuje davati lijekove

protiv bolova, jer moguzamaskirati kliničku sliku.

Bljedio kože, odbijanje hrane, preznojavanje, polijeganje zahtijevajupregled ljekara. Otežano disanje, modrenje, nemogućnost ležanja

zahtijevaju isti tretman. Temperatura je jedan od najčešćihsimptoma koji nas upozorava da se nešto dešava sa djetetom.Normalne vrijednosti temperature mjerene u pazuhu su od 36,1 do

37,2 °C, a rektalno je normalna temperatura 37,5 °C.



47

Tegobe sa dušnikom manifestuju se kroz promuklost, kašalj poput „psećeglaveža, gušenje, strah djeteta. Prva pomoć je uvesti dijete u kupatilo, napravitiparu od vrele vode ili ga inhalirati čajem od kamilice. Ako ne dođe dopoboljšanja, neophodno je hitno se obratiti ljekaru.

Kod tegoba sa plućima može se javiti kašalj (suh ili vlažan), bljedilo,otežano disanje. Naročito je karakteristično otežano disanje i pištanje koje se javlja kod astme. U tom stanju dijete ne može da leži i vidljivo otežano diše.Ukoliko je dijete ranije imalo asmatične napade, u kući sigurno postoje baby -haler i inhalator, pa se dijete može inhalirati fiziološkom otopinom, a popotrebi i V entolin kapima, starija djeca volumatikom .

Tegobe sa mokraćnim putevima. Kod dojenčeta i malog djeteta obično sejavlja visoka temperatura praćena groznicom, nekad se javljaju proljev ikonvulzije, a vrlo rijetko i bol pri mokrenju. Urin može imati neugodanmiris. Također je moguća promjena boje urina, a mogu se javiti talog i krv uurinu. Obavezno se u tom slučaju treba javiti ljekaru.

Na rukama i nogama se, tokomraznih bolesti, mogu javiti otoci, crvenilo i bol, kao i kod ujedainsekata. Dijete treba odvestiljekaru, kako bi se ustanovilo štaje razlog tome.

Stanje svijesti. Kod težih

oboljenja koja zahtijevaju hitnuljekarsku intervenciju može sepojaviti pospanost, gubitaksvijesti (dijete ne reaguje na glasniti na na bol) i konvulzije ili fras.Konvulzije karakteriše gubljenjesvijesti, grčenje nogu i ruku,ukočen pogled, modrenje ilibljedilo kože.

Prva pomoć pri gubitku svijesti sesastoji u tome da se dijete stavi na bok, kako se ne bi zagušilo

vlastitim jezikom, a ako imatemperaturu, raskomoti se ili se uvije u vlažni čaršaf i stavi čepićprotiv temperature, a zatimpozove hitna pomoć (tel. 124).

Simptomi kada se radi o tegobama u trbuhu su bol, plač, grčenje,proljev, povraćanje, zatvor, nadutost, a u stolici se mogu naći gliste, krv isluz.

Prva pomoć u kući kod povraćanja je davanje čaja i infuzionog rastvora(rehidraciona tečnost) koji se daje svakih 5 min u toku 4 – 6 sati.

Kada povraćanje stane, onda se daje dijetalna ishrana koja se sastoji odrižine sluzi, supice od mrkve, kuhanog krompira, pečene jabuke, kiselestrugane jabuke pomiješane s rižinom sluzi, suhog keksa i čaja od šipurka.Dijete se polahko, unutar nekoliko dana, vraća na normalnu ishranu. Akopovraćanje ne prestane, potrebno se odmah obratiti za pomoć ljekaru.Kod zatvora isključuju se iz ishrane slatkiši, daje se što više voća i povrća, a po potrebi i sirup protiv zatvora.



48

•

šarlah i streptokokna angina • k rzamak

• rubeola

• pljuskavice

• trodnevna groznica

Simptomi

specifičnih dječijih bolesti

Šarlah i streptokokna angina su streptokokne bolesti koje uzrokujebakterija betahemolitički streptokok grupe A. Inkubacija traje 3-5 dana, ašarlah se samo po osipu razlikuje od streptokokne angine.

Simptomi su: visoka temperatura, grlobolja, povraća nje, bol u trbuhu, a kod

manje djece nekada i proliv.

Osip je karakterističan, tačkast, crven, izražen na postraničnim dijelovimgrudnog koša, preponama i unutrašnjim dijelovima ruku i nogu. Grlo ježarko crveno sa crvenim tačkicama na nepcu, jezik je bijelo obložen, akasnije malinast, oko usta se javlja bljedilo, limfne žlijezde na vratu suuvećane, na kraju bolesti ljušte se dlanovi i tabani, a koža trupa peruta.

Krzamak je virusna kapljična infekcija sa inkubacijom 10-12 dana. Počinje visokom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, „plačnommaskom“, ( dijete izgleda kao da plače), javljaju se hunjavica, kašalj igušobolja u trajanju od 4 dana, nakon čega slijedi osip. Osip je crven, sliven po cijelom tijelu. Temperatura dostiže od 39 do 40 °C, a nakon 3 -4 dana,

temperatura pada i osip blijedi.

Rubeola je virusna zarazna bolest, inkubacije 16-18 dana. Simptomi sucrven, pojedinačan osip mjestimično sliven, temperatura, bol u mišićima,kašalj, bol u trbuhu. Uvećani su linfni čvorovi i slezena, a osip je svjetlijinego kod krzamaka i nakon 1-4 dana počinje da blijedi.

Pljuskavice je virusna bolest. Inkubacija je 10-20 dana i javlja se u manjim epidemijama. Bolest počinje s javljanjem temperature, glavobolje, bolova umišićima i karakterističnim osipom a to su mjehurići na crvenoj površini ijavljaju se na cijelom tijelu. Nakon 2-3 dana počinju da se suše i ostanukrastice.

Trodnevna groznica ( egzantema

subitum ) je virusna bolest od kojenajčešće obolijevaju starijadojenčad i djeca do 3 godinestarost. Inkubacija traje 7-17dana. Počinje temperaturom kojatraje 3 dana i može ići do 40°C.Kako temperatura opada, dijetese počinje osipati. Osip je mrljast,crven, po trupu, vratu, licu, nogama i rukama i nestaje za 1-2dana.

Zaušnjaci ( parotitis ) je virusnainfektivna bolest, inkubacije 16-18 dana i najčešće obolijevajudjeca u dobi od 5 do 10 godina.Počinje temperaturom,glavoboljom, malaksalošću igubitkom apetita.

U prva dva dana javlja se bol uuhu pri žvakanju i gutanju, azatim se javi otok pljuvačnepodušne žlijezde i temperaturapada.

Otok se vidi 10 dana ispred,ispod i iza uha, mekan je, bolanna dodir i koža je napeta. Nakon1-2 dana može oteći paparotidnažlijezda i sa druge strane.Moguće su komplikacije,meningitis, upala testisa, gušterače i štitne žlijezde.



49

Imobilizacija se može izvršitipriručnim sredstvima, kao što

su daščice (kuhače) i to se uraditako da se dva susjedna zglobaimobilišu stavljanjem daščica ipreko toga stavi zavoj, a zatimdijete odmah odvede ljekaru.

Dijete se oblači (svlači) na istinačin kao u slučaju uganuća, stim što se odjeća može i rezati,ako nije moguće svlačenje.

Pružanje prve medicinske pomoći

Pružanje prve pomoći kod otvorenih rana. Najprije dijete treba smiriti,ranu isprati, fiziološkom otopinom i dezinficirati (nekim dezinfekcionimsredstvom – Providon ). Ako u kutiji za medicinsku pomoć ima rastvorrivanola, treba natopiti gazu sa njim, staviti na ranu i zaviti zavojem. Ukolikoje povreda bila napolju (van kuće) treba odvesti dijete ljekaru da se provjeri

vakcinacija protiv tetanusa i, eventualno, da antibiotik ukoliko postojiopasnost od infekcije.

Potrebno je ranu previjati svaki dan tokom prva dva-tri dana. K ada ranapočinje zacjelivati može se previjati svaki drugi-treći dan. Ako dijete plačezbog bolova, treba mu dati neko od sredstava protiv bolova (npr.Paracetamol ). Ukoliko rana krvari, ako se radi o kapilarnom krvarenju, stavljase zavoj, a ako je vensko krvarenje, tj. ako rana jako krvari, stavlja sekompresivni zavoj. Ako krv lipti treba prstima izvršiti pritisak rukom nakrvni sud iznad rane i odmah zvati Hitnu pomoć.

Krvarenje iz nosa može biti spontano ili zbog povrede. Dijete nikada netreba stavljati u ležeći položaj ili sa glavom prema nazad. Ispravno je dijetepostaviti u sjedeći položaj sa glavom nagetom prema naprijed i otvorenimustima. Nosnice se stisnu palcem i kažipstom između koštanog i

hrskavičavog dijela nosa i takvu kompresiju izvršiti 5 min ne popuštajućistisak. Ukoliko ne uspijemo zaustaviti na taj način krvarenje, treba potražitiljekarsku pomoć.

Uganuća i prelomi. Uganuća su najčešća kod ručnih i nožnih zglobova.Može se javiti jak bol koji se pojačava prilikom pokreta. Prva pomoć sepruža davanjem lijeka protiv bola i postavljanjem elastičnog zavoja. Ako jedijete obučeno, a radi se o povredi gornjih ekstremiteta ili donjihekstremiteta, treba ga skinuti tako da se prvo skine odjeća sa zdrave ruke(noge), a potom sa povrijeđene.

Prelomi kostiju spadaju u teže povrede i karakteriše ih bol, otok i deformitet.Djetetu treba dati odmah lijek protiv bolova da ga ne bi obuzeo šok i izvršiti

imobilizaciju.

Sadržaj kutije za prvu medicinsku pomoć

zavoj

sterilna gaza

alkohol dezinfekciono sredstvo

1 promilni rastvor rivanola

sterilne rukavice

flaster

toplomjer

lijekovi za spuštanje temperature

kesice minerala za rehidrataciju

probiotici – sredstva protiv proliva

fiziološka otopina za nos

masti (sprejovi i gelovi) protiv opekotina



50

Opekotine mogu nastati prolijevanjem vrele tečnosti ili u direktnomkontaktu sa izvorom toplote.

U tom slučaju treba polahko skinuti djetetu odjeću, opekotinu prekritisterilnom gazom ili čistim čaršafom, dati lijek protiv bola i pojiti dijetetečnošću.

Polijevanje opečenog mjesta hladnom vodom smanjuje bol, ali postoji

opasnost od stvaranja mjehurićana koži i pothlađivanja djeteta.

Dijete treba odmah odvestiljekaru, kako bi se provjerilazaštita od tetanusa, dao antibiotiki stručno previla rana (vazelinskagaza, rivanol, zavoj).

Prva pomoć kod gušenja hranom ili stranim tijelom. Simptomi koji će nas uputiti na to daje dijete udahnulo strano tijelo ili zalogaj hrane je kašalj, gađenje, čujno disanje, strah,razrogačene oči.

Pružanje prve pomoći dojenčetu – beba se stavlja preko noge spasioca s glavom okrenutomnaniže. Spasilac svoju ruku nasloni na natkoljenicu, a dlanom slobodne ruke napravi petudaraca po leđima djeteta (slika 1).

Ukoliko se dišni put ne oslobodi na ovaj način, beba se prevrne i postavi leđima duž spasiočeve

natkoljenice, s glavom okrenutom nadole i sa dva prsta izvrši pet pritisaka na grudni koš, kaokod masaže srca (slika 2).

Ako je dijete veliko za primjenu prethodno opisane tehnike, pružanje pomoći se možeizvršiti stavljanjem djeteta preko koljena i udaranjem prstima jedene ruke pet puta pogornjem dijelu leđa (slika 3).

Kod veće djece radi se takozvani Heimlichov manevar, koji

se može izvoditi kada je dijete u stojećem, klečećem ilisjedećem položaju.

Spasilac stoji iza djeteta i prelazi rukama preko djetetovog pojasa tako što je jedna ruka pesnicom postavljena djetetu na stomak iznad pupka, a druga ruka je postavljena iznadprve, te on objema rukama pritišće stomak pet puta.

Nekad je dijete zbog visine potrebno staviti na stolicu, ležaj, ili slično, kako bi spasilacmogao uspješno izvršiti ovaj manevar. Međutim, ukoliko se strano tije lo nađe u uhu, oku,nosu, jednjaku, želudcu i crijevima, to zahtijeva ljekarski tretman.



51

Gubitak svijesti. Pod gubitkom svijestipodrazumijevamo stanje kada se dijete neodaziva i ne reaguje na bol, plavo je iliblijedo, ne diše. Gubitak svijesti može se

desiti zbog povreda, konvulzija, padašećera u krvi, straha i slično. Prvo semoraju osloboditi dišni putevi.

Ukoliko postoji opasnost da je pri padupovrijeđena vratna kičma, dijete se nesmije okretati, nego ga treba ostaviti daleži na leđima. Spasilac jednu ruku stavlja na djetetovu glavu blizu čela, a kažiprstom druge ruke podiže bradu.U tom položaju najčešće dolazi do zatvaranja usta, pa spasilac možeupotrijebiti palac iste ruke da blago rastvori usne.

Ukoliko ovaj postupak podizanja brade nije moguć, onda se vrši postupakdizanja vilice stavljanjem 2 ili 3 prsta ispod ugla donje vilice obostrano(s obje ruke), te se vrši povlačenje vilice nagore.

Ako dijete, oslobađanjem dišnih puteva, za deset sekundi ne prodiše, trebazapočeti sa davanjem vještačkog disanja usta na usta i usta na usta i nos, s timšto se kod davanja vještačkog disanja usta na usta , nos zatvori palcem ikažiprstom jedne ruke.

Ako je postupak uspješno izveden grudni koš sepodiže i spušta. Nakon toga se ispitujecirkulacija. Kod dojenčeta i malog djeteta sepipa nadlaktična arterija koja se nalazi u sredinipregiba lakatnog udubljenja.

Ako se puls ne uspostavi duže od 10sekundi, pristupa se masaži srca.Masaža srca kod dojenčeta vrši se sadva prsta, u srednjoj liniji grudnog koša,između bradavica dojki, a vještačkodisanje i masaža srca vrši se u omjeru5:1 (jedan udisaj, pet pritisaka na grudnikoš). Kod malog djeteta se masaža vršidlanom jedne ruke u srednjoj linijigrudnog koša. Kod većeg djeteta se masaža srca vrši dlanovima obje ruke. U

međuvremenu, druga osoba poziva hitnu pomoć.

Alergija na hranu, lijekove i ubodeinsekata može se manifestovatipromjenama na koži (crvenilo, koprivnjača,otoci), a najteža manifestacija alergije jeanafilaktički šok; dijete se guši, gubi svijest,prestaje da diše.

Prva pomoć kod kožnih promjena jestedavanje sirupa protiv alergije, ukoliko je

dijete ranije imalo problema slične prirode.Dijete, poslije pružanja prve pomoći treba

odvesti ljekaru. Kodanafilaktičkog šoka, treba odmahpozvati hitnu pomoć i izvršitireanimaciju.

Prva pomoć prilikom

uboda insekta

Treba izvaditi žaoku,ukoliko se radi o ubodupčele ili ose i stavitihladan oblog. Ako se

jave znaci alergije dijetetreba odvesti ljekaru.



52

Prva pomoć kod astme i bronhitisa. Dijete se stavi u sjedeći položaj. Zrakse vlaži isparavanjem čaja od kamilice.

Za očekivati je da je dijete ranije imalo epizode otežanog disanja, te bi u kućitrebalo da postoje babyhalery ili volumatik. Preko njih se pumpicom moguubrizgati sredstva za širenje dišnih puteva (fliksotide, seretide,...). Ako se

stanje djeteta popravi, ne mora se voditi ljekaru. U suprotnom, odlazakljekaru je obavezan.

Prva pomoć prilikom povraćanja. Djete se nagneprema naprijed i drži se jednomrukom za čelo, a drugom rukompreko trupa. Napravi se rastvorrehidratacione soli, premauputstvu (na ½ litra prokuhane,ohlađene vode rastvori se jednakesica) i dijete se poji svakih 5min sa jednom kašičicom. Tajpostupak se ponavlja svaki 4-6sati. Ako dijete ne prestanepovraćati, mora se odvestiljekaru, kako ne bi dehidriralo.

Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta

Temperatura se obara „fizičkim metodama“, frikcijama, masažom, mokromspužvom, kupanjem u mlakoj vodi, zavijanjem u vlažan čaršaf i stavljanjem

obloga od vode iza vrata, koji se drže 15-tak minuta. Drugi način skidanjatemperature je lijekovima i to sirupima i čepićima. Od sirupa seupotrebljavaju: Paracetamol i Ipubrufen , a od čepića upotrebljavaju se V oltaren i Paracetamol čepići.

Djeci do 6 mjeseci se daje isključivo Paracetamol u vidu sirupa ili čepića, adjeci od godinu dana se mogu dati i V oltaren čepići. Dozu svih ovih lijekovastrogo određuje ljekar.

Normalna tjelesna temperatura djeteta pod pazuhom iznosi 36,1 – 37,2 °C, dok je mjerena rektalno veća za 05 - 1°C pa normalna vrijednost može biti i do 37,5 °C.

Temperatura se mjeri toplomjerom koji može biti živin ilidigitalni. Mjesta mjerenja mogu biti pod pazuhom, urektumu, u uhu, u ustima i na čelu. Živinim toplomjeromtemperatura se mjeri 3-5 min pod pazuhom, a u rektumu 1-2 min.



53

Oblik lijeka

Upotreba

KAPI

• upotrebljavaju se za nos, oči i uši

•

fiziološka otopina za nos može se dati i u spreju kao i lijekovi za astmu

• lijekovi za astmu i upalu dušnika, mogu se dati i u vidu inhalacije ako roditelji imajuinhalator (ventolin, deksametazon,...)

SPREJ

•

daju se protiv temperature, alergije, proljeva, kašlja

ČEPIĆI

• uglavnom se daju protiv temperature i zatvora

TABLETE

iPILULE

• rijetko se daju djeci, jer može doći do gušenja

•

ako je neophodno, mogu se dati zdrobljene ili rastvorene u maloj količini tečnosti

OBLOGE,MASTI iGELOVI

• upotrebljavaju se kod kožnih promjena i otoka

SIRUP

• k od davanja antibiotskih sirupa, moramo strogo voditi računa o propisanoj dozi i vremenskom intervalu između davanja doza lijekova, kako bi lijek na pravi način djelovao

•

sirup se daje kafenom kašičicom, dozerom ili špricom

•

ako dijete povraća, lijek se može dati špricom, ili pomiješan sa malom količinom čaja ilisoka

•

ako ni to ne pomaže, onda se daje u injekciji intramuskularno

Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika



54

III.

PRAVILNA ISHRANA DJETETA

*

Šta dadilja treba znati opravilnoj ishrani djece?

* Kako osmisliti sedmičnijelovnik za dijete?

* Koje namirnice djecaneizostavno trebajuunositi, a koje trebajuizbjegavati?



55

Brojna naučna istraživanja pokazala su kako ishrana djeteta u razvoju možeimati presudan utjecaj na njegovo trenutno i buduće zdravlje;

ishrana s nedovoljno proteina, željeza, joda, cinka i folne kiseline u

djetinjstvu veže se uz sporiji rast, teškoće u mentalnom razvoju, slabiji

imunitet, slabu koncentraciju i pamćenje, te povećanu emotivnu reakciju na

stres

nedostatak kalcija i vitamina D može dovesti do rahitisa u djetinjstvu i

osteoporoze u kasnijem životu

pretjerana konzumacija masnoća životinjskog porijekla, trans-masnoća,

šećera, soli i aditiva hrani, u direktnoj je vezi s pojavom hroničnihnezaraznih bolesti, kao što su oboljenja srca i krvnih sudova dijabetes tipa

II, žučni kamenci, neke vrste karcinoma (dojka, materica, žučna kesa,

debelo crijevo, prostata itd.)

Osnove hemijskog sastava hrane

U ovom dijelu navedeni su nutrijenti ključni za pravilan rast i razvoj djeteta,date njihove najkraće definicije i funkcije. Upoznajte se s njima i koristite oveinformacije u kombinaciji s tablicom o izvorima nutrijenata ( vidjeti u nastavku ) isa piramidom ishrane, kako biste mogli analizirati postojeće obroke iunaprijediti ih, te planirati buduće jelovnike.

Energija

Djeci je potrebna odgovarajuća dnevna količina energije (kalorija) za

funkcioniranje organizma, fizičku aktivnost, te rast i razvoj. Organizam energijudobiva iz masti i ugljikohidrata, te manjim dijelom iz proteina. Energetskepotrebe pojedinaca se razlikuju, u zavisnosti od uzrasta, spola i nivoa fizičkeaktivnosti.

Ishrana u djetinjstvu i adolescenciji predstavlja, uz redovnu fizičkuaktivnost, vodeću odrednicu zdravlja u kasnijem životu.

Pravilnom ishranom djece:

•

osigurava se odgovarajući unos nutrijenata i energije potrebnih za

rast i razvoj u djetinjstvu

• nude se raznovrsne namirnice čime se razvijaju zdrave prehrambene

navike koje doprinose prevenciji bolesti u odraslom dobu

• kontroliše se pretjeran unos energije (tzv. „praznih kalorija“) u cilju

sprječavanja gojaznosti

Navike se razvijaju u prvih pet godina života. Stoga je ovo ključan period i za razvoj zdravih prehrambenih navika.

Šta je potrebno znati o

pravilnoj

ishrana djece?

neadekvatna ishrana u

pogledu unosa polinezasićenih

masti (iz ribe, sjemenki i

orašastih plodova) veže se uz

pojavu hiperaktivnosti i

poremećaja pažnje.

(prema MON FBiH, 2012)

Od ključne je važnosti izvor

energije.

„Dobre“ kalorijedolaze iz složenihugljikohidrata inezasićenih (te malimdijelom zasićenih)masti, dok tzv.„prazne“ kalorije djecadobijaju iz hranebogate šećerom izasićenim masnoćama.



56

Masnoće

Masnoće sadrže najveći procenat energije (kalorija) u ljudskoj prehrani.Najjednostavnija podjela masnoća je na

• zasićene (iz namirnica životinjskog porijekla) i

• nezasićene (iz namirnica biljnog porijekla i ribe).

Djetetu u razvoju neophodna je određena količina tzv. esencijalnih masnoća kojese unose putem hrane.

Dok hrana dojenčeta treba biti znatno bogata masnoćom, hrana djeteta nakondojenačkog doba postepeno biva manje masna, dok ne dostigne 30% energije izmasti, što je preporuka za odrasle.

Ovdje je od ključne važnostipravilan odabir izvoramasnoće. Stoga se preporučujeda djeca uzrasta 2-6 godinakonzumiraju mlijeko s 2.8%mliječne masti, te da se djecine daju proizvodi s oznakom„light“ (smanjen sadržajmasti). Dijete će na ovaj načinunijeti dovoljan postotakmasti, uključujući i one zasićene, koje se prirodno nalaze u mlijeku.

Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su vodeći izvor energije u ljudskoj prehrani. Dijele se na

• škrob – sastojak mueslija, pahuljica, mahunarki, žitarica i korijenastogpovrća

•

šećere – termin „šećeri“ mnogo je širi od šećera kog koristimo kao sladilo.Naime, on obuhvata intrinzične i mliječne šećere (koji se prirodno nalaze umlijeku, povrću i voću), te nemliječne ekstrinzične, tzv. „jednostavne“ ili„slobodne“ šećere (šećeri u slatkišima, kolačima, biskvitima, zaslađenimpahuljicama i napicima, te voćnim sokovima s dodatkom šećera).

Ugljikohidrati trebaju biti izvorom 55% energije u djetetovoj ishrani, s tim daekstrinzični, nezdravi šećeri ne bi trebali biti izvorom više od 10% dnevne

energije.

Unos ugljikohidrata u prehrani djeteta može se omogućiti putem voća, povrća, pahuljica (bez dodatog šećera), riže, tjestenine, hljeba i mlijeka.

U ranom uzrastu preporučuje se kombinirati bijele i integralne proizvode, bezpretjerivanja u bilo kom smjeru. Integralni proizvodi bogati su vitaminima B iE, te vlaknima, dok su bijeli hljeb i tjestenina relativno siromašni navedenimsastojcima.

Iznimno je važno ne hraniti dijetedodatnim zasićenim masnoćama(pržena hrana), jer postoji opasnost

od povećanja holesterola čak i uovoj dobi, koji ostaje trajniproblem i riziko-faktor zaoboljenja kardiovaskularnogsistema u odraslom dobu.

Djetetu ovaj oblik šećera uprehrani uopće nije potreban, jerono svoje potrebe za šećerommože namiriti iz složenih formiugljikohidrata (škrob) i prirodnog

šećera iz mlijeka, voća i povrća.

n-3 polinezasićenemasne kiseline (omega-3masne kiseline)

Ove masnoće, neophodneza razvoj mozga kod djece izdravlje srca kod odraslih,nalaze se najviše u masnojribi i ribljem ulju. Zato je

važno značajno povećatiunos ribe kod djece iomladine, uključujući i onukonzervisanu u ulju.



57

Proteini (bjelančevine)

Proteini su neophodni za rast i funkcioniranje tkiva, te stvaranje enzima kojikontrolišu brojne tjelesne funkcije.

Lakše su probavljivi proteini iz bijelog mesa, ribei mahunarki i grahorica, te se u kreiranju dječjihjelovnika treba što više koncentrisati na njih.

Takođe treba imati na umu da su nemasna janjetina i teletina lakše probavljiveod junetine i govedine.

Vitamini

Vitamine dijelimo na• rastvorive u vodi (vitamini B skupine, vitamin C) i

• rastvorive u masti (vitamini A, D, E i K).

Neki vitamini uglavnom se nalaze u namirnicama životinjskog (vitamin D, vitamin B12), a neki u namirnicama biljnog porijekla (vitamin C).

Vitamini rastvorivi u masti se skladište u organizmu te stoga ne treba uzimati velike doze vitamina A i D, jer mogu biti toksične. Vitamini rastvorivi u vodilahko tokom kuhanja mogu „otići“ u vodu u kojoj je hrana kuhana, i lakše seuništavaju ako se hrana predugo kuha ili ostavlja da „stoji“ (dolazi do procesaoksidacije).

Djeci je potrebno proporcionalno više proteina nego odraslima.

Proteini mogu biti biljnog i životinjskog porijekla, npr: mijeko imliječni proizvodi, meso, riba, grahorice, jaja, gljive ali i žitarice,tjestenina i

hljeb.

Vlakna

Prehrambena vlakna (celuloza)predstavljaju onaj sastojak voća,povrća i žitarica koji se ne možerazgraditi u tank om crijevu. Vlaknasu izrazito važna za pravilnuprobavu i zdravlje crijeva, a neke

vrste pomažu i u snižavanjuholesterola.

Međutim, ne treba pretjerivati s vlaknima u ishrani predškolskedjece, jer pretjeran unos možeporemetiti apsorpciju vitamina, tedo vesti do anemije. Preporučuje sepostepeno uvoditi integralneproizvode, kako bi se razvijale

dobre navike za kasniju dob, doknerastvoriva vlakna kao npr.mekinje uopće ne treba davatimaloj djeci.

Važno je djeci i omladiniomogućiti unosadekvatnih količina svih

vitamina:

* premale doze dovodedo nedostatka vitamina( avitaminoza ) * prevelike doze dovodedo hipervitaminoze(toksičnog stanja).



58

Vitamin A

Nalazi se u... Koristi za...

pojavljuje se u dvije forme:• kao retinol (u namirnicama životinjskog porijekla)

i•

kao karoten (u voću i povrću)

Karoten ima 6 puta slabiju bioraspoloživost od retinola,što znači da je puno teže isključivo iz voća i povrćazadovoljiti potrebe za A vitaminom.

• štiti od infekcija • jača imunološki sistem

•

važan za rast i pravilan razvoj vida •

karoten ostvaruje dodatni učinak nazaštitu ćelija od degeneracije

• važan u zaštiti organizma od nekih oblikaraka i srčanih oboljenja

Vitamin D

teško se može u dovoljnoj mjeri unijeti hranom, te se

bebama i maloj djeci daju kapi vitamin D, dok je djecisvih uzrasta važno omogućiti da borave na otvorenomdovoljno dugo, kako bi koža proizvela dovoljne zaliheovog vitamina.

Korištenje visokih zaštitnih faktora i neizlaganje suncu

doveli su do ponovne pojave rahitisa među djecom uEvropi.

• neophodan je za zdravlje kostiju i zuba • nedostatak ovog vitamina dovodi do

krivljenja kostiju (rahitisa)

Vitamin C

nizak unos voća i povrća, posebno izražen kod djeceiz siromašnih porodica i djece iz gradskih naselja (uodnosu na ruralna područja) uzrokom je slabog unosa

vitamina C. Vitamin C vrlo je osjetljiv na visoke temperature, i veliki procenat gubi se kuhanjem.

Kako se vitamin C ne može skladištiti u tijelu(eventualni višak se izbacuje izmokravanjem), važno jeda dijete svaki dan unese dovoljno namirnica koje

sadrže ovaj vitamin.

• igra važnu ulogu u zaštiti organizma odoboljenja,

• značajan u proizvodnji kolagena, kojigradi kosti, zube i kožu

•

jača stijenke ćelija i štiti ih od propadanja • pomaže apsorpciju željeza, ako se

konzumira zajedno s hranom koja gasadrži

PREPORUKA: Sok od naranče služiti uz obrok.

Tabela 8: Prikaz vitamina

Minerali

Željezo je neophodno za brojne funkcije organizma, naročito za prijenoskisika. Nedostatak željeza uzrokuje anemiju, a manifestuje se blijedilom,

umorom, slabom otpornoću na infekcije, slabijim učenjem i lošim apetitom. Vrlo je važno djelovati na spriječavanju anemije jer ona dovodi do trenutnih itrajnih posljedica na učenje, intelektualni razvoj i ponašanje djeteta.

Vitamin C pomaže absorpciju željeza, dok mesne namirnice pomažu absorpcijuželjeza iz povrća. Željezo se pojavljuje u dva oblika: hem željezo (nalazi se umesu i masnoj ribi) i ne-hem željezo (nalazi se u lisnatom povrću, žitaricama imahunarkama). Hem željezo se absorbuje relativno lahko, dok je za absorpcijune-hem željeza važno potpomoći ga konzumiranjem namirnica bogatih C

vitaminom (npr. svježi narančin sok uz jelo).

Kalcij je mineral potreban za izgradnju i jačanje kostiju, te prijenos nervnihimpulsa, rad mišića te druge tjelesne funkcije. Djeca kalcij većinom dobijaju izmlijeka i mliječnih proizvoda, te je važno da svaki dan dijete u razvoju

popije bar 250 ml mlijeka, uz ostale namirnice koje ga sadrže.

Cink igra važnu ulogu u funkcionisanju čitavoga organizma, jer je potreban zametabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, te zajedno s insulinom reguliše nivo tjelesne energije. Važan je naročito

za jačanje imuniteta organizma.

Često je upravo skriveninedostatak cinka u organizmuuzrokom čestih oboljenjarespiratornih puteva.

Veće potrebe za željezom srećuse kod djece uzrasta do 4godine, radi ubrzanog rasta irazvoja.

Nedostatak cinka kod djecejavlja se kada se smanjikonzumacija mlijeka, a nepoveća adekvatno unos mesa imliječnih proizvoda.

Često je upravo skriveninedostatak cinka u organizmuuzrokom čestih oboljenjarespiratornih puteva.

Veće potrebe za željezom srećuse kod djece uzrasta do 4godine, radi ubrzanog rasta irazvoja.

Nedostatak cinka kod djecejavlja se kada se smanjikonzumacija mlijeka, a nepoveća adekvatno unos mesa imliječnih proizvoda.



59

Jod je važan za rad štitne žlijezde. Njegov nedostatak u djetinjstvu možeusporiti intelektualni razvoj, u ekstremnim slučajevima dovesti i do težihmentalnih teškoća. Stoga se preporučuje upotreba isključivo jodirane soli uprehrani djece (uz napomenu da sol treba koristiti vrlo umjereno!).

Natrij (sol) jeste neophodan za pravilan rad organizma, ali u pretjeranoj mjerije škodljiv. U BiH je opće usvojena navika pretjeranog soljenja hrane, što možedovesti do hipertenzije i oboljenja srca, mozga i krvnih sudova.

Tabela 9: Namirnice koje predstavljaju dobar izvor nutrijenata u ishrani djece

Bjelančevine (proteini) Meso, jaja, mlijeko, jogurt, kefir, mladi sir, polutvrdi sir, namaz od sira, leća, grah,grašak, hljeb, riža, tjestenina.

Ugljikohidrati (škrob) Cjelovite žitarice i proizvodi od njih (brašno, hljeb, tjestenina, pahuljice), polenta, riža,

krompir, mahunarke, korjenasto povrće. Masti (mononezasićene

i polinezasićene)

Skuša, sardina u ulju, maslinovo, tikvino, repičino, suncokretovo i kukuruzno ulje.

Vlakna

Proizvodi od cjelovitih žitarica, voće, povrće, posebice legumi.

Vitamin A Izvori retinola su: puter, sir, jaja i mlijeko. Jetra i jetrena pašteta sadrže veoma visokprocenat vitamina A, te stoga ove proizvode ne treba djeci davati više od jedanputsedmično. Izvori karotena su: mrkva, dinja, kajsija, zeleno lisnato povrće (špinat, brokula, kelj, zelje),paradajz i crvena paprika.

Vitamin C Voće i povrće, a posebice agrumi (limun, naranča, grejp, mandarina), paprika, mladi luk,

špinat, jagode i ribizle.

Željezo Meso, cjelovite žitarice, sardina, soja, leća, špinat, brokula, sušene marelice, grožđice, grah,tunjevina.

Kalcij

Kravlje i kozje mlijeko, sojino mlijeko s dodatkom kalcija, jogurt, kefir, sirevi, sirni namazi,konzervirana riba (kad se jede s kostima), tofu sir, hljeb, jaja, mahunarke (grah, leća,leblebija/slanutak), zeleno lisnato povrće i bademi.

Cink Mlijeko, meso, sir, jaja, integralne pahuljice, orašasti plodovi i leća.

Jod Jodirana sol. Mlijeko i riba.

(prema Caroline Walker Trust, 2005)

Veoma je važno djecu učiti da ne jedu pretjerano slanu hranu i navikavati ih naumjereno slana jela. Dječiji bubrezi su u razvoju i ne uspijevaju izbaciti višak soli.

Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece

U cilju zaštite zdravlja djece, određene namirnice se ne preporučuju u ishrani djece.

To su proizvodi koji sadrže: pretjeranu količinu soli,

zasićene masnoće ili

šećera uz nedovoljno ključnih nutrijenata, vještačke boje,

konzervanse i pojačivače ukusa,

te proizvodi koji iz drugih razloga mogu predstavljati opasnost za zdravlje djeteta (npr. izazvati alergiju,gušenje, trovanje, karijes, poremećaj pažnje, prekomjerno debljanje...).

Ekspertski tim Federalnog ministarstva obrazovanja u nauke FBiH (2012) pripremio je pregled namirnica kojetreba izbjegavati u ishrani djece, s obzirom na dob djeteta (vidjeti Prilog Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavatiu ishrani djece ).

Korisno bi bilo da tu tabelu kopirate i okačite na vidno mjesto.



60

Piramida ishrane jedan je od alata za planiranje zdravog jelovnika.

Potrebno je uključiti preporučeni broj porcija iz svake od 5 glavnih grupanamirnica:

1. škrobasta hrana

2.

voće

3. povrće

4.

mlijeko i mliječni proizvodi

5. meso i zamjena za meso.

U okviru svake ponuditiraznovrsnost boja, tekstura ioblika, te slijediti godišnja doba.

Šesta grupa namirnica u vrhupiramide sadrži masti i slatkiše,koje treba konzumirati umjereno.

Važ na nap o me na : masnoće suneophodne za razvoj dječjeg mozga irad organizma (vidi izvore zdravihmasnoća).

Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem

Neki nutrijenti, iako važni za organizam, remete apsorpciju nekih drugih. Drugi, opet, pospješuju apsorpciju. O vo jeposebno važno imati na umu kada je u pitanju ishrana djece, jer oni imaju veliku potrebu za željezom (npr. dijete ima većepotrebe za željezom od odrasloga muškarca).

• Željezo + vitamin C: željezo iz žitarica i povrća bolje će se apsorbirati ako u isto vrijeme uzimamo namirnicebogate C vitaminom (npr. narančin sok, svježu papriku)

• Povrće (fitokemikali) + ulje (npr. maslinovo): na kraju kuhanja povrća ili u svježu salatu obavezno dodajte malo

ulja • Kalcij + sunčeve zrake (vit D): da bi se kalcij ugradio u kosti neophodan je D vitamin, zato boravite na otvorenom! • Kalcij – oksalati (špinat): špinat sadrži oksalate koji mogu biti štetni za bubrege, stoga ga treba konzumirati sa

mliječnim proizvodima koji 'vežu' i pomažu izmokravanje oksalata

Učite djecu da prepoznaju promjene godišnjih doba tako što će te promjene doživjeti u svojoj prehrani.

Neke od prednosti hranjenja u skladu sa godišnjim dobima su:

• voće i povrće je najboljeg okusa i najjeftinije kad je u sezoni • sezonsko voće i povrće može da se ubere zrelije pa prilikom čuvanja neće izgubiti okus ni hranjive

sastojke

• priprema obroka je jednostavnija jer svježe namirnice često ukusne bez mnogo truda



61

•

Kalcij – čokolada (kakao): kakao remeti apsorpciju kalcija •

Željezo – kalcij (npr. mlijeko, jogurt, sir): kod djece sklone anemiji, meso i druge proizvode bogate željezom služite2 sata prije ili nakon konzumiranja mliječnih proizvoda.

• Željezo – vlakna – čaj i kafa – mekinje, crni i zeleni čaj, i kafa, takođe ometaju apsorbiranje željeza, pa odmaći 2sata

• Željezo – grahorice (grah, leća) – potopiti preko noći, prosuti vodu + služiti uz C vitamin (npr. narančin sok) •

Željezo – čaj od kamilice – ovaj čaj remeti apsorpciju željeza, pa odmaći od hrane bogate željezom 2 sata

Kada pripremate hranu, imajte i sljedeće savjete naumu, kako biste na minimum sveli gubitaknutrijenata, i pripremili što kvalitetnije obroke:

minerali se ne uništavaju kuhanjem

mineral kalij (važan za rad srca, čišćenjetoksina) odlazi u vodu u kojoj je kuhanopovrće

većina vitamina se uništava dugim kuhanjem,

prženjem, stajanjem na zraku

vitamini topivi u masti (A, D, E, K) ‘odlaze’prženjem i stajanjem u ulju

vitamini topivi u vodi (B, C) ‘odlaze’kuhanjem i stajanjem u vodi

vitamini A, B, C i E propadaju termičkomobradom

vitamini C, E, B6 i folna kiselina propadaju ukontaktu s zrakom (‘stajanjem’)

k uhanjem mesa vitamini B skupine i proteiniodlaze u supu (odlično za bebe!)

Zato:

ne prekuhavajte hranu

k uhajte povrće na pari

ne pržite ako kuhate u vodi, iskoristite i vodu/saft

(npr. dodajte vodu od kuhanog povrća usupu)

k rompir kuhatjte u ljusci, u slanoj vodi(vodu ne koristiti)

grahorice potopite preko noći, voduprospite služite svježe voće i povrće (u zavisnosti

od uzrasta)

ne ostavljajte povrće da dugo stoji u vodi,oguljeno (npr. krompir)

jetru (vit A) i ribu (vit D) bolje je dinstatinego pržiti

k upus (vit C) kuhajte u malo vode ikonzumirajte što prije

pecite ili kuhajte korjenasto povrće u ljusci(vit C) ili konzumirajte i vodu u kojoj se

kuha

Proljeće Ljeto Jesen Zima

Cvekla, listovi cvekle Mladi kupus Mrkva Karfiol Špinat Glavasti kelj Bob Mladi luk

Zelena salata GrašakMlade mahune graškašećercaRotkvice Naranče tanke kore

Jagode Trešnje Maline Kajsije Gljive

Borovnice Trešnje Ribizle Mrkva Kukuruz Plavi patlidžan Bijeli luk Mahune

Bamija Crveni luk DinjeLubenice Nektarine Breskve Paprike Šljive Ljetne tikvice Paradajz Krastavac Grožđe Smokve

Jabuke Azijske kruške Grah za ljuštenje Brokula Kelj pupčar Brusnice Grožđe Praziluk

Gljive Kruške Nar/šipak Radič salata Paprike Slatki krompir Bundeva “stambolka”

Brokula KupusKarfiol Celer

Agrumi: naranče, grejp,limuni, mandarine Salata andiva Zeleno lisnato povrće:

glavastii lisnati kelj Pastrnjak RutabagaBijela repa Zimske tikve

Tabela 10: Sezonsko voće i povrće



62

Osnove i principi zdrave ishrane beba

U prvoj godini života majčino mlijeko predstavlja osnovni izvorhranjljivih materija.

U prvih 6 mjeseci, beba isključivo doji, a sa navršenih 6 mjeseci počinje seuvoditi dohrana. Ako beba ne doji, u prvoj godini života daje se adaptiranomlijeko. Beba uzrasta 6-12 mjeseci treba piti dnevno oko 500ml mlijeka(majčinog ili adaptiranog). Kad počne jesti jogurt i mladi sir, količina mlijekamože se spustiti na cca 400 ml.

Upute za uvođenje dohrane

Dijete postaviti u sjedeći položaj, prirediti ugodnu atmosferu, lagano mu pričati,održavati kontakt očima. Normalno je da se dijete u početku namršti, kadaproba novu hranu.

Nezainteresovanost može značiti i da je žedno. Ponudite malo vode prijeobroka. Starije bebe hvataju kašiku s hranom. Dajte im da se igraju rezervnomkašikom dok ih hranite.

Ako nakon jela dijete dobije proljev, sluzavu stolicu neugodnog mirisa, osip okousta ili pelenski osip, vjerovatno probavni trakt još nije spreman, ili se radi opreviše kiselim namirnicama. Pokušati ponovo s istom namirnicom za 15-ak

dana. Nije isključena ni intolerancija na hranu!

Ako nakon konzumiranja hrane dođe do gušenje, otežanog disanja, oticanjajezika ili drugih dijelova tijela, povraćanja ili osipa/koprivnjače po stomaku, v rloje moguća alergija na hranu, no nisu isključeni i drugi uzroci. Odmah se javitipedijatru! U porodicama u kojima postoji alergija na hranu, postoji i povećanrizik da će dijete razviti neki oblik alergije.

Prvi mjesec uvođenja dohrane počinjete s jednim obrokom dnevno,uglavnom u jutarnjim satima. Nakon tri dana od uvođenje jedne, možete uvestisljedeću namirnicu. Djetetu dajete da proba namirnicu samu, da se navikne na

ukus, a zatim možete praviti kombinacije (npr. mrkva + tikva).

Bebama starosti ispod 12 mjeseci nije preporučeno davati kravlje, kozje,rižino niti sojino mlijeko, jer nijedno od njih nije dovoljno bogato hranjljivimsastojcima, a slatko kravlje mlijeko sadrži proteine koje dječiji želudac teškomože provariti.

Dijete gleda naš izraz lica, traži potvrdu. Nasmijte se, recite „Njam-njam,što je ukusno!“. Nemojte požurivati dijete. Nemojte ga tjerati da jede. Ako

okreće glavu, baca hranu na pod, znači da nije gladno.

Namirnice koje bi mogle izazvatialergiju ( orašasti plodovi, med,piletina, riba, morski plodovi,gljive, jagode, pšenica i sl.) daju senešto kasnije, i pod strogimnadzorom pedijatra.

P r e po r u k a : voće sadrži kiseline išećere koji mogu biti prejaki u ovomuzrastu. Stoga ga je u početku

poželjno razblažiti sa babykašicom od žitarica.



63

Za djetetov razvoj (motorički, senzorni) korisno je učiti ga da samoručicom uzima komadiće hrane i stavlja ih u usta. Dijete uživa da se

samo hrani, tako stiče samostalnost i puno lakše prihvata nove ukuse.

Voće i povrće treba biti dobro kuhano, rezano na male komade da se‘topi’, oguljeno. Izbjegavati pretjerano vlaknastu hranu koja se mora

žvakati.

Kasnije (sa cca 10 mjeseci, kad dijete nauči žvakati,) postepeno uvoditikomadiće svježeg voća i mesa (vidjetu u Prilogu Okvir tabela uvođenjadohrane ).

Po ustajanju (7:00) Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200ml

Doručak (8:30) Baby pahuljice obogaćene željezom (cca 150ml) Kuhano jaje* Komadići banane i jagode*/kuhane jabuke (samo jede)

Užina (10:30)** Cijeđeni sok od naranče razblažen s vodom 50:50 (50-100ml), bez dodatka šećera, 1-2 plazma

keksa* ili korica hljeba* (dobro kod rasta zubića). Omega 3 riblje ulje za djecu po uputi sproizvoda.

Ručak (13:00)** Mesna supa, blendana teletina, mrkva, mladi kupus, proso. Voda. (100-110g)

Užina (15:30)** Majčino mlijeko, čvrsti jogurt u čaši ili adaptirano mlijeko (100-150 ml) Kuhano povrće – grašak, mrkva, krompir, brokula – samo jede (40-50g)

Večera (18:00) Pura s mladim sirom (od kuhanog mlijeka) (100-120g)

Pred spavanje, 20:30 Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200 ml *Moguća alergija na sastojak! ** U zavisnosti od uzrasta djeteta, rasporediti obroke uz spavanje, tako da dijete ide spavati nakon jela.

Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8 -24 mjeseca

• 6-7 mjeseci: hrana je pasirana ili mljevena u blenderu, bez začina

• 7-9 mjeseci: hrana je grubo pasirana viljuškom (kako bi se dijete navikavalo na žvakanje), dok se meso i vlaknasto povrće (mahunarke i sl.) i dalje obrađuje u blenderu. Uvođenje komadića hrane koje beba jedesama (npr. dobro kuhana mrkva, krompir, komadi banane, kuhana jabuka, kruška bez kore)

•

9-12 mjeseci: hrana se i dalje grubo pasira viljuškom, može se ponuditi dobro kuhano meso mekanihdijelova sjeckano na komadiće. Dodaje se malo masnoće u hranu, mogu se dodati neki začini npr. bijeli luk,komorač. Dijete se ohrabruje što više da jede samo, rukom (još uvijek bez escajga)



64

Osnove i principi zdrave ishrane djece predškolskoguzrasta

• Ponudite raznovrsne namirnice tokom dana, te tokom sedmice (vrste, boje, oblici, teksture, načini

pripreme). Npr. 1-2 puta sedmično ponudite ribu, a 1-2 puta mahunarke kao zamjenu za meso, svaki

dan drugačije vrste voća i povrća.

• Obroke pripremajte na zdrav način: kuhanje na pari ili u saftu, dinstanje, pečenje, te svježi obroci.

Izbjegavajte pohovanje i prženje.

• Ograničite sol i šećer, te hranu koja sadrži aditive (vidi tablicu Namirnice koje treba izbjegavati )

• Djeci treba što prije ‘uobročiti’ dan (3+2) i izbjegavati konzumiranje hrane i napitaka (izuzev vode)

između njih.

•

Trudite se da obroci budu ‘kompletni’. Kompletan obrok sadrži ugljikohidrate, proteine i masti, uz

obavezno prisustvo voća ili povrća. Npr. doručak sadrži škrobaste namirnice uz mliječne proizvode i

voće, ručak sadrži škrobaste namirnice, proteine i povrće, uz malo masnoće (zdrave).

Djeca 12-24 mjeseca: šta se mijenja?

Sada već možete ponuditi i komadiće jagode, maline, kajsije, breskve... Obogatite jelovnik djeteta i ohrabrite ga da jede samo. Već sa 16-18 mjesecimožete početi učiti dijete da drži viljušku i kašiku, postepeno i bez prisile.Pohvalite djetetovu samostalnost u hranjenju.

U drugoj godini mlijeko je i dalje važan izvor nutrijenata, ali na značaju dobijajui druge namirnice. Treba paziti da se ne pretjeruje s unosom mlijeka, te da semliječni obroci odmaknu od drugih po mogućnosti, kako bi se umanjio rizik odanemije.

U ovom uzrastu javlja se pojačanaželja za samostalnošću i prkos.

Vrlo vjerovatno će dijete odbijatineke namirnice, posebice ako ga seprisiljava da jede.

Ovo je ključni uzrast za razvojzdravih prehrambenih navika.Potrebe za nutrijentima i energijomsu i dalje velike, nastavlja se periodrasta. Ponudite djeci obroke svakih2.5 - 3 sata (u zavisnosti odaktivnosti), i vodu između obroka,te ih preduhitrite zdravim užinamai zdravim slatkišima (vidi primjereu nastavku), kako bi ograničili unos‘praznih kalorija’. Posebno je

važno da nakon fizičkih aktivnosti(igra u parku, šetnja) imate

spremne zdrave užine (vidjetiPrilog Ishrana djece predškolskoguzrasta po grupama namirnica ).

Uzrast 2-6 godina i više



65

Pon

Uto

Sri

Čet

Pet

Sub

Ned

D or u č ak

Zobenakaša sagrožđicamaimarelicama

Sok od

naranče

Kajgana

Mlijeko

Paradajz

Pura smladimsirom

Jogurt Kruška

Mlijeko

Namaz odsardine imilerama

Jabuka

Biljni čaj smedom

Integralnopecivo sputerom, žutimsirom idžemom

Grožđe-

zdjelica

Proso-kaša sjagodama ijogurtom

Umak odtunjevine

Prutići hljeba,krastavice,paradajza imrkve-umakanje

Už i n a

Kuhano jaje

Kljukuša smileramom

Breskve sjogurtomi medom

Sušene šljive,marelice ilješnici Banana

Puding od riže(sutlijaš) skupinama

Maline i ribizle

Integralni keks

Jogurt

Uzljevak odtikve smileramom

Puding od vanilije sborovnicama

Sok od naranče

R u č ak

PiletinaKuhanamrkva ibrokula,riža

Salata odcvekle

Grah/

leća

Integralno pecivo

Salata odkupusa

Tjestenina smljevenomjunetinom iparadajzsosom

Crvenapečenapaprika

Janjetina

Grašak iintegralna riža

Dinstana ilipečena riba

Kuhanikrompir Blitva/špinat Salata odcrvenog kupusa

Rižoto sašampinjonima

Raštika smaslinovimuljemSok od naranče

Puretina

Pire od bundeve

Kelj

Už i n a

Integralnikrekeri snamazomod mladogsira

Krastavac

Sendvič stunjevinom

Zelenapaprika

Grožđe ismokve

Hljeb s sirom

Kompot odsuhihsmokava

Integralnopecivo sputerom imedom

Puding od riže(sutlijaš) sgrožđicama

Kockicelubenice

Kockice dinje ilitrešnje

V e č er

a

Kukuruznepahuljice smlijekom

Heljdinapura smlijekom

Crna pogača

s puterom

Mlijeko

Frape odjagoda

Makaroni samljevenimmesom

Pečeni krompirsa sirom iparadajzom

Mahuna skrompirom iparadajzom

hljeb

Kivi Hljeb snamazom od sirai paprike

*varijacije u ponudi voća i povrća u zavisnosti od sezone

**između obroka ponuditi svježu vodu

Tabela 12: Primjer sed mičnog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta

Primjer sedmičnog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta

Kad god je moguće, dječiju ishranu treba planirati na sedmičnom, čak idvosedmičnom nivou, kako bi se omogućila raznovrsna ponuda i kako se

ne bi pretjerano ponavljale iste namirnice. Obratite pažnju da iz svakegrupe namirnica bude zastupljeno više vrsta.

Zajedno sa roditeljima djeteta osmislitesedmični jelovnik za dijete.



66

Razvijanje navika zdrave ishrane

U predškolskom uzrastu, veliki broj djece izbirljiv je kad je hrana u pitanju.Ovdje je navedeno nekoliko, u praksi i istraživanjima, najuspješnijih metoda za

ohrabrivanje unosa kvalitetne hrane:

• Davanje ličnog primjera. Dadilja jede zajedno s djetetom. Na ovajnačin stvara se prijatna, društvena atmosfera tokom obroka. Djeca seuče da uživaju u hrani, da dobro žvaču, i da jedu u miru. Djeca tokomobroka imaju priliku da od odgajatelja uče dobre manire ponašanja zastolom, te da jedu hranu koju jedu i odgajatelji.

• Način serviranja obroka. Istraživanja su pokazala da mala djeca

preferiraju da im svaka namirnica u tanjiru bude servirana odvojeno.Posebno vole grupisanje hrane po bojama, te jedu jednu grupicunakon druge, rijetko miješajući. Za razliku od toga, odrasli jedu

kombinacije ukusa, te su nam na meniju česte kalje, gulaši, sataraši,rižota i sl. Ako djeca ne prihvataju ovako pripremljene obroke (meso ipovrće kuhano zajedno, u saftu) pokušajte pripremiti povrće na pari,odvojeno, i servirati ga kao na slikama u prilogu. Upravo se ovajmetod pokazao kao uspješan u poboljšanju unosa povrća kod djece.Pritom se pripremom povrća na pari sačuva i najveći procenathranjljivih sastojaka koji se dugotrajnim kuhanjem u vodi, tepodgrijavenjem, gube.

• Ako dijete jednom odbijehranu, sačekati par dana paponuditi ponovo. Istraživanjapokazuju da djeca prihvatajunove namirnice ako im seponudi 8-12 puta.

•

Uključite dijete u pripremuobroka (npr. da pravi šejk od

voća, lice od voća i povrća),serviranje obroka

• Tokom jela, govorite im zaštoje neka hrana dobra, npr.:„Zeko jede mrkvicu pa imajake zube i dobar vid...“Iskoristite priliku i da ih učitebrojati, prepoznavati boje ioblike (npr. „K oliko bobagraška imamo u tanjiru?“,„Kog oblika je jabuka?“,„Koje boje je brokula?“...)

• Djeca će lakše prihvatiti

novu hranu kad su gladna i

nakon igre, pokušajte u

parku.

• Djeca slijede primjer

vršnjaka. Ako drugo dijete uparku jede jabuku, i vaš ćemališan radije probati (ovo se

nažalost odnosi i na lošenavike!)

Djecu nikada ne trebanagrađivati slatkišima, niti

ucijenjivati hranom

Npr. „ako ne pojedeš obroknećeš se igrati/ići upark/drugo“ jer se tako djecistvara averzija ka dobroj i još

veća želja za lošom hranom.Nagrade u vidu verbalnepohvale ili naljepnice u viduzvjezdice ili sl. predstavljajudobru praksu.

U predškolskom uzrastu, veliki broj djece izbirljiv je kad je hrana u pitanju.Ovdje je navedeno nekoliko, u praksi i istraživanjima, najuspješnijih metoda za

ohrabrivanje unosa kvalitetne hrane:



67

Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane

Pravilna nabavka, priprema, čuvanje i podgrijavanje hrane neophodni sukako bismo osigurali da je hrana koju jedemo zdravstveno i higijenskiispravna, tj. da ne sadrži patogene organizme koji mogu uzrokovatitrovanje hranom.

Dječiji organizam posebno je osjetljiv na kontaminante iz hrane, tereaguje burnije no organizam odrasle osobe.

Ovdje navodimo nekoliko osnovnih uputa kojih se treba pridržavati kodrukovanja hranom.

Nabavka, priprema, higijena hrane

• Kada kupujete, uvijek obratite pažnju na rokupotrebe

• Kvarljive namirnice ne smiju stajati izvanfrižidera više od 2 sata (ovo uključuje i periodnabavke)

• Mljeveno meso brzo oksidira. Poželjno ga jetermički obraditi u roku od 30 min po mljevenju(uvijek tražite da samelju pred vama)

• Prije nego pristupimo pripremi obroka, trebaoprati ruke sapunom i toplom vodom 20 sekundi.Ruke je potrebno dobro oprati i svaki put nakon

obrade mesa, ribe i jaja, nakon doticanja nosa,usta, rupčića za nos, kašljanja, kihanja, odlaska utoalet i sl.

• Vrlo je važno koristiti odvojene daske i noževe zarezanje:

– mesa i ribe, od daski na kojima se režu: – voće i povrće – sir – hljeb

• Sirovo meso, riba i jaja mogu sadržavati brojnebakterije koje se uništavaju termičkom obradom – zato ne trebaju doći u kontakt sa sirovomhranom (npr. salatom)

•

Nakon obrade navedenih sirovina, odmah operiteruke i pribor, pultove dobro očistite.

• Naučite dijete da opete ruke sapunom i toplom vodom prije svakog obroka

• Jaja, piletina i riba moraju biti dobro skuhani. Jajene smije biti ‘živo’, piletina i riba ne smiju bitiružičaste boje u sredini.

Čuvanje i podgrijavanje

• Hranu uvijek dobro zaštitite odmuha – ne ostavljajte jenepokrivenu

• Termički obrađeno jelo brzoohladite na sobnu temperaturu iostatke ostavite u frižider

• Prije ponovne konzumacije hranuizvadite, brzo podgrijte tako da jedovedete do tačke vrenja (i usredini)

• Podgrijte samo onoliko koliko ćete

pojesti (ne podgrijavati u višenavrata)

• Meso i mesne supe se mogu držatiu frižideru i podgrijati u roku od 3-4 dana

• Meso i mesne supe se moguzamrznuti (kocke za led!)

• Ne jedite sutradan/nepodgrijavajte: krompir, morskeplodove, špinat, gljive, većinuzelenog lisnatog povrća (izuzevkupusa)

•

Odmrznuta hrana ne smije seponovo zamrzavati (izuzev ako jebila sirova, a sad skuhana)



68

Ishrana djeteta tokom stanja bolesti

Ovdje su date preporuke za prevenciju i „prvu pomoć“ kod nekih zdravstvenih stanja. Ako stanje potraje, obratite sepedijatru.

•

Zatvor/konstipacija (3+ dana bez stolice, grči se, napinje, mala količina, tvrda, često tamna) Ponudite:

• k uhane borovnice, s malo šećera

• k ompot od suhih šljiva• s vježu krušku, bez kore• špinat• zrelu marelicu, breskvu ili kompot od ovog voća

• puno tečne hrane (kompot, sok, supa, čaj, medovina), vlakana (zrelo voće i povrće, kompot), dodajtemasnoću (maslinovo ulje)

Proljev (6 stolica dnevno (osim kod dojenčadi), tečna, kiselog mirisa/pokvareno jaje, svijetla) Ponudite:

• k uhani krompir i mrkvu s malo soli, bez masnoće• rižu raskuhati, davati rižinu sluz

• t vrda banana• čaj od šipka, nezaslađen• pečena jabuka• jogurt• mnogo tečnosti. Nadoknaditi elektrolite! •

Prilikom opasnosti od dehidracije kod male djece izbjegavati: agrume, lisnato povrće, masnoće

Prehlada (prevencija i tretman)

• cink: mesne supice, meso, riba, jaja, leća, zeleno povrće, mahunarke

• vitamin A: meso, riba, jaja, zeleno povrće, narančasto povrće i voće, džigerica

• vitamin C: citrusno voće, paprika, krompir u ljusci, jagode, brokula, kupus, brusnica

• selen: orašasti plodovi• fitokemikali: razno povrće i voće (posebice bijeli luk) • masnoća (kod astenične djece): za pluća -puter, mesna supa

•

začini: cimet,đumbir, kurkuma • probiotici: jogurt, kefir • med



69

Literatura

• Aud Sonders, S. (2004). Giggle Time – Establishing the Social Connection. London: Jessica Kingsley Publishers. •

Bala, G. (2006) Fizička aktivnost djevojčica i dječaka predškolskog uzrasta. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture• Bašić, J., Žižak, A., Koller- Trbović, N. (ur.) (1998). Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Alinea. • Baumrind, D. (1991). The influenc of parenting style on adolescent competence and substance use. Journal of Early

Adolescence, 11, str. 56-95. • Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. • Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija: Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga

• Caroline Walker Trust (2006). Eating Well for Under 5's in Child Care, Practical and Nutritional Guidelines, SecondEdition. Herts: The Caroline Walker Trust.

•

Caroline Walker Trust (2011a). Eating Well First Year of Life, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust.

• Caroline Walker Trust (2011b). Eating Well for Children 1-4 years, Practical Guide. Herts: The Caroline Walk er Trust.

• Children’s Food Trust (2011c). Voluntary Food and Drink Guidelines for Early Years Settings in England – A PracticalGuide. Sheffield: Children’s Food Trust.

•

Čudina-Obradović, M. (2008). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga. •

Diamond, M. i Hopson, J. (2002). Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta odrođenja do adolescencije. Lekenik: Ostvarenje.

•

Doctorndtv.Com (2008). Child Development: Your Questions Answered. Byword Books Private Limited. • Downling, M. (2010). Young Children's Personal, Social & Emotional Development, 3rd edition. London: SAGE Publications

Ltd.

• Duran, M. (2001). Dijete i igra, 2. prošireno izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap. • Findak, V. (1994) Tjelesni i zdravstveni odgoj u predškolskim ustanovama. Zagreb: Školska knjiga•

Frenvik, E. (2001). Nega majke i djeteta. Novi Sad: Mladinska Knjiga

• Fridrih, T. (1966). Psihologija djeteta. Beograd: Naučna Kniga

• Gičević S. (2011). Jesti i rasti zdravo u vrtiću (uzrast 2 do 6 godina), praktične upute za predškolske ustanove. Sarajevo: Agencija Echoes.

•

Grupa autora (1999) Igre djece predškolskog uzrasta. Zagreb: Školska knjiga. •

Grupa autora (2005). Trening hraniteljskih porodica,priručnik za voditelje treninga. Sarajevo: Save The Children UK • Hudina, B., Koller- Trbović, N., Bašić, J., Žižak, A. (2005). Integralna metoda – Priručnik za odgajatelje i stručne saradnike

predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea. • Jalongo, M. R. (2004). Young Children and Picture Books. Washington, DC: National Association for the Education of

Young Children

• Kalaš, Dž, Čelebičić, I., Barudžija, M., Jašarbašić, E., Jerković, A. (2008). Priručnik za odrasle: Nemoj mi omagati, nauči me dasebi pomognem: i nenasilje se uči. Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije.

• Korać, D. (1990), Pedijatrija, Beograd: Medicinska knjiga. • Kurtović E. (2005) Priručnik za trenere,priručnik za pripremu i vođenje treninga . Mozaik fondacija za razvoj zajednice

•

Lafortune, D. (2012). Building Strong and Healthy Relat ionships. Bloomington: iUniverse

• Maccoby, E.E. i Martin, J.A. (1983). Socialization in the context of the family: Parent -child interaction. U: Mussen, P.H.i Hetherington, E. M. (ur.), Handbook of child psychology: Vol. 4. Soialization, personality, and social development. New York:

Wiley, str. 1-101. • Mardešić, D. i saradnici (2003), Pedijatrija, Zagreb: Školska knjiga. •

Miller, B. (2005). Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima. Sarajevo: Alegro D.O.O

• Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (2012). Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta uFBiH.

• Nelson, S.A. (1980). Factors influencing Young Children's Use of Motives and Outcomes as Moral Criteria. ChildDevelopment, 51, str. 823-829.

• Pašalić Kreso, A. (2012). Koordinate obiteljskog odgoja: Prilog sistemskom razumihevanju obitelji i obiteljskog odgoja. Sarajevo:Filozofski fakultet.

• Raboteg -Šarić, Z., Merkaš, M., Majić, M. (2011). Nada i optimizam adolescenata u odnosu na roditeljski odgojni stil. Napredak 152 ( 3-4), str. 373-388.

•

Rajović, R. (2010). IQ djeteta – briga roditelja. Zagreb: Hrvatska Mensa. • Ross, V. Marshall,M. Haith, S. Miller, A. (1998). Dječija Psihologija. Zagreb: Naklada Slap

• Schulz von Thun, F. (2008). Kako međusobno razgovaramo 1: Smetnje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita. • Thomson, J. (2002). Zdravo djetinjstvo- praktični vodič za odgoj djece u prvih sedam godina. Zagreb: ABC naklada.



70

•

Vuković, G. (2012), Dječije zarazne bolesti, Roditelj , 14/15, 2012, str. 38 – 40. • Vuković, G. (2013), Šta je upala pluća ?, Nutricija , br. 2, 2013, str. 16-17. • Vuković, G. i saradnici (1986), Dg i prevencija oboljenja uzrokovanih poremećajem me-tabolizma, XIX Pedijatrijski

dani BiH. • Vuković, G. i saradnici (1986), Ishrana dojenčeta s manjom porođajnom težinom, XIX Peijatrijski dani BiH. •

Vuković, G. i saradnici (1986), Postupak reanimacije djece sa iznenadnim zatajivanjem kardiovaskularnog sistema, XIX

Pedijatrijski dani BiH. • Vuković, G. i saradnici (1988), Tretman teških trovanja kod djece, XX Pedijatrijski dani BiH. • Vuković, G. i saradnici (1988), Učestalost respiratornih infekcija u predškolskim ustanovama, XX Pedijatrijski dani

BiH. • Vuković, G. i saradnici (2003), Naša iskustva u vakcinaciji Infanrix acelularnom vakci-nom protiv difterije, tetanusa,

pertusisa, V međunarodni simpozijum o programima imu-nizacije, Neum, 2003. •

Vuković, G.i saradnici (1986), Bronhopneumonija izazvana mikoplazmom pneumonije, XX Pedijatrijski dani Srbije.

Internet stranice

• http://fnic.nal.usda.gov/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.)

•

http://wholesomebabyfood.momtastic.com/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.) • http://www.mrprintables.com

•

http://belladia.typepad.com/crafty_crow/ (posljednja posjeta 14.04.2013.) • http://www.skrabalica.com/ (posljednja posjeta 14.04.2013.)



71

PRILOZI



72

OBRAZAC ZA BILJEŽENJE ZAPAŽANJA DADILJE O DJETETU

Ime djeteta

Dob

Informacije koje daju roditeljio djetetu

Zahtjevi roditelja

Moja zapažanja Prvi susret

Ritam djeteta

Navike

Ritam ishrane

Ritam dana

Voli da

Ne voli da

Najradije se igra sa

Ne voli da se igra sa

Voli da bude u društvu sa

Ne voli da bude u društvu

Pribilješke za razgovor saroditeljima

Moj plan aktivnosti sa djetetom



73

SLIKE PRIČALICE



74

Presavini papir po iscrtanim linijama i zatim izreži po punim linijama. Izravnaj izrezani papir .

IZREZIVANJE LIKOVA IZ PAPIRA Presavini papir po iscrtanim linijama izatim izreži po punim linijama.

Izravnaj izrezani papir .



75

PRIDRUŽI LIKOVE



76

Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece

Namirnica/vrsta hrane 6-12 m 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Med ×

Sol ×

Začini (općenito) ×

Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili rižino mlijeko ×

Orašasti plodovi ×

Jetra ×

Nepasterizirani sirevi, sirevi s plijesni × × × ×

Napici s dodatkom šećera × × × × × × ×

Gazirani napici × × × × × × ×

Napici i jela s dodatkom vještačkih zaslađivača × × × × × × ×

Gotovi obroci (zaleđeni ili konzervirani) × × × × × × ×

Hrana i napici koji sadrže sljedeće dodatke: E102, E104,E110, E122, E124, E129 ILI E211. Ovi dodaci moguuzrokovati hiperaktivnost kod djece.

× × × × ×

Pojačivači ukusa npr. mononatrijev glutamat E621 × × × × × × ×

Hrana za odrasle (light proizvodi, za snižavanjeholesterola, bez šećera, pojačani vitaminima)

× × × × × × ×

Vitaminski napici u prahu × × × ×

Plodovi mora × ×

Gljive × ×

Suhomesnati proizvodi i procesirane namirnice npr.sudžuka, salama, hrenovka, pršuta/suho meso

× × × × × × ×

Smoki, čips, crisps × × × × × × ×

Tvrde i gumene bombone × × × × × × ×

Domaća majoneza i drugi namazi s svježim jajima × × × × × × ×

Tvrde vrste margarina × × × × × × ×

(prema FMON F BiH, 2012)



77

Okvirna tablica uvođenja dohrane*

Grupe namirnica Preporučene vrste namirnica

Mlijeko i mliječniproizvodi

Majčino mlijeko, adaptirano mlijeko Priprema mliječnih obroka također se preporučuje smajčinim ili adaptiranim mlijekom za dojenčad. Od navršenog 8. mjeseca života u

jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svježeg pasteriziranog sira, vrhnja ifermentiranih mliječnih napitaka s ≥ 3,5% m.m. Izbjegavati slatko kravlje, sojino, rižino ikozje mlijeko.

Meso

Preporučuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navršenog 7.mjeseca života može se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina nepreporučuju se prije navršene godine dana života dojenčeta, dok se povremeno iza 10.mjeseca života može u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporučuju se suhomesnatiproizvodi, naresci, paštete i hrenovke. Meso može biti dinstano ili kuhano.

Riba Od navršenog 8. mjeseca života bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana.

Jaja Nakon navršenog 8. mjeseca života dojenčeta moguća upotreba žumanjka jaja kokoši, aliisključivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, ako u porodici nema istorije alergije, može se uvesti

postepeno od 8 mjeseci.

Žitarice i proizvodi odžitarica

Hljeb i drugi proizvodi od žitarica (proso, ječam, zob, raž, kukuruz, riža) u različitimoblicima (brašno, palenta, žitne pahuljice, dojenački müesli i sl.) mogu se koristiti zapripremu mliječno-žitnih, voćno-žitnih kašica ili priloga. Proizvode koji sadrže pšeničnobrašno uvesti tek sa 12 mjeseci.

Krompir Krompir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pržen.

Voće

Preporučuje se svježe /sezonsko voće, prirodni sokovi od voća razblaženi s vodom, bezšećera, kompoti od kuhanog voća, te gotove industrijski pripremljene voćne kašice i

voćni sokovi za dojenčad.

Povrće

Preporučuje se sezonsko, svježe i termički pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari)povrće. Kupus, kelj i prokulice, mahune, leća, grah i grašak mogu se uvesti od navršenih

10 mjeseci (U slučaju nadimanja, dati čaj od komorača).

Ulja i hrana s većimsadržajem masti

Za pripremu obroka preporučuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i odkukuruznih klica), a može se koristiti i maslac.Ne preporučuje se upotreba margarina,niti pržena hrana.

Voda Ponuditi više puta dnevno u malim količinama, posebice kada je vruće.

aj Nezaslađeni čaj od šipka, kamilice, komorača.

*Preporuke se često mijenjaju, te ne postoje stroga pravila, izuzev da djeca kod kojih postoji rizik od alergijaproizvode koji sadrže pšenicu, orašaste plodove, bobičasto voće, ribu, soju, med i agrume trebaju početi jesti sodgodom (u konsultaciji s pedijatrom).



78

Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica

Vrsta hrane Koliko često uključiti ujelovnik?

Dobre opcije Napomene

krobastenamirnice:pecivo, riža,

tjestenina,krompir,žitarice

Hrana iz ove grupe trebabiti servirana u okvirusvakog obroka, a može se

ponuditi i za užinu (uzpovrće, naprimjer) Hrana iz ove grupe trebasačinjavati trećinu ukupnehrane na dječjem jelovniku.

Zobena kaša, pura, bijeli iintegralni makaroni, bijela iintegralna riža.

Sve vrste hljeba: integralni,polubijeli, bijeli. Pahuljice za doručak: birajteone bez puno šećera i soli.Zobene pahuljice, napuhanazrna pšenice bez karamela, ilinapuhana zrna riže.

Izbjegavajte pržene krompiriće,čips.

Izbjegavajte preslatke pahuljice(više od 10g šećera na 100gobroka)

Voće Ponudite različite vrste voćai povrća uz svaki obrok. Dnevno dajte: 1-2 vrste

voća i 2-3 vrste povrća. Pokušajte ne ponavljati svaki dan isto, ali ipak prije

svega nuditi ono što jesezonsko.

Sve vrste svježeg i smrznutog voća i povrća, te domaćih kompota. Primjeri: brokula, buranija, mrkva, kupus, karfiol, cvekla, grašak,špinat, kelj. Salatno povrće: paradajz, svježa paprika, zelena salata, krastavac,svježa mrkva, cvekla.

Voće: jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, grožđe, naranča,

mandarina, dinja, lubenica, bobičasto voće, nar, kivi.

Suho voće: grožđice, marelice, datule, suhe šljivesuhe smokve. Voće u kompotu, s cimetom, vanilin-šećerom. Izbjegavajte konzervirano voće i povrće, jer sadrži konzervanse, te

visok procenat soli i šećera.Ne prekuhavajte povrće, nemojte ga guliti i rezati te ostavljati dastoji na zraku ili u vodi, niti kuhati ranije pa onda podgrijavati –ovako se gube vitamini, a kod pojedinih vrsta dolazi do oksidacije iispuštanja toksina.

Ako je voće previše kiselo, možete dodati malo šećera.

Povrće

Mlijeko imliječniproizvodi (sir,jogurt i sl.)

Hrana iz ove grupe treba senaći na jelovniku 2-3 putadnevno.

Mlijeko – djeca uzrasta 2-6mogu piti polumasno mlijeko(2.8%), ako imaju dobarapetit. Djeca s slabimapetitom i dalje trebaju pitipunomasno mlijeko (3.2%) Sir – mladi sir od kuhanogmlijeka, žuti sir

Jogurt, ajran, mileram, sirninamaz

Izbjegavajte nepasteriziranomlijeko i sireve, slane sireve,mlijeko s dodatkom šećera(karamelizirano mlijeko) Izbjegavajte voćne jogurte s

visokim postotkom šećera (15g na100g obroka) Možete jogurt pomiješati sasvježim voćem

Možete pomiješati jogurt s vodom idobiti tečni napitak (ajran)

Meso, riba imahunarke

Glavni obrok (ručak) uvijektreba sadržati hranu iz ovegrupe. Hrana iz ove grupebogata je željezom pa semože ponuditi i tokomužine (npr. krema od

tunjevine ili sardine usendviču)

Meso- sve vrste mesa, npr.teletina, junetina, janjetina,piletina, puretina Bijela riba- oslić, šanpjer Masna riba- sardina, skuša,pastrmka, losos.

Konzervirana tuna ne spadau masnu ribu, ali je dobarizvor nutrijenata.

Jaja- kuhana, kajgana Mahunarke – grah, grašak,leća, slanutak

Alternative mesu – soja, tofu

Izbjegavajte pohovano ili prženomeso, suhomesnate proizvode,namaze od mesa, salame, viršle,kobasice, konzervirano meso,mljeveno meso pripremljeno(čevapčići, pljeskavice i sl.)

Izbjegavajte riblje štapiće,zamrznutu paniranu ribu. Obratite pažnju da je riba bezkostiju.

Jaja trebaju biti tvrdo kuhana.



79



Documents

Prirucnik_dadilje_nahla