PRIRUČNIK ZA ZDRAV ŽIVOT 2 - Naslovnica - PETICA · Je li san važan za zdrav dan? 38-44. Statut Zdravigrada ili što svaki počasni stanovnik mora znati! Draga djeco, uspješnim

BROŠURA ZA TREĆI RAZRED

PRIRUČNIK ZA ZDRAV ŽIVOT

2

IZDAVAČ:

Hrvatski liječnički zbor Šubićeva 9, 10000 Zagreb

PREDSJEDNIK HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA:

Prof. dr. sc. Željko Krznarić

AUTORI:

Sara Cobal, mag. nutr. Hrvatski liječnički zborDoc. dr. sc. Darija Vranešić Bender Klinički bolnički centar Zagreb i Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora

Dr. sc. Danijel Jurakić Kineziološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuDoc. dr. sc. Marija Rakovac Kineziološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuDr. sc. Sanja Šalaj Kineziološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuAna Žnidarec Čučković, prof. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

STRUČNA SURADNICA:

Suzana Krznarić učiteljica razredne nastave, OŠ F. Galovića

VIZUALNI IDENTITET PROJEKTA:

Kuharić Matoš

GRAFIČKI DIZAJN:

Studio 2M

ILUSTRACIJE:

Kuharić Matoš, Thinkstock

LEKTURA:

Ljiljana Buljan

TISAK:

Printera

GODINA IZDANJA:

2015.

ISBN 978-953-7959-40-1

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000914230.

BROŠURA ZA TREĆI RAZRED

PRIRUČNIK ZA ZDRAV ŽIVOT

2

Sadržaj

Zašto je hrana hranjiva?

8-15

Statut Zdravigrada

3

Upoznajmo novog prijatelja iz Zdravigrada

4-7

Po čemu razlikujemo

hranu?16-21

Zašto je voda izvor

života?22-27

Igrom do zdravlja28-37

Je li san važan za

zdrav dan?38-44

Statut Zdravigradaili što svaki počasni stanovnik mora znati!Draga djeco, uspješnim završetkom drugog razreda i programa PETICA – igrom do zdravlja, izuzetno ste razveselili Njumi i Njamija, kao i sve stanovnike Zdravigrada. Postali ste počasni građani Zdravigrada, a takav status nosi i određene obaveze i odgovornosti. U Statutu Zdravigrada saznajte pravila ponašanja i ponosno promičite vrijednosti zdravog življenja.

Statut Zdravigrada1. Gradonačelnik Zdravigrada, zajedno

s Njumi i Njamijem te ostalim građanima Zdravigrada, odlučuje o tome tko može postati počasni građanin i što on/ona mora znati.

2. U Zdravigradu mogu boraviti njegovi stanovnici i počasni građani koji su za to primili diplomu. Zadatak svakog stanovnika je isticati važnost 5 zdravih navika i zdravog tanjura.

3. Svi stanovnici moraju pomagati jedni drugima, a počasni građani trebali bi znati da Zdravigrad čine ove četvrti: Žitnjak, Donja Povrtnica, Gornja Voćnica, Mlijekomerec, Mastimir, Mesnodol, Ribnica i Slatkogorica.

4. Zdravigrad je izvor kristalno čiste vode koji svi stanovnici brižno čuvaju. Grad je s jedne strane omeđen morem, a s druge velikim jezerom bogatim ribicama. Voda je dragocjena te je u svakom smislu izvor života.

5. U Zdravigradu svi stanovnici brinu o čistoći. Izuzetno je važno paziti na razvrstavanje te recikliranje

otpada. Stanovnici Zdravigrada su umjereni u hrani i nastoje ne bacati hranu.

6. Svakog dana svi stanovnici Zdravigrada obavezno provode sat vremena vježbajući. Neki rade, obrađuju vrtove i polja, neki plivaju u moru ili jezeru, a djeca se igraju. Kao počasni građanin, i ti bi trebao svakodnevno vježbati barem sat vremena.

7. Djeca, stanovnici Zdravigrada, ne idu kasno na počinak. Znaju da je san važan za zdravlje. Pridruži im se i osiguraj si barem 10 sati kvalitetnog sna.

8. Stanovnici Zdravigrada obavezno prije počinka peru zube. Ako netko ima pokvaren zub, više nema dopuštenje za ulazak u Slatkogoricu. To pravilo vrijedi i za počasne građane.

9. Himna Zdravigrada je pjesma koju su skladali Njumi i Njami, a zove se PETICA – igrom do zdravlja.

10. Dan Zdravigrada, koji slavimo svi zajedno i kada primamo nove počasne građane, je 16. listopada.

3

Tko je Vodenko? Njumi i Njami će vam predstaviti novog prijatelja. Pomognite im da Vodenku otkriju tajnu kako se zdravo hraniti, živjeti i rasti. Nadopuni riječi koje nedostaju i upoznaj Vodenka.

Njumi i Njami imaju novog prijatelja. I on je stanovnik Zdravigrada. Njegovo ime je Vodenko i tu je da nas podsjeti kako je važno piti vodu i čuvati sve izvore vode jer voda je izvor života. Vodenko se obožava družiti sa svim stanovnicima Zdravigrada.

Igrajući se u Zdravigradu, Njumi, Njami i Vodenko odlučili su se malo odmoriti nakon bacanja frizbija, plesanja i igranja školice. Dok su se odmarali, Vodenko je još jednom pokušao riješiti zagonetku koja ga dugo muči.

Vodenko: Njumi, Njami kako to da ste tako zdravi? Jeste li uvijek jeli šarene namirnice?

Njami: Nismo, Vodenko. Dok smo bili mali, jeli smo jako malo povrća i voća, nismo doručkovali jer smo bili preumorni da bismo se ranije probudili i onda nam se nije dalo ni igrati u prirodi.

Njumi: Da, nismo pili ni dovoljno vode.

Vodenko: Stvarno? Pa što se dogodilo da ste promijenili prehrambene navike?

Njami: Jednog dana, na svu sreću, bili smo u Gornjoj Voćnici s tetama Jagodom i Višnjom. Vidjele su da smo jako umorni i da baš nemamo dovoljno energije za igru. Ja sam se osjećao loše, nekako gladno i slabo, pa sam se požalilo Jagodi i Višnji. Kada su shvatile što se događa, brzo su pozvale Keljka i Brokulića iz Donje Povrtnice.

Njumi: Brzo su se okupili i rekli da nam moraju priopćiti nekoliko vrlo važnih stvari. Brokulić nam je rekao kako mora s nama podijeliti tajne Zdravigrada i da svaki pravi

Upoznajmo novog

prijatelja iz Zdravigrada

stanovnik ovoga grada to mora znati!

Vodenko: Tajne? Koje tajne?

Njami: Brokulić nam je rekao kako uvijek ima energije jer ide na vrijeme spavati. Onda mu nije problem ustati ujutro na vrijeme. Nakon što mi je to rekao, shvatio sam kako je rješenje mojih problema, zapravo, vrlo jednostavno.

Njumi: Da, onda su došle tete Višnja i Jagoda i objasnile nam kako ne smijemo preskakati – prvi jutarnji obrok. Odlučile su nam pomoći tako što su nam odmah idući dan, u dogovoru s Jogurtićem i Pahuljicom, pripremile fini . Tada sam odlučila da više neću zajutrak.

Vodenko: Žitarice s jogurtom i svježem voćem? Njamiiiiii. Jako mi se sviđaju zdravi, šareni obroci kao vaš zajutrak.

Njami: Da, Vodenko, ali ti najbolje znaš koliko je važno da svakog dana unesemo i dovoljno tekućine. čaša vode idealno je za naše tijelo jer se ono sastoji od 60 posto vode. Keljko nam je objasnio da za dobivanje snage, pamćenje i dobar razvoj svakog dana treba pojesti i porcije voća te porcije povrća.

Njumi: Dok smo pričali s prijateljima, pridružio nam se

5

Srdelić, koji nas je pitao jesmo li dovoljno aktivni? Onda smo shvatili da smo imali loše navike i da zato nismo imali dovoljno snage za igru. Kako nam je Srdelić rekao: „Svaka prava riba barem se giba.“

Njami: Srdelić nam je još pričao i kako obožava kada mu je cijelo tijelo okruženo vodom. On je živ zahvaljujući vodi. Voda je za život jednako važna nama kao i svim stanovnicima Ribnice, ali ti to znaš najbolje.

Vodenko: Da, slažem se! Svaki dan moramo piti dovoljno vode, pogotovo ako se puno igramo.

Njami: Vodenko, otkad su nam stanovnici otkrili tajne Zdravigrada, Njumi i ja pazimo da ih se pridržavamo svakog dana kako bismo bili zdravi, veseli i snažni. Sada nismo gladni, imamo puno snage za igranje i osjećamo se za pet!

Njumi: Ali, Vodenko, znaš što? Svi stanovnici Zdravigrada žele pomoći onima koji ne znaju te tajne. One su jako važne za zdravlje i zato je u redu podijeliti ih s drugima. Inače jako dobro čuvamo tuđe tajne!

Vodenko: Baš mi je drago da ste podijelili to i sa mnom. Ja, kao kap vode, znam da je uravnotežena prehrana iz zdravog tanjura jako važna. Uostalom, Zdrav Tanjur je moj najbolji prijatelj jer smo često zajedno na stolu. On pazi da je prehrana što raznovrsnija te da su uključene namirnice iz svih četvrti Zdravigrada, a ja uvijek donosim pregršt svježih i čistih kapljica koje djeca obožavaju .

Njami: Nema boljeg od šarenog tanjura i čaše svježe vode.

Njumi: Dečki, ajmo se igrati još malo. 60 minuta dnevno mi je premalo. Želim se još zabavljati s vama u prirodi. Dovoljno smo se odmarali. Frizbi i školica nas čekaju!

Svi vi koji sada znate naše tajne, smijete ih odati prijateljima, ali samo

zato što su važne za zdravlje. Osjećaj se za i pridržavaj se naših 5 tajni!

Ne zaboravi, što to bolje!

ODGOVORI: zajutrak, zajutrak, preskakati, Pet do sedam, dvije, tri, 60 minuta, piti, pet, šarenije

7

Zašto je hrana hranjiva?Njami i Njumi naučili su nas kako je važno pratiti 5 zdravih navika, a ne smijemo zaboraviti ni na važnost što šarenijeg tanjura.

Svi već znamo što sadrži zdrav tanjur, ali što se, zapravo, nalazi u svakoj našoj namirnici?

Odgovor je: hranjivi sastojci. Zahvaljujući njima smo snažni, imamo energije za rješavanje zadataka i možemo lakše učiti.

Jeste li znali da u

mlijeku ima ugljikohidrata?

Što su ugljikohidrati?Ugljikohidrati nam daju energiju i jako su važni za mozak. Zahvaljujući njima možemo bolje učiti, pamtiti i rješavati zadatke u školi.

Ugljikohidrati se uglavnom nalaze u namirnicama biljnog porijekla.

Ugljikohidrati se nalaze u:· tjestenini, kruhu, pecivu, žitnim pahuljicama· jagodama, bananama, malinama, narančama· brokuli, zelenoj salati, špinatu te patlidžanima

Kako se zovu ti hranjivi sastojci?· UGLJIKOHIDRATI

· PROTEINI

· MASTI

· VITAMINI

· MINERALI

Znate li koji je drugi naziv za proteine? Bjelančevine!


Jeste li znali da se masti nalaze u

sjemenkama lana ili suncokreta?

Što su proteini?Proteini nam daju energiju i izgrađuju svaki dio našeg tijela. Zbog toga su jako važni. Izgrađuju mišiće zahvaljujući kojima možemo hodati, trčati, plesati ili se baviti drugim sportovima.

Proteini se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog porijekla:· mlijeku, jogurtu, siru, sirnom namazu· različitim vrstama mesa, ribi, jajima· orašastim plodovima (bademi, orasi) te sjemenkama bundeve, lana ili suncokreta

Iznimka koja potvrđuje praviloProteine možemo pronaći i u grahoricama: grašku, grahu, soji, slanutku...

Što su masti?Njumi i Njami već su nas upoznali s mastima. Svi znamo da masti daju dvostruko više energije nego ugljikohidrati i proteini. Jako su važne za cijelo tijelo jer „podmazuju“ naš rast i razvoj. Masti štite naše tijelo. Stvaraju male jastučiće po tijelu u kojima se nalazi dodatna energija koju naše tijelo koristi kada mu je najpotrebnija.

Masti se nalaze u:· maslinovom, repičinom, suncokretovom ulju i u drugim uljima· margarinu i maslacu · orašastim plodovima (bademi, orasi, lješnjaci)

Iznimka koja potvrđuje praviloMasti možemo pronaći i u mesu i ribi.

9

Sigurno ste čuli i za ŽELJEZO i KALCIJ? To su samo neki od minerala koji se nalaze u krutom stanju u prirodi, pa od željeza gradimo kuće, mostove i pruge, dok se kalcij nalazi u stijenama. Vjerovali ili ne, ta dva minerala zastupljena su i u i u hrani koju jedemo. Kako izgrađuju prirodu, tako imaju i važnu ulogu u izgradnji našeg tijela. Primjerice kalcij je važan za kosti i zube.

Znate li što su vitamini i minerali?Vitamini i minerali jako su važni za zaštitu našeg tijela. Štite nas od virusa i bakterija kako se ne bismo razboljeli.

Vitamini i minerali nalaze se u svim namirnicama. Posebice u voću i povrću, ali i žitaricama i orašastim plodovima.

Jeste li znali da se vitamini zovu

poput slova abecede?

Jako je zanimljivo da postoji vitamin A, vitamini skupine B, jako važan vitamin C i brojni drugi.

Svaki od njih ima važnu ulogu u našem organizmu. Neki nam pomažu da dobro vidimo, drugi nas štite od bolesti, treći pak pomažu u razvoju kostiju. Vitamini su veseli i jako ih je lako zapamtiti.

Jeste li znali da se minerali nalaze u prirodi u raznim

oblicima?

ZAPAMTITE!

Bez vitamina i minerala ne bismo mogli živjeti!


Ugljikohidrati Proteini Masti Vitamini Minerali

Ljubičasti smoothie s bobicama

Sastojci:1 banana1/2 šalice jagoda1/4 šalice borovnica1/4 šalice malina1 žličica meda1/2 žličice cimeta1/2 šalice mlijeka1/2 šalice leda

1. ZADATAK

Pročitajte recept i sastojke razvrstajte u odgovarajuću grupu prema najvećoj količini sastojaka koje sadrže.

Primjer: Mlijeko sadrži najviše proteina i zato ga svrstavamo u grupu proteini.

Napomena: Kako biste znali koji vitamini i minerali se nalaze u Medenim keksićima i Ljubičastom smoothieu s bobicama pogledajte na strani 14 i 15!

Medeni keksići

Sastojci:2 šalice zobenih pahuljica

1/2 šalice integralnog brašna

1/2 šalice badema

1 jabuka2 žličice kakaa

1/2 šalice maslinovog ulja

11

1. Ja sam namirnica biljnog porijekla i sadržim većinom ugljikohidrate. Važno je svaki dan pojesti me ili nekog od mojih prijatelja iz Gornje Voćnice. Najdraža sam hrana majmunima, a mijenjam boju iz zelene u žutu, pa u smeđu.

Kada me pojedeš uneseš 90 kalorija.

Pogodi koja sam namirnica!

3. Ja sam namirnica biljnog porijekla. Potječem iz južne Amerike. Sadržim masnoće koje su važne za dobru funkciju mozga. Ljudi me vole grickati, a slonovi još više.

Kada pojedeš količinu koja stane u šaku, uneseš 180 kalorija.


2. Ja sam namirnica životinjskog porijekla. Jako sam važna za izgradnju mišića i kosti, a sadržim i važne vitamine i minerale, poput vitamina D i kalcija. Bijele sam boje.

Jednom šalicom uneseš 120 kalorija.


2. ZADATAK

Nakon što pročitaš kratki opis, pogodi koje su četiri tražene namirnice i nalijepi odgovarajuću naljepnicu.

Što su kalorije?Sad već znamo da svaka namirnica sadrži energiju, odnosno kalorije (skraćenica za kalorije je: kcal). Nekim namirnicama unosimo više, a nekim manje kalorija. Kako bismo mogli lakše pratiti koliko energije naše tijelo dobiva unosom hrane, koristimo naziv KALORIJA. Energiju koju dobijemo razgradnjom hrane koristimo za obavljanje različitih zadataka tijekom dana.

Kako dobivamo energiju za igranje?Hranu unosimo u usta. U ustima je usitnjavamo zubima i ona se miješa sa slinom radi lakšeg gutanja. Hrana se zatim probavlja u trbuhu. Tada dobivamo energiju koja nam je potrebna za učenje, pamćenje i igranje.

4. Ja sam namirnica biljnog porijekla, dugih listova. Volite me jer sam zelene boje i u sebi imam važne vitamine i minerale, poput vitamina K i A. Obožavam se družiti s ostalim prijateljima u Donjoj Povrtnici. Najdraža sam hrana Popaju!

Kada pojedeš jednu šalicu mojih skuhanih listova, uneseš 41 kaloriju!


3. ZADATAK

Što misliš koja namirnica ima više kalorija?

1.

2.

3.

a. b.ili

a. b.ili

a. b.ili

ODGOVORI: 1. b, 2. a, 3. a Zašto

je hrana hranjiva?

13

ZAPAMTITE!

Kalorije koje unesemo kroz obroke trebali bismo iskoristiti igranjem i tjelovježbom. Ako se ne igramo i ne vježbamo dovoljno, može doći do nakupljanja viška energije. Ta se energija pretvara u višak kilograma. Prekomjerna tjelesna masa (debljina) štetna je za zdravlje, a naše tijelo pamti kada se ne pridržavamo 5 zdravih navika!

Bskupine

Vitamini

• Zahvaljujući njima tijelo dobiva energiju

• Pomažu tijelu da pokreće mišiće kako bismo se mogli igrati

DVitamin

• Važan za snažne kosti i

zube

A • Čuva naše oči i pomaže da

bolje vidimo• Važan u borbi

protiv virusa

Vitamin

CVitamin

• Pomaže u zacjeljivanju rana• Bez njega bismo često bili bolesni

Vitaminska abeceda

ZAPAMTITE!

Iako se vitamini zovu po slovima abecede, ne postoje vitamini Ć, Č, DŽ, Đ, Š, Ž. J Imena vitamina su međunarodno priznata u svim zemljama i zato se koriste slova dostupna u svim stranim jezicima.

4. ZADATAK

Njami i Njumi pripremili su jedan fini napitak smiješnog imena – Zelena bomba. Što misliš, koje sve vitamine možeš unijeti ako popiješ ovaj napitak? Koristeći Vitaminsku abecedu, otkrij koje vitamine možeš unijeti u tijelo te ih razvrstaj u tablicu.

EVitamin

• Štiti organe i kožu K

Vitamin

• Bez njega ne bismo mogli normalno živjeti – kada se

ozlijedimo, zahvaljujući njemu iz rane prestaje teći krv

Sastojci VitaminiMlijeko

Špinat

Naranča

Banana

Bademi

Zelena bomba

Sastojci:

2 šalice mlijeka

2 šalice špinata

1 šalica naranči

1 banana

2 žličice badema

1 žličica cimeta

1 žličica meda

15

Po čemu razlikujemo hranu?

Znate li što je potrebno da biste

bili zdravi?

Važno je slijediti 5 zdravih navika, ali je

važno da je tanjur bogat hranjivim sastojcima.

Nemojte zaboraviti da su hranjivi sastojci bez kojih

ne možemo: proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini

i minerali! Oni su važni za normalan rast i razvoj.

Znaš li i ti odabrati namirnice bogate

hranjivim sastojcima?


hranu?

DOBRE KALORIJE imaju namirnice kojima

unosimo različite hranjive sastojke, poput proteina,

ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala, ali i energiju. To

su: meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, šareno voće

i povrće te orašasti plodovi.

LOŠE KALORIJE imaju namirnice koje su siromašne hranjivim sastojcima. Takvim

namirnicama ćete uglavnom unijeti energiju, a vrlo malo hranjivih

sastojaka. Primjerice namirnice siromašne hranjivim tvarima, a

bogate lošim kalorijama su: slatkiši, kolači, različiti pekarski proizvodi te grickalice.

Naša OSJETILA pomažu nam pri razlikovanja hrane. Vidom razlikujemo oblike i boje hrane, njuhom njene mirise, okusom arome, opipom teksture, a i sluh nam pomaže raspoznati hranu – posebice onu hrskavu!

Zahvaljujući vidu, njuhu, okusu, sluhu i opipu možemo u potpunosti uživati u hrani. Njumi i Njami će ti pokazati zašto su naša osjetila toliko važna.

Kada jedemo namirnice unosimo kalorije. Međutim važno je zapamtiti da trebamo jesti što više namirnica s dobrim kalorijama.

Znate li što su to dobre, a što su to loše kalorije?

Mali kutak za detektive

Kako bi te Njumi i Njami naučili nešto više o osjetilima koristi obrazac 1 koji se nalazi na kraju brošure.

Isto tako važno je raspoznati koja to hrana sadrži više, a koja manje vrijednih, hranjivih sastojaka.

Postani detektiv i istraži s nama koje to namirnice trebamo uvijek jesti, a koje namirnice samo ponekad!

17

1. ZADATAK

Prikazane su slike deklaracija. Budi detektiv i otkrij što se to krije u svakom proizvodu.

Kako ćemo lakše prepoznati što se nalazi u hrani koju jedemo?

Kako bismo znali što unosimo u tijelo, na pakiranjima hrane i pića nalazi se DEKLARACIJA sastojaka i energetske vrijednosti namirnice. Na deklaraciji su navedeni sastojci koji se nalaze u hrani i piću. Sastojak koji je prvi naveden na deklaraciji najviše je zastupljen u namirnici, dok onaj koji je naveden posljednji ima najmanji udio u proizvodu.

Naziv proizvoda: Njamijev namaz 100g

Prosječna vrijednost u 100 g hrane:

Energetska vrijednost: 1009 kj/241 kcal

Masti: 20 god kojih zasićene masne kiseline 14,5 g

Ugljikohidrati: 2,5 god kojih šećeri 1,7 g

Bjelančevine: 6,3 g

Sol: 0,8 g

Zemlja porijekla: Zdravigrad

Najbolje upotrijebiti do: 20.5.2016.

Hrana kojom unosimo različite, vrijedne sastojke je hrana kojom unosimo dobre kalorije i trebamo je uvijek jesti, a namirnice kojima unosimo samo kalorije i koje su siromašne vrijednim sastojcima trebamo jesti ponekad.

ZAPAMTITE!

Možemo jesti svu hranu, samo je važno da unesene kalorije

iskoristimo u igri i sportu!

Odgovori na pitanja:

Zašto je deklaracija važna?Primjećuješ li nešto što se ponavlja na svim deklaracijama?Što sve sadrži proizvod?Čega ima najviše, a čega najmanje?Što bi još, osim deklaracije, trebalo biti napisano na nekom proizvodu, a da je važno za zdravlje?

2. ZADATAK

Njumi i Njami imaju zadatak za tebe! Osmisli zdrav proizvod. Nacrtaj proizvod, napiši sastojke tog proizvoda, kako bi ga koristio i onda popuni njegovu „osobnu iskaznicu“ – deklaraciju (brojevi mogu biti izmišljeni).

Ime proizvoda:

Energija:

Ugljikohidrati:

Bjelančevine:

Masti:

Sastojci proizvoda su:

Kada ga možemo jesti (u sklopu kojeg obroka):

Naziv proizvoda: Zdravigradski jogurt 150 g

Prosječna vrijednost u 100 g hrane:

Energetska vrijednost: 230kj/ 55kcal

Masti: 1,9 g

od kojih zasićene masne kiseline 1,3 g

Ugljikohidrati: 6,1 g

od kojih šećeri 6,1g

Bjelančevine: 3,9 g

Sol: 0,11 g

Kalcij: 180 mg

Zemlja porijekla: Zdravigrad

Najbolje upotrijebiti do: 31.7.2016.


hranu?

19

3. ZADATAK

Istraži koji od dva nacrtana jelovnika ima više namirnica s dobrim kalorijama?

a.

Zajutrak: Pecivo (70 g) s rajčicom (50 g) i kravljim sirom (30 g) začinjeno žličicom maslinovog ulja

Doručak: Narezana jabuka i naranča (100 g), grožđice (10 g) te žličica meda Ručak: Matovilac (100 g) s piletinom (160 g) i povrćem (rajčica, patlidžan – 100 g), 1 tanjur

Užina: Kompot od višanja, 1 zdjelicaVečera: Tjestenina (65 g sirove) s tikvicama (250 g), 1 tanjur; 1 žlica ribanog parmezana


hranu?

b.

Zajutrak: Krafna s čokoladom, 1 komad (50 g)Doručak: Čips, 1 šalica (30 g)

Ručak: Pohana svinjetina s prženim krumpirima (160 g svinjetine i 150 g krumpirića); zdjelica salate od matovilca (100 g) začinjena suncokretovim uljem (3 žličice)

Užina: Kroasan punjen čokoladom, 1 komad (75 g)Večera: Pecivo (50 g) namazano majonezom (2 žličice) te 4 kriške suhomesnate salame (10 g)

Rasporedi hranu s dobrim i lošim kalorijama!

Namirnice s lošim kalorijamaNamirnice s dobrim

kalorijama

21

Zašto je voda izvor života?

Njumi, znaš li zašto je voda tako važna?

Naravno! Voda čini veći dio našeg tijela i zato je jako važna za

život. Bez nje ne bismo mogli živjeti dulje od tri do pet dana! S druge

strane bez hrane možemo živjeti čak i do 30 dana. Lako je zaključiti zašto

je onda voda važna!

Kako voda pomaže našem tijelu?

Svaki dio našeg tijela dobiva važne

hranjive tvari.Pomaže nam

da se možemo kretati i igrati.

Održava normalnu

temperaturu tijela.

Pomaže u izbacivanju

štetnih tvari iz tijela.


života?

23

Zašto je voda važna za naše tijelo?Voda je sastavni dio našeg tijela i kada pijemo vodu pomažemo tijelu da obavlja različite zadaće važne za naše zdravlje.

Voda se nalazi u različitim napicima, ali i u hrani. Tako se primjerice nalazi u svježe cijeđenim sokovima, voću i povrću, ali i u mlijeku i siru. Međutim jeste li znali da naše tijelo stalno gubi vodu? Vodu gubimo dok dišemo i kad se znojimo, ali i putem urina i stolice. Zbog toga moramo pripaziti da pijemo dovoljno vode svakog dana, barem 5 do 7 čaša dnevno!

Koliko često trebamo piti vodu dok smo tjelesno aktivni?Kada se bavimo tjelovježbom, važno je piti dovoljno tekućine. Kako ne bismo bili žedni i kako bismo postigli što bolje rezultate dok vježbamo, važno je piti tekućinu prije, za vrijeme i nakon sporta. Trebali bismo piti vodu svakih 20 minuta jer kad tijelo signalizira da je žedno, već kasnimo s unosom vode.


života?

1. ZADATAK

Pronađi 8 bočica koje su skrivene unutar ove slike! Dok tražiš bočice vode nemoj zaboraviti osvježiti svoje tijelo najvažnijim pićem!

ZAPAMTITE!

Što se događa ako ne pijemo dovoljno vode?

Ako ne pijemo dovoljno vode, ne osjećamo se dobro, ne možemo se koncentrirati i učiti. Tada se ne možemo igrati koliko želimo, a ne možemo ni postizati dobre rezultate na natjecanjima. Ako ne pijemo dovoljno vode, može doći do DEHIDRACIJE organizma.

ZELENI SAVJETI

Čuvajmo vodu zajedno!

OKOLINA koja nas okružuje važna je za naše zdravlje. No ponekad zaboravljamo da otpadom koji proizvodimo i bacamo zagađujemo okoliš, pa tako i vodu koja je prirodno bogatstvo i izvor života. Time ugrožavamo ne samo ljude nego i biljke i životinje.

Kviz općeg znanja o vodi1. Koliku površinu Zemlje pokriva voda?a) 20%b) 70%c) 90%

2. Voda se može pojaviti:a) kao tekućina i vodena parab) kao vodena para i ledc) kao tekućina, vodena para i led

3. Ako ne pijemo dovoljno vode, može doći do:a) dehidracijeb) dehiperacijec) hidracije

4. Voda je važna za naše tijelo jer:a) nam pomaže da se krećemob) nam pomaže da izbacimo štetne tvari iz tijelac) svi odgovori su točni

5. Voda se koristi za:a) pićeb) kuhanje, pranje i stvaranje električne energijec) svi odgovori su točni

ODGOVORI: 1. b, 2. c, 3. a, 4. c, 5. c

Kako ćemo zaštititi vodu i očuvati je od onečišćenja?

Sve ono što nam više ne treba i što želimo baciti nazivamo OTPADOM. Imamo različite vrste otpada: stakleni, papirni, plastični, biootpad (kora voća, ljuska jajeta, uvenulo cvijeće), stare baterije i ostale vrste otpada. Njami i Njumi ne bacaju otpad u prirodu nego u odgovarajuće kante (kontejnere) za odlaganje otpada. Tako čuvaju i vodu!

Trebamo štedjeti vodu jer je dragocjena i zato trebamo:

• zatvoriti slavinu dok peremo zube ili sapunamo ruke • prvo nasapunati posuđe, a tek onda otvoriti vodu i isprati ga• više se tuširati, a manje kupati u kadi jer tako trošimo manje vode• odgovorno koristiti vodu dok peremo auto ili bicikl, zalijevamo vrt i travnjak


života?

No, kako ćeš zapamtiti kamo treba odložiti određenu vrstu otpada?

Zeleni kontejner je za staklo, plavi kontejner je za papir, žuti kontejner je za plastičnu ambalažu, smeđi kontejner je za biootpad, crveni kontejner je za stare baterije i sivi kontejner je za ostali otpad.

STAKLO PAPIR PLASTIKA BIOOTPAD BATERIJE OSTALO

Zašto je važno razvrstati otpad i odložiti ga u odgovarajući kontejner?

Tako RECIKLIRAMO. Recikliranjem možemo više puta koristiti određeni materijal, poput papira, stakla ili plastike. Recikliranjem pomažemo planetu Zemlji jer štitimo prirodu od zagađenja i čuvamo njezina bogatstva (resurse).

2. ZADATAK

Pomozi planetu Zemlji i baci smeće u odgovarajuće kontejnere. Na taj način ćeš pronaći pravi put kroz ovaj labirint.

Igrom do zdravlja!Zašto trebamo vježbati?

Tijekom tjelovježbe poboljšavaju se neke vitalne funkcije tijela.

Snaga, otpornost i izdržljivost. Djeca koja vježbaju su jaka, otpornija na bolesti i izdržljivija.

Motorička znanja i vještine. Djeca trče, skaču, penju se, okreću, saginju, bacaju i hvataju loptu. Što se više kreću, to su spretnija.

Tjelesna masa. Djeca koja puno sjede uglavnom troše manje kalorija nego što

unose hranom, a rezultat je povećanje tjelesne mase. Djeca koja vježbaju kretanjem troše energiju unesenu hranom i održavaju zdravu tjelesnu masu, odnosno ne debljaju se.

Zdravlje kostiju. Tijekom vježbanja ne jačaju se samo mišići, jačaju se i kosti tako što postaju gušće i čvršće.

Zdravlje srca. Kao i svi mišići, srce se jača i poboljšava se njegova funkcija. Vježbanjem se smanjuje krvni tlak i manja je vjerojatnost bolesti srca.

Djeca se trebaju kretati i vježbati svaki dan.

Znanstvenici preporučuju što više kretanja i igre dnevno, a što manje sjedenja pred ekranom kako bismo bili

zdravi.

Igrom do zdravlja

Spavanje. Djeca koja vježbaju najmanje 60 minuta dnevno, čvršće i bolje spavaju od djece koja ne vježbaju redovito.

Školski uspjeh. Vježbanje aktivira mozak, više krvi dolazi u mozak, a njegove stanice rastu i povezuju se. To sve omogućuje bolju koncentraciju, pažnju i bolje učenje u školi.

Kreativnost. Djeca koja redovito vježbaju kreativnija su i imaju originalne ideje.

Energičnost. Redovito vježbanje stvara osjećaj spremnosti i energičnosti.

Sreća. Vježba povećava razinu hormona povezanih s osjećajima sreće i zadovoljstva, zato se nakon vježbanja osjećamo odlično.

Samopouzdanje. Vježbanje poboljšava zadovoljstvo svojim tijelom, kao i mišljenje o samom sebi, odnosno povećava samopouzdanje.

Društvene vještine. Djeca kroz vježbanje uče komunicirati i surađivati s drugima.

Jeste li znali?Čak četvrtina školske djece u

Hrvatskoj televiziju gleda 4 sata dnevno! Iako gledanje TV-a i igranje videoigrica

može biti jako zabavno, pretjerano sjedenje pred ekranom nije dobro za

zdravlje i zato bi trebalo biti ograničeno. Djeci školske dobi preporučuje

se najviše 2 sata dnevno sjedenja pred ekranom i puno aktivne igre s

prijateljima, članovima obitelji ili kućnim ljubimcima.

Pokrenite se! Za svakih sat vremena provedenih u

učenju i sjedenju, 15 minuta budite aktivni. Tako ćete aktivirati mozak i vratiti

se učenju i zadaći svježi i koncentrirani.

29

Upoznaj različite sportove

Što je gimnastika?Sportska gimnastika je sport u kojem muškarci i žene izvode elemente i vježbe na različitim spravama. Sprave na kojima gimnastičari i gimnastičarke nastupaju su različite. Gimnastičari se natječu na šest sprava: preskok, ruče, konj s hvataljkama, karike, preča i parter, dok se gimnastičarke natječu na četiri sprave: parter, dvovisinski razboj, preskok i greda. Neki gimnastičari izvode vježbe na svim spravama. Neki samo na spravi na kojoj su najbolji. Vježbe traju kratko, ali od sportaša zahtijevaju iznimnu spretnost, snagu, pokretljivost i izdržljivost.

Kada je nastala?Gimnastika se izvodila još u staroj Grčkoj za tjelesnu pripremu vojnika. U današnjem obliku nastala je u 19. stoljeću u Njemačkoj i tadašnjoj Čehoslovačkoj (danas Češkoj i Slovačkoj).

Što razvijamo gimnastikom?Gimnastički trening zahtijeva koncentraciju i predanost.

Vježbanjem gimnastike razvija se svijest o tijelu, kontrola i koordinacija pokreta, pa je tijelom lako napraviti super stvari, poput stoja na rukama. Gimnastika nam pomaže da budemo bolji i u drugim tjelesnim aktivnostima ili sportovima. Razvija se i snaga pa gimnastičari imaju razvijene mišiće, malo masnog tkiva i pravilno se drže.

Gimnastika

INDIVIDUALNI SPORTOVI

Igrom do zdravlja

Marijo Možnik najpoznatiji je hrvatski gimnastičar,

europski prvak i pobjednik Svjetskog kupa na preči.

Jeste li znali?• Riječ „gimnastika“ potječe od

grčke riječi „gymnos“ što znači „gol“. U početku su gimnastičari vježbali goli.• Gimnastičari koriste magnezij (kredu) kako bi imali čvrst i suh hvat za spravu.• Vježbanjem gimnastike uče se razni pokreti i razvijaju sposobnosti koje su

važne i za druge sportove.

31

DžudoŠto je džudo?Džudo je olimpijski sport koji je nastao iz više različitih borilačkih vještina. Sportaši treniraju i natječu se u kimonu, koji vežu posebnim pojasom. Pojasevi su različitih boja, od bijelog, početničkog, do crnog, majstorskog pojasa. Džudo borba započinje naklonom protivniku i traje nekoliko minuta. Može završiti i za nekoliko sekundi ako se izvede savršeno bacanje „ippon“ za najveći broj bodova.

U treningu džuda koristi se puno japanskih riječi. Sportaši koji treniraju džudo nazivaju se judoke. Odijelo u kojem vježbaju i natječu se naziva se kimono. Dvorana u kojoj se trenira džudo naziva se dojo, a strunjače tatami.

Gdje je nastao?Džudo je osmislio Jigoro Kano u 19. stoljeću u Japanu. Bio je vrlo nizak i mršav, ali pomoću vještina bacanja i posebnih zahvata mogao je pobijediti većeg i jačeg protivnika. Kako je to moguće? Koristio je silu protivnika. U džudu je najvažnija sposobnost prepoznavanja protivnikove neravnoteže i izvođenja točno određenog bacanja baš u tom trenutku.

Što razvijamo džudom?Sportaši koji treniraju džudo vrlo su spretni, jaki i brzi. Pri treningu džuda razvija se ravnoteža, snaga i brzina, ali se i puno uči. Za svaki pojas treba znati izvesti puno bacanja i zahvata, pa čak i neke tehnike samoobrane.

Jeste li znali?• Kada ulaze u dvoranu na trening,

sportaši se naklone u znak poštovanja mjestu na kojem uče i vježbaju. • U Japanu je džudo predmet

koji se uči u školi.• Smisao džuda nije nekoga udariti i ozlijediti, uče se tehnike obrane

napada od drugih, a ne kako ozlijediti protivnika.

Igrom do zdravlja

Barbara Matić je jedna od najuspješnijih hrvatskih judašica – svjetska juniorska prvakinja!

VeslanjeŠto je veslanje?Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi. Sportaš snagom svojih mišića pokreće čamac uz pomoć vesla. Uobičajena duljina veslačke staze je 2000 metara, a veslačke utrke traju između 5 i 8 minuta. Veslanje je jedan od najuspješnijih hrvatskih sportova jer su hrvatski veslači osvojili puno medalja na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima.

Veslanje ima dugu povijestVeslačka natjecanja zovu se regate, a prva poznata regata u Hrvatskoj održala se prije gotovo 400 godina na Korčuli. Najpoznatija veslačka regata na svijetu, između dvaju sveučilišta u Velikoj Britaniji, Oxforda i Cambridgea, započela je 1829. godine i još se uvijek tradicionalno održava svake godine.

33

Jeste li znali?• Kormilari nemaju veslo, pa

predstavljaju dodatni teret u čamcu i zato su uvijek sitne građe i male tjelesne mase. • Iako se čini da je veslanje sport u kojem

su glavne ruke, noge su ustvari glavni pogon i u njima je snaga zaveslaja. Ruke i

leđa samo završavaju zaveslaj.• Pierre de Coubertin, osnivač modernih Olimpijskih igara, bio je veslač i uvrstio je

veslanje od samog početka u program Olimpijskih igara.

Odbojka

Četverac na pariće u sastavu Damir Martin, David Šain, Martin Sinković i Valent Sinković, osvajači zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Što je odbojka?Odbojka je sportska igra loptom u kojoj se natječu dvije ekipe sportaša i to na terenu s visoko razapetom mrežom po sredini. Cilj igre je prebaciti loptu preko mreže u protivničko polje, bez da je protivnici uspiju zadržati u zraku i vratiti preko mreže. U početku se odbojka igrala s puno igrača u ekipi, a kasnije se njihov broj smanjivao. Danas u ekipi ima šest odbojkaša, a igra se i odbojka na pijesku u kojoj ekipu čine samo dva člana.

Što razvijamo veslanjem?Veslanje je sport kojim se razvija snaga i izdržljivost. Zimi se vesla na posebno osmišljenim spravama (ergometrima) „na suhom“. Na taj se način razvijaju sposobnosti i tehnike veslanja. U čamcu s više veslača glavni je kormilar, on je poput trenera – govori kada i kako raditi zaveslaje da bi svi veslači u čamcu bili usklađeni.

EKIPNISPORTOVI

Igrom do zdravlja

Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija, osvajačice brojnih odličja na europskim

prvenstvima.

Gdje i kada je nastala odbojka?Odbojku je u Sjedinjenim Američkim Državama izmislio voditelj tjelesnog odgoja William G. Morgan prije više od 100 godina. Tako se odbojka prvo počela igrati na sveučilištima u SAD-u, nakon čega se proširila na Kanadu i ostale zemlje svijeta.

Što razvijamo odbojkom?Odbojka je sport koji razvija brzinu i koordinaciju, a brzo kretanje lopte od sportaša zahtijeva brzu reakciju, koncentraciju i snalažljivost. Odbojkaši su uobičajeno visoki i snažni. Odbojkaši na terenu moraju biti složni jer se za svaki bod dogovaraju tko će i kako prebaciti loptu preko mreže.

Jeste li znali?• Svaka ekipa ima posebnog igrača koji se zove libero. Libero ima i različitu boju dresa od ostatka ekipe i nalazi se u stražnjem dijelu terena te je glavni za prijem lopte i obranu terena. • Odbojkaši tijekom utakmice skoče oko 300 puta.• Najdulja zabilježena utakmica u odbojci

trajala je 75 sati i 30 minuta, a odigrana je u Kingstonu u Sjevernoj Karolini,

SAD. Kasnije su se pravila mijenjala pa susreti traju

puno kraće.

35

1. ŽELIM BITI AKTIVNIJI I ZDRAVIJI!

Kako? (označi kvačicom sve što se odnosi na tebe)

U školu idem pješice ili biciklom.

Ponekad prođe cijeli dan da nisam gledao TV ili igrao videoigrice.

Bavim se bar jednim sportom.

Često se igram vani s prijateljima.

Nagovaram roditelje da idemo na izlet u prirodu.

Idem u šetnju sa psom.

Ponekad vježbam dok gledam TV.

Pomažem u obavljanju kućanskih poslova.

Volim tjelesni u školi.

Igram se na školskom igralištu ili igralištu u naselju.

Svaki se dan aktivno igram ili vježbam.

Ne koristim dizalo nego se penjem stepenicama.

Držim se uspravno dok sjedim i hodam.

Nadamo se da imaš puno kvačica. Ako nemaš, vrati se na ovu stranicu za nekoliko dana i provjeri jesi li uspio nešto promijeniti.

Igrom do zdravlja

2. OSMOSMJERKA

Pronađi skrivene riječi!

U ovoj križaljci skrivene su riječi sportova i rekvizita. Pokušaj pronaći svih 6 sportova, 14 rekvizita i jedan skriveni pojam. Sretno! :)

G D W P Š K V G V H R G M B N H G D H X

B T D E J T Q W I E T A B L I H O P D R

I E P R U U I O G M S P O J A S D K R A

G N A N D Č V T G A N L C O M C B F E L

A I L A O A E S N V C A A K F O O B D J

K S I T F M S V R I E L S NJ B Z J L X H

K I C E X A L N F J C A R T E S K O Y N

Q C A L Z C A A P A L I E N I E A P S W

K E Q O E S M L R Č V J K H L K U T S X

B A N P O K K W E A R P E I F G A A V D

N C R T K O NJ S A H V A T A LJ K A M A U

U P T I K L I Z A LJ K E S D B V K N Y U

K V N C K S O F K G E A V W K I M O N O

Q A J E R E I L O F K R E T A NJ E M A T

J S X F K V V D W D B A D M I N T O N A

37

Je li san važan za zdrav dan?Znamo da se jedna od 5 zdravih navika odnosi na

dovoljnu količinu sna. Znamo li zašto je bitno dovoljno, ali i kvalitetno se naspavati?

Tijekom dana naše tijelo obavlja brojne zadatke. Puno se igramo s prijateljima, učimo u školi, rješavamo zadaću i nakon toga se osjećamo umorno. Kako bi naše tijelo bilo spremno za nove izazove sljedećeg dana, moramo se dovoljno

naspavati.

Sva živa bića trebaju san. Tako i životinje moraju dovoljno spavati. Znate li koliko

žirafa, šišmiš ili lav u prosjeku dnevno spavaju?

Znate li koliko bi djeca u dobi od 6 do 13 godina trebala dnevno spavati?Barem 9 do 11 sati kako bi imala dovoljno energije za igru, učenje, pamćenje i rješavanje zadatka!

Je li san važan za

zdrav dan?

Znate li što se događa dok mozak prolazi kroz pet faza sna?Postoji više faza kroz koje mozak prolazi tijekom sna. One se ponavljaju dok spavamo. Tijekom prve i druge faze mozak signalizira tijelu da se polagano opusti, dišemo sporije, srce sporije kuca i polako tonemo u san.

Kada dođemo do treće faze sna, tada već dublje spavamo. Jeste li znali da neki ljudi hodaju u snu? Znanstvenici kažu da počinjemo hodati i pričati u snu obično kada dođemo u treću fazu sna.

Što se događa u četvrtoj fazi sna? Puno nas je teže probuditi i kada bi nas netko probudio dok smo u četvrtoj fazi sna, osjećali bismo se jako zbunjeno i izgubljeno. Je li vam se to ikada dogodilo?

Jeste li ikada čuli za R.E.M? To znači Rapid Eye Movement – brzo pokretanje očiju. To je posljednja faza sna. Tijekom ove faze sna spavamo najdublje i oči nam se brzo pokreću ispod kapaka. Tijekom ove faze sanjamo. Sigurno vam se dogodilo da se ponekad sjećate svega što ste sanjali, a ponekad ničega. Kako je to moguće? Ako se sjećate većine sna, znači da vas je netko vjerojatno probudio tijekom posljednje faze sna!

Nekoliko savjeta za zdrav san

1. Bavi se sportskom aktivnošću tijekom

dana, po mogućnosti na svježem zraku!

2. Uvijek idi spavati u približno isto

vrijeme!

3. Prije spavanja prozrači prostoriju!

4. Ne jedi tešku hranu. Prije odlaska u

krevet popij topli napitak, poput mlijeka,

kakaa ili biljnog čaja!

5. Umiri tijelo – ne vježbaj neposredno

prije spavanja!

6. Umiri mozak – ne gledaj televiziju,

ne slušaj glasno glazbu, ne igraj

videoigrice, ne surfaj internetom!

7. Istuširaj se mlakom vodom!

8. Operi zube!

ZAPAMTITE!

Kako bismo se dobro osjećali, trebali bismo se pridržavati savjeta za zdravi san. Djeca

školske dobi trebaju između 9 i 11 sati sna dnevno za pravilan

rast i razvoj.

39

b.

a.

BRIGE

1. ZADATAK

Izračunaj kada bi trebao ići spavati.

a. Nacrtaj kada se ujutro budiš (a).

b. Izračunaj kada bi trebao ići spavatitakoda oduzmeš 10 sati od vremenakada se ujutro budiš. (a - 10 sati = vrijeme kada bi trebao ići spavati). Nacrtaj kada bi doista trebao ići spavati.

2. ZADATAK

Odaberi jednu životinju. Napiši nekoliko zanimljivosti o toj životinji i istraži koliko ona u prosjeku spava. Ispričaj prijateljima!

3. ZADATAK

Što izbjegavati za ZDRAV SAN! Prinađi pravi put kroz ovaj labirint.

Je li san važan za

zdrav dan?

Čim sunce uroni u plavo more i padne noć, stanovnici Zdravigrada užurbano se spremaju na počinak. Dva su razloga tome, san ih krijepi, pa su sutradan snažni i odmorni te lakše obavljaju zadatke, a drugi razlog je da noć donosi hladnoću, pa se od nje treba posebno zaštititi. Tako suncokreti u Žitnjaku skupe latice i spuste glave prema zemlji kako se zbog noćne maglice ili jutarnje rose ne bi prehladili, a čim granu prve zrake sunca, okreću se prema njemu i uživaju u njegovoj toplini.

I Njumi i Njami na počinak uvijek idu na vrijeme. Njumi ima dom uz jezero jer najviše voli vodu. Jezero se u predvečerje umiri, poprimi tamnomodru, gotovo olovno sivu boju, a ribice se spuste na dno i uvuku između algi i stijena, zaštićene i spremne za spavanje. Njami pak živi u Mesnodolu jer je tamo izvor najkvalitetnijih namirnica i proteina za njegove snažne mišiće. Točno

zna kada je vrijeme za počinak jer se sve životinje povuku u svoje staje i udobno sklupčaju na sijenu. Nitko u Zdravigradu ne ide na spavanje, a da prije toga ne opere zube. Zdravi zubi izuzetno su važni kako bismo mogli jesti, a tko nema zdrave zube, ne smije ni ući u šarenu Slatkogoricu.

Ova idealna slika Zdravigrada trajala je neko vrijeme, ali jednog dana znatiželja Njamiju nije dala mira. Želio je ostati budan i doživjeti noć. Predložio je Njumi da mu se pridruži, ali ona ga je glatko odbila s objašnjenjem da san krijepi tijelo i duh te da ne može riskirati i izgubiti noć. Njami nije želio biti sam jer noć je crna i mračna, mistična i tajna. Prošao je kroz Žitnjak, Donju Voćnicu i Gornju Povrtnicu, Ribnicu i sve druge četvrti u nadi da će pronaći nekoga tko bi s njim ostao budan, ali bezuspješno.

PRIČA ZA LAKU NOĆ

Noć ima svoju moć

Zamislio se i pitao je li dobro to što radi kada nitko ne želi ostati budan. Ali ipak je odlučio svoju zamisao provesti u djelo. Preko dana je štedio energiju kako navečer ne bi bio iscrpljen. I stigao je sumrak, a nakon toga i noć. Nakon veselja, cike i buke koji su vladali tijekom dana u Zdravigradu, šarenila boja i mirisa, odjednom je sve postalo tiho, crno-bijelo i hladno. Jedino se iz šume čulo hukanje sove, a tu i tamo i lepet šišmiševih krila. Njami je navukao odijelo, kapom od poriluka pokrio lice i uputio se u noćni obilazak.

Da ga je netko pitao je li ga strah, vjerojatno bi odgovorio da nije, a u biti se tresao kao prutić na vjetru. Svaki šum i šušanj vjetra tjerali bi mu strah u kosti – ubrzo je mogao zaključiti da noć nije nimalo zabavna i ugodna. Znatiželjan mjesec motrio ga je s neba i Njami bi ga s vremena na vrijeme pogledao, činilo mu se kao da mu se mjesec smije. Hrabro je kročio kroz Zdravigrad u nadi da će sresti nekog od prijatelja. Ali nije bilo nikoga.

U jednom trenu osjeti da ga netko gleda. Napravio je dva-tri koraka i osvrnuo se, no nije bilo nikoga. Čuo je pucketanje

grančica, netko ili nešto micalo se u njegovoj blizini. Osvrnuo se oko sebe, ali nije vidio ništa! Prošla ga je jeza. Produžio je korak i okrenuo se prema svojoj kući, ali i dalje je imao osjećaj da ga netko prati. Stao je i okrenuo se, a iza njega se stvorio vuk. Bio je gotovo crn, kao i noć, samo su poput pikula svijetlila dva žuta, opasna oka i provirivali bijeli očnjaci. Njami je znao da je ovo opasna situacija. Napravio bi korak unatrag, ali vuk bi jednako tako napravio korak prema njemu. Razmišljao je tako brzo da mu se činilo da će mu glava eksplodirati, ali nije se mogao sjetiti nijedne dobre ideje koja bi ga izvukla iz ove situacije.

Vuk je gledao Njamija i počeo kesiti oštre zube polako mu se približavajući. Njami je odlučio iskušati svoju snagu, ipak je bio sportaš, ali nije bio siguran može li pobijediti snažnog vuka koji je očigledno bio gladan jer u Zdravigradu za njega nije bilo hrane. Sve životinje su mirno spavale u svojim stajama u koje ovaj predator nije mogao ući. No u jednom trenu kao da je nešto zasjalo i protrčalo iza vuka. Vuk je na tren stao i osvrnuo se – nije bilo nikoga. U drugom trenu na vuka je palo vjedro ledene vode i on je, prestravljen od šoka,

Je li san važan za

zdrav dan?

podvio rep i otrčao u šumu. Pred Njamijem su se stvorili njegovi prijatelji Njami i Vodenko.

– Hej, društvo… – jedva je uspio procijediti Njami. – Hvala vam! –

– Nema na čemu, Njami. Jesi li dobro? – rekla je Njumi i primila ga za ruku.

– Pa nisam, moglo bi se reći. Odakle vi ovdje? – pitao ih je Njami.

– Znali smo da ćeš noćas ostati budan jer nam to već dugo najavljuješ, pa te nismo htjeli ostaviti samog. U biti, i mi smo ostali budni jer smo znali da ćeš trebati pomoć – odgovorio je Vodenko.

– Kako ste to znali? – pitao je Njami.

– Znaš, Njami, noć nije bez razloga doba dana kada se ide spavati. Noć je crna i mistična, sa sobom nosi razne tajne. Jedino životinje ostaju budne po noći i lutaju uokolo. Poput vuka i lisice, koji love noću i rade štetu – rekla mu je Njumi.

Njami se malo zamislio, ali i dalje mu nije bilo jasno zašto su i njegovi prijatelji budni.

– Pa kako to da ste budni? Kako ste me našli? – bio je znatiželjan Njami sada kada ga više nije bilo strah.

– Sakrili smo se iza tvoje kuće i čekali da iziđeš. Pratili smo kamo ideš, a kada smo ugledali vuka kako se šulja iz šume, znali smo da ti moramo pomoći. Vodenko je imao odličnu ideju – znao je da se ne možemo boriti protiv vuka. No i vuk se boji! A najviše se boji hladne vode – nasmijala se Njumi.

– Nije bilo teško pronaći kantu hladne vode i prišuljati se vuku iza leđa. Bio je zainteresiran samo za tebe – dodao je Vodenko.

Njami se nasmijao te je prišao prijateljima i čvrsto ih zagrlio.

Njumi i Vodenko su ga otpratili do njegove kuće, a zatim su i sami otišli na spavanje. Već se počelo daniti. Ptice su počele cvrkutati, a sunce se polako penjalo prema nebu. Njami je došao kući i nije mogao zaspati, što zbog straha, što zbog uzbuđenja. Ostalo je još nekoliko sati do škole i trebalo mu je sna. Na kraju je ipak kratko usnuo.

Taj dan bio je najgori dan u njegovom životu. Zakasnio je u školu. Na nastavi je jedva držao otvorene oči koliko mu se spavalo. Nakon škole je odlučio preskočiti trening jer nije imao snage. Da vam ne govorimo da je preskočio i zajutrak i doručak, a da za ručak nije imao apetita. Poslijepodne je malo odspavao, kako bi vratio snagu, ali onda je navečer, u vrijeme počinka, bio odmoran i budan – san mu nije stizao na oči.

Njami je razmišljao i zaključio: ako odrasli znaju da je kvalitetan san najvažniji za rast i razvoj, očigledno su u pravu. Pa na kraju, i oni idu spavati svakog dana na vrijeme. Treba ih poslušati jer je onda dan super, a kada „izgubiš noć“, dan se pretvori u jedno kaotično iskustvo. Zato je 5 zdravih navika zakon, kao i pravi prijatelji! Oni će uvijek biti uz tebe, čak i kada ih to ne tražiš. Na kraju je slatko usnuo, miran i siguran da će sutrašnji dan biti za pet!

1. Bordessa, K. (2006) Team challenges: group activites to build cooperation communication and creativity. Chicago, IL: Zephyr Press.

2. Bouchard, C., Blair, S.N., Haskell, W.L. (2012) Physical activity and health (2nd ed). Champaigh, IL: Human Kinetics.

3. Chen, X., Beydoun, MA., Wang, Y. (2008) Is Sleep Duration Associated With Childhood Obesity? A Systematic Review and Meta-analysis. Obesity 16:265-274.

4. Dishman, R.K., Heath, G.W., Lee. I.M. (2013) Physcial activity epidemiology (2nd ed). Champaigh, IL: Human Kinetics.

5. Eureka! 3, Bakarić Palička, S., Ćorić, S., ur., 1.izd. Zagreb: Školska knjiga, 2014.

6. Kuzman, M., Franelić, IP., Šimetin IP. (2012) Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC)2009./2010. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

7. Mateljan, G. (2008) Hranjive tvari koji potiču zdravlje, a nalaze se u najzdravijim namirnicama svijeta. Ibrahim Pašić, M.N., ur., Najzdravije namirnice svijeta. 1.izd. Zagreb: Planetopija, str. 784-802.

8. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske (2013) Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama. Zagreb: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske

9. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje (2013) Priručnik za učitelje i stručne suradnike u razrednoj nastavi: Zdravstveni odgoj. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

10. Naš svijet 3, Zan, ID., Letina, A., Kisovar Ivanda, T., ured., 1. izd. Zagreb: Školska knjiga, 2014.

11. Paroissien, E. (2006) Želim znati – Sportovi. Zagreb: Naša djeca d.o.o.

12. Todorović, D. (2014) Najljepše igre na otvorenom. Zagreb: Dolphin publishing.

13. http://www.cistoca.hr/default.aspx?id=294

14. http://www.eufic.org/

15. http://www.fns.usda.gov/healthierschoolday/school-day-just-got-healthier-parents/

16. http://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/healthy-eating-plate/

17. http://www.nourishinteractive.com/

18. http://sleepfoundation.org/how-sleep-works/what-happens-when-you-sleep

LITERATURA

Svaki EPODE program temelji se na EPODEmetodologiji koja je razvijena u Francuskoj 2004. godine. EPODE programi znanstveno su utemeljeni, provode se u 29 zemalja diljem svijeta, obuhvaćaju 200 milijuna ljudi, a do sada je razvijeno više od 40 programa.

Documents

PRIRUČNIK ZA ZDRAV ŽIVOT 2 - Naslovnica - PETICA · Je li san važan za zdrav dan? 38-44. Statut Zdravigrada ili što svaki počasni stanovnik mora znati! Draga djeco, uspješnim