PRISTUP IZGRADNJI PODSUSTAVA ANJA I ZASTITE PODATAKA I ... · Mr. Zcljko Hutinski UDK: 681.3 Prethodno saopcenje Fakultet organizacije i informacije Varazdin PRISTUP IZGRADNJI PODSUSTAVA

Mr. Zcljko Hutinski UDK: 681.3Prethodno saopcenje

Fakultet organizacije i informacijeVarazdin

PRISTUP IZGRADNJI PODSUSTAVA cuvANJA I ZASTITE

PODATAKA I INFORMACIJA

Problemu cuvania i zastite informacijskog sadriaja nuino je prici sveobuhvatno.Prilikom projektiranja podsustava zastite potrebno je predvidjeti metode zastite sadriajau informacijskom sustavu podri anom racunalom, ali isto tako i zastite informacijskogsadriaja koji je nastao prije koristenja racunala; pa ostaje izvan takvog sustava.Pravilnim odabirom materijalnib nosilaca podataka moie se olaksati realizacija zahtjevaza cuvanjem i zastitom sadriaja. Vrsta odabranog i primijenjenog materijalnog nosiocapodataka utjece na izbor mjera zastite, dok se procjenom sadriaja utvrduje koje cese informacije cuvau, a koje i stititi.

Informacijski sustav; projektiranje; cuvanje; zastita.

Informacija je danas jedan od najznacajnijih resursa u gotovo svim podruejimaljudske djelatnosti. Ona je temelj donosenja rukovodne i upravljacke odluke, dokaz jeo proteklim dogadajima kao argument vremena, osnova je napretka civilizacije kroz radtimova strucnjaka na novim otkricima i na drugacijern - tocnijern tumacenju okruzenja,nosilac je poruke u komunikacijskom procesu i sl. U pojedinim, tehnicko - tehnoloskirazvijenijim sredinama ovisnost a infarmacijama mnogo je izrazenija jer je tehnolagijaprikupljanja, abrade i koristenja informacija u cilju uspjesnijeg rada suvremenija. U timje sredinama ranije shvacena vaznost informacija i iskoristavanja njen potencijal, sto sei odrazava na nivo razvoja tih sredina. Informacija je jedini od resursa kojim covjekraspolaze, a da se upotrebom ne trosi. Ukoliko se informacija CesCe koristi, ona sedopunjuje, usporeduje s drugim sadrzajima i time oplemenjuje te preobrazava u novikvalitet. Zemlje u kojima je informatika i informacijska tehnologija rezvijena i koristenagotovo u svim sferama ljudske djelatnosti biljeze i promjenu strukture zaposlenih upojedinim granama djelatnosti. Uvjetno mozemo reci da se brojem zaposlenih uinformatickoj djelatnosti moze mjeriti nivo razvoja te sredine.

35

Hutinski Z. Podsustav cuvanja izastitepodataka i informacija

Zbornik radova (1990), 14

KRETANJE STRUKTURE ZAPOSLENIH U RAZDOBUU OD 1860 -1980

----------------.~--------------------------~

Izvor: Marc U. Porat, Michael R. Rubin, The Information Economy, Ministarstvot1gov;neSAD, Washington, 1977.

Iz dijagrama je vidljiva promjena broja zaposlenih u posljednih stotinu godina.Neprekinut je isve izrazeniji razvoj informaticke djelatnosti koja se sastoji iz proizvodnjei obrade informacija i proizvodnje i razvoja informacijske tehnologije. Istovremenoprisutan je pad zaposlenosti u industriji i poljoprivredi. Takav trend rezultat jetehnitko.tehnolo~e revolucije u Cijoj se prvoj fazi covjekova snaga zamjenjujepogonskom snagom stroja i oslobada se njegova stvaralacka sposobnost, dok se u drugojfazi automatizacijom serijske proizvodnje radnikoslobada teskih, jednostavnih imonotonih poslova.

Informacijska ce revolucija (nazovimo to tako), oslodivsi eovjeka masovnih obradavelikog broja podataka, u odredenoj mjeri u skoroj buducnosti zamijeniti jednostavnijemisaone procese. Ovako velik napredak, u relativno kratkom vremenu, ostvaren jezahvaljujuCispecijalizaciji struenjaka na uzem podrucju istraZivanja i razmjeni informacijakako bi se izbjeglo preklapanje u obradi problema i otkrivanje vec poznatog.

Taj nivo i oblik organizacije rada na slicnim ili zajednickim problemima, uzprostornu dislociranost suradnika, uvjetovan je postojanjem suvremeno organiziranibinformacijsko-komunikacijskih sustava i veza. Komunikacijski sustavi sa svojimelementima: poSiljalac - primalac, jezik, simboli, sadrzaj, kanali, smetnje i mrezakomuniciranja. razvijali su se u zavisnosti od potrebe prijenosa poruka.

36

Hutinski Z. Podsustav cuvanja i zastitepodataka i informacija


KOMUNIKACUSKI SUSTAV PODRZAN RACUNALOM

.,I I

! I I 7vor;-1 - _I' -~rJO[~-']=--~-r~-o-~J ~~=l;uoocn: -=~~D.I~ i[-J----'.ANAL -'"NA"-' _.__.1 --- =.JBulA - SUM - RlMOR

U shemi je prikazan komunikacijski sustav podrzan racunalom, To je slikasuvremeno koncipiranog i dizajoiranog informacijskog sustava, gdje se racunalo koristiza prikupljanje, obradu i pospremanje vrlo velikog broja informacija koje su (u skladu skorisnickom procedurom) dostupne korisnicima. Oni, komunicirajuci s informacijskombazom, komuniciraju i sa svim subjektima koji su sudjelovali u njenom stvaranju ioblikovanju. Usprkos tome da je komunikacijski i informacijski sustav postojao i prijepronalaska racunala, danas je tesko zamisliti takav sustav bez podrske racunala. Prijemasovne upotrebe racunala proces razmjene informacija isao je tempom i dinamikompromjena koje su se dogadale u drustvu na razlicitim stupnjevima razvoja proizvodnihsnaga i odnosa.

Komunikacijski sustav mijenjao se u zavisnosti od potrebne kolicine sadrzaja uprijenosu, njegove slozenosti, upotrijebljene vrste kanaIa i simbola koji su primijenjeni ucilju materijalizacije poruke te potrebne brzine prijenosa poruke, tj. njenog znacenja zaprimatelja. Prvi oblik komunikacije medu ljudima, primjeren vremenu i potrebama, bilaje gesta. Kineticka je komunikacija dominirala tako dugo dok je takav ked i kanal biodostatan za prijenos sadrZaja. Od trenutka kada se slozeniji sadrzaji nisu vise mogliuspjesno prenositi, gesti je dodan i glas. Taj akusticko - kineticki oblik komuniciranjarazvija se do danas, a proces razvoja, dogradivanja i usavrsavanja jo~ nije zavrsen.Premostivsi barijeru potrebe prijenosa slozenijih poruka: koje su u pocetku bile sarnomisao kao rezultat promisljanja ili iskustvenog opazanja, covjek kao subjektkomunikacijskog procesa trebao je rijesiti problem kcmunikacije u vremenu. Prijenoskomunikacijske poruke bio je moguc jedino u slucaju kada su subjekti komuniciranja bilizajedno, u isto vrjeme, na istom mjestu. Kada jedan od sudionika komunikacijskog

37



procesa nije bio prisutan, nije se mogIo komunicirati niti s informacijskim sadrzajem kojije on posjedovao. Covjekov mozak, koji je pamcenjern i sjecanjem materijaliziraoimformacije dobivene 0 okruzenju osjetilnim iskustvom, vec se tada u komunikacijskomsmislu pokazao nesavrsenirn materijalnirn nosiocem podataka i informacija. Zbog togadolazi do malcrijalizacije informacijskog sadrzaja na stijeni ili zidu pecinc kodom kojije bio razumljiv svima. Time je rijesen problem komunikacije u vremenu, ali se uskoropokazalo neprakticno sro je poruka bila na neprenosivom mediju. Svatko tko ie zelioznati zapisani sadrzaj, trebao je, osim poznavanja koda zapisa, doci pred mjesto njegovematerijalizacije. Ovakva nesavrsenost komuniciranja rijesena jc promjenom matcrijalnognosioca. Kroz povijcst rnaterijalni nosioci bili su razliciti. Kamena ploca, drvo, list pal me,glinena ploca, papirus, pergamena, papir i mnogi drugi materijalni nosioci bili su koristeniu toku razvoja komunikacijskih sustava. Svaki od materijalnih nosilaca sa svojimkarakteristikama doprinosio je razvoju komuniciranja, ali i sustavu cuvanja i zastite.

Cuvanje podataka i informacija predstavlja metodu pohrane koja osiguravamogucnost ponovnog koristenja tog sadrzaja, Zastita je poseban nacin cuvanja podatakai informacija kojim se zeli sprijeciti gubitak sadrZaja kod djelovanja pretpostavljenihizvora i naeina ugrozavanja,

Metode cuvanja i zastite sadrzaja razvijale su se zajedno s razvojem sustavakomuniciranja i s porastom znacenja informacija za korisnika. Vec je u starom Egiptuuocena potreba cuvanja informacija. Stoga su razvijane metode za produzenje vijekatrajanja koristenih nosilaca podataka, odnosno papirusa kao najcesce koristenog, ali inajosjetljivijeg. U tu svrhu papirus sa zapisom potapao se u eukaliptusovo ulje u ciljuzastlte od djelovanja vIage i insekata. Arhitekti tog vremena preporucivali da se bibliotekei arhivi grade na suncanim i povisenim mjestima, zbog zastite od vlage, i s otvorima(vratima i prozorima) prema jugu te dvostrukim zidovima na stranama okrenutim sjeveru.Mala otpornost prema vlazi, insektima i povisenoj temperaturi uvjetuje pronalazenjepogodnijih i sigurnijih materijalnih nosilaca podataka. Glinene plocice bile su materijalninosilac koji je, svojim dobrim svojsrvima bez vecih promjena (osim osjetljivosti namehanicka ostecenja) upisani informacijski sadrzaj sacuvao i do danas. Vec tu je vidljivokako se mijenjaju metode zastite podstaka i informacija u zavisnosti od primijenjenogmaterijalnog nosioca podataka. To isto se dogada i u daljnjim promjenama koristenjamaterijalnih nosilaca.

Situacija je danas sasvim drugacija S obzirom na mogucnost izbora materijalnihnosilaca. Na raspolaganju su svi "kalasicni" materijalni nosioci, ali i oni koji omogucujukoristenje vrio velike kolicine informacija zahvaljujuci upotrebi racunala, To su prije svegaelektromagnetske memorije, kompakt disk, video disk, mikrofilm, cd-room i s1. Uzavisnosti od koristenog materijalnog nosioca pojavljuju se novi simboli i k6dovi koji suprimjereni potrebi prijenosa i zapisa na tim nosiocima.

38



Praksa pokazuje da jos uvijek nismo zakoracili u fazu informatickog razvoja kadabi se pretezno koristili takvi materijalni nosioci. Papir je jos uvijek najresce primjenjivanmaterijalni nosilac. Bez kvalitativne promjene u shvacaju znacenja informacije nece semasovnije koristiti ni suvremena inforrnaticka pomagala i oprema, pa ce zato papir idaljc biti glavni koristeni i primjenjivani materijalni nosilac.

Za realizaciju nabrojenih funkcija postoji citav niz podataka koji su iz proslosti,nama blue ili dalje, pa ih treba pod svaku cijenu sacuvati i poneke zastititi.

U poduzecima danas nalazimo velike kolicine papira koji nose vazan informacijskisadrzaj, potreban za dokazivanje dogadaja iz proslosti, ali sluzi i kao osnova za donosenjeodluka 0 buducnosti. Kod projektiranja sustava cuvanja i zastite podataka i informacijapotrebno je voditi racuna 0 svim ciniocima. Graditi sarno sustav cuvanja i zastiteinformacijskog sadrzaja na elektromagnetskim nosiocima ili u mrezi korisnika bankepodataka znaci zanemariti informacijski sadrzaj koji je na ostalim nosiocima i kojipredstavlja informaciju 0 dosadasnijim aktivnostima i dogadajima. Vazno je nacinitiodgovarajuci sustav zastite informacija u informacijsko komunikacijskom sustavupodrzanom racunalom. Racunalo u sustavu omogucava koristenje vrio velikog brojainformacija velikom broju korisnika u kratkom vremenu, ako ne i istovremeno. U tomslucaju zastita treba obuhvatiti sve elemente komunikacijskog sistema kao i sadrzaj umemoriji zbog moguceg a neovlastenog koristenja, otudenja, unistenja ili promjenesadrZaja.

Informacije se l:uvaju i stite zato jer su potrebne korisnicima iIi subjektimakomunikacijskog sustava po bilo kojoj osnovi. Jedan od najvafuijih i najznacajnijih razlogaza utvrdivanje potrebe l:uvanja i zastite je osiguranje svrsishodne, potpune i brzeinformacije za proces odlucivanja. U uvjetima kada se kod nas prelazi na drugacije uvjeteprivredivanja, tj, djelovanja ekoomskih zakona, informacija cc postati element kojiodreduje prednost medu konkurentima.

39



CENTRALNI FAKTORI PROIZVODNJE

r::-::--r 1~:'-'- "~.~-;-;;-, TI FIHAHC. v "K', .'.' ~.,.,T\ A:L·-----.------r- i

m:

~I r.. - __~ ~_I~r=-_INFO~H~~-J~.~-]I in f I" II In ormaclJskl SU~tSVl

I===t==~=-II I prodaja I

I I Ip r o i z vod n.i a I

I I II!I! I nabava I II I

I

II •! II!!

I

I

I

II

r ac un o v od s t vo

I

I!Il

finencije

L.191~, 1945, 1960. 197~. 1990.

Izvor: Grupa autora, Osnovi informatike, Informator; Zagreb, 1987. str. 7.

Prikaz glavnih faktora proizvodnje te promjene njihovog znacenja u odnosu nautjecaj na razvoj poduzeca pokazuje da je u periodu do 1940. godine najvaznijafinanacijska funkcija. U tom razdoblju, najteze je bilo prikupiti fmancijaka sredstva kojasu ulagana u proizvodnju ili u njeno piG.::;·enje.U razdoblju od 1945. pa do sezdesetihgodina centralni faktor u privredi bio je ljudski rad u nabavnoj, proizvodnoj i prodajnojfunkciji poduzeca. Sezdesetih godina pojavila se potreba valorizacije proizvodnje namadunarodnom trzistu pa je kao glavni faktor proizvodnje dominirala prodaja, ali i svevise informacija pomocu kojih su stvoreni uvjeti za izlazak na strana trzista, s proizvodimakoji su u medunarodnim uvjetima bili konkurentni. Informacijski sustavi koji su do tadaobradivali sarno domace trZiste sirovina, radne snage i proizvoda sada prikupljajuinformacije 0 potrebama i kvaliteti roba na medunarodnom trZistu, time se unose kriterijii mjerila kvalitete iz tih sredina. Pretpostavka je, a i medunarodni trend, da ce se takavpravac razvoja nastaviti i u buducnosti.

40



Drugi razlog za odredivanje potrebe cuvanja i zastitc informacija je zakonomutvrdena potreba. Zakonskim i podzakonskim aktima definira se odnos prema pojedinojdokumcntaciji i utvrduje se duzina cuvanja. Pojedina se dokumentacija cuva trajno, nekadvadeset, a neka deset, pet, tri, dvije ili jcdnu godinu. Zakon 0 cvideneijama ili Zakono racunovodstvu dctaljno pobrajaju potrebu cuvanja pojedinih sadrzaja. Sva podruejaIjudske aktivnosti nisu tako detaljno normativno regulir ana pa je privrednim i drugimsubjcktima ostavljcno da tu problematiku reguliraju j urcdc posebnim aktima koji vrijedeII loj srcdini.

Posebno jc potrebno osvrnuti sc na specificne podatke i informacijc cije cuvanje izastita su takoder zakonom regulirani. To su podaci i informacije koji predstavljaju tajnu.Zakonska regulativa propisuje slijedece tajne: drzavna tajna, vojna tajna, sluzbena tajnai poslovna tajna. Vojnu, sluzbenu i poslovnu tajnu dijelimo prema stupnju tajnosti nastrogo povjerljivo, povjerljivo i interno. Drzavna, vojna i sluzbena tajna odnose se napodatke, informacije, fotografije, objekte i s1. Njihovim bi otkrivanjem bile nanijeteposljedice za sigurnost ili razvoj zemlje. Poslovna tajna moze biti i vojna ili drzavna akou sebi sadrzi prije spomenuta obiljezja. Zakonodavac trazi da se podaci i informacije,koji su na taj nacin atribuirani, cuvaju i stite po zakonom propisanim uvjetima. Zakon 0

arhivima i arhivskoj gradi takoder obavezuje svaki subjek, koji raspolaze podacima iinformacijama, da ih cuva i ~titi tako dugo dok nadlezni historijski arhiv ne preuzmepotrebnu gradu.

Prilikom projektiranja informacijskog sustava treba predvidjeti mogucnost da ondjeluje i u promijenjenim uvjetima djelovanja. Promijenjeni uvjeti mogu nastupiti u miruili u ratu. Zakon i nadlezni organi traze da svi subjekti, u zavisnosti od djelatnosti,osiguraju nastavak djelovanja u promijenjenim uvjetima. Dio subjekata u takvim uvjetimaprestao bi s radom. Njihov informacijski sustav treba pravilno odabranim mjeramacuvanja i zastite osigurati mogucnost ponovnog koristenja informacijskog sadrzaja nakonprestanka djelovanja promijenjenih uvjeta. Neke sredine nastavile bi s radom u ratnimuvjetima sarno na slobodnom teritoriju, neke bi s priblizavanjem linije fronte preseljavaletehnoloske kapacitete na nove lokacije, a neke bi nastavile s radom i na slobodnom iprivremeno zaposjednutom teritoriji. Navedene organizacijske probleme i promjene trebapratiti odgovarajuca preobrazba informacijskog sustava posebno u podsustavu cuvanjai zastite podataka i informacija. Pojedini informacijski sustavi nastavili bi raditi snepromijenjenim sadrzajem i kolicinom informacija, a neki bi izvrsili reduciranje sadrzaja.Reduciranje sadrzaja predstavlja njegovo klasificiranje na:

- sadrzaj koji nije potreban u promijenjenim uvjetima ni nakon prestankanjihovog djelovanja,

- sadrzaj koji je potreban u vrijeme dje!ovanja promijenjenih uvjeta rada i

41



- sadrzaj koji nije potreban u promijenjenim uvjetima, ali ga treba sacuvati kakobi nakon prestanka njihovog djelovanja informacijski sustav mogao djelovati spunim informacijskim sadrzajern.

To Sll sarno neki ali znacajniji razlozi koji urjccu na odluku 0 potrebi cuvanja izastitc informacijskog sadrzaja. Suvrerneno koncipiran sustav cuvanja i zastite morapostivati navedene uvjete i ornoguciti koristenjc informacija i podalaka na suvrernenimmaterijalnim nosiocima, ali isto tako i na onima koji su do sada koristeni i predstavljajuizvor podataka, znanja ili novih spoznaja. Zanemarivanjem podataka i informacija kojesu danas na papiru kao materijalnom nosiocu predstavlja osudu cjelokupnog sadrzajakoji se nalaze zabiljezeni i pohranjeni na njemu.

Papir je izuzetno tesko arhivirati jer se na njemu cuvaju velike kolieine podataka,ali i zbog nekih njegovih obiljeZja. Osobine papira, tj. njegova osjetljivost prema nekimoblicima ugrozavanja, je velika, a trajnost, s gledista arhiviranja, mala. Ogroman problemkoji danas predstavlja dokumentacija na papiru zavreduje vise paznje nego joj se poklanja.U velikoj kolicini dokumenata tesko je pronalaziti trazeni dokument, a jos teze ga jekasnije vratiti na mjesto. Papir svojim volumenom zahtijeva velik arhivski prostor pa secesto u nedostatku nekog prikladnijeg koristi i radni prost or. Podrumski su prostoripretrpani arhivalijama, sto moze biti privremeno rjesenje jer vlaga vrlo brzo razarastrukturu papira pa se tako gubi i zapisani sadrzaj.

Informacijski sadrzaj rnoze biti ugrozavan:

- djelovanjem prrodnih sila kroz elementarne nepogode,- djelovanjem covjeka koji moze ugroziti sadrzaj namjernom ili slucajnom

aktivnoscu.

Vecina elementarnih nesreca ne moze se kontrolirati, bar za sada, ali sepoduzimanjem adekvatnih organizacijsko - tehnickih mjera mogu smanjiti njihoveposljedice, te sacuvati sticeni informacijski sadrzaj.

Detaljnija obrada izvora metoda i oblika ugrozavanja informacijskog sadrzaja prelaziokvire ovog rada. Medutim, i ove napomene mogu biti osnova za zakljucak da seinformacijsko komunikacijski sustav razvija, transformira i usavrsava po svim elementima,zavisno od potrebe prijenosa slozenijih sadrzaja, Simbolika koja se koristi ukomunikacijskom sustavu primjerena je slozenosti poruke i potrebi brzine njenogprijenosa. Izbor materijalnog nosioca podataka ovisi 0 potrebi prijenosa podataka injihovog cuvanja u vremenu.

U uvjetima kada postoji mogucnost odabira materijalnih nosilaca podataka, vec kodprojektiranja informacijskog sustava treba uzeti u obzir elemente cuvanja i zastite pa

42



prema procjeni znacenja sadrzaja odabrati materijalnc nosioce koji svojimkarakteristikama pruzaju vecu sigurnost. Oblici ugrozavanja papira, clektromagnetskememorije, videodiska iIi mikrofilma razlicito utjecu na pojcdine nosioce. Oni pokazujuvecu ili manju otpornost na njihovo destruktivno djclovanje. Ncki od materijalnih nosilacaotporniji su na djclovanjc vlage, neki na poviscnu rcmperaturu, ncki na rnehanickadjclovanja ili ostccenja, neki su neosjctljivi na clcktromagnctska zracenja ili radijaciju itd.Prcma procijcnjcnim oblicima ugrozavanja sadrzaja 1l107.C sc odabrati rnaicrijalni nosilackoji najlakse podnosi ugrozavanje i pruza najvccu sigurnost zapisu.

Nacin zapisa sadrzaja na matcrijalnorn nosiocu nije zanernarivo obiljezje kodnjcgovog odabira. Papir ima svojstvo zapisa sadrzaja gdje je k6d i simbolika zapisaprilagodena korisniku, tj. covjeku. Ukoliko poznajemo jezik i pismo zapisa, direktno ses dokumenta preuzima poruka. Elektromagnetske memorije, kompakt disk, video disk,cd-rorn ne pruzaju takvu mogucnost. Tehnika zapisa kod tih memorija koristi sepromjenom koda i simbolike zapisa, a posredstvom racunala podatke dovodimo u oblikkoji je pristupacan covjeku. Digitalizacijom znakova i prelaskom u binarni kod zapisavizualno i tchnicki gubi se slika dokumenta. Tek odgovarajucorn hardwerskom isoftwerskom podrskom moguce je rekonstruirati upisani sadrzaj. Mikrofilm je materijalninosilac podataka kod kojeg se fotografskom tehnikom i odabranim faktorom smanjenjadokument usnimava u umanjenom obliku. Na mikrofilmu se cuva srnanjena slikaoriginalnog dokumenta, pa mozerno reci da je to u odnosu na originaini dokumentanalogni oblik zapisa. U svakom se lrcnutku moze dobiti repropovecanje snimijenogdokumenta koje u potpunosti odgovara obliku, formatu, pa cak i boji orginala. COMuredaj ne daje sliku orginalnog dokumenta, vec je to originalni dokument kao izlaz izracunala, sarno sto se izbjegava koristenje papira, pa je izlaz u mikroformi direktno mamikrofilrnu.

Sve pednosti koje nudi suvremena tehnika i tehnologija kod projektiranja iizgradnjeinformacijskih sistema mogu se, i trebaju se koristiti u cilju izgradnje podsustava cuvanjai zastite potrebnog sadrzaja. Takav sustav treba osigurati integritet podataka i informacijana svim materijainim nosiocima bez obzira kada je nastao informacijski sadrzaj za kojijc utvrdeno da ga je potrebno cuvati i stititi. Informacijski sustavi postoje ali su bili iprije nego sto je izgradeno racunalo, pa se u praksi susrecu razni oblici materijalizacijeinformacija. Podsustav cuvanja i zastite treba biti dovoljno fleksibilan u organizaciji imaterijalnoj podrsci tako da moze osigurati podjednak nivo zastite svim inforrnacijama,bez obzira na oblik materijalnog nosioca. Praviinim izborom nosioca podatakapovecavamo sigurnost podataka i olaksavamo provodenje mjera zastite. Posebnu paznjutreba posvetiti zastiti u informacijskom sustavu podrzanom racunalom jer se u slucajuorganiziranja obrade pomocu banke podataka potencijaJno Cine dostupni svi podaci kojebanka sadrzi. Suslavom zastite odvajaju se korisnici pojedinih podataka taka da su sarnoselektivno dostupni prema poznavanju nivoa korisnicke Sifre. Drugi problem je kako

43

Hutinski Z. Podsustav cuvanja i zastitcpodataka i informacija


zastititi podatke u komunikacijskom kanalu od gubitka sadrzaja ili njegovih dijelova uprocesu prijenosa kod mreze prostorno dislociranih radnih stanica. Tada je prisutnaopasnosl neovlastenog korisrenja podataka iz bankc podataka ili prisluskivanje u kanalu.

KORISTENA LlTERATURA:

1. ABRAMOVIC 1., TEHNICKA SREDSTVA I ORGANIZACIJA UREDSKOGPOSLOVANJA, Informator, Zagrcb,1978.

2. ADZIC B., JEDAN PRISTUP POSTAVCI I RESENJU ZADATAKA ZASTITEPODATAKA V INFORMACIONOM SISTEMU, Praksa, Savez masinskihckktrotchnickih inzenjera i tehnicara Jugoslavije, Beograd, 12/1982.

3. ALEKSIC Z., KOMPJUTORSKI KRIMINAL, Bezbednost idrustvena samozastita,Poslovna politika, Beograd, 9/1987.

4. ANDZIC R., MODELIRANJE UPRA VUANJA I KONTROLE U SLOZENIMDlNAMICKIM SISTEMlMA, Institut za sisteme planiranja upravljanjarepublicka zajednica nauke Srbije, Beograd, 1982.

5. BASIC J. D., KAKO ZASTITITI KOMPJUTER, Dusan J. Basic, Zemun, 1988.6. BIROLLA H., I DRUGI, PRIMJENA OSOBNIH KOMPJUTORA U RADNIM

ORGANIZACUAMA, INFORMA WR, ZAGREB, 1985.7. BOBER J., STROJ, COVJEK, DRUSTVO-KIBERNETIKA, Naprijed, Zagreb, 1970.8. BOUEVIC M., INFORMACIJSKI SISTEM U FUNKCIJI STRATEGIJE

TEHNOLOSKOG RAZVOJA OUR-a, Kadrovi i udruzeni rad, Ekonomski institut- Centar za kadrovska istrazivanja - Zagreb i Savez drustava kadrovskih radnika SRHi SFRJ, Zagreb, 3/1987.

9. BRUMNIC A., UVOD U RACUNARSKE KOMUNlKACIJE I MREZE,Naucna knjiga, Beograd, 1985.

10. BURCH J. G., STARTER F.R., lJ\lFORMATION SYSTEMS: Theory and Practice,Wiley, New York 1974.

11. CAREVIC M., OSNOVE ELEK'r:-'ONICKE OBRADE PODATAKAI NJENAPRIMJENA U IZGRADNJI INFORMACUSKOG SISTEMA ORGANAUNUTRASNIH POSLOVA SR HRVATSKE, RepubljCki sekretarijat zaunutrasnje poslove SR Hrvatske, Zagreb, 1986.

12. CVEKIC M., BASIC J.D., NOVI USLOVI PROJEKTOVANJAINFORMACIONIH SISTEMA SA ASPEKTA MIKROGRAFIJE, Praksa, Savezrnasinskih i elektrotehnickih inzenjera i tehnicara Jugoslavije, Beograd, 7-8/1986.



13. CVEKIC M., BASIC J.D., PRETRAZIVANJE INFORMACUA SAMIKROFILMA U OPTICKIH DIGITALNIH DISKOVA, Praksa, Savczmasinskih i elektrotehnickih inzenjcra i tehnicara J ugoslavijc, Beograd, 3-4/1988.

14. CVEKIC I DRUGI, STA PROJEKTANTI AOP -a TREBA DA ZNAJU 0KOMPJUTERSKOM lZLAZU NA MIKROFILM, Praksa, Savcz masinskih iclcktrotchnickih inzenjcra i tehnicara Jugoslavijc, Beograd, 6/1986.

1.5.CVETANOVIC S., MIKROELEKTRONIKA I KOMPLEKS ZAPOSLENOSTl,Poslovna politika, Poslovna politika, septcmbar 1987.

16. CYETANOYIC S., NEKE MOGUCNOSTI ZA POSTIZANJE BOUEEFIKASNOSTf PRETRAZIYAN1A U AUTOMATIZOYANIM SISTEMIMA ZAPRETRAZIY ANJE INFORMACIJA, Praksa, Savez masinskih i elektrotehnickihinzenjera i tehnicara Jugoslavije, Beograd, 5/1987.

17. CYETANOYIC S., NEKI POKAZATELJI PRIMJENE INFORMACIONETEHNOLOGIJE U SYETU I KOD NAS, Praksa, Savez masinskih ielektrotehnickih inzenjera i tehnicara Jugoslavije, Beograd, 5/1986.

18. DAHL. S., POYIJEST KNJIGE OD ANTIKE DO DANAS, Hrvatsko bibliotekarskodrustvo, Zagreb, 1979.

19. DULOYIC U., DULOYIC M., MEMORIRANJE I PRONALAZENJEINFORMACIJA - METODE I SREDSTYA, lugoslavenski centar za naucnutehnicku dokumentaciju, Beograd, 1970.

20. GRUPA AUTORA, AUSWIRKUNGEN DES DATENSCHUTZES - EINESTUDIE ZUM DATEN SUTZ AUFGRUND EINES PROJEKTES DER GMD,R. Oldenburg Verlag Mimchen, Wien,1979.

21. MARKOVIC VIDAN, BEZBEDONOSNI INFORMACIONI SISTEMI, Jugoart,Zagreb, 1986.

22. MlHALJEVIC B., NEKOLIKO PARAMETARA MIKROGRAFSKEINFORMACIONO - DOKUMENTACIONE BAZE U INFORMACIONOMSISTEMU SIV-a OD UTJECAJA NA PRIMJENU NOVIHINFORMACIONO - MIKROGRAFSKIH TEHNOLOGIJA, Praksa, Savezmasinskih i elektrotehnickih inzenjera i tehnicara Jugoslavije, Beograd, 5/1987.

23. MUFTIC S., REALIZACIJA MEHANIZMA ZASTITE ZA KOMPJUTORSKEMREZE, Praksa, Savez masinskih i elektro tehnickih inzenjera i tehnicaraJugoslavije, Beograd, 6/1989.

24. PORAT M.U., RUBIN M.R. THE INFORMATION ECONOMY, Ministarstvotrgovine SAD, Washington, 1977.

25. SRICA V., OD KRIZE DO VIZIJE SKICE ZA JUGOSLA VENSKUTEHNOLOSKU UTOPIJU, Privredni vjesnik, Zagreb, 1988.

Primljeno: 1990-05-13

45

Hutinski Z. Podsustav cuvauja i zastitc____ pod~ttaka :_informacija


----- ------- - -- ------------

Mr. I-Iutinski L. Globalcr Zugriff ZUll1 Aufbau des Unicrsystcms dcr Daten - unolnformationsspcicherung und des Daten - unci Informationssehutzcs

ZUSAMMENFASSUNG

Das Problem der Speicherung und des Schutzes von Informationsinhalten rnuf manmaximal komplex betraehten. Bei der Projektierung des Untersystems des Datenschutzesmuf man die Methoden des Inhaltschutzes im computergestutzten Informationssystemvoraussehen, aber aueh des Informationsinhaltes, der vor dem Einsatz des Computersentstanden ist, und somit auI3erhalb des Systems bleibt, Dureh die riehtige Auswahl dermateriellen Datentrager kann man die Realisation der Datcnspcichcrung und desDatenschutzcs erleichtern. Die Art dcr ausgewahlten und angewandten materiellenDatcntrager bccinfluI3t die Wahl der DatenschntzmaI3nahmen, wahrend man durch dieBewertung des Inhaltes bestimmt, welche Informationen gespeichert und welchegeschutzt werden.

'-'I)

Documents

PRISTUP IZGRADNJI PODSUSTAVA ANJA I ZASTITE PODATAKA I ... · Mr. Zcljko Hutinski UDK: 681.3 Prethodno saopcenje Fakultet organizacije i informacije Varazdin PRISTUP IZGRADNJI PODSUSTAVA