PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU »KREATIVNA EUROPA 2014.-2020.«

Kultura u Europi zapošljava više od osam milijuna ljudi

Marina TENŽERAmarina.tenzera@vjesnik.hr

Suradnja Hrvatske iEuropske unije ukulturi: Kakvi surezultati ostvareni uproteklih pet godina ikakav će biti nov, doistapovijesni program»Kreativna Europa«

Unatoč bojaznimai ekonomskojnestabilnosti Eu-ropske unije, ne-davno je Bruxel-les odobrio naj-veća, bez sum-

nje i povijesna novčana sredstva,veća od milijardu eura za pro-gram »Kreativna Europa«, kojimbi se trebala osnažiti cjelokupnaeuropska kultura.Je li to pokazatelj da se ideja»ujedinjene Europe« nastavlja bo-riti onim navrjednijim što ima,

kulturom i baštinom, unatoč broj-nim »tektonskim poremećajima«,pokazat će budućnost.Nov projekt, valja istaknuti, nećeugroziti male kulture, već će ihuključiti u sve moguće vrsteznačajnih međunarodnih is-traživanja. To je svakako i novaprilika za hrvatske umjetnike, ko-ji su već niz godina uključeni uprojekte EU, da se značajnijemeđunarodno potvrde i konačnonađu svoje mjesto pod suncem.Riječ je o vrlo sofisticiranimznanstvenim projektima/platfor-mama/ idejama koje podjednakoistražuju tamne dubine prošlosti,kada se ona stvarala križem imačem, kao »Kolijevke europskekulture«, što će do 2014. godinepredstaviti najznačajnije lokalite-te ranosrednjovjekovne EuropeKarla Velikoga od 850. do 1050.godine, preko projekata štoproučavaju renesansnu glazbenubaštinu 15. i 16. stoljeća srednjeEurope do onih koji povezuju po-vijesne arhive u jedinstvenumrežu ENArc.S druge strane, hrvatski umjetni-ci sudjeluju i u nizu mladenačkih

i vrlo smjelih projekata koji tra-gaju za novim dramskim i likov-nim pismom, novim oblicima um-jetnosti ulice, bave se globalnimtemama poput klimatskih prom-jena ili, što je posebno vrijedno,proučavaju nepoznatu europskuperiferiju.BAD.co., Bacači sjenki, Eurokaz,Zagrebačko kazalište mladih, Fi-lozofski fakultet u Rijeci, Hrvat-ski državni arhiv, Studentski cen-tar Sveučilišta u Zagrebu, ZborHRT, Zagrebačka performerskascena, Muzej za umjetnost i obrti Muzej suvremene umjetnostisamo su neke organizacije i insti-tucije koje su se priključile EUprojektima.Od kada je 2007. godine Repu-blika Hrvatska potpisala Memo-randum o razumijevanju s Europ-skom unijom o sudjelovanju uprogramu Europske unije »Kultu-ra 2007.-2013. , otvorio se fi-nancijski put kazalištima, neza-visnoj sceni, izdavačima, muzeji-ma i sveučilištima, koji nesumnji-vo od takvih ideja imaju višestru-ke koristi - od nastupa koji imosigurava međunarodno prepoz-

navanje do stvaranja kontakataza daljnju suradnju s europskimpartnerima.Kakvi su rezultati ostvareni uproteklih pet (2007.- 2011.) go-dina, koliko se hrvatskih kultur-nih subjekata uključilo u europ-ske projekte, kakav će biti nov,doista povijesni program »Krea-tivna Europa«, koji će spojiti do-sadašnje programe MEDIA, Kul-tura i MEDIA MUNDUS, a za kojije 12. 12. 2011. Bruxelles odo-brio povijesnu potporu za kultur-ne i kreativne industrije od nevje-rojatnih 1,800.000.000 eura, ob-jasnila nam je voditeljica Odjelaza kulturnu kontaktnu točku Mi-nistarstva kulture RH Anja Jela-vić, zaduženog za pomoć i koor-dinaciju uključenja hrvatskih pro-jekata u europske.Kako ističe Anja Jelavić, ne sa-mo da je kultura najvažnije i naj-vrjednije nasljeđe Europe, već sustatistike EU iz 2008. pokazaleda kultura ima veliku ulogu u go-spodarstvu Europske unije, gdjekulturne i kreativne industrijesudjeluju s ukupno 4,5 posto eu-ropskoga BDP-a obuhvaćajući

3,8 posto zaposlenih na europ-skoj razini, što je više od 8,5 mi-lijuna radnih mjesta.Istraživanja su također pokazalada je u razdoblju od 2000. do2007. godine zaposlenost u kul-turnom i stvaralačkom sektorurasla u prosjeku za 3,5 posto go-dišnje, ne uključujući svu finan-cijsku dobit ostvarenu u prezen-taciji europske baštine, obrazo-vanja, zajedničkih projekata kul-ture i turizma te inovacija.Program Europske unije za kultu-ru, podsjeća, proteklih je godinaiscrpno predstavljen na »Informa-tivnim danima« diljem Hrvatskeod Zagreba i Slavonskog Brodapreko Istre do Grubišnog Polja,uz aktivno sudjelovanje hrvatskihkorisnika spomenutog programa.Ministarstvo je primjere us-pješnih projekata predstavilo učetiri brošure s pravilnicima o su-financiranju, kojima su stvorenipreduvjeti da se hrvatskim par-tnerima omogući dodatno nacio-nalno sufinanciranje od straneMinistarstva kulture do najviše60 posto od ukupne vrijednostihrvatskog dijela projekta.

Kako ističe Anja Je-lavić, ne samo daje kultura naj-važnije i najvrjed-nije nasljeđe Euro-pe, već su statistikeEU iz 2008. poka-

zale da kultura ima veliku uloguu gospodarstvu Europske unije,gdje kulturne i kreativne indus-trije sudjeluju s ukupno 4,5 pos-to europskoga BDP-a obuh-vaćajući 3,8 posto zaposlenihna europskoj razini, što je višeod 8,5 milijuna radnih mjesta!Istraživanja su također pokazalada je u razdoblju od 2000. do2007. godine zaposlenost u kul-turnom i stvaralačkom sektorurasla u prosjeku za 3,5 posto go-dišnje, ne uključujući svu finan-cijsku dobit ostvarenu u prezen-taciji europske baštine, obrazo-vanja, zajedničkih projekatakulture i turizma te inovacija.Program Europske unije za kul-turu, podsjeća, proteklih je go-dina iscrpno predstavljen na»Informativnim danima« diljemHrvatske, a Ministarstvo jeprimjere uspješnih projekatapredstavilo u četiri brošure spravilnicima o sufinanciranju,kojima su stvoreni preduvjeti dase hrvatskim partnerima omo-gući dodatno nacionalno sufi-nanciranje od strane Ministar-stva kulture do najviše 60 postood ukupne vrijednosti hrvat-skog dijela projekta.Kako ističe Jelavić, u šezdesetakeuropskih programa i projekata,uključujući i pristupanje važnimmrežama kulture i kulturne su-radnje (mreža Culture ActionEurope, mreže Europskih muze-ja, Europa Nostra, Europskemreže festivala, Europski nakla-dnici, Europski orkestar mladih,Europske jazz mreže...), uključiose u proteklih pet godina velikpostotak kulturnih institucija ikulturnih djelatnika iz Hrvatske.»Iako su najagilniji korisnici tihprograma predstavnici nezavis-

ne kulturne scene, ne smijemozanemariti činjenicu da se uprojekte uključuje sve više mu-zeja i sveučilišta«, naglašavaAnja Jelavić.U tom smislu iskorištenost eu-ropskih programa raste u skladus interesima korisnika za pojedi-ni natječaj, za koji se dakakoprijavljuju s inozemnim partne-rima. Među problemima koji suse javljali u prijavama zavišepartnerske projekte, a koji semoraju planirati i prijavljivatinekoliko godina unaprijed, ve-lik je problem bio nedostatakprojektnih menadžera i finan-cijske dugoročne stabilnosti, jerje riječ o financijski zahtjevnimprojektima koji se moraju stra-teški dugoročno promišljati, sto-ga je takvih projekata zamjetnomanji broj i na ukupnoj europ-skoj razini«, napominje vodi-teljica Kulturne kontaktnetočke.

Projekt »Kreativna Europa« kaočetvrta generacija programa EUza kulturu stupa na snagu 1. si-ječnja 2014. zaključno do 2020.godine i donosi niz novosti, na-pominje Anja Jelavić.Nov će program spojiti dosa-dašnje programe MEDIA, Kultu-ra i MEDIA Mundus, što značida će se za filmski i audiovizual-ni sektor izdvajati 900 milijunaeura, u odnosu na 755 milijunaeura dodijeljenih za ProgramMEDIA 2007., i to za razdobljeod 2007. do 2013. godine, s ti-me da je dodatnih pet milijunaeura predviđeno za projektePrograma MEDIA Mundus.Prema procjenama EU, »Kreativ-na Europa« će financirati naj-manje 8000 organizacija iz po-dručja kulture, a 300.000 umjet-nika dobit će potporu za preko-graničnu suradnju. Dio novcanamijenit će se za prijevod višeod 5.500 knjiga uključujući idistribuciju više od tisuću eu-ropskih filmova...

Korist od programa »KreativnaEuropa«, ističe Anja Jelavić,imat će stoga zaposleni u kini-ma, TV, kulturi, glazbi, izvedbe-nim umjetnostima, baštini i sro-dnim područjima.Najveće novosti koje donosi

program jest pojednostavljenjesvih natječajnih postupaka (kojije prije bio nezgrapan s velikimbrojem natječajnih kategorija) ivelika otvorenost za manje or-ganizacije, koje do sada nisuimale odgovarajuću potporu i

pristup projektima.Konkretno, »Kreativna Europa«naročito će biti otvorena za sre-dnje i male kulturne institucije,nakladnike, plesače, dizajnere,manja kazališta i kina, što dosada nije bilo tako. Štoviše, pro-jekt će naročito poticati zemljo-pisno i jezično udaljenije zemljei »zanemarivane« teme.Posebnu će potpora biti omo-gućena knjizi i više neće kao dosada uključivati samo novac zaprijevode, već i sredstva za pro-mocije prevedenih djela.Osim za svoje članice, »Kreativ-na Europa« će biti otvorena zaIsland, Lihtenštajn, Norvešku iŠvicarsku (članice EFTA-e) idržave kandidatkinje za član-stvo, a u ograničenom opsegu iza ostale. Financirat će se is-ključivo pravne osobe, odnosnokulturne organizacije i instituci-je-Riječ je o investiciji koja će po-moći desetcima tisuća umjetni-ka i audiovizualnim profesional-cima da pristupe jedinstvenomtržištu s ciljem »osvajanja« novepublike u Europi i izvan nje, akojom će se, kako ističu europ-ski čelnici, »promicati kulturna ijezična raznolikost«.Što se tiče filma, »Kreativna Eu-ropa« će udružiti do sada raz-dvojene mehanizme potporekulturnom i audiovizualnomsektoru u zajednički tzv. »onestop-shop«, odgovarajući isto-dobno zasebnim potrebamakulturnoga i stvaralačkog sekto-ra putem posebnih programskihaktivnosti Kultura i MEDIA.Riječju, malim kulturnim djelat-nicima bit će otvorena i mo-gućnost novčanoga jamstva sukupnim fondom od jedne mi-lijarde eura u obliku bankovnihzajmova.Konkretno, posebna će sepažnja voditi o digitalizaciji ma-lih i nezavisnih kina te o po-dršci prijevodima i titlovanjueuropskih filmova. S tim u sve-zi, Doris Pack, predsjedavajuća

za Odbor za kulturu i obrazo-vanje pri Europskom parlamen-tu, istaknula je: »Troškovi digi-talizacije su prihvatljivi jedinotzv. multipleksima, a mala i ne-zavisna kina ne mogu si ih jed-nostavno priuštiti. Stoga jevažno podržati ta ista mala kinajer itekako pridonose razvoju iosnaživanju kulturne raznoliko-sti.«Programska aktivnost MEDIApodupirat će svjetsku distribuci-ju više od 1000 europskih fil-mova te pomagati profesionalci-ma audiovizualnoga područja unjihovoj međunarodnoj karijeri.Zahvaljujući uspješnosti Progra-ma MEDIA, do sada je udio eu-ropskih filmova u europskim ki-nima porastao sa 36 posto1989. godine na 54 posto u2009. godini. Mreža Europa Ci-nemas broji više od 2000većinom nezavisnih kinodvora-na u 475 gradova diljem Euro-pe.S obzirom na raznolikost europ-skog tržišta, odnosno činjeniceda Europska unija uključuje 23službena jezika, tri pisma i višeod 60 službeno priznatih regio-nalnih i manjinskih jezika, užarištu izazova novoga progra-ma, navodi Anja Jelavić, jeststvaranje izravne interakcije spublikom raznovrsnim kanali-ma. Plan je Komisije doprijetinovim programom, izravnim ineizravnim mehanizmima, doviše od 100 milijuna ljudi.Program »Kreativna Europa« ćei dalje provoditi Izvršna agenci-ja za obrazovanje, kulturu i au-diovizualnu djelatnost. Samprogram sastojat će se od dvajudijelova: mogućnosti financij-skoga jamstva, koju će voditiEuropski investicijski fond radilakšega pristupa bankovnim zaj-movima manjih kulturnih ope-ratera, te od financiranja studi-ja, analiza i prikupljanja podata-ka s ciljem poboljšanja eviden-cije i oblikovanja kulturne poli-tike.

Statistike su pokazale dakultura ima veliku ulogu agospodarstvu Europskeunije, gdje kulturne ikreativne industrijesudjeluju s ukupno 4,5posto europskoga BDP-aobuhvaćajući 3.8 postozaposlenih na europskojrazini

NATJEČAJ ZA KNJIŽEVNE PRIJEVODEU Ministarstvu kulture je 3.velječe završio europskinatječaj za književneprijevode, u kojem jeHrvatska do sada ostvarilaosobito dobre rezultate, ističeAnja Jelavić, te je bila drugapo uspješnosti u tojkategoriji. Koliko su seprijevodi isplatili, svjedočipodatak da je samo zaprojekte te posebnenatječajne kategorije, za 170.000 uloženih eura, povraćeniznos viši od uplaćenečlanarine.

Zajednička istraživanja europske prošlosti i budućnosti

Među najzanimljivijim europskimprojektima navodimo samo neko-liko u koje su se uključili hrvat-ski umjetnici i znanstvenici, a odkojih su neki i izvedeni u Hrvat-skoj.Do 2015. godine Hrvatski držav-ni arhiv uključen je s dvanaestzemalja u velik projekt EARc -European Netvvork on ArchivalCooperaton, kojim se arhivskabaština srednje i jugoistočne Eu-rope uključuje u suvremene eu-ropske mreže pisane kulturnebaštine.Arhivska suradnje na europskojrazini uključuje i organiziranjestručnih skupova, uvođenje su-vremenih tehnologija u arhive, aplanira se i učvršćivanje i širenjemreže ICARUS, poboljšanje ko-munikacije između europskih us-tanova te stvaranje zajedničkihstrategija za dostupnost pisanekulturne baštine.Studentski centar Sveučilišta uZagrebu uključen je u Europskumrežu Apap (Advancing Perfor-ming Arts Project) što ujedinjujerazličite kulturne organizacije.Projekt je pokrenuo program»Performing Europe« - razvoja su-vremenih izvedbenih umjetnostikoji će do 2016. omogućiti raz-voj europske umjetničke produk-cije u više zemalja.Matica hrvatska iz Dubrovnika iZbor HRT dvije godine(2010.-1012.) sudjeluju u projek-tu Aux Confins de l'humanismeMusical: Monde Slave et Culture

Mediterraneenne istražujući sla-bo poznate glazbene izvore 15. i16. stoljeća s prostora srednje ijužne Europe, pokazujući kakosu Česi i Hrvati oblikovali rene-sansnu glazbenu kulturu.Mala performerska scena već jegodinu dana u projektu TransACTransnational Co-production InAction, u kojemu umjetnici izosam zemalja mogu razvijati no-va izvedbena djela koja tragajuza novim umjetničkim izrazimana ulici ili drugim nekonvencio-nalnim mjestima predstavljanjakulturnih projekata.Zagrebački centar za nezavisnukulturu i mlade Pogon i »Drugomore« iz Rijeke uključeni su u iz-vanredan projekt Četiri ugla: Is-traživanje i Razvoj« u kojemu um-jetnici iz više zemalja istražujupodručja »daleka od kulturnih,političkih i ekonomskih središtaEurope, mnogima nepoznatih«.

Riječju, cilj projekta je »stavitiperiferiju u centar pažnje«.BAD.co, BUDA Arts Centar izBelgije, Laboratorium Jana Fa-brea i Sveučilište za ples i cirkusiz Stockholma pokrenuli su stva-ranje platforme LAB021 koja in-terdisciplinarno istražuje razvojumjetničkih metodologija, njiho-va utjecaja na umjetnost da-našnjice i buduću edukaciju mla-dih umjetnika.S druge strane, Hrvatski institutza pokret i ples uključen je pro-jekt ChoreoRoamEurope koji do2013. stvara »platformu europ-skih profesionalnih djelatnika«,plesača/koreografa, ali i pisacakojom bi se ostvario »konstruk-tivni dijalog struke s ciljem raz-voja umjetničkih voditelja (artis-tic leadership skills)«.Institut za ples ujedno je i sudio-nik projekta CitytoCity Cabaret ukojemu četiri zemlje istražujukulturno značenje plesa na eu-ropskoj razini.Etnografski muzej u Zagrebu većje dvije godine uključen u velikimeđunarodni projekt »Carnival-King of Europe« što istražuje za-jedničke europske korijene kar-nevala, dok je Muzička akademi-ja u Zagrebu članica projekta»Purpur European Sound Inter-change«, koji će usporediti ra-zličite nacionalne glazbene tradi-cije, stilove, tehnike i kompozi-torske škole, a u okviru projektaodržat će se koncerti u Hrvat-skoj i Sloveniji.

Eurokaz je dio projekta Immerci-ty« umjetničke grupe iz Bruxelle-sa Crew koja, djelujući na gra-nici umjetnosti i novih tehnologi-ja, u kazališnom i vizualnom izra-zu istražuje najnovija područjasvijesti i neurologije, na temeljuknjige The Ego Tunnel« neurofi-lozofa Thomasa Metzingera, po-kušavajući odgovoriti na ključnopitanje sebstva.Na kraju spomenimo i da je za-grebački Muzej suvremene um-jetnosti uključen u projekt digita-Iizacije arhiva konceptualne um-jetničke prakse, a ZKM pod vod-stvom Dubravke Vrgoč bio sudio-nik projekta »Četiri grada, četiripriče« u kojemu su suvremenimladi autori Steve Waters, TenaŠtivičić, Lutz Huenber i Malgrot-za Sikorska-Miszczuk zajedničkipisali djelo o temi suvremenogeuropskog identiteta sa svimnjegovim problemima.

ANKETADubravka VRGOČ, ravnateljica ZKM-a

"U prijašnjem programu Europske kulture, od 2007. do 2013. godine, sudjelovalismo s projektom »Četiri grada, četiri priče« koji je ostvaren zajed-no s kazalištem iz Birminghama, Državnim kazalištem iz Dresdenate poljskim kazalištem Bydgoszcz. Projekt je krenuo u listopadu, apolazišna osnova projekta je pitanje koje problematizira »suvreme-ni europski identitet«. U sklopu istog programa aplicirali smo i sprojektom »Hamlet«, za koji još čekamo povratnu informaciju.

Boris MATIĆ, producent i direktor Zagrebačkoga filmskog festivala:- Prva sredstva koja smo povukli od fondova Europske unije su ona iz Eurimage-sa, zatim preko programa Media Deska i Europa Cinemas. Jako smo zadovoljnitom suradnjom, pogotovu u ovim recesijskim godinama kada su ta sredstva bilo

dobro došla da pokrpaju eventualne rupe u proračunima Zagre-bačkoga filmskog festivala ili kina Europa. Držim da je Hrvatska čak4. zemlja u Europi po količini sredstva koju dobiva za filmske festi-vale. Ono što svakako treba istaknuti jest da Europa i u ovakvomteškom trenutku i dalje ima sluha za kulturu i sposobna je izdvojitiznatna sredstva za nju.

Veljko BULAJlĆ filmski redatelj:- Ono što se kod nas govori o europskim fondovima na neki su način priče zamalu djecu. Mi ne možemo očekivati od fondova Europske unije da riješe naše

produkcijske i ine probleme umjesto nas. Oni nam mogu pomoći,ali sredstva koja daju dostatna su samo da pokrpaju neke rupe u

našim financijskim konstrukcijama, a ne da služe kao njihova zam-jena. EU fondovi ne mogu umjesto nas donijeti strategiju razvojajedne nacionalne kinematografije, oni mogu biti samo ispomoć. A

sve ostalo moramo napraviti svojim snagama i naporom.

Miroslav GAŠPAROVIĆ, ravnatelj MUO-a:- Mi smo imali projekt »Keramičke baštine Mediterana i jadranske regije« koji sefinancirao iz pretpristupnih fondova, a u njemu su sudjelovale i Italija, Slovenija iCrna Gora. To je bio iznimno uspješan projekt koji je rezultirao nizom izložbi.Nadalje, upravo od 1. veljače započeli smo i drugi projekt, koji je financiran unu-tar programa »Europeane« - riječ je o projektu »Patage +«, koji smo mi još prijenekoliko qodina počeli razvijati s Muzejom Victoria i Albert iz Londona te Muze-

jom primijenjene umjetnosti iz Beča, a danas je u njegauključeno 28 različitih europskih muzeja. Tema projekta je digita-lizacija secesijske baštine, a sredstva iz EU fonda iznose oko 200tisuća eura. Za program »Kreativne Europe« ciljamo na neke seg-mente i imamo neke ideje, ali su one još u pretpripremnoj fazi itek se počinje raditi na njima.

Vinko BREŠAN, filmski redatelj i ravnatelj Zagreb filma:- Za svoj film »Nije kraj« koristio sam se sredstvima Euroimagesa iiskustva su bila vrlo pozitivna. Tu se ne radi samo o novčanimsredstvima, već na neki način o kolanju umjetnika, razmjeni idejai zbrajanju kreativnosti.

VITOMIRA LONČAR, producentica i direktorica Kazališta Mala scena:- Prošle smo se godine natjecali i čekamo rezultate interkulturnog projekta Pat-chvvork Family. Naši europski partneri su Italija i Austrija, tu su još Rusija i azijskipartneri - Hong Kong, Tajvan, Kina, Koreja i Japan. Prijavili smo se na taj natječajkao nositelji projekta. Tri godine sam išla na različite edukacije dok nismo skupilisnage i hrabrosti da se sami prijavimo kao nositelji projekta. Sad kad sam svesvladala, »Kulturu 2007. do 2013.« zamijenit će »Kreativna Europa«. Već sam bilana prvoj edukaciji za »Kreativnu Europu«, vjerojatno ću prijaviti se za sredstva, alinajprije moram vidjeti rezultate projekta na kojem radim dvije godine. Ne prođeli, naravno da ću se nekim drugim projektom, a upravo smo krenuli u jedan spartnerima iz Danske, prijaviti na »Kreativnu Europu«.Osobno smatram da u us-

poredbi s nekim IPA i drugim europskim fondovima za kulturu,prijave i uvjeti za »Kreativnu kulturu« mnogo su zahtjevniji. Tražeedukaciju i nadam se da će Ministarstvo kulture RH nastaviti sedukacijama koje je održavalo. Veliki problem je, ako i prođemoaktualni natječaj, što Grad Zagreb nije napravio svoju kulturnu po-litiku i nije se odredio prema subjektima koji su prošli na progra-mu »Kultura 2007. do 2013.«.

Anja Jelavić

PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU »KREATIVNA EUROPA "2014.-2020.«