Program Europske unije za kulturu - min-kulture.hr Europske unije za kulturu.pdf · umjetnicima i hrvatskoj kulturi u cjelini otvara zajednièki europski kulturni prostor otvaraju

Program Europske unije za kulturu

Program kultura 10/12/07 10:56 Page 1

Kazalo

RijeË ministra.....................................................................................................

Aktivnosti EZ i EU na podruËju kulture (mr.sc. Nina Obuljen).................................

Kratak pregled europskih programa za kulturu (mr. Anja JelaviÊ).............................

OpÊi podaci o programu Kultura (2007 ! 2013)....................................................

Financiranje kulturnih djelatnosti (mr.sc. Tomislav JeliÊ)........................................

Kultura 2000 na djelu/primjeri dobre prakse.........................................................

Europska arheolo"ka nalazi"ta: umreæeni pristup..........................................

Promicanje umjetnika s posebnim potrebama u Europi.................................

Pisanje i prevo#enje na sjeveru Europe........................................................

Odre#ivanje europskog identiteta................................................................

Blje"tava svjetla........................................................................................

Mostovi izme#u podijeljenih zajednica........................................................

Vizualna kultura u Europi...........................................................................

Cirkuska umjetnost za novu generaciju........................................................

Razumjeti kulturnu razmjenu u Mediteranskom bazenu................................

Otvaranje Ëarobnog prozora u Europu..........................................................

Umjetnost na ulici.....................................................................................

Multimedijalno putovanje kroz bogatu europsku knjiæevnu ba"tinu.................

Ple"uÊi po Europi......................................................................................

5

6

9

11

12

22

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36


Poticaj za suvremenu europsku urbanu umjetnost........................................

Premostiti europsko vrijeme i prostor kroz skulpturu.....................................

Povezivanje novinara iz podruËja kulture......................................................

Multikulturni spektakl suvremene umjetnosti...............................................

»ipka ! dio europske kulturne ba"tine.........................................................

KlasiËne europske pripovijetke za novu publiku............................................

Sav taj dæez..............................................................................................

Dodana vrijednost baltiËkoj umjetnosti........................................................

Æestina glazbe s ruba.................................................................................

PovezujuÊi staro i novo..............................................................................

Povijest Europe kao djeËja igra...................................................................

OËuvanje i predstavljanje europskog naslije#a etno glazbe............................

Umjetnost onkraj granica kontinenata.........................................................

SEAS "iri jedra.........................................................................................

Postavljanje scene za multikulturni razvoj....................................................

PomoÊ Tartuu............................................................................................

Ljetni me#unarodni glazbeni festival u Varni ! susret mladih talenata............

Obnova i za"tita izuzetnog balkanskog naslije#a...........................................

U kazali"tu rata.........................................................................................

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55



5

Predstavljanje Hrvatske u Europskoj uniji kao suvremene dræave, bogate kulturne pro"losti, zajedniËke europske buduÊnosti i dinamiËne

i vrijedne suvremene umjetniËke produkcije obaveza je i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Iako pribliæavanje Europskoj uniji na podruËju kulture nije donijelo znaËajne zakonodavne promjene, ipak se na novi naËin hrvatskim

umjetnicima i hrvatskoj kulturi u cjelini otvara zajedniËki europski kulturni prostor otvaraju se nove moguÊnosti suradnje, otvaraju se veli-

ki europski zajedniËki projekti.

Zasigurno jedan od najvaænijih instrumenata koji Êe posluæiti Hrvatskoj na tom putu je i pristupanje Programu EU Kultura (2007-2013)

kojim je hrvatskim umjetnicima i kulturnim djelatnicima omoguÊeno natjecanje za fondove Europske unije. Ali "to je jo" vaænije ! i za

ravnopravno sudjelovanje u pan-europskim projektima i mreæama.

Europska unija u nekoliko je pro"lih godina posebni naglasak stavila na promociju kulturnih industrija te doprinos kulture ukupnom bruto

domaÊem proizvodu pojedinih dræava Ëlanica i Unije u cjelini. Uvjeren sam kako Êe i hrvatski umjetnici i producenti u vremenu koje je

pred nama sve znaËajnije pridonositi kako na"em nacionalnom gospodarstvu tako i europskom kulturnom proizvodu.

Osnivanjem Kulturne kontaktne toËke Ministarstvo kulture je na novi naËin potaknulo opÊu æivost i aktivnost organizirajuÊi brojne semi-

nare kako bi kulturnim djelatnicima i umjetnicima pruæili informacije o programima EU i potaknuli ih da se povezuju i umreæavaju sa

svojim europskim kolegama. Ova knjiæica koju dræite u ruci praktiËni je vodiË koji Êe pomoÊi svima onima koji se odluËe prijaviti na jedan

od brojnih natjeËaja koji su od ove godine otvoreni i hrvatskim umjetnicima i kulturnim djelatnicima kao potencijalno ravnopravnim

partnerima u predlaganju i realizaciji europskih projekata. Kako bismo potvrdili na"u podr"ku, Ministarstvo Êe u prvim godinama rea-

lizacije programa znaËajno financijski poduprijeti sve one udruge i institucije koje uspje"no pro#u strogu selekciju Europske komisije.

Na"e puno sudjelovanje u Programu Kultura (2007-2013) i ostalim programima Europske unije, siguran sam, dokazat Êe koliko su ne-

opravdani strahovi o moguÊnosti gubljenja nacionalnog i kulturnog identiteta jer od samog poËetka formiranja EU vodilo se raËuna o

za"titi i promicanju nacionalnih identiteta te posebno kulturne i jeziËne raznolikosti. To je temelj na kojem je izgra#ena Europska unija,

a koncept “Jedinstva u raznolikosti/Unity in diversity” najbolje opisuje odnos dræava Ëlanica EU prema ovim pitanjima.

Uvjeren sam kako Êe pristupanje Europskoj uniji Hrvatskoj otvoriti nove moguÊnosti i intenzivirati suradnju na paneuropskim projekti-

ma promovirajuÊi svoje bogato kulturno naslje#e i svoj kulturni identitet kao i ravnopravno predstavljanje suvremenim umjetniËkim

izriËajem.

mr.sc. Boæo Bi"kupiÊ

ministar kulture


6

Aktivnosti EZ i EU na podruËju kulturemr. sc. Nina Obuljen

Kronologija i najvaæniji dokumenti

Razmi"ljanja o poloæaju kulture u Europskoj uniji polaze odËinjenice kako kultura nije bila na listi prioriteta kojima se od svo-jih poËetaka bavila Europska zajednica odnosno danas Europskaunija. Pitanje kulture do"lo je na dnevni red u kasnijoj fazi razvojaeuropskih integracija. Iako je pro"lo dosta vremena dok rijeË kul-tura nije prvi put spomenuta u nekom sluæbenom dokumentu,tzv.“kulturni aspekti” bili su uzeti u obzir u relativno ranoj fazi inte-griranja.

1973. godine Europsko vijeÊe na sastanku u Kopenhagenu u svomobraÊanju javnosti istiËe vaænost kulture i kulturnog identiteta kaosilnica koje Êe pomoÊi u daljnjem europskom povezivanju. 1974.godine Europski parlament usvaja rezoluciju u kojoj se poziva naoËuvanje zajedniËke europske ba"tine1. Ta je rezolucija svojimsadræajem puno "ira nego "to sugerira sam naslov. Osim "to pozivana za"titu umjetniËkih djela i kulturnih spomenika, ova rezolucijaizme#u ostalog poziva i na harmonizaciju zakona vezanih uz copy-right i harmonizaciju poreznih propisa koji se odnose na kulturnisektor. Osim toga Europski parlament je izrazio “nadu da Êe prob-lem za"tite europske kulturne ba"tine i brojni drugi problemi vezaniuz kulturu, a gdje je poæeljna i moguÊa aktivnost Komisije, bitiukljuËeni na dnevni red VijeÊa ministara Europskih zajednica”2. U sijeËnju 1976. godine Europska komisija je predala EuropskomParlamentu dokument koji donosi plan za kulturnu akciju koji jebio priliËno "tur, ali je ipak naznaËio neke postavke buduÊih zajed-niËkih aktivnosti na podruËju kulture3. Krajem 1977. godine,Komisija je VijeÊu uputila dokument pod naslovom “AktivnostiZajednice u kulturnom sektoru”4 koji se primarno bavio utjecajemdo tada usvojenih europskih ugovora na kulturni sektor. Prvi dio

ovog dokumenta bio je posveÊen slobodnoj trgovini kulturnimproizvodima, obrazovanju mladih zaposlenih u kulturnom sektorute harmonizacijom poreznih propisa i zakona vezanih uz copyrightdok su mjere spomenute u drugom dijelu ovog dokumenta izme#uostalih ukljuËivale oËuvanje arhitektonske ba"tine i promociju kul-turne razmjene.

1982. godine odræana je prva konferencija ministara kultureEuropske zajednice. Sluæbena Deklaracija koju su 1983. godine uStuttgartu potpisali "efovi dræava i vlada u nekoliko se toËakareferirala na kulturu. Izme#u ostalog, potiËe se dræave Ëlanice da:

• istraæe moguÊnosti za poticanje zajedniËkih aktivnosti za promi-canje kulturne suradnje s posebnim naglaskom naaudiovizualne medije;

• identificiraju podruËja zajedniËke akcije kako bi se bolje "titila,promicala i Ëuvala kulturna ba"tina;

• olak"aju kontakte izme#u umjetnika i pisaca u zemljama Ëlani-cama i da rade na "irenju informacija o njihovim aktivnostimakako unutar Zajednice tako i izvan nje;

• rade na boljoj koordinaciji kulturnih aktivnosti u suradnji streÊim zemljama.

1984. godine VijeÊe je prihvatilo tri rezolucije5 i to rezoluciju oborbi protiv audiovizualnog piratstva, o distribuciji Europskih fil-mova i treÊu koja je pozivala na davanje odgovarajuÊeg mjestaaudiovizualnim proizvodima europskog porijekla.

U razdoblju od lipnja 1985. godine do studenoga 1986. godineministri kulture usvojili su nekoliko rezolucija izme#u ostalogrezolucije o utemeljenju projekta Europska prijestolnica kulture6,

1 OJ 1974 C 62 2 ibid., tË. 31 3 EC General Report 10/19764 EC Bulletin Supplement 6/775 OJ 1984 C 204: str. 1-2

6 OJ 1985 C 1537 OJ 1985 C 1538 OJ 1985 C 1539 OJ 1985 C 27110 OJ 1985 C 348


7

izvo#enju europskih audiovizualnih djela u treÊim zemljama7,europskoj kiparskoj nagradi8, me#ubiblioteËnom kompjuterskomumreæavanju9 te poticanju sudjelovanja mladih u kulturnimdoga#anjima i posjetima muzejima10.

1985. kulturna suradnja upisana je u Konvencije iz Loméa11, aVijeÊe je tijekom 1986. godine donijelo jo" nekoliko rezolucija kojese odnose na kulturu i to rezolucije o transnacionalnim kulturnimitinererima12, za"titi europske arhitektonske ba"tine13, sponzori-ranju kulturnih aktivnosti14, konzerviranju umjetniËkih predmeta iumjetniËkih djela15 te rezoluciju kojom se 1988. godinaprogla"ava Europskom godinom kina i televizije16.

Potom je 1987. godine VijeÊe ministara usvojilo rezoluciju kojomse promiËe prevo#enje najvaænijih djela europske kulture17. Iste tegodine, Europski parlament je usvojio nekoliko rezolucija koje seodnose na kulturu. Godina 1987. predstavlja novu fazu u tretmanukulture od strane europskih institucija. Naime, ministri kultureodluËili su i sluæbeno oformiti VijeÊe ministara kulture i utemeljitiad hoc Komisiju za pitanja kulture. Smjernice za daljnji razvojaktivnosti Zajednice sadræane su u dokumentu “Pokretanje kul-turnih aktivnosti u Europskoj Zajednici” koje je u studenom 1989.godine odobrio Europski Parlament.

1989. godine usvojena je Direktiva “Televizija bez granica”18.1990. godine pokrenuta je akcija Europski mjesec kulture, a1991. i prvi okvirni financijski program za poticanje razvojaeuropske audiovizualne industrije MEDIA I.

Kultura ulazi u Ugovor o EU

1992. u Ugovoru iz Maastrichta (potpisanom 7. veljaËe 1992., kojije stupio na snagu u studenom 1993.), prvi se put spominje inuænost osmi"ljavanja djelovanja EU na podruËju kulture. Ovo je

godina koja predstavlja prekretnicu u povijesti europskih dræava jerje upravo Ugovorom iz Maastrichta potvr#eno osnivanje Europskeunije. »lanak 128. Ugovora o Europskoj uniji donosi konkretnesmjernice koje se odnose na produbljenje i "irenje spoznaja o kul-turnim i povijesnim vrijednostima europskih naroda, oËuvanje kul-turne ba"tine, poticanje nekomercijalne kulturne razmjene, kao iumjetniËkog i knjiæevnog stvarala"tva. Pritom se EU zalaæe zadoprinos i potporu zemljama Ëlanicama u za"titi zajedniËkog kul-turnog blaga te poticanju daljnjih kulturnih aktivnosti, uvaæavajuÊiosnovno naËelo oËuvanja kulturnog identiteta i kulturnih razno-likosti pojedinih naroda i regija. »lanak 128. poziva na dijalog isuradnju s treÊim zemljama, europskim i neeuropskim, ali i sme#unarodnim organizacijama, posebno VijeÊem Europe. Na-posljetku, Europska unija se obvezuje da Êe pri realizaciji aktivnos-ti iz drugih podruËja navedenih u Ugovoru o EU osobito voditiraËuna o moguÊem kulturnom aspektu. Pritom, sukladno naËelusupsidijarnosti, podruËje kulture ostaje i nadalje prvenstveno unadleænosti pojedinih dræava Ëlanica.

Ugovor je usvojen u veljaËi, a 12. studenog iste godine, VijeÊe min-istara usvaja rezoluciju koja je prva autentiËna interpretacijaUgovora od strane vlada koje su ga i potpisale. U rezoluciji senagla"ava kako bilo kakva zajedniËka aktivnost na podruËju kulturemora uzeti u obzir nacionalne i regionalne raznolikosti te u isto vri-jeme nagla"avati zajedniËko kulturno naslje#e. PodruËje djelovan-ja obuhvaÊeno Ëlankom 128. zaista je "iroko i kreÊe se odaudiovizualnih medija i knjiga, do izdava"tva i materijalne i nema-terijalne kulturne ba"tine te “ostalih oblika kulturnog izriËaja”.Rezolucija potvr#uje kako buduÊi programi trebaju ukljuËitipodruËja kao "to su promicanje aktivnosti europskih kulturnihmreæa, poticati sponzoriranje umjetnosti, poticati razmjenu i obra-zovanje umjetnika i kulturnih menadæera, stimulirati programe zaoËuvanje lingvistiËke raznolikosti u Europi i promicati po"tivanjezajedniËkih vrijednosti. Rezolucija je posebno naglasila vaænosttransparentnosti europskih programa i njihove dostupnosti svimgra#anima i kulturnim organizacijama.

11 OJ L 1986 od 31.3.198612 OJ 1986 C 34813 OJ 1986 C 320 14 OJ 1986 C 32015 OJ 1986 C 320

16 OJ 1986 C 32017 OJ 1987 C 30918 OJ L 298, 17.10.1989, p. 23. Council Directive on the coordination of cer-tain provisions laid down by law, regulation or administrative action in MemberStates concerning the pursuit of television broadcasting activities (89/552/EEC)19 1st Report on the Consideration of Cultural Aspects in European Communityaction, 18 April 1996.


8

1996. godine Komisija je objavila prvo izvje"Êe o uvr"tavanju kul-turnih aspekata u aktivnosti Zajednice19. Tijekom 1996. i 1997.pokrenuti su programi namijenjeni financiranju kultureKaléidoscope, Ariane, Raphaël i Media II .

Nakon Ugovora iz Amsterdama (1997), objavljen je dokumentOpÊe uprave Europske komisije X pod nazivom “Kultura, kulturneindustrije i zaposlenost”. Ovaj dokument raspravlja o dru"tveno-ekonomskom utjecaju razvitka i poticanja kulturnih aktivnosti naotvaranje novih radnih mjesta.

1998. godine odræan je prvi kulturni forum Europske unije koji jeokupio kulturne administratore kako bi se dizajnirao novi okvirniprogram iz kojeg bi se financirali projekti kulture. Tako je osmi"ljenprogram Kultura 2000 koji postaje osnovni financijski instrumentEuropske unije za financiranje kulture.

Pri kraju ovog kratkog pregleda povijesti djelovanja EU na podruËjukulture treba svakako spomenuti izvje"taj Jedinstvo u raznolikosti,tzv. Ruffolov izvje"taj20. Izradu izvje"taja predloæio je Europskomparlamentu Giorgio Ruffolo, u sijeËnju 2001. godine, a na svojojsjednici 21. sijeËnja 2002. VijeÊe EU je usvojilo Rezoluciju o ulozikulture u Europskoj uniji21 koja je sadræavala brojne zakljuËke izovog izvje"taja. Ruffolov izvje"taj nagla"ava kako je vrijeme daEuropska unija usvoji zajedniËku kulturnu politiku "to je zapravoprvi put da je u nekom dokumentu koji je usvojilo neko od tijela EU(u ovom sluËaju Parlament) izrijekom predloæeno dono"enjeodre#enog oblika zajedniËke kulturne politike.

Vrijeme je da Europska unija svoje brojne deklaracije o vaænosti kulture zamijeni preuzimanjem konkretnih obveza. (Ruffolo 2001: 8)

Najnovija doga!anja

Nakon Ruffolove studije definitivno se mijenja retorika te se sveËe"Êe Ëuju zahtjevi za intenzivnijom suradnjom na podruËju kultureu Europskoj uniji pa Ëak i o veÊem stupnju koordinacije napodruËju kulturnih politika. Program Kultura 2000 zamijenjen je2007 okvirnim programom Kultura za razdoblje od 2007 do 2013.godine. Najnovija raspodjela nadleænosti unutar Komisije, prvi jeput odvojila podruËje kulture od podruËja audiovizualnih djelatnos-ti koje su pripale u djelokrug Direkcije za informacijsko dru"tvo dokje kultura ostala u okviru Direkcije za kulturu i obrazovanje.

Europska komisija se prvi put pojavila i kao ravnopravan pregovaraËza podruËje kulture u nekom me#unarodnom forumu, a dogodilo seto u UNESCO-u tijekom pregovora o Konvenciji o za"titi i promi-canju raznolikosti kulturnih izriËaja22. Postalo je nemoguÊe ignori-rati Ëinjenicu da je kultura isprepletena s mnogim podruËjima kojasu u iskljuËivoj ili djelomiËnoj nadleænosti Komisije kao "to su npr.razvojna pomoÊ, trgovinska politika, za"tita intelektualnog træi"ta,sloboda kretanja ili pravo poslovnog nastana "to je sve dovelo dousvajanja novog strate"kog dokumenta ! Komunikacije o kulturi uglobaliziranom svijetu23 koja je usvojena u svibnju 2007. godine.

Tri osnovna cilja nove Strategije ukljuËuju promociju kulturneraznolikosti i interkulturnog dijaloga; promociju kulture kao kata-lizatora za razvoje kreativnih industrija u okviru Lisabonske strate-gije; te promociju kulture kao vitalnog elementa vanjske politikeEuropske unije. Vaæno je naglasiti da je Strategija uvela za podruËjekulturnih politika pojam Otvorene metode koordinacije (OpenMethod of Coordination) koja se veÊ ranije primjenjuje u brojnimdrugim javnim politikama na razini EU kao "to su npr. obrazovanje,politike prema mladima ili socijalne politike. Strategija predvi#aosnivanje “Kulturnog foruma“ koji bi trebao osigurati suradnjukreatora politika, predstavnika profesionalnih asocijacija inevladinog sektora u kreiranju novih instrumenata kulturnih politi-ka, a prvi Forum odræava se u Lisabonu u rujnu 2007. godine zavrijeme portugalskog predsjedanja.

Usvajanjem Komunikacije o kulturi u globaliziranom svijetu otvarase novo poglavlje u promi"ljanju i formuliranju kulturnih politika uEuropi te se oËekuje kako Êe se i Hrvatska ubrzo ravnopravno uklju-Ëiti u te rasprave te na temelju svoje kulturne politike, iskustava iproblema doprinijeti zajedniËkoj raspravi o buduÊnosti kulture ikulturnih politika u ujedinjenoj Europi.

20 The Unity of Diversities : Cultural Co-operation in the European Union, 2001. 21 OJ C 032 05.02.2002 p.222 h 23 h:e.e.e/c/e/c/c_e.h


9

Ugovorom iz Maastrichta definirana su Ëetiri velika podruËjaaktivnosti, istaknuta od strane Europskog vijeÊa kao prioritetneaktivnosti Europske zajednice:

1. za"tita arhitekonskog naslije#a, putem pilot projekata ifinanciranjem radova restauracije i drugih europskih spo-menika velike povijesne vaænosti;

2. promoviranje kulturne i umjetniËke kreativnosti;3. promoviranje knjiga i knjiæevnosti opÊenito;4. promoviranje europskog audiovizualnog proizvoda.

Temeljem gore spomenutog, prva faza realizacije zapoËela je pro-gramima KALEIDOSCOPE, ARIANNA, RAFAEL.

Kaleidoscope,, program zapoËet u 1996. godini, predvi#en zaumjetniËke i kulturne aktivnosti europske dimenzije. Ovim pro-gramom sufinancirano je cca 500 projekata ukljuËiv"i oko 2000kulturnih institucija iz 15 zemalja Ëlanica, zemalja EFTA-e(Lichtenstain, Island i Norve"ka) te zemalja iz centralne i istoËneEurope. Rezultati programa bili su sudjelovanje oko 80 000 umjet-nika. Oko 30 000 mladih bilo je ukljuËeno u razliËite umjetniËke ikulturne aktivnosti, prikazano je oko 15 000 predstava i izloæaba,realizirano je oko 1000 struËnih usavr"avanja, 300 seminara natemu kulture, 100-njak glazbenih, plesnih i kazali"nih festivala, ioformljeno je 20-ak kulturnih mreæa. Isti program sufinancirao jeodræavanje manifestacije Europska kulturna prijestolnica, te odræa-vanje Europske kulturne prijestolnice mjeseca, gostovanja Orkestramladih i Baroknog orkestra Europske unije.

Ariana, program zapoËet 1997. godine, s ciljem promocije knji-æevnih i kazali"nih europskih dijela putem suradnje izdavaËa iknjiæniËara diljem Europe, omoguÊio je prijevode vi"e od 600knjiæevnih tekstova, promovirano je 100-njak knjiæevnika manjin-skih jeziËnih skupina, realizirana je suradnja udruga i kulturnihmreæa, knjiænica, centara i autora u okviru 100-njak projekata.Program je omoguÊio nagradu Aristeion: nagradu za europskuknjiæevnost i europsku nagradu za prijevod.

Rafael, program koji je omoguÊio 200-njak projekata vrednovanjaeuropskog kulturnog naslije#a, ukljuËiv"i vi"e od 1500 kulturnihdjelatnika u cijeloj Europi. Potpomogao je razvoj tematskih kul-turnih mreæa me#u muzejima. Tako#er, omoguÊio je 40-ak pro-jekata razmjene iskustava i razvoj tehnika primjenjivih u za"titinaslije#a, me#u kojima primjerice za"titu dekorativnih fasada uEuropi ili za"titu i oËuvanje pred-industrijskog arhitektonskognaslije#a.

Kratak pregled europskih programa za kulturu (generacije programa)

mr. Anja JelaviÊ


10

Program Kultura 2007-2013

Program Kultura (2007.-2013.) je okvirni program Europskezajednice za razdoblje od 2007. do 2013. godine, Ëija je proved-ba zapoËela 1. sijeËnja 2007. godine, zamijeniv"i program Kultura2000 2. Program “treÊe generacije programa za kulturu” Kultura(2007.-2013.) za opÊi cilj ima pobolj"ati zajedniËko europsko kul-turno podruËje utemeljeno na zajedniËkoj kulturnoj ba"tini i to krozrazvijanje kulturne suradnje izme#u kulturnih stvaratelja, korisnikai institucija zemalja koje sudjeluju u Programu, a s ciljem potica-nja na stvaranje europskog dræavljanstva 3.

Godine 2000. lansiran je jedinstveni program za kulturu, koji jepovezao prethodno navedene programe. Program, Kultura 2000predloæen je od strane Europske komisije 1998. godine, usvojen odstrane Parlamenta i VijeÊa 2000. godine 1. Program Kultura 2000oformljen je s ciljem poticanja suradnje me#u dræavama Ëlanicamau kulturi, odnosno za stvaranje zajedniËkoga europskoga kul-turnoga prostora koji bi zbliæio europske narode, uz istodobnooËuvanje njihovih nacionalnih i regionalnih razliËitosti. Objedinjeniprogram, s porastom ukupnog financijskog udjela od 30% u odno-su na prethodne programe (Kaleidoscope, Ariana i Rafael). Uokviru programa obra#ena su sva podruËja kulturno-umjetniËkogdjelovanja: ba"tina, kazali"te, skulptura, vizualne umjetnosti, glaz-ba, knjiæevnost, i audiovizualni sektor. Za realizaciju programapredvi#ene akcije suradnje bile su 3:

1. specifiËni projekti koji su ukljuËivali uglavnom 3 partnera izrazliËitih zemalja Ëlanica, s moguÊno"Êu sufinanciranja pro-jekata u vrijednosti od 50 do 150 M eura. Zajednica je uokviru ovog natjeËaja sufinancirala projekte koji suukljuËivali tzv. vertikalne aktivnosti (seminare, kongrese,jednogodi"nje stipendije) i/ili tzv. horizontalne aktivnosti(razliËite umjetniËke i kulturne manifestacije, razmjenuiskustava i sl.);

2. vi"egodi"nja suradnja s maksimalnim trajanjem projekta do3 godine, koja je ukljuËivala minimalno 5 partnera izrazliËitih zemalja Ëlanica, s moguÊno"Êu sufinanciranja pro-jekata u iznosu od 300 M eura godi"nje. Ova suradnja jepodrazumijevala tzv. integralne aktivnosti u okviru transna-cionalne kulturne suradnje (kulturne manifestacije na "iremeuropskom teritoriju koje su ukljuËivale velik broj gra#ana sciljem predstavljanja europske kulture);

3. kulturna doga#anja izrazitog europskog predznaka, prim-jerice Europska kulturna prijestolnica i razliËite europskenagrade, sufinancirani u iznosu od 150 do 300 M eura, tzv.kulturni doga#aji europskog i/ili me#unarodnog predznaka,kojima su promovirane kulturne manifestacije s posebnimnaglaskom na prepoznatljivost mladih talenata.

Program Kultura 2000, u svojoj koncepciji, bio je prvi poku"ajutemeljenja europske kulturne politike. No program se susreo sograniËenjima, naroËito u financijskom dijelu. Do izraæaja je do"laoËita neujednaËenost ciljeva programa i dotacije financija, iako seticalo projekata (uglavnom) promotivnog karaktera. Poznata Relacija Barzanti (1993. godine - Rezolucija ParlamentaA3-396/93) evidentirala je “preokupirajuÊe financijske simp-tome”, koje su imale efekta i na sam program Kultura 2000; kojije odre#eno vrijeme bio obustavljen dok VijeÊe nije donijelo jedno-glasnu odluku o opÊoj bilanci ovog programa.

1 Decision No 508/2000/EC, 14 February 2000

2 Decision No 1855/2006/EC, 12 December 2006

3 Decision No 1904/2006/EC, 12 December 2006


11

OpÊi podaci

©to je opÊi cilj Programa?

Doprinos europskom dræavljanstvu kroz europsku kul-

turnu suradnju na naËin da se istaknu zajedniËka

europska kulturna podruËja, sa zajedniËkom ba"tinom

i bogatom kulturnom raznoliko"Êu.

Koji su glavni prioriteti Programa?

• Promicanje transnacionalne mobilnosti

kulturnih djelatnika

• Promicanje transnacionalne mobilnosti

kulturnih i umjetniËkih djela

• Promicanje me#ukulturnog dijaloga

Koje zemlje sudjeluju u Programu?

• Zemlje Ëlanice Europske unije

• Zemlje Ëlanice EFTA/EEA (Europskog gospo-

darskog prostora), zemlje kandidatkinje i

zemlje zapadnog Balkana, ukoliko ispunjavaju

odre#ene uvjete

Koje se vrste suradnje mogu financirati u sklopu

Programa?

Tri vrste aktivnosti:

1. vrsta aktivnosti:

Potpora kulturnim aktivnostima

• Vi"egodi"nji projekti suradnje:

6 partnera iz 6 zemalja

! Trajanje: 3-5 godina)

• Mjere suradnje: 3 partnera iz 3 zemlje

! Trajanje: 2 godine

• Posebne aktivnosti


Potpora europskim kulturnim tijelima i mreæama


Potpora aktivnostima koje poveÊavaju utjecaj projeka-

ta, prikupljanje statistiËkih podataka kao i izrada

studija o razvoju kulturne suradnje i kulturne politike

Postupak odabira temelji se na otvorenim godi"njim

pozivima za prijavljivanje projekata koje upuÊuje

Europska komisija, a provodi Izvr"na agencija za obra-

zovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA).

Program Kultura (2007 " 2013)


12

Financiranje kulturnih djelatnosti1

mr. sc. Tomislav JeliÊ

I. Uvod

U duhu teænje za ostvarenjem nacionalnog duhovnog preporoda, do-neseni su u Republici Hrvatskoj brojni zakonski propisi i podzakon-ski akti, koji trebaju olak"ati i pospje"iti razvoj kulturnih djelatnosti.Jedan od najvaænijih instrumenata kulturne politike, osim zakono-davstva koje predstavlja pravni okvir za razvoj kulturnih djelatnos-ti, je financijsko poticanje pojedinih kulturnih djelatnosti.U Republici Hrvatskoj razvijeni su raznovrsni oblici poticanjarazvitka kulturnih djelatnosti, iz proraËunskih i izvanproraËunskihsredstava, a u tijeku je uvo#enje i novih oblika financiranja.

II. Oblici financijskog poticanja kulturnih djelatnosti

1. Ustavno odre#enjeFinanciranje kulturnih djelatnosti definirano je Ustavom RepublikeHrvatske na naËin da je propisano da dræava potiËe i pomaæe razvi-tak kulture i znanosti. Dræava "titi kulturna i umjetniËka dobra kaoduhovne vrednote, te se jamËi za"tita moralnih i materijalnih pravakoja proistjeËu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetniËkog, intelektu-alnog i drugog stvarala"tva.2

2. Financiranje javnih potreba u kulturiFinanciranje javnih potreba u kulturi moæe biti proraËunsko, izproraËuna Republike Hrvatske i jedinica podruËne (regionalne) ilokalne samouprave, te izvanproraËunsko, iz vlastitih sredstava kul-turnih institucija i umjetnika, doniranih sredstava gospodarskih idrugih subjekata, me#unarodnih i pretpristupnih fondova, zaklada,fundacija i sl. Dakako, vrlo je Ëesto mje"ovito financiranje projeka-ta, tako da nije posve moguÊe podijeliti naËine financiranja premanavedenim izvorima sredstava.

2.1. Programi javnih potreba u kulturiKulturne djelatnosti financiraju se temeljem Zakona o financiranjujavnih potreba u kulturi3, prema kojem Republika Hrvatska,æupanije, Grad Zagreb, opÊine i gradovi donose programe javnihpotreba u kulturi4, te za njihovo provo#enje osiguravaju sredstva izsvojih proraËuna, u skladu sa zakonom. Programima javnih potre-ba u kulturi obuhvaÊaju se svi oblici poticanja i promicanja kulturei kulturnih djelatnosti, "to pridonose razvitku i unapre#ivanjusvekolikog kulturnog æivota u Republici Hrvatskoj. Pri utvr#ivanjuprograma javnih potreba u kulturi polazi se od potreba i postignu-tog stupnja razvitka kulture i kulturnih djelatnosti.Bitno je istaknuti da javne potrebe u kulturi jesu kulturne djelat-nosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa zaRepubliku Hrvatsku i jedinice podruËne i lokalne samouprave.5Prema tome, radi se o kulturnim programima od znaËenja za razvojkulture Republike Hrvatske.

2.2. Potpore umjetnicima i drugim kulturnim stvarateljimaU Republici Hrvatskoj status samostalnog umjetnika ure#en jeZakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog iumjetniËkog stvarala"tva6, te poreznim i carinskim propisima.Samostalni umjetnici u smislu ovoga Zakona su umjetnici izvanradnog odnosa kojima je umjetniËko stvarala"tvo i djelovanje jedi-no i glavno zanimanje.

1 Ovaj rad predstavlja dopunjeni i preure!eni struËni rad koji je objavljen uInformatoru br. 5542 od 18. travnja 2007. godine, Novi informator, Zagreb.

2 »lanak 68. Ustava Republike Hrvatske , NN, 41/2001- proËi"Êeni tekst i55/01-ispravak

3 »lanak 1. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, NN, 47/90 i 27/934 Programe javnih potreba u kulturi donosi predstavniËko tijelo æupanije, Grada

Zagreba, opÊine i grada na prijedlog poglavarstva zajedno s godi"njimproraËunom æupanije, Grada Zagreba, opÊine i grada. Programe od interesa zaRepubliku Hrvatsku utvr!uje Ministarstvo kulture.

5 Vidi Ëlanak 9. i 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi i Pravilnik oizboru i utvr!ivanju programa javnih potreba u kulturi, NN, br. 7/01, 60/01 i135/06. Primjerice javne potrebe od interesa za Republiku Hrvatsku su: redov-na djelatnost ustanova kulture kojima je osnivaË Republika Hrvatska; redovnadjelatnost udruga i drugih organizacija u kulturi; programi za"tite, oËuvanja iobnove kulturnih dobara; programi poticanja kulturnih djelatnosti u podruËjimai sredinama razorenim u Domovinskom ratu, izdavanje Ëasopisa i drugih tisko-vina u kulturi; organiziranje akcija i manifestacija u knjiæevno-nakladniËkoj iknjiæniËarskoj djelatnosti; programi filmske djelatnosti, za"tita filmske ba"tine ipromicanje hrvatskog filma u zemlji i inozemstvu; programi vizualne iaudiovizualne umjetnosti (odræavanje izloæbi, izdavanje likovnih monografija,akcije i manifestacije u likovnoj djelatnosti); programi muzejsko-galerijske dje-latnosti i programi restauriranja muzejske gra!e i sustavne za"tite fundusamuzeja i galerija te pripremni radovi za stalne postave; akcije i manifestacije upodruËju kazali"ne, glazbeno-scenske, glazbene i plesne djelatnosti te kul-turno-umjetniËkog amaterizma od nacionalnog interesa; programi me!unaro-dne kulturne suradnje; istraæivanja u kulturi, interdisciplinarni projekti spreteæno kulturolo"kom komponentom; multimedijski projekti koji promiËu iprezentiraju hrvatsku kulturu u zemlji i inozemstvu; programi koji promiËu kul-turu mladih i alternativnu kulturu; razvojni programi u kulturi (radionice i sem-inari); programi informatizacije ustanova u kulturi; programi unapre!ivanjaarhivske djelatnosti; programi rekonstrukcije, sanacije, adaptacije, investicij-skog odræavanja i opremanja objekata kulture; potpora i otkup vrijednih knjiga;glazbeno stvarala"tvo; dramsko stvarala"tvo.

6 NN, 43/96, 44/96, 127/00.


13

2.2.1. Uplata doprinosa za obvezna osiguranjaSpecifiËna vrsta potpore samostalnim umjetnicima je uplaÊivanjedoprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje izsredstava proraËuna Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o pra-vima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniËkogstvarala"tva.Samostalni umjetnici imaju pravo podnijeti zahtjev StruËnom pov-jerenstvu za priznanje prava samostalnih umjetnika pri Hrvatskojzajednici samostalnih umjetnika u Zagrebu za priznanje prava nauplatu doprinosa za obvezna osiguranja iz sredstava dræavnogproraËuna, sukladno postupku i uvjetima propisanim Pravilnikom opostupku i uvjetima za priznanje prava samostalnih umjetnika nauplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osigu-ranje iz sredstava proraËuna Republike Hrvatske.7 Umjetnici imajupravo i sami uplaÊivati doprinos za mirovinsko, invalidsko izdravstveno osiguranje tj. obvezna osiguranja.

2.2.2. Financiranje umjetniËkih projekataUmjetnici mogu za ostvarivanje njihove djelatnosti i projekatakoristiti financijska sredstva koja se na temelju godi"njih javnihpoziva dodjeljuju sukladno programima javnih potreba koje usvajaMinistarstvo kulture, te jedinice podruËne i lokalne samouprave.Sredstva mogu koristiti kao pojedinci ili kao osnivaËi ili Ëlanovi kul-turnih institucija i drugih pravnih osoba.U okviru dodjele potpora za poticanje knjiæevnog stvarala"tva,Ministarstvo kulture dodjeljuje potpore autorima za knjiæevno-umjetniËki, prevoditeljski i istraæivaËki knjiæevnoteoretski rad.Potpore se dodjeljuju za iznimno vrijedne projekte, djela suvre-mene domaÊe knjiæevnosti i publicistike, prijevode na hrvatski jezikdjela koja predstavljaju opÊa kulturna dostignuÊa, pripremusabranih, odabranih i kritiËkih izdanja djela hrvatskih autora.Potpore su godi"nje, polugodi"nje i tromjeseËne, a isplaÊuju seautorima u mjeseËnim obrocima.

2.2.3. Dodjela nagrada Poseban oblik poticanja kulturnog stvarala"tva je dodjela nagradaod strane Republike Hrvatske za najbolja umjetniËka ostvarenja napodruËju knjiæevnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenihumjetnosti, kazali"ne umjetnosti, arhitekture i urbanizma uRepublici Hrvatskoj, te napose za ostvarenja u podruËju prevodi-la"tva i za"tite kulturne ba"tine. Dræavne su nagrade, NagradaVladimir Nazor8, Nagrada Vicko AndriÊ i Nagrada Iso VelikanoviÊ,koje se financiraju iz dræavnog proraËuna.

2.3. Financiranje kulturnih manifestacijaFinanciranje kulturnih manifestacija od nacionalnog znaËenjaure#eno je posebnim pravilnicima koje je donijelo Ministarstvo kul-ture9, kako bi se osigurao kontinuitet njihova odræavanja. U ovemanifestacije spadaju DubrovaËke ljetne igre, Varaædinske barokneveËeri, Osorske glazbene veËeri, Splitsko ljeto i Festival igranogfilma u Puli. Ove manifestacije se uglavnom financiraju iz pro-raËuna Republike Hrvatske, te jedinica lokalne i podruËne samo-uprave. Sredstva za ove manifestacije osiguravaju se i iz prihodaostvarenih djelatno"Êu manifestacija, sponzorstva, zaklada, fun-dacija, darova i drugih izvora u skladu sa zakonom.

2.4. Financiranje kulturnih programa i projekta Hrvata koji æive udrugim zemljama, te projekata me#unarodne kulturne suradnjePosebna financijska potpora dodjeljuje se za provedbu kulturnihprograma i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini na temelju Odlu-ke Vlade Republike Hrvatske.10 U nadleænosti Ministarstva vanj-skih poslova i europskih integracija, Odjela za hrvatsko useljeni"tvoje raspisivanje i provo#enje natjeËaja, prikupljanje ponuda, obradaistih te dostava resornim ministarstvima, kao i priprema materijalaza sjednice Povjerenstva.Ministarstvo vanjskih poslova tako#er provodi financiranje programaudruga koje njeguju suradnju i prijateljstvo me#u zemljama /dru"tva prijateljstva. Dru"tva prijateljstva su udruge registrirane napodruËju Republike Hrvatske Ëija je djelatnost vezana uz njegovanjesuradnje i prijateljstva me#u zemljama. Svaka udruga/dru"tvo pri-jateljstva povezano je u svojim aktivnostima s odgovarajuÊimdru"tvom u zemlji partneru te aktivno djeluje na povezivanju iprovedbi programa iz razliËitih podruËja djelovanja (kultura, gospo-darstvo, obrazovanje, promidæba vrijednosti, postignuÊa i tradicijehrvatskog dru"tva...) u Republici Hrvatskoj i zemlji partneru.11

7 NN, 119/04

8 Zakon o Nagradi Vladimir Nazor NN, 27/91, Odluka o Nagradi IsoVelikanoviÊ, NN, 82/05, Odluka o Nagradi Vicko AndriÊ, NN, 82/05

9 Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju DubrovaËkih ljetnih igara (NN,81/02), Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Varaædinskih baroknihveËeri (NN, 60/94), Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Osorskihglazbenih veËeri (NN, 60/94), Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranjuSplitskog ljeta (NN, 60/94), Pravilnik o statusu i financiranju Festivala igranogfilma u Puli, NN, 51/05

10 Vlada Republike Hrvatske, Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje obra-zovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata uBosni i Hercegovini iz sredstava Dræavnog proraËuna Republike Hrvatske za2007. godinu, Klasa: 612-08/07-02/08, urbroj: 5030104-07-3.

11 U okviru Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija - Odjela zahrvatsko useljeni"tvo u 2007. godini pripremljen je, raspisan i proveden JavninatjeËaj za dodjelu financijske potpore programima dru"tava prijateljstva.


14

Upoznavanje sa razliËitim segmentima hrvatske tradicijske kultureobavlja se svake godine i kroz teËajeve uËenja hrvatskog jezika(Croaticum / Croatica)12, s obzirom da Ministarstvo vanjskih poslo-va i europskih integracija putem Odjela za hrvatsko useljeni"tvoplaÊa "kolarinu za uËenje jezika u trajanju od dva semestra za kandi-date hrvatskog podrijetla s prebivali"tem izvan Republike Hrvatske. Nadalje Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija finan-cira tako#er kulturne programe hrvatske manjine u europskimzemljama. Uprava za hrvatske manjine, iseljeni"tvo i useljeni"tvo,odnosno Odjel za hrvatske manjine financijski potpomaæe radhrvatskih institucija i udruga. Hrvatska nacionalna manjina u nekojdræavi moæe dobiti financijska sredstva sukladno kriterijima za dod-jelu financijske potpore (brojËana zastupljenost, kvaliteta projeka-ta i sl.). Projekti moraju sadraævati bitne elemente koji se odnosena njegovanje hrvatskog jezika, kulture, za"tita hrvatske ba"tine itradicije.Uz to je vrlo bitna i promidæba hrvatske kulture u svijetu. Takva pro-midæba Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija ima zacilj (u sklopu zajedniËke vanjske kulturne politike s Ministarstvomkulture), kvalitetno osmi"ljenim projektima, promovirati hrvatskukulturnu ba"tinu, ali ponajprije popratiti realizaciju prioriteta vanj-ske politike ! primjerice proces pridruæivanja EU, hrvatsko pred-sjedanje SEECP-om, kao i ostale multilateralne procese. Promidæba hrvatske kulture u naj"irem smislu (provedba vanjskekulturne politike predstavljanjem nacionalnoga kulturnog identite-ta RH, raznovrsnim projektima izloæbi umjetniËke fotografije,likovnih radova, koncerata glazbenih umjetnika i ansambala, film-skih projekcija, te gastronomskih predstavljanja), u sklopuMinistarstva vanjskih poslova i europskih integracija, financira sestavkom iz godi"njeg Dræavnog proraËuna, a temelji se na planurada koji se izra#uje u suradnji s diplomatsko-konzularnim misija-ma u inozemstvu.

2.5. Financiranje audiovizualne djelatnostiFinanciranje audiovizualne djelatnosti obavlja se na temelju pro-grama javnih potreba u kulturi u podruËju filma, uglavnom iz sred-stava dræavnog proraËuna, na temelju javnog natjeËaja koji provodiMinistarstvo kulture, sukladno Pravilniku o kriterijima za utvr#iva-nje programa javnih potreba u podruËju filma i njihovom finan-ciranju.13 Filmske koprodukcije financiraju se sukladno Zakonu o

potvr#ivanju Europske konvencije o filmskoj koprodukciji14, a odsredstva iz me#unarodnih fondova do sada su kori"tena sredstvaEURIMAGES-a, a oËekuje se da Êe Republika Hrvatska uskoromoÊi koristiti i sredstva iz programa MEDIA.Novi Zakon o audiovizualnoj djelatnosti15 uvodi novi model finan-ciranja audiovizualne djelatnosti, prema kojem su svi gospodarskisubjekti koji ostvaruju prihod od ove djelatnosti duæni izdvajatisredstva za audiovizualnu produkciju (televizije i dr.).16 Promicanjeaudiovizualne djelatnosti, dakle i njezino financiranje, provodi sena temelju Nacionalnog programa promicanja audiovizualnih dje-latnosti i posebnih programa lokalne i podruËne (regionalne)samouprave. Zakonom je osnovana Javna ustanova Hrvatskiaudiovizualni centar, koji ima, izme#u ostaloga, temeljnu zadaÊuprovoditi navedeni Nacionalni program, te poticati obavljanje, orga-niziranje i financiranje pripreme, razvoja, proizvodnje, distribucijei prikazivanja hrvatskih, europskih i svjetskih audiovizualnih djela.Centar Êe od 1. sijeËnja 2008. godine preuzeti poslove i zadatkekoje u podruËju audiovizualnih djelatnosti obavlja Ministarstvo kul-ture. Sredstva za financiranje audiovizualnih djelatnosti Centar Êeraspodjeljivati na temelju javnog poziva, sukladno Zakonu oaudiovizualnoj djelatnosti.

2.6. Financiranje za"tite i oËuvanja kulturnih dobaraFinanciranje za"tite i oËuvanja kulturnih dobara ure#eno je Za-konom o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara17. Sredstva za finan-ciranje za"tite i oËuvanja kulturnih dobara, prije svega, osigurava-ju vlasnici kulturnih dobara odnosno njihovi imatelji. Sredstva setako#er osiguravaju iz dræavnog proraËuna (provedba nacionalnogprograma za"tite i oËuvanja kulturnih dobara, izvanredni tro"koviodræavanja kulturnih dobara, hitne mjere za"tite i oËuvanja kul-turnih dobara i naknade vlasnicima radi ograniËavanja prava vlas-ni"tva), proraËuna jedinica regionalne i lokalne samouprave,donacija, naknada za koncesije, zapisa i zaklada, te drugih izvora. Ovim se sredstvima napose financira obavljanje poslova za"tite ioËuvanja kulturnih dobara od strane ustanova za za"titu i oËuvanjekulturnih dobara, te drugih specijaliziranih pravnih i fiziËkih osobakoje obavljaju ove poslove.

12 Filozofski fakulteti SveuËili"ta u Zagrebu i Splitu organiziraju teËaj uËenjahrvatskog jezika Croaticum/Croatica u trajanju od dva semestra. Zimski semes-tar poËinje u listopadu, a ljetni u oæujku svake godine. Program teËaja vodeizvorni govornici i lektori hrvatskog jezika. TeËaj je podijeljen u stupnjeve prim-jereno razini poznavanja hrvatskog jezika.

13 NN, 62/03 Dio sredstava za provedbu ovoga programa izdvaja Hrvatskaradiotelevizija na temelju sporazuma s Ministarstvom kulture.

14 NN, MU, 4/0415 NN, 76/0716 Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnoj djelatnosti je u prvom Ëitanju u

Hrvatskom saboru, a nositelj izrade ovoga Nacrta prijedloga je Ministarstvo kul-ture.

17 NN, 66/99, 151/03 i 157/03-ispravak


15

2.6.1. SpomeniËka rentaZakonom o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara posebno su ure#eniproraËunski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara, i to Ëlanci-ma 112. do 114.b, kao spomeniËka renta (direktna ili indirekt-na)18.

Direktna spomeniËka rentaDirektna spomeniËka renta naplaÊuje se za uporabu kulturnogdobra, i to u iznosu od 10% od prodajne cijene proizvoda u koristdræavnog proraËuna (fotografija, naljepnica, znaËka, suvenir, pub-likacija, druga tiskovina, odjevni ili drugi predmet na kojem jeupotrijebljeno prepoznatiljivo kulturno dobro ili njegov prepoz-natljiv dio) ili u iznosu od 1.000,00 kuna prije prve objave za svakuvrstu promidæbenog materijala na kojem je upotrijebljeno kulturnodobro ili njegov prepoznatljiv dio (film, spot, plakat, fotografija ilidrugi predmet).Direktna spomeniËka renta propisana je tako#er Ëlankom 114.Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara za sve fiziËke i pravneosobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, akoje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnomdobru ili na podruËju kulturnopovijesne cjeline. SpomeniËka rentaplaÊa se mjeseËno od 3,00 do 10,00 kuna po Ëetvornom metrukorisne povr"ine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnomkulturnom dobru ili na podruËju kulturnopovijesne cjeline. VisinuspomeniËke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, gradoviili opÊine, a rje"enje o spomeniËkoj renti donosi nadleæno upravnotijelo ovih jedinica.

Indirektna spomeniËka rentaIndirektna spomeniËka renta propisana je Ëlankom 114.a Zakona oza"titi i oËuvanju kulturnih dobara za fiziËke i pravne osobe kojeprema Nacionalnoj klasifikaciji obavljaju zakonom odre#ene djelat-nosti, bez obzira obavljaju li se te djelatnosti u nepokretnom kul-turnom dobru ili na podruËju za"tiÊene kulturnopovijesne cjeline.Renta se plaÊa po stopi od 0,05%, a osnovica za obraËun spo-meniËke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem djelatnosti. Prihod od spomeniËke rente iz Ëlanka 114. i Ëlanka 114.a Zakonamoæe se koristiti iskljuËivo za za"titu i oËuvanje kulturnih dobara,a uplaÊuje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili opÊine napodruËju koje je renta ubrana, a 40% u korist dræavnog proraËunaza ostvarivanje nacionalnog programa za za"titu i oËuvanje kul-turnih dobara.

2.6.2. Koncesijske naknadeSredstva za odræavanje i za"titu kulturnih dobara mogu se osiguratii iz koncesijskih naknada i naknada za koncesijska odobrenja.Prema Zakonu o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara, za gospodarskokori"tenje nepokretnih kulturnih dobara u vlasni"tvu RepublikeHrvatske, æupanije, Grada Zagreba, grada ili opÊine mogu se natemelju javnog natjeËaja dodjeljivati koncesije korisnicima kojiplaÊaju naknadu za koncesiju. Za kulturna dobra u vlasni"tvuRepublike Hrvatske natjeËaj raspisuje Ministarstvo kulture.Koncesija se dodjeljuje na odre#eno vrijeme, ali ne dulje odtrideset godina.19

Javna ustanova koja upravlja nepokretnim kulturnim dobrom moæeza obavljanje gospodarskih djelatnosti ili za kori"tenje kulturnogadobra kojim upravlja dati koncesijsko odobrenje20, uz prethodnusuglasnost nadleænog tijela tj. nadleænog konzervatorskog odjelaMinistarstva kulture ili Gradskog zavoda za za"titu spomenika kul-ture i prirode, za podruËje Grada Zagreba. Koncesijsko odobrenjedaje se najdulje na godinu dana, a naknada za koncesijskoodobrenje prihod je javne ustanove koja upravlja kulturnimdobrom.

2.6.3. Povrat uloæenih sredstava iz dræavnog proraËunaU sluËaju prodaje kulturnog dobra u Ëiju su za"titu, oËuvanje iobnovu uloæena sredstva iz dræavnog proraËuna, vlasnik je duæanprije prodaje vratiti iznos uloæenih sredstava uplatom u dræavniproraËun, sukladno Ëlanku 40. Zakona o za"titi i oËuvanju kul-turnih dobara. Ova traæbina osigurana je zakonskim zaloænimpravom. Na ovaj naËin prikupljena sredstva trebaju se ponovo uloæi-ti u za"titu i oËuvanje kulturnih dobara.

2.6.4. Sredstva dobivena na ime naknade "teteVlasnik, nositelj prava na kulturnom dobru i drugi imatelj kulturnogdobra duæan je popraviti "tetu na kulturnom dobru koja jeprouzroËena njegovim radnjama protivnim odredbama Zakona oza"titi i oËuvanju kulturnih dobara. NaËin popravljanja "tete jepovrat u prija"nje stanje, odnosno naknada "tete21 o Ëemu rje"enjedonosi nadleæno tijelo. U pogledu osiguranja naplate primjenjujuse odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zakonsko zaloænopravo. Prema tome, sredstva namirena na ime naknade "teteuplaÊuju se u dræavni proraËun, te se mogu koristiti za provo#enjemjera za"tite i oËuvanja kulturnih dobara.

18 Vidi dr. sc. Jadran AntoloviÊ, SpomeniËka renta od teorije do hrvatske prakse,Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2006.

19 »lanci 43.a do 43.i Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara20 »lanci 43.j i 43.k Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara21 Vi"e od od"tetnoj odgovornosti vidi Ivica CrniÊ i dr. Odgovornost za "tetu,

Inæinjerski biro d.d., Zagreb, 2004.


16

2.6.5. Namirenje izvanrednih tro"kova i naknada vlasnicima kul-turnih dobaraVlasnik kulturnog dobra ima pravo zahtijevati od nadleænog tijelanamirenje izvanrednih tro"kova ako odræavanje kulturnoga dobra iliradovi na njegovu popravku, konzerviranju ili provedbi mjeratehniËke za"tite zahtijevaju takve tro"kove.22 Izvanredne tro"koveutvr#uje rje"enjem Ministarstvo kulture, a sredstva se osiguravajuu dræavnom proraËunu.»lancima 24., 25. i 26. Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnihdobara propisana su i druga prava vlasnika kulturnoga dobra, i topravo na naknadu radi ograniËenja prava vlasni"tva na kulturnomdobru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, pravo na porezne icarinske povlastice prema posebnom zakonu, pravo na struËnupomoÊ nadleænog tijela radi pravilne za"tite i oËuvanja kulturnogadobra. Financiranje ovih tro"kova i naknada ostvaruje se izproraËunskih sredstava.

2.6.6. Potpora razvitka seoskog prostora ! mjera za oËuvanje tradi-cijske etno ba"tineZakonom o dræavnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i "umarstvu23

i Pravilnikom o provedbi programa razvitka seoskog prostora 24

ure#ena je potpora razvitka seoskog prostora, koja ukljuËuje potporuoËuvanju tradicijske etno ba"tine, kulturnog blaga, ruralnih obiËajai manifestacija, tj. materijalne i nematerijalne kulturne ba"tine.Sredstva se dodjeljuju na temelju javnog natjeËaja koji provodiMinistarstvo poljoprivrede, "umarstva i vodnog gospodarstva.

2.6.7. Program poticanja, za"tite, obnove i ukljuËivanja u turizamba"tine u turistiËki nerazvijenim podruËjimaProgramom poticanja, za"tite, obnove i ukljuËivanja u turizamba"tine u turistiËki nerazvijenim podruËjima ure#ena je dodjeladræavnih potpora za tradicijsku ba"tinu ukljuËenu u turistiËkuponudu. Sredstva se dodjeljuju na temelju javnog poziva Mini-starstva mora, turizma, prometa i razvitka.

2.6.8. Namjensko financiranje obnove i za"tite odre#enih kulturnihdobara i projekata U svrhu osiguranja obnove i odræavanja nekih posebno znaËajnihkulturnih dobara donijeti su posebni propisi, kojima se naposeure#uju izvori sredstava, tijela koja su nositelji mjera obnove,za"tite i oËuvanja, te druge mjere.

Zakon o obnovi ugroæene spomeniËke cjeline Dubrovnika25 predvi#amjere koje Zavod za obnovu Dubrovnika moæe poduzimati radiobnove, za"tite i oËuvanja ugroæene spomeniËke cjeline Dubrovnika.Predvi#eno je da Zavod, prema godi"njem programu obnove izsredstava za obnovu financira seizmiËko ojaËavanje gra#evina idruge nuæne tro"kove, a vlasnici snose tro"kove obnove kada se radio obnovi gra#evina bez njihovog seizmiËkog ojaËavanja. U ovomdrugom sluËaju, Zavod je duæan iz sredstava obnove vlasnicimagra#evina na njihov zahtjev odobriti kredit, u visini, na naËin i poduvjetima propisanim opÊim aktom Zavoda.26

Program obnove, za"tite i revitalizacije osjeËke Tvr#e obavljaAgencija za obnovu osjeËke Tvr#e, sukladno Uredbi o osnivanjuAgencije za obnovu osjeËke Tvr#e27. Financiranje se obavlja izproraËuna Republike Hrvatske, lokalne i podruËne samouprave.Zakonom o potvr#ivanju Okvirnog ugovora o zajmu Razvojne bankeVijeÊa Europe i Republike Hrvatske F/P 1511(2005) za projekt“Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne ba"tine Ilok-Vukovar-VuËedol”28 ure#eno je financiranje koje se odnosi na radoveobnove graditeljske ba"tine Vukovara i Iloka, te arheolo"ke radovena podruËju VuËedola.

2.7. Vlastiti prihodi institucija u kulturiUstanove i druge organizacije u kulturi mogu stjecati i vlastite pri-hode obavljanjem svoje djelatnosti, naknadama za obavljanje uslu-ga, prodajom usluga i proizvoda træi"tu, donacijama, sponzorstvi-ma, poklonima i na druge naËine u skladu sa zakonom.29 Mjerila inaËin kori"tenja vlastitih prihoda ustanova u kulturi propisani suOdlukom Ministarstva kulture, prema kojoj kulturne institucijemogu vlastita sredstva koristiti za pokriÊe tro"kova ustanove,unapre#enje djelatnosti i plaÊanje potrebnog rada kojim se smatrarad svih zaposlenika ustanove.30

22 »lanak 22. stavak 1. Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara23 »lanak 53. stavak 6. Zakona o dræavnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i

"umarstvu, NN, 87/02, 117/03 i 82/04

24 »lanak 4. Pravilnika o provedbi programa razvitka seoskog prostora, NN,71/05 i 6/0625 NN, 21/86, 33/89, 26/93 i 128/99

26 »lanak 18. i 19. Zakona o obnovi ugroæene spomeniËke cjeline Dubrovnika 27 NN, 28/9928 NN, MU, 8/0529 »lanak 2. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi30 Odluka o mjerilima i naËinu kori"tenja vlastitih prihoda ustanova u kulturi i

za"tite prirode, NN, 141/04 Ustanova u kulturi moæe ostvarivati prihode odobavljanja osnovne djelatnosti, od znanstveno istraæivaËkih i struËnih poslova,od iznajmljivanja prostora i opreme, te prihode od donacija, potpora i drugihpomoÊi. Prema Ëlanku 2. Odluke, prihod od obavljanja osnovne djelatnostimoæe se koristiti najmanje 15% za pokriÊe tro"kova ustanove, najmanje 30%za unapre!enje djelatnosti ustanove, te najvi"e do 35% za plaÊanje potrebnograda.


17

2.8. Financijska potpora iz drugih sredstava, sredstva zaklada ifondovaSredstva za financiranje javnih potreba u kulturi mogu se namicatii osnivanjem zaklada, fondova, te na drugi naËin u skladu sazakonom.31 Pojedini zakoni izriËito navode ove moguÊnosti, prim-jerice Zakon o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara32, me#utim ovajnaËin financiranja u na"oj zemlji nije znaËajan po obimu ulaganja. Osnivanje fonda za poticanje odgovarajuÊeg umjetniËkog i kul-turnog stvarala"tva preteæito nekomercijalne naravi i kulturneraznolikosti predvi#a Ëlanak 17. Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o autorskom pravu i srodnim pravima.33 Sredstva u taj fondduæne su izdvajati udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih isrodnih prava, a o raspodjeli sredstava odluËuje kolektivno tijeloudruge odre#eno statutom udruge.

2.9. Me#unarodni fondoviRepublika Hrvatska je stranka brojnih me#unarodnih ugovora upodruËju kulture i za"tite kulturne ba"tine, od kojih nekiustanovljuju me#unarodne fondove iz kojih se mogu koristiti sred-stva. Tako#er postoje fondovi za promicanje kinematografije idrugih kulturnih projekata.

2.9.1. Fond za svjetsku ba"tinuFond za svjetsku ba"tinu (World Heritage Fund) osnovan jeUNESCO-ovom Konvencijom o za"titi svjetske kulturne i prirodneba"tine.34 Svaka dræava Ëlanica ove Konvencije moæe zatraæitime#unarodnu pomoÊ u korist kulturne i prirodne ba"tine odizuzetne svjetske vrijednosti koja se nalazi na njezinom podruËju,te je unesena u Spisak svjetske ba"tine ili Spisak svjetske ba"tineu opasnosti od strane Odbora za svjetsku ba"tinu pri UNESCO-u.PomoÊ moæe obuhvaÊati financiranje studija o za"titi i oËuvanjukulturne i prirodne ba"tine, osposobljavanje struËnjaka, nabavuopreme, te zajmove i potpore.

2.9.2. Fond za promicanje povrata kulturne ba"tineGeneralna konferencija UNESCO-a osnovala je 1999. godine FondMe#uvladinog odbora za promicanje povrata kulturne ba"tine zem-ljama podrijetla ili povrata u sluËaju nezakonitog odno"enja. Svrhaje ovog Fonda pruæanje pomoÊi za provedbu projekta povrata i resti-tucije kulturnih dobara.

2.9.3. Fond za za"titu nematerijalne kulturne ba"tineFond za za"titu nematerijalne kulturne ba"tine osnovan jeUNESCO-ovom Konvencijom o za"titi nematerijalne kulturne ba"-tine.35 Svrha je ovoga Fonda pruæanje pomoÊi radi za"tite i oËuva-nja nematerijalne kulturne ba"tine, napose one unesene uReprezentativnu listu nematerijalne kulturne ba"tine ËovjeËanstvai Listu nematerijalne kulturne ba"tine kojoj je potrebna hitnaza"tita.

2.9.4. Fond za za"titu kulturnih dobara u sluËaju oruæanog sukobaDrugim Protokolom uz Konvenciju o za"titi kulturnih dobara usluËaju oruæanog sukoba36 osnovan je Fond za za"titu kulturnihdobara u sluËaju oruæanog sukoba, koji moæe dodijeliti financijskuili drugu pomoÊ strankama ovog Protokola za potporu pripremnimili drugim mjerama u vrijeme mira i trajanja oruæanog sukoba, a ucilju za"tite i oËuvanja kulturnih dobara.

2.9.5. Me#unarodni fond za kulturnu raznolikostMe#unarodnI fond za kulturnu raznolikost37 osnovan jeKonvencijom o za"titi i promicanju raznolikosti kulturnih izriËaja.Svrha je ovoga Fonda poticanje mjera za promicanje i za"titu kul-turnih izriËaja i ostvarivanja drugih ciljeva u provedbi oveKonvencije.

2.9.6. EURIMAGESEurimages je fond VijeÊa Europe za koprodukciju, distribuciju iprikazivanje europskih kinematografskih djela, koji je osnovan1989. godine kao parcijalni sporazum. Cilj mu je promicati europ-sku audiovizualnu industriju, produkciju i distribuciju filmova teprofesionalnu suradnju putem dodjele financijske pomoÊi.Republika Hrvatska je Ëlanica fonda, te je uspjela ostvariti finan-ciranje svojih projekata iz sredstava fonda.31 Vidi Ëlanak 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi

32 »lanak 96. stavak 2. Zakona o za"titi i oËuvanju kulturnih dobara propisuje dase za oËuvanje kulturnih dobara mogu osnivati zaklade i fundacije.

33 NN, 79/07 „Poticanje stvarala"tva i kulturne raznolikosti“. »lanak 167.a stavak1. glasi: (1) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava duæna je u punomoÊima ozastupanju sa svojim Ëlanovima te u me!unarodnim ugovorima o uzajamnomzastupanju predvidjeti izdvajanje u fond za poticanje odgovarajuÊeg umjet-niËkog i kulturnog stvarala"tva preteæno nekomercijalne naravi i kulturneraznolikosti u ogovarajuÊem umjetniËkom i kulturnom podruËju, kojeg je duænapredvidjeti u pravilima iz Ëlanka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

34 »lanak 15. Konvencije, NN MU, 12/93

35 NN MU 5/0536 NN MU 11/0537 NN MU 5/06


18

2.10. Programi Europske zajednice Programi Zajednice predstavljaju integralni niz aktivnosti kojeusvaja Europska zajednica u svrhu promicanja suradnje izme#udræava Ëlanica u razliËitim podruËjima povezanim sa zajedniËkimpolitikama Europske zajednice. Programi Zajednice su u pravilunamijenjeni dræavama Ëlanicama EU, ali neki od njih otvoreni su idræavama koje se nalaze u procesu pribliæavanja EU. Ovi programismatraju se jednim od vaænijih instrumenata pretpristupne strate-gije, odnosno upoznavanja dræava kandidatkinja za Ëlanstvo u EU smetodama rada EU, te njihovu integraciju u sektorske politikeUnije u oËekivanju pristupanja. Pravni temelj za sudjelovanje Republike Hrvatske u programimaZajednice je Zakon o potvr#ivanju Okvirnog sporazuma izme#uRepublike Hrvatske i Europske zajednice o opÊim naËelima sud-jelovanja Republike Hrvatske u programima Zajednice38 i Zakon osustavu provedbe programa Europske unije i sustavu provedbe pro-jekata financiranih iz sredstava zajmova i darovnica iz ostalihinozemnih izvora39.

2.10.1. Programi u podruËju kulture i audiovizualne djelatnosti

Program KulturaProgram Kultura 2007 je okvirni program40 Europske zajednice zarazdoblje 2007.- 2013., koji se temelji na tri cilja: potpori mobil-nosti kulturnih radnika, potpori mobilnosti kulturnih djela i poti-canju me#unarodnog dijaloga. U pojedinim zemljama Ëlanicama izemljama pristupnicama Europskoj uniji za provedbu ovoga pro-grama nadleæne su tzv. kulturne kontaktne toËke. RepublikaHrvatska tako#er ima svoju kulturnu kontaktnu toËku koja djelujepri Ministarstvu kulture.41 Ministarstvo kulture sufinancirat Êe pro-jekte odobrene u okviru programa Kultura sukladno Pravilniku okriterijima za sufinanciranje projekata odobrenih u okviru programaza kulturu Europske unije Kultura 2007.-2013.42

Program MEDIAProgram MEDIA 2007 je program43 Europske zajednice kojem jecilj jaËanje træi"ne utakmice na podruËju europske audiovizualneindustrije, putem sufinanciranja profesionalnog usavr"avanja dje-latnika u podruËju audiovizualne industrije, razvoja proizvodnihprojekata (dugometraæni filmovi, televizijske drame, dokumentarnifilmovi, animirani filmovi i novi mediji), distribucije i promocijeeuropskih audiovizualnih djela, ukljuËujuÊi i potporu filmskim fes-tivalima.44

2.10.2. Instrumenti pretpristupne pomoÊi U podruËju kulture mogu se koristiti i sredstva iz instrumena pret-pristupne financijske pomoÊi Europske unije (pretpristupni fon-dovi), s obzirom da je Republika Hrvatska u tijeku pridruæivanjaEuropskoj uniji.

Program IPAInstrument pretpristupne pomoÊi IPA (Instrument for Pre-acces-sion Assistance) predstavlja program EU koji je Republici Hrvatskojotvoren za razdoblje 2007.-2013. godine.Program IPA uspostavljen je Uredbom VijeÊa (EC)45 br.1085/2006, a Republika Hrvatska moæe biti korisnica ovoga pro-grama od 2007. godine do pristupanja EU.Osnovni cilj programa IPA je osiguranje sredstava za projekte Ëijaje svrha pruæanje pomoÊi dræavnim tijelima prilikom uskla#enjanacionalnog zakonodavstva s pravnomm steËevinom EU i u proved-bi pravne steËevine EU, kao i u pripremi dræavnih tijela i korisnikaiz nevladinog sektora za upravljanje i kori"tenje strukturnih fondo-va nakon pristupanja EU.

43 Decision No 1718/2006EC of the European Parliament and of the Council ofthe 15 November 2006 concerning the implementation of a programme ofsupport for the European audiovisual sector (MEDIA 2007), OJ 327/12, 24. 11.2006

44 Republike Hrvatska Êe moÊi sudjelovati u programu MEDIA nakon "to uskladisvoje medijsko zakonodavstvo s pravnom steËevinom EU.

45 Council Regulation (EC) No 1085/2006 of July 2006 establishing anInstrument for Pre-Accession Assistance (IPA) IPA kao integralni instrumentzamjenjuje programe trenutno dostupne Hrvatskoj ‡ CARDS, PHARE, ISPA iSAPARD.

46 Regulation establishing Phare, Council Regulation (EEC) No 3906/89 of 18December 1989 on economic aid to certain countries of Central and EasternEurope, OJ L 375, 23. 11. 1989.

38 NN, MU 6/0539 NN, 58/06 40 Decision No 1855/2006/EC of the European Parliament and of the Council of

the 12 December 2006 establishing the Culture Programme (2007 to 2013),OJ L 372/1, 27.12.2006

41 U Hrvatskom saboru je 15. lipnja 2007. godine potvr!en Memorandum o razu-mijevanju izme!u Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanjuRepublike Hrvatske u programu Kultura (2007. do 2013.), te objavljen u NN,MU 7/07.

42 NN, 120/07


19

Program IPA sastoji se od sljedeÊih sastavnica: 1. PomoÊ u tranzi-ciji i izgradnji institucija, 2. PrekograniËna suradnja, 3. Regionalnirazvoj, 4. Razvoj ljudskih potencijala, 5. Ruralni razvoj.U podruËju kulture Republika Hrvatska Êe koristiti sredstva progra-ma IPA za djelomiËno plaÊanje Ëlanarine za programe Kultura iMEDIA.

Programi PHARE i CARDSPHARE (franc. Pologne et Hongrie ! Aide á Restauration) programpokrenut je 1989. godine kao program pomoÊi tada"njim tranzici-jskim zemljama u procesu gospodarskih i politiËkih promjena.46

Osnovni ciljevi ovoga programa su: jaËanje sustava javne adminis-tracije i institucija, investicije vezane uz uskla#ivanje s pravnomsteËevinom EU te poticanje ekonomske i socijalne kohezije. VrstepomoÊi su tehniËka pomoÊ (konzultantske usluge i twinning47),investicije (robe i usluge) te bespovratna sredstva (darovnice).U podruËju kulture Republika Hrvatska Êe koristiti sredstva PHARE2006 za djelomiËno plaÊanje Ëlanarine za program Kultura.CARDS (Community Assistance For Reconstruction, Developmentand Stabilization) program pokrenut je 2000. godine kao instru-ment financijske i tehniËke pomoÊi. Uredbom VijeÊa br.2666/2000/EC48 odre#ena su sredstva za razdoblje 2000.-2006.godine za obnovu, razvoj infrastrukture, promidæbu demokracije,gospodarskog i socijalnog razvoja i regionalne suradnje u pet prior-itetnih podruËja: pravosu#e i unutarnji poslovi, razvoj administra-tivnih kapaciteta javne uprave, gospodarski i socijalni razvoj,demokratska stabilizacija, te za"tita okoli"a i prirodnih resursa.

2.11. Porezne, carinske i druge olak"icePorezne i carinske olak"ice za podruËje kulture i za"tite kulturnihdobara ure#ene su poreznim i carinskim propisima.

2.11.1. Porezne olak"ice

Porez na dodanu vrijednostPorez na dodanu vrijednost plaÊa se prema Zakonu o porezu nadodanu vrijednost po stopi od 0% na knjige struËnog, znanstvenog,umjetniËkog, kulturnog i obrazovnog sadræaja, udæbenike za peda-go"ki odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovan-

je, otisnute na papiru ili na drugom nositelju teksta ukljuËivo i CD-ROM, video kasetu i audio kasetu, te usluge javnog prikazivanja fil-mova.49

PlaÊanja poreza na dodanu vrijednost oslobo#ene su usluge iisporuke dobara javnih ustanova u kulturi (porezna oslobo#enja utuzemstvu) i to: muzeja, galerija, arhiva, knjiænica, kazali"ta,orkestara i drugih glazbeno-scenskih, konzervatorskih, restaura-torskih ustanova i ustanova za za"titu spomenika kulture, te uslugei isporuke dobara samostalnih umjetnika i umjetniËkih organizaci-ja. Ovo oslobo#enje navedene ustanove ostvaruju pod uvjetom dadjelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.50

PlaÊanja je poreza na dodanu vrijednost oslobo#en (poreznaoslobo#enja pri uvozu) uvoz dobara koja su kao donacija dana kul-turnim ustanovama te tijelima dræavne, lokalne i podruËne (region-alne) samouprave, kao i uvoz dobara od strane istih koja se plaÊajuiz primljenih inozemnih novËanih donacija. Ovoga porezaoslobo#ena su dobra koja kao vlastita djela iz inozemstva unesuznanstvenici, knjiæevnici i umjetnici, uz uvjete propisane carinskimpropisima, te ponovni uvoz dobara koja u nepromijenjenom stanjuuvozi osoba koja ih je izvezla, a koji je u skladu s carinskim propisi-ma oslobo#en plaÊanja carine.51

PlaÊanja su poreza na dodanu vrijednost oslobo#ene (poreznaoslobo#enja pri izvozu) isporuke dobara i usluga u tuzemstvu kadase plaÊaju iz primljenih inozemnih novËanih donacija danih kul-turnim ustanovama te tijelima dræavne, lokalne i podruËne (region-alne) samouprave.52

Olak"ice za kulturu i umjetnost te umjetnike uvedene su i prilikomobraËuna poreza na dodanu vrijednost. Odredbom Ëlanka 66. sta-vak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost53 propisana je izn-imka prema kojoj se javne ustanove u kulturi, umjetniËke organi-zacije i umjetnici mogu odluËiti æele li biti obveznici poreza nadodanu vrijednost ili æele ostati izvan sustava poreza na dodanu vri-jednost.

47 Program PHARE ima za cilj jaËanje institucionalnih sposobnosti svih tijela kojasudjeluju u procesu uskla!ivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnomsteËevinom Europske unije koje se u pravilu provodi modelom twinninga tj.kroz suradnju izme!u djelatnika istih ili srodnih upravnih tijela dræava kandi-datkinja za Ëlanstvo i dræava Ëlanica Europske unije.

48 Council Regulation (EC) No 2666/2000 of December 2000 on assistance forAlbania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, the Federal Republic of Yugoslaviaand the Former Yugoslav Republic of Macedonia, repealing Regulation (EC) No1628/96 and amending Regulations (EEC) No 3906/98 and (EEC) No 1360/90and Decisions 97/256/EC and 1999/311/EC, OJ L 306/I, 7. 12. 2000.

49 Vidi Ëlanak 10.a toËke c) i g) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN,47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05 i 76/07)

50 Vidi Ëlanak 11. stavak 1. podstavak 10. i stavak 2. Zakona o porezu na dodanuvrijednost

51 »lanak 12. toËke 12.,13. i 17. Zakona o porezu na dodanu vrijednost52 »lanak 13. stavak 1. podstavak 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost53 NN, 60/96, 113/97, 7/99, 44/00, 63/00, 88/00, 109/00, 54/01, 58/03,

198/03, 55704, 77704 i 153/05


20

Porez na dobitZakon o porezu na dobit54 propisuje da se porezna osnovicapoveÊava za darovanja u naravi ili novcu, uËinjena u tuzemstvu zakulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humani-tarne, sportske, vjerske, ekolo"ke i druge opÊekorisne svrheudrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju uskladu s posebnim propisima, ako su ta darovanja veÊa od 2% pri-hoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, iznos moæe biti iveÊi od 2% prihoda prethodne godine ako je dan prema odlukamanadleænih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programai akcija.

Porez na dohodakZakon o porezu na dohodak55 propisuje da porezni obveznici moguuveÊati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i unovcu doznaËenim na æiroraËun, a u kulturne, odgojno-obrazovne,znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe,udrugama i drugim pravnim osobama koje te djelatnosti obavljajuu skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitka za koje je uprethodnoj godini podnesena godi"nja porezna prijava i utvr#engodi"nji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveÊava zadarovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su danaprema odlukama nadleænih ministarstava o provedbi i financiranjuposebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost pri-matelja darovanja.

Dakle, sva darovanja, bilo u novcu ili u naravi, koja ne prema"uju2% ostvarenih ukupnih prihoda darovatelja u prethodnoj godini,priznaju se kao izdaci samim slovom Zakona. Izdaci iznad togiznosa tako#er se smatraju izdacima ali pod uvjetom da su daniprema programima i rje"enju Ministarstva kulture.56

Na temelju odredbi Zakon o porezu na dohodak obraËun poreza odautorskih honorara umjetnika ure#en je na povoljniji naËin u odno-su na autorske honorare ostalih struka, buduÊi da je osnovica zaobraËun poreza znatno sniæena.57

2.11.2. Carinske olak"iceCarinski zakon predvi#a niz poreznih oslobo#enja od plaÊanjacarine za dobra koja se uvozi za potrebe obavljanja kulturnih dje-latnosti.Prema Carinskom zakonu58 od plaÊanja carine pri uvozuoslobo#ena je:• roba koja se koristi za obnovu, odræavanje i restauriranje

za"tiÊenih spomenika kulture, a na temelju mi"ljenja Mini-starstva kulture,

• predmeti koji izravno sluæe za obavljanje kulturne djelatnosti,te za potrebe znanstvenih istraæivanja, a koji se ne proizvode uRepublici Hrvatskoj,

• predmeti koje u obliku donacije iz treÊih zemalja prime zaobavljanje svojih neprofitnih djelatnosti tijela dræavne uprave ilokalne samouprave, kulturne ustanove i organizacije, a Ëije jeobavljanje ure#eno posebnim propisima,

• predmeti koje kao vlastita djela iz inozemstva unesuznanstvenici, knjiæevnici i umjetnici.

Uredbom o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobo#enja odplaÊanja carine propisano je tako#er da je oslobo#ena od plaÊanjacarine roba koja se uvozi radi njezine uporabe za obnovu, odræa-vanje i restauriranje kulturnih dobara.59

54 »lanak 7. stavak 1. toËka 11. i stavak 7. Zakona o porezu na dobit, NN,177/04, 90/05 i 57/06

55 »lanak 36. stavak 27. Zakona o porezu na dohodak, NN,177/0456 O svakom darovanju, bilo u naravi li u novcu, darovatelj i daroprimatelj moraju

imati zakljuËen ugovor ili drugu valjanu ispravu. Za darovanja veÊa od 2%ukupnih prihoda ostvarenih prethodne godine, koja su dana u kulturne svrhe,Ministarstvo kulture na zahtjev darovatelja izdaje rje"enje. U svrhu priznanjaporeznih olak"ica za darovanja dana u kulturne svrhe darovatelj je duæan prigodi"njem obraËunu poreza na dobit i poreza na dohodak, Poreznoj upravipredoËiti ugovor o darovanju, nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, pravai usluga, te navedeno rje"enje Ministarstva kulture ako su darovanja veÊa od2% ostvarenih prihoda darovatelja u prethodnoj godini.

57 Prilikom obraËuna poreza od autorskih honorara, iznos priznatih materijalnihtro"kova je 30% (Ëlanak 32. stavak 5. podstavak 1. i 2. Zakona o porezu nadohodak) kada umjetnici ne vode poslovne knjige, a kada vode poslovne knjigetada im se prema godi"njoj poreznoj prijavi priznaju stvarni tro"kovi u obavl-janju samostalne umjetniËke djelatnosti. Pravo na povrat poreza na dohodakimaju umjetnici koji vode poslovne knjige i tada im porezne uprave utvr!ujukoliko iznosi 25% neoporezivog iznosa za autorsko odnosno umjetniËko djelokoje su ostvarili, sukladno Ëlanku 22. stavak 1. Zakona o pravima samostalnihumjetnika i poticanju kulturnog i umjetniËkog stvarala"tva.

58 »lanak 187. stavak 1. toËka 14., 15., 16. i 17. Carinskog zakona , NN,78/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05 i 138/06

59 »lanak 23. stavak 1. i 2. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslo-ba!anja od plaÊanja carine, (NN, 5/07). Prema Ëlanku 23. stavku 2. Uredbe,kulturnim dobrima smatraju se nepokretni i pokretni predmeti ili grupe pred-meta, koji zbog svoje arheolo"ke, povijesne, sociolo"ke, etnografske, umjet-niËke, arhitektonske, urbanistiËke, tehniËke ili druge znanstvene ili kulturnevrijednosti predstavljaju vrijednosti od nacionalnog znaËaja, kao i drugi pred-meti koji se prema posebnim propisima smatraju kulturnim dobrom.


21

2.11.3. Druge olak"iceUmjetnici koji ostvaruju primitke (honorare) po osnovi autorskihumjetniËkih djela izuzeti su za takve primitke od obveze plaÊanjadoprinosa odre#enih Zakonom o doprinosima za obvezna osigura-nja.60 Prema Ëlanku 9. stavku 5. Zakona, osiguranik na osnovisamostalne djelatnosti umjetnika kojemu su mjeseËna osnovica,vrste i iznosi doprinosa utvr#eni rje"enjem Porezne uprave, a promi-jeni naËin oporezivanja dohotka od te djelatnosti, pa mu umjestoutvr#ivanja dohotka kao razlike izme#u poslovnih primitaka iposlovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, na temeljuposlovnih knjiga, porez na dohodak od te djelatnosti utvr#uje i obus-tavlja isplatitelj primitka, nema obvezu doprinosa prema ovomeËlanku ako se radi o dohotku ostvarenom s osnove te djelatnosti.

2.12. Transparentnost postupka dodjele sredstavaS obzirom da se sredstva za financiranje programa javnih potrebau kulturi kao bespovratna sredstva osiguravaju u dræavnomproraËunu i proraËunu jedinica podruËne i lokalne samouprave,potrebno je osigurati transparentnost postupka i kriterija dodjelesredstava. Sredstva se dodjeljuju na temelju javnog poziva ilijavnog natjeËaja, a kriteriji su utvr#eni podzakonskim propisom iliaktom predstavniËkog tijela podruËne i lokalne samouprave.Kori"tenje sredstava ure#uje se ugovorom, kojim se napose ure#ujeopravdavanje tro"kova i povrat sredstava u sluËaju nenamjenskogkori"tenja.

III. ZakljuËak

UzimajuÊi u obzir sve oblike financijskog poticanja u podruËju kul-ture, posve je razvidno da oni osiguravaju trajni razvoj kulturnihdjelatnosti i za"titu hrvatske kulture i kulturnog identiteta. Jedanod osnovnih ciljeva kulturnih politika na europskoj i svjetskoj razi-ni je ostvarenje kulturne raznolikosti, kao za"titne mjere u odnosuna proces globalizacije u kojem bogatstvo malih kultura polakonestaje. Prema tome, ulaganje u kulturu na transparentan naËin uzpo"tivanje visokih umjetniËkih kriterija je najvaænija mjerabuduÊeg razvoja kulturnih djelatnosti u smjeru osiguravanja kul-turne raznolikosti.

60 NN, 147/02, 175/03 i 177/04


22

Kultura na djelu



24

Europska arheolo#ka nalazi#ta: umreæeni pristup

Europa je bogata arheolo"kom ba"tinom, koja potjeËe odtisuÊljetne ljudske aktivnosti na Ëitavom kontinentu. ProjektARENA namjeravao je pro"iriti shvaÊanje o ba"tini i njenu dostup-nost kori"tenjem najnovijih internetskih raËunalnih tehnologija.StruËnjaci iz Danske, Poljske, Norve"ke, Rumunjske, Islanda iUjedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske povezali susvoje arheolo"ke arhive podataka na naËin da su uspostavili jedin-stveno polazi"te preko internetskog portala.

Interaktivna traæilica u obliku mape omoguÊuje kako profesional-nim korisnicima, tako i neprofesionalcima da pretraæuju arhivepartnera prema kriterijima pretrage (primjerice razdoblju, temi ilimjestu). Partneri su pokrenuli suradnju kako bi svoje arhive uËinilidostupnima posjetiteljima iz Ëitave Europe.

Projekt je dodatno ponudio radionice na temu digitalne za"tite idostupnosti kako bi se postiglo zajedniËko mi"ljenje. To jeukljuËivalo i informativne aktivnosti oko pokretanja arhiva ARENAu travnju 2003. godine. Partneri ukljuËeni u projekt ARENA nas-tavljaju s radom na postizanju dugoroËnog cilja razvoja kompletneeuropske mreæe arheolo"kih arhiva koja bi svima bila dostupna.

ProjektARENA Archaelogy Data Service

PoËetak01.08.2001.

Zavr"etak31.07.2004.

http://ads.ahds.ac.uk/arena

VodeÊi partnerUniversity of York, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne Irske

Suorganizatori Cimec Institutul de Memoire Culturala, RumunjskaFornleifastofnun Islands, IslandMuseumsprosjektet (Museum Project), Norve"kaPoznan Archaeological Museum, PoljskaSurrey Institute of Art and Design, Ujedinjena Kraljevina VelikeBritanije i Sjeverne IrskeThe Danish National Record of Cultural History at the NationalMuseum, DanskaUnivesity of Glasgow, Department of Theatre Film and TelevisionStudies, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske


25

Promicanje umjetnika s posebnim potrebama u Europi

Umjetnost spaja ljude i potiËe ih da sami sebe iznenade na naËinda koriste vlastite sposobnosti i stvaraju. Projekt Umjetnost zaEuropu / Art Reach Europe koristio je ovu snagu kako bi spojioumjetnike s posebnim potrebama iz Irske, NjemaËke i Danske.OmoguÊujuÊi im da vjeæbaju, uËe i predstave svoje radove, projektje dao doprinos dru"tvenoj i kreativnoj razmjeni.

Sudionici su tijekom jednomjeseËnog rezidencijalnog programaboravili u Longfordu u Irskoj. Za male grupe polaznika bilo je osig-urano struËno vodstvo, omoguÊujuÊi umjetnicima da zajedniËkirade na vje"tinama i tehnikama, potiËuÊi pritom zajedniËku moti-vaciju i razmjenu mi"ljenja te iskustva.

Gosti iz NjemaËke i Danske unijeli su novu dinamiku u centar uIrskoj i doprinijeli poveÊanju potencijala i sigurnosti u izriËaju svihovih umjetnika s posebnim potrebama. Jedan od sudionika, AdrianForde, rekao je: “Zaista sam ponosan na svoje slike i fotografije. Bi-lo je prekrasno raditi zajedno s umjetnicima iz inozemstva, upoznatiih, ostvariti poznanstva pa Ëak i nauËiti pone"to njihova jezika.”

Radovi sudionika izloæeni su u sve tri zemlje i objavljeni uizloæbenom katalogu. Ovim se izloæbama u "iroj javnosti nastojalapromicati umjetnost osoba s posebnim potrebama, kao i bolje razu-mijevanje te prihvaÊanje istih.

ProjektArt Reach Europe

PoËetak01.06.2002.


www.crawfordartgallery.com/PressArchive/art_reach_3.html

VodeÊi partnerThe Rehab Group, Irska

Suorganizatori Durchblick e.V., NjemaËka Kulturkaelderen, Danska


26

Pisanje i prevo!enje na sjeveru Europe

Pisanje i prevo#enje u najsjevernijem kutku Europe znade bitisamotna aktivnost. Stoga je namjera projekta BaltiËki krug / BalticRing bila promicanje razmjene pisaca i prevoditelja iz tog dijelaEurope, kao i poticanje kori"tenja modernih tehnologija u baltiËkojregiji. Projekt je osobama koje æive i stvaraju na “rubu” EuropeomoguÊio bolji pristup i sudjelovanje u knjiæevnoj kulturi.

PokrivajuÊi njemaËki dio juænog Baltika, preko baltiËkih dræava iFinske do Barentsovog mora, u sklopu projekta organizirali su seseminari, radionice i programi razmjene za pisce i prevoditelje.Tako#er, projektom se razvilo kori"tenje interneta kao sredstva zastvaranje mreæa i promicanje knjiæevnosti.

Uz pojedinaËne partnere i prevoditelje, kao programski partnerisudjelovali su ipromicatelji Ëitanja i pisanja, knjiæevni centri, instituti za istraæi-vanja, nakladnici, pisci, profesionalne organizacije i javne udrugekoje stvaraju regionalnu i kulturnu politiku.

Program BaltiËki krug zapoËeo je 2001. godine te za buduÊeaktivnosti, koje su ukljuËivale promicanje prevo#enja, istraæivanje itehnologija u knjiæevnosti i promicanje knjiæevnosti za djecu imladeæ, dvaput dobio novËanu potporu programa Kultura 2000.Programi razmjene za pisce i prevoditelje nastavljaju poveÊavatimobilnost spomenutih struËnjaka na podruËju Baltika.

ProjektBaltic Ring

PoËetak01.10.2001.


VodeÊi partnerJyvaskyla Public Library, Finska

Suorganizatori Barents Litteratircentrum, Overkalix, ©vedskaDeutsche Auslandgesellschaft, Lübeck, NjemaËkaRegional Council of Northern Ostrobothnia, Finska

www.balticring.org


27

Odre!ivanje europskog identiteta

Europa se oduvijek obogaÊivala kretanjima naroda, a migracijeme#u zemljama spajale su mno"tvo ideja i kultura i na taj naËinstvarale temelj za me#ukulturni dijalog.

Program Ro#eni u Europi / Born in Europe zapoËeo je simboliËnomtemom “ra#anja“ namijenjenom projektu koji potiËe na razmi"lja-nje o tome "to znaËi osjeÊati se Europljaninom, osobito djecimigracijskih obitelji. Na snaænoj izloæbi fotografija, projekt je ilus-trirao svakodnevicu migracijskih obitelji, kao i stvarnost suvremenemigracije u Europi.

Fotografije obitelji migranata s novoro#enËadi omoguÊile su stvarnime#ukulturni dijalog o sloæenim identitetima migranata drugegeneracije i dale pogled na to kako se mjestom ro#enja moæe utje-cati na vlastito poimanje kulturnog identiteta te ro#enje predstavilekao metaforu nade i novog poËetka.

Ostali aspekti projekta imali su snaænu poruku o modernoj migraci-ji u Europi: izloæbu fotografija o tuænoj stvarnosti izbjeglih osobakoje poku"avaju uÊi u Europu, video zapis o te"kom æivotu migrana-ta u predgra#ima Pariza, kao i iznena#ujuÊi registar europskih kul-turnih identiteta iz Bratislave. Paralelno s izloæbom, odræavanerasprave poticale su posjetitelje da istraæe nove aspekte europskekulturne raznolikosti.

Projekt Ro#eni u Europi zadirao je duboko u emocije ljudi izdrukËijih kulturnih miljea, i otvorio moguÊnost za me#ukulturnuraspravu na teme imigracije, integracije, kulturnog (samo)identite-ta, zajedniËkog razumijevanja i prihvaÊanja. Projekt je prihvatioglavne teme kao "to su europsko dræavljanstvo, uloga æena udru"tvu, obiteljska struktura i reprodukcija.

ProjektBorn in Europe

PoËetak01.08.2001.


VodeÊi partnerHeimatsmuseum, Neukölln, NjemaËka

Suorganizatori Associacao Portuguesa De Empresas Com Museu, PortugalKvidesmuseet, DanskaMuseumspädagogischer Dienst, Berlin, NjemaËkaMuzeum Narodowe W Poznaniu, PoljskaÖsterreichisches Museum für Volkskunde, AustrijaThe National Museum, DanskaThe National Museum of World Cultures, ©vedska

www.born-in-europe.de


28

Blje#tava svjetla

Projekt Svjetla na posudbi / Borrowed Lights bio je zadivljujuÊisuvremeni plesni nastup koji je pokazao izuzetan potencijaleuropske suradnje u ovoj uzbudljivoj i strastvenoj formi umjetnos-ti. Njegova je svjetska premijera bila polazi"na toËka vrijednogme#ukulturnog seminara o razvijanju europskih koprodukcija upodruËju suvremenog plesa.

Projektni tim sastavio je koprodukciju koja se sastojala od osamplesaËa i osam pjevaËa. Jedna je kritika projekt opisala kao „...stil-ski i vizualno atraktivno iskustvo pri kojem se svi elementi: ples,glazba, osvjetljenje, zvuk, kostimi i scenografija fantastiËno proæi-maju.“

Projekt je istaknuo prednosti me#ukulturne suradnje i dao prilikuizvo#aËima da predstave svoj rad diljem Europe. Uz planiranih "estizvedaba u Francuskoj, ©vedskoj i Finskoj, zbog velikog interesauslijedilo je jo" "est izvedaba u Italiji, NjemaËkoj i UjedinjenomKraljevstvu.

Menadæeri, promotori, agenti i direktori festivala iz Ëitave Europesudjelovali su na seminaru koji se odræao na dan premijere u fran-cuskom gradu Le Havre. Me#ukulturni dijalog je istaknuomoguÊnosti buduÊe europske koprodukcije i financijske strukture ucilju promicanja mobilnosti plesnih struËnjaka i plesne umjetnosti.Izvje"Êa sa seminara imaju za buduÊi cilj njegovati nove i kreativnenaËine razvijanja europske suradnje u podruËju plesa.

ProjektBorrowed Light

PoËetak01.07.2004.


http://terosaarinen.com/

VodeÊi partnerTero Saarinen Company (Into Liikkeessa Ry), Finska

Suorganizatori Festival Octobre En Normandie, FrancuskaKuopio Dance Festival (Kuopio Tanssii Ja Soi), FinskaStiftelsen Dansens Hus, ©vedska


29

Mostovi izme!u podijeljenih zajednica

Vjerojatno najveÊa tragedija u Europi nakon Drugog svjetskog ratabio je pokolj u Srebrenici, koji se dogodio 1993. godine. Umjetnostima vaænu ulogu podsjetiti nas na tu tragediju, a namjera projektaBosanski triptih / Bosnian Triptych bila je da simboliËki, s tri neo-visne struje umjetniËkih i kulturnih aktivnosti koje su se tako#erbavile nekima od izazova suvremenog multikulturalizma, promi"ljao pro"losti.

Kazali"na radionica spojila je djecu iz razliËitih nacionalnih i vjer-skih zajednica u Bosni i zemalja partnera u aktivnostima vezanimauz ideju (iz)gradnje (metaforiËkih) mostova. Djeca su zajedniËkiistraæivala raznolikost svojeg kulturnog podrijetla u cilju razvijanjame#usobnog prihvaÊanja.

VeËeri posveÊene raspravama u knjiæevnom caféu i Ëetverodnevnisimpozij u Sarajevu omoguÊili su me#ukulturno humanistiËkopromi"ljanje bosanskog iskustva. Na sastancima umjetnika,knjiæevnika, intelektualaca i sudionika iz lokalne zajednice istaknu-to je kako se uæasi u Srebrenici nisu dogodili “negdje drugdje” i dase za daljnji razvoj europskog multikulturnog dru"tva iz ove tragedi-je moraju izvuÊi vaæne pouke.

Spoj umjetnosti, intelekta i kulturnog nadahnuÊa u projektuBosanski triptih potaknuo je interes za ulogu kulturnog dijaloga ikulturne razmjene u spajanju ljudi razliËitih vjera, nacionalnosti ietniËkog podrijetla. Projektne aktivnosti poticale su otvorenost ime#usobno po"tivanje te "irile poruku nade za buduÊnost Europe.

ProjektBosnian Tryptich

PoËetak01.06.2005.


www.pogranicze.sejny.pl

VodeÊi partnerFundacja Pogranicze, Poljska

Suorganizatori Fondazione Alexander Langer,, ItalijaThe Public, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske


30

Vizualna kultura u Europi

GrafiËki dizajn svakodnevno oblikuje vizualnu kulturu europskihgra#ana, "aljuÊi pritom poruke i zamisli na dopadljive i poæeljnenaËine. Stoga je neophodno da rad europskih dizajnera nosi soci-jalnu odgovornost, a isto tako je neophodno da su gra#ani svjesnieuropske ba"tine bogate kulturom vizualne komunikacije igrafiËkog dizajna. Cilj projekta Identitet/Integritet / Identity/Integritybio je promicanje tih dviju aktivnosti postavljanjem me#unarodneizloæbe koja istiËe dizajn kao sredstvo za rje"avanje socijalnihpitanja i promicanje me#unarodne razmjene me#u dizajnerima.

Ovom se izloæbom dao naglasak na najprogresivnije trendove ugrafiËkom dizajnu u Europi i "ire, a sama se izloæba odræala 2002.godine na dvadesetu godi"njicu obnovljenog Bijenala u Brnu(Republika »e"ka). Ova vaæna lokacija u istoËnoj Europi ugostila jevodeÊa dizajnerska imena, tvrtke te javne institucije iz predmetnogpodruËja za vrijeme uzbudljivog tjedna prepunog dizajnerskihdoga#anja i razmjena.

Usporedo s izloæbom odræavala se i konferencija koja je, kroz kul-turni dijalog, istraæivala ulogu dizajnera u oblikovanju identiteta.Rasprava je bila usmjerena na socijalno osvije"ten dizajn u Europiuz slogan “Vrijeme pridruæivanja etike estetici. Vrijeme da seintegritetom izbalansira identitet”. Osobita je pozornost posveÊenasituaciji s kojom se suoËavaju dizajneri u jugoistoËnoj Europi u kul-turama koje se naglo mijenjaju i u kojima je po"tivanje identitetavrlo bitno.

Materijali nastali ovom prigodom bili su katalozi i CD-ROM s nam-jerom poticanja boljeg "irenja poruke projekta i mobilnosti izloæaka.

ProjektIdentity/integrity Brno, Prijestolnica vizualne komunikacije u

2002. godini

PoËetak01.04.2002.


http://brno.icograda.org

VodeÊi partnerMoravian Gallery u Brnu, Republika »e"ka

Suorganizatori Design Austria, AustrijaIcograda, Belgija


31

Cirkuska umjetnost za novu generaciju

Radoznalost, otvorenost, kreativnost i umjetniËka odvaænost bili suglavni koncepti projekta Novi cirkus / Cirque Noveau. Kroz ovaj jeprojekt oko 200 mladih ljudi iz razliËitih kulturnih sredina imalojedinstvenu prigodu razviti nova i za moderan cirkus poticajnaizvedbena doga#anja te tako zadiviti transnacionalnu publiku svo-jim izvrsnim predstavama.

Skupine od Ëetrdesetak mladih ljudi pustolovna duha iz svake odpet europskih zemalja partnera uvjeæbavale su i vodile muziËke icirkuske "kole iz svojih domovina u cilju razvijanja vje"tina i sig-urnosti u ovome izuzetno zahtjevnom podruËju izvedbenih umjet-nosti. Nakon odræanih turneja u svojim domovinama, ovi su mladiljudi bili spremni krenuti u drugu fazu svoga razvoja ! me#unarod-nu razmjenu.

Transnacionalna ljetna "kola Cirque Noveau stvorila je mje"avinuuzbu#enja, razmjene, stvaranja i otkriÊa kako su se izvo#aËi urazliËitim disciplinama, poput trapeza, gutanja vatre, plesa iglazbe, sastajali kako bi vjeæbali. Mladi su umjetnici upoznali ljudesliËne sebi i pomogli jedni drugima u usvajanju novih tehnika ivje"tina pod vodstvom struËnjaka.

Vrhunac ovog ambicioznog projekta bila je transnacionalna turnejas predstavom Cirque Noveau koja je mladim izvo#aËima i njihovojumjetnosti omoguÊila mobilnost i predstavljanje u javnosti. Projektje uspio razviti veze izme#u razliËitih oblika izvedbenih umjetnostivezanih uz moderan cirkus, ali i izme#u mladih izvo#aËa izrazliËitih europskih kulturnih sredina.

ProjektCirque Noveau

PoËetak01.11.2001.


http://www.kulturskoleradet.no

VodeÊi partnerNorsk Kulturskolerad, Norve"ka

Suorganizatori Arhus Musikskole, DanskaCentrum Voor De Kunsten Parns, Nizozemska, Circusschool De Hoogte, NizozemskaCircus Cirkör, ©vedska, Ecole De Cirque De Bruxelles, Belgija

Institut De Rythmique Jacques Delcroze, BelgijaLillehammer Kulturskole, Norve"kaOrebro Kulturskola, ©vedskaPorsgrunn Kulturetaten, Norve"ka


32

Razumjeti kulturnu razmjenu u Mediteranskom bazenu

Ljudi su stoljeÊima putovali preko Mediteranskog bazena, ËineÊi gapritom jednom od glavnih svjetskih toËaka za kulturnu razmjenu.Projekt CROSSINGS: kretanja naroda i kretanje kulture / CROSS-INGS: Movements of peoples and movement of cultures sastojaose od niza jedinstvenih izloæaba i debatnih skupina za procjenuuËinka povijesne interakcije u podruËju Mediterana na dana"njedru"tvo u sklopu lokalne i europske razine.

U jednom dijelu projekta sudjelovalo je preko 80 osoba koje su zaovu putujuÊu izloæbu o utjecaju Kriæarskih ratova na mediteranskekulture prikupile 100 predmeta iz 20 muzeja i privatnih kolekcija.Izloæba je privukla vi"e od 45000 posjetitelja. Uz ovu povijesnuperspektivu, drugom putujuÊom izloæbom predstavljeni su radovipedesetak autora kojima se æeljelo predoËiti suvremeni pogled nakulturnu interakciju, s naglaskom na iskustva i stav umjetnika.Istovremeno je me#unarodna povijesna konferencija privukla preko250 akademika iz 13 zemalja u cilju stvaranja dinamiËne plat-forme za me#ukulturni dijalog i razmjenu ideja. Ostale aktivnosti,zajedno s javnim predavanjima i obrazovnim programima, razvilesu svijest o naËinu razmjene kulturnih elemenata u istoËnim izapadnim podruËjima Mediterana te o uzrokovanim materijalnimpromjenama.

Ova su doga#anja pridonijela boljem zajedniËkom razumijevanjukulturne raznolikosti i zajedniËke ba"tine mediteranskih naroda alii razvoju novih oblika kulturnog izriËaja. Za potrebe projekta tiskanisu izloæbeni katalozi, dok se samim projektom pomoglo pri osni-vanju Mediteranskog centra za kulturnu ba"tinu na Cipru.

Projekt CROSSINGS: Movements of peoples and movement of cultures !

Changes in the Mediterranean from ancient to modern times

PoËetak01.06.2004.


http://www.pieridesfoundation.com.cy

VodeÊi partnerPierides Foundation/Pf, Cipar

Suorganizatori Centre de Recherche En Arts, Universite de Picardie, Jules Verne,FrancuskaFoundation of the Hellenic World, GrËkaInstituto Per Le Technologie Applicate Ai Beni Culturali, ItalijaSuperintendence of Cultural Heritage, Malta


33

Otvaranje Ëarobnog prozora u Europu

Imigracija i emigracija predstavljaju vruÊe politiËke teme u moder-noj Europi koje su bile jednako tako vaæne i tijekom dva minulastoljeÊa. U razdoblja od 1840. do 1920. godine odvijale su semasovne emigracije iz Europe u Ameriku jer su ljudi bjeæeÊi predsiroma"tvom i ugnjetavanjem traæili bolju priliku u Novome svijetu.Projekt EMILE (Pisma emigranata / EMIgrants LEtters) je prepoz-nao znaËaj ovog vaænog razdoblja zajedniËke europske povijestikroz koordinirano istraæivanje pisama emigranata.

U pet su zemalja struËnjaci iz organizacija koje se bave kulturom iba"tinom analizirali pisma emigranata iz spomenutog razdobljakako bi utvrdili zajedniËke teme i stilove. Pritom su razmjenjivaline samo dobru praksu pri oËuvanju pisanih dokumenata veÊ su upismima otkrili zajedniËku europsku povijest, kao i zanimljivenacionalne razlike.

Izabrani primjeri i materijali tiskani su i prevedeni na jezike zema-lja partnera u projektu te izloæeni u sklopu putujuÊe izloæbe (ali ikori"teni za potrebe izloæbenog kataloga) koja je postavljena u svihpet zemalja istovremeno. Izloæba je istaknula lingvistiËke i kulturo-lo"ke promjene nastale tijekom vremena. Materijali su se uspjelioËuvati i uËiniti dostupnima javnosti zahvaljujuÊi digitalizaciji, a nainternetskoj stranici posveÊenoj projektu EMILE postoji virtualnaizloæba s primjerima pisama i njihovim analizama.

Emigranti kroz pisma otkrivaju pregr"t svojih misli, strahova i prak-tiËnih detalja iz svoje svakodnevice te tako na jedan izrazito osobani dirljiv naËin progovaraju o zajedniËkoj europskoj povijesti minulogvremena dok se publici pruæa prilika doznati o proæivljenimiskustvima imigranata u Europi.

Projekt EMILE: Leaving Europe for America ! early EMIgrants

LEtter stories

PoËetak05.09.2004.


www.emigrantletters.com

VodeÊi partnerThe Foundation Östergötland Regional Museum, ©vedska

Suorganizatori Mayo County Council Library, IrskaProvincia Autonoma di Trento, ItalijaRozemberk Society, Republika »e"kaThe State Archive of the Capital City of Warsaw, Poljska


34

Umjetnost na ulici

UliËna umjetnost ponekad je dinamiËna, eksperimentalna, pro-vokativna i kontroverzna. Ona tako#er pripada jednom od izrazitopodcijenjenih oblika izvedbene umjetnosti u Europi. ProjektEunetstar (eng. EUropean NETwork of STreet ARts) zami"ljen je ucilju promicanja kvalitetnije kazali"ne produkcije i to one uliËne,produkcije na otvorenome kao i u zatvorenim prostorima, te kako bipoveÊao popularnost ovog rasko"nog naËina umjetniËkog izriËaja.

Eunetstar je zapoËeo odræavanjem devet me#unarodnih festivalauliËne umjetnosti od Irske do Rumunjske, koji su udruæili snage uduhu zajedniËke podr"ke i razvoja. Cilj je bio stvaranje novih pris-tupa (ko)produkciji, ukljuËujuÊi festivale raznih zemalja. Preko-graniËne radionice, struËno mentorstvo i prevo#enje te prila-go#avanje postojeÊih umjetniËkih djela stvorilo je inspiraciju zanove oblike izriËaja i uveÊalo potencijal nekih od najboljih europ-skih uliËnih umjetnika.

Mreæa je napravila kvalitativno istraæivanje o festivalskoj publicikako bi bolje razumjela sklonosti javnosti i omoguÊila razvijanje svepopularnijih izvedaba. Na taj je naËin (ko)produkcija usmjerena napredstave koje Êe omoguÊiti bolje prihvaÊanje umreæenih festivalaod strane publike i pomoÊi njihovom trajnom razvoju.

U cilju postizanja komplementarnosti iz podruËja produkcije, pro-jekt je tako#er bio usmjeren na javnost kako bi se razvila svijest okvaliteti i raznolikosti europske uliËne umjetnosti, na stvaranjeinternetskih stranica i produkciju te distribuciju promotivnih DVD-a.

Projekt Eunetstar

PoËetak01.05.2003.


VodeÊi partnerInternational Straattheaterfestival, Gent, Belgija

Suorganizatori Stockton International Riverside Festival, Ujedinjena KraljevinaVelike Britanije i Sjeverne IrskeNamur en Mai ! Festival international des Arts forains, BelgijaL’Avant-scËne Coup de Chauffe, FranceGalway Arts Festival, IrelandOerol Festival, NetherlandsFestival Teatralny Malta, Poljska


35

Multimedijalno putovanje kroz bogatu europsku knjiæevnu ba#tinu

Europskoj knjiæevnoj ba"tini koja obuhvaÊa mnoga stoljeÊa i Ëitavkontinent nema premca. Projekt EuRoLiteraTur stvorio je moderno,dinamiËno predstavljanje povijesti i raznolikosti europske knji-æevnosti kori"tenjem najnovijih tehnologija, a u cilju poticanjaËitanja me#u "irokom publikom.

Projekt je predstavio kronolo"ki poredanu elektroniËku izloæbueuropske knjiæevnosti kao inovativnu alternativu klasiËnim stilovi-ma predstavljanja. Sustav s ekranom osjetljivim na dodir omoguÊioje interaktivni pristup informacijama uz video projekcije i plazme.Tijekom 2005. godine projekt je obi"ao "est zemalja: Rumunjsku,GrËku, ©panjolsku, Italiju, Poljsku i »e"ku.

EuRoLiteraTur je promicao razumijevanje zajedniËke Europskeba"tine istiËuÊi zajedniËke korijene europske knjiæevnosti. Nadalje,putujuÊi po kontinentima projekt je otkrio veliku raznolikostknjiæevnih djela koja pripadaju raznim zemljama i razdobljima.

Stalna izloæba postavljena je u Bukure"tu, a ona virtualna naInternetu nastavlja predstavljati detaljnu online enciklopedijueuropske knjiæevne ba"tine. Tako#er, postoje slike autora, kao iulomci njihovih djela u obliku elektroniËkih knjiga te u audio ivideo formatima. Na taj naËin projekt promiËe Ëitanje velikiheuropskih knjiæevnih djela i pokazuje potencijal dobro osmi"ljene,interaktivne i dostupne kulturne informacije.

Projekt EuRoLiteraTur ! interaktivna i multimedijalna izloæba

PoËetak01.05.2004.


VodeÊi partnerThe Romanian Literature Museum, Rumunjska

Suorganizatori Academy of Humanities and Economics in Lodz (Ahe), PoljskaColline Romane Turismo Spa, ItalijaMagister Software, RumunjskaMt Formacion Y Educacion, ©panjolskaTempo Centre, Republika »e"kaThe Prefecture of Athens, GrËka

http://www.euroliteratur.ro


36

Ple#uÊi po Europi

Ples je jedan od najæivahnijih i najparticipativnijih oblika umjet-nosti te je glavni element u narodnim tradicijama mnogih europ-skih zemalja i manjinskih kultura. Projekt Europski plesni karavan/ European Dance Caravan predstavio je putujuÊu plesnu atrakcijuna turneji po partnerskim zemljama koja uzima najbolje od tradi-cionalne glazbe i plesa iz osam europskih naroda.

Plesne skupine iz Cipra, Finske, GrËke, Italije Poljske, Rumunjskei ©panjolske pridruæile su se ma#arskome ansamblu Duna Art kakobi u zajedniËkoj izvedbi spojile oko dvije tisuÊe plesaËa i glazbeni-ka, od kojih mnogi pripadaju nacionalnim manjinama. Raznolikostplesnih stilova i tradicija osam zemalja uskla#eni su u ovoj veseloji originalnoj umjetniËkoj kompoziciji.

Ova putujuÊa predstava po"tivala je sve aspekte razliËitosti folk-lornih tradicija, uz glazbu i æivopisne kostime, u njihovom kakostarijem, tako i suvremenom izriËajnom obliku. Uskla#eneorkestralne dionice Ëinile su jedan od nekoliko vrhunaca svakeizvedbe, jo" jednom pokazujuÊi snaæne uËinke uspje"nog me#ukul-turnog proæimanja.

PutujuÊi Europom, ovaj je projekt potaknuo svijest o zajedniËkojkulturnoj ba"tini izvo#aËa i publike, iz zemalja razliËitih poputFinske i Cipra. Projekt je tako#er promicao po"tivanje folklorneba"tine raznih naroda i zajednica Europe, bez obzira na socijalnerazlike koje su prisutne u svakome dru"tvu.

Projekt European Dance Caravan

PoËetak23.10.2004.


VodeÊi partnerBm Duna Art Ensemble General Kht of the Interior, Ma#arska

Suorganizatori Akragas Folk Dance Group, ItalijaFolk Music Festival Kaustinen, FinskaHaromszek Tancegyüttes, RumunjskaHellenic Centre for Folk Studies, GrËkaInstituto Europeo Para La Promocion del Folklore Y La Danza, ©panjolskaPissouri Folklore Association, CiparUniwersytet Marii Curie-Sklodowskiej, Poljska

www.eudancecaravan.com


37

Poticaj za suvremenu europsku urbanu umjetnost

Suvremena europska urbana umjetnost pokazuje visok stupanjraznolikosti i dinamiËnosti. Projekt Europski identitet: stil nasuprotumjetnicima / European Identity: style versus artists poku"ao jeomoguÊiti bolje razumijevanje vrijednosti i znaËaja ovog vaænognaËina umjetniËkog izriËaja i usporediti rad suvremenih umjetnikate ukljuËiti javnost u promi"ljanje njegove kulturne vaænosti.

Projekt je djelovao u urbanom okruæenju kako bi ispitao razliËiteinterpretacije svakodnevnog æivota u modernome gradu i to odstrane umjetnika iz razliËitih europskih urbanih sredina. Provodilesu se estetske i tehniËke studije, koje su rezultirale nizom radioni-ca i izloæaba u velikim prijestolnicama. Ova su doga#anja okupilakako mlade tako i iskusne urbane umjetnike te se njihov radprikazao javnosti.

Umjetnici iz raznih zemalja mogli su raspravljati i razmijenitimi"ljenja kako bi unaprijedili svoj rad. Estetske i tehniËkeusporedbe razliËitih umjetniËkih djela na izloæbi potaknule suumjetnike i javnost da promi"ljaju o kulturnom znaËaju predstav-ljenih radova.

Projekt je tako#er promicao bolje razumijevanje i praÊenje fenom-ena urbane umjetnosti te je pridonio moguÊem stvaranjuEuropskog centra urbane umjetnosti.

Projekt European Identity: style versus artists

PoËetak01.04.2002.


VodeÊi partnerComune Di Rozzano, Italija

Suorganizatori Stadt Wolfsburg, NjemaËkaTechno, Republika »e"kaWerkstätte für bildende Künstler, Austrija


38

Premostiti europsko vrijeme i prostor kroz skulpturu

Projekt Europski prostor / European Space koristio je skulpture kaopolazi"te za zanimljivo istraæivanje zajedniËke europske ba"tine kaoi povijesnih te kulturnih razlika. Uspore#ujuÊi skulpture iz pro"lostis onima suvremenih europskih umjetnika, projekt je istaknuoraznolikost europskih skulptura izme#u istoËnih i zapadnih stilova.Izloæba European Space, predstavljna 2004. godine naKvadrenijalu skulpture u Rigi, Ëinila je glavnu okosnicu projekta, s25 eksponata iz 25 europskih zemalja predstavljajuÊi dva sim-boliËna trenutka u europskoj povijesti: vrijeme 1950-ih i poËetkapolitiËkog projekta EU-a te trenutak pridruæivanja prvih zemalja izcentralne i istoËne Europe 2004. godine.

Uz izloæbu se odræavala i konferencija Kolonizirani prostor /Colonised Space, kao i pet seminara u svakoj od partnerskih zemal-ja, te internetski forum namijenjen sudionicima, ali i "iroj publici.Sva su doga#anja rezultirala kvalitetnim raspravama o struËnimpitanjima vezanima uz skulpturu te o kulturnim zbivanjima i razno-likosti u Europi.

U obrazovnom programu n prostor / n space i na me#unarodnojradionici u Latviji tijekom dijaloga o europskom suvremenom kul-turnom prostoru sudjelovali su struËnjaci. Projekt je prikazaorastuÊu suvremenu scenu u centralnoj i istoËnoj Europi teomoguÊio pristup informacijama o ovoj umjetniËkoj disciplini "irojjavnosti, ali i pomogao stvoriti odræive mreæe kao potporu mladimkiparima u Europi.

Projekt European Space ! Sculpture Quadrennial Riga 2004

PoËetak01.10.2003.


www.sculpturequadrennial.lv

VodeÊi partnerCenter for Art Managment and Information, Latvija

Suorganizatori Association of Finnish Sculptors, FinskaBritish Council Latvia, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne IrskeContemporary Art Centre of the Lithuanian Art Museum, LitvaEstonian Sculptors Union, EstonijaRiksutstallningar, ©vedska


39

Povezivanje novinara iz podruËja kulture

Novinari koji prate kulturu odraæavaju Europu kao ni jedan drugimedij, prateÊi trendove u kulturi, estetici, filozofiji i politici.Tradicionalne tiskovine za kulturu izrazito su kvalitetne publikaci-je, koje naæalost prati ograniËen broj ËitalaËke publike. ProjektEurozine namjeravao je doprijeti do "ire javnosti pomoÊu tehnologi-je novih medija.

Eurozine potjeËe iz davne 1983. godine od jedne nesluæbenemreæe Ëasopisa za kulturu. Danas je Eurozine mreæa vodeÊih europ-skih Ëasopisa za kulturu i portal namijenjen autorima i izdavaËimate promiËe preko 50 partnerskih Ëasopisa i nudi linkove na mnogepridruæene partnerske Ëasopise i institucije u Europi. Eurozine jetako#er online Ëasopis koji uz najbolje Ëlanke iz partnerskihËasopisa objavljuje i izvorne tekstove usporedo s njihovim pri-jevodima.

Eurozine tako predstavlja nova vrata u europsku kulturu,knjiæevnost i politiku, objavljujuÊi europski kulturni diskurs naInternetu i omoguÊujuÊi pritom pristup raznim stajali"tima izne-senima u Ëasopisima koji su dio mreæe. Projekt tako#er omoguÊujeslobodniju razmjenu kritiËkog mi"ljenja, ukljuËujuÊi i onu me#uautorima i izdavaËima te dodatno svake godine organizira Europskisastanak Ëasopisa za kulturu / European Meeting of CulturalJournals, platformu za partnerske Ëasopise, intelektualce i autorenamijenjenu izgradnji suradnje i razmjeni znanja vezanih uzmenadæment i oblikovanje sadræaja.

Projekt Eurozine ! an alliance between old and new media

PoËetak01.11.2003.


www.eurozine.com

VodeÊi partnerEurozine-Verein für Vernetzung von Kulturmedien, Austrija

Suorganizatori Centro De Estudos Sociais, PortugalFund for Cebtral and East European Book Projects, NizozemskaKritika & Kontext, SlovaËkaOrd & Bild, ©vedskaTransit Europäische Revue, AustrijaVikerkaar Perioodika Aksiaselts, Estonijawespennest zeitschrift für brauchbare texte und bilder, AustrijaZeitschrift des Hamburger Instituts für Sozialforschung, NjemaËka


40

Multikulturni spektakl suvremene umjetnosti

Svake godine u svibnju Bruxelles je domaÊin festivaluKunstenFESTIVALdesArts, trotjednom multikulturnom doga#anjusuvremene umjetnosti koje spaja stanovnike Bruxellesa: govornikefrancuskog i govornike flamanskog jezika te veliku me#unarodnupubliku.

Festival postoji od 1994. godine, a temeljna mu je idejapremo"Êivanje granica i spajanje razliËitih jeziËnih zajednica. Pocijelome gradu postavljeno je oko 15 pozornica na kojima se odræa-va tridesetak razliËitih predstava. Izvedbe obuhvaÊaju kazali"te,ples, mjuzikl, kino, vizualne umjetnosti, multimediju i multidisci-plinarne umjetnosti.

Uz pomoÊ sredstava iz programa Kultura 2000, dvije su kazali"neskupine, jedna sa sjevera Europe i druga s istoka, sudjelovale nafestivalu 2002. godine stvarajuÊi platformu za umjetnike i njihoveradove koji Êe biti predstavljeni i izvan domovine. Suorganizator izNizozemske ZT Hollandia (Zuidelijk Toneel Hollandia) postavio jeEuripidove Bakhantice, a Teatrino Clandestino iz Italije izveo jeHomerovu Ilijadu.

Namjera projekta bila je premostiti jeziËne i nacionalne granice,dovodeÊi dva europska antiËka knjiæevna blaga u kontekst moderneEuropske unije i predstavljajuÊi ih novoj publici.

Projekt KunstenFESTIVALdesArts

PoËetak01.01.2002.


VodeÊi partnerFestival International Des Arts-Bruxelles, Belgija

Suorganizatori Le Maillon ! Strassbourg, FrancuskaTeatrino Clandestino, ItalijaZt Hollandia, Nizozemska

www.kfda.be


41

»ipka " dio europske kulturne ba#tine

“»ipka”, kaæe promatraË iz 17.st., “jest fina mreæa koja hraniponos cijelog svijeta; i svojim elegantnim rubovima veliËanstvenozaokruæuje vratove i ruke kraljeva”. »ipka se stoljeÊima proizvodi ubrojnim europskim zemljama, a njena izrada otkriva regionalnerazliËitosti i istovremeno uËvr"Êuje zajedniËko naslije#e. ZemljaËipke / Land of Lace je projekt nastao u cilju oËuvanja i promican-ja tradicionalnog i suvremenog poloæaja Ëipke u Europi.

»etiri organizacije iz Slovenije, Italije i Finske zajedniËkim suistraæivanjem porijekla Ëipke i njenog razvoja tijekom vremenausporedili stilove ruËno izra#ene Ëipke iz razliËitih europskihzemalja. Istraæivanje je bio poËetak razvoja trajne muzejske zbirke,koja se koristila za povremene izloæbe tijekom Festivala Ëipke /Lace Festival, i za potrebe Centra za razvoj i istraæivanje Ëipke,oformljenih u slovenskom gradu Idriji. Izloæbe su popraÊene bro-"urama, vodiËima i me#unarodnom radionicom odræanom tijekomFestivala Ëipke s ciljem promidæbe me#ukulturne razmjene.Sudionici su raspravljali o novim naËinima predstavljanja Ëipke ukontekstu europskog kulturnog naslije#a, u kontekstu razvoja turiz-ma, obrazovanja te suvremenog dizajna.

Projektom je objedinjena jedinstvena zbirka Ëipke u tehnicibatiÊanja, koja je postala dostupna publici, povezav"i struËne cen-tre u dijalogu o za"titi i promicanju Ëipke u Europi.

Projekt Land of Lace

PoËetak01.08.2005.


VodeÊi partnerOpÊina Idrija, Slovenija

Suorganizatori Mestni muzej Idrija, SlovenijaMusei Provincia di Gorizia, Italija Rauman Museo, Finska

www.landoflace.com


42

KlasiËne europske pripovijetke za novu publiku

Europa ima razliËito, a istovremeno jedinstveno kazali"no nasli-je#e, s bogatstvom klasiËnih europskih pripovjedaka koje se moguponovno interpretirati mla#oj publici. Magic ! Net namjerava na-praviti upravo to: projektom "iriti svijest o europskoj kulturnoj tradi-ciji, ru"eÊi barijere i predstavljajuÊi profesionalan razvoj umjetnosti.

Magic ! Net je okupio kazali"ne skupine zapadne i istoËne Europekoprodukcijom radova izvedbene umjetnosti, primarno ciljajuÊi nadobnu skupinu od 16 do 25 godina; radovi proizlaze iz mitova, le-gendi, saga i klasiËnih drama te Ëine impresivnu literarnu tradicijupartnerskih zemalja i njihovih regija.

Svaka koprodukcija izvedena je u europskim gradovima i na europ-skim festivalima te popratnim radionicama na kojima su straniumjetnici predstavili nacionalnu umjetniËku tradiciju. Poticalo semlade sudionike da istraæuju osobne umjetniËke sposobnosti razvi-jajuÊi razumijevanje o sudionicima iz drugih europskih zemalja.

Magic ! Net podræava transgraniËnu mobilnost struËnjaka u svimpodruËjima izvedbenih umjetnosti, od kostimografa do glumaca, au cilju razvoja vje"tina i razmjene istih s kolegama iz drugih europ-skih zemalja. Europska suradnja i razmjene odvijale su se na naËinda su umjetnici u sklopu individualne razmjene proveli neko vri-jeme boraveÊi u inozemnim kazali"tima, ali i u sklopu grupnih raz-mjena vezanih uz sliËne djelatnosti tijekom kojih su se struËnjacisusretali na razliËitim radionicama i usavr"avanjima. Tijekom oveeuropske suradnje za svakog je sudionika postojalo ne"to o Ëemubi istovremeno druge poduËio i od drugih nauËio.Projektni partneri namjeravaju odræati Magic ! Net kao trajnu mreæu.

Projekt Magic-Net ! A European Theatre Network

PoËetak01.06.2005.


www.magic-net.org

VodeÊi partnerMecklenburgisches Staatstheater Schwerin GmbH, NjemaËka

Suorganizatori Divadio Astorka Korzo, 90, SlovaËkaHet Met Theater, NizozemskaPilot Theatre Company, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne IrskeRegionteatret I More Og Romsdal ! Teatret Vart, Norve"kaTeatr Jeleniogorski, PoljskaTeatro Guirigal, ©panjolskaTeatro O Bando, PortugalTheater der Jungen Welt, NjemaËkaVat Theatre, Estonija


43

Sav taj dæez

Mije"anje i oplemenjivanje kultura nije nova pojava u Europi. Anigdje to nije istinitije nego u svijetu dæeza. Utjecaji razliËitih ze-malja i regija stopili su se i stvorili formu izrazito bogate razno-likosti stilova. Projekt Glazba koja pokreÊe / Moving Music izrastaoje na primjeru dæeza kako bi pokazao pozitivan utjecaj migracijskihuzoraka u europskoj kulturi i osigurao moguÊnost za me#unarodnusuradnju vezanu uz nove dæez izvedbe.

Projektni tim je pozvao legende dæeza na suradnju s novom gen-eracijom europskih umjetnika. Mije"anje razliËitih kulturnih osob-nosti podsjetilo je kako se umjetnici i glazbenici ne ograniËavajuunutar zemljopisnih, jeziËnih ili kulturnih granica. Glazbena surad-nja rezultirala je brojkom od 18 koncerata s preko 50 umjetnika izLondona, Seine-Saint-Denisa i Budimpe"te.

Izvedbe su bile popraÊene javnim tribinama i radionicama stvara-juÊi prigode za nove susrete, preispitujuÊi otprije stvorene pre-dodæbe i stvarajuÊi inspiraciju za nove ideje. Pozitivno iskustvodæeza potaknulo je i "ire razmatranje utjecaja migracija na europ-sku kulturu opÊenito.

Vi"e od 6000 osoba sudjelovalo je u projektu kao publika, Ëlanoviili sudionici. Rezultat je pokazao da je iskustvo bilo korisno svimakoji su sudjelovali i doprinijeli "irenju poruke “dæez je doista ono"to bi UN mogao i trebao biti”.

Projekt Moving Music et des idees

PoËetak31.08.2005.


www.europejazz.net

VodeÊi partnerSerious Events Ltd, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne Irske

Suorganizatori A38 Kulturalis Kozhasznu Tarsaag, Ma#arskaBanlieues Bleues, Francuska


44

Dodana vrijednost baltiËkoj umjetnosti

BaltiËka mreæa / Network Baltic ponudila je "irenje tradicionalnihmoguÊnosti nacionalnim umjetniËkim akademijama stvoriv"iodræivu i dinamiËnu mreæu umjetnika europskih i neeuropskihzemalja koje okruæuju BaltiËko more. Projektom se stvorila vrsta vir-tualne me#unarodne akademije, razvijajuÊi najbolje mlade talenteiz regije i promovirajuÊi mobilnost umjetnika i njihovih radova.

Projektom su povezane umjetniËke institucije iz 10 baltiËkihzemalja, koje su koordinirane od strane ©vedske i tom je prilikomorganizirana serija radionica i seminara u cilju poticanja razmjenei me#ukulturnog dijaloga me#u mladim umjetnicima. Na jednogo-di"njim radionicama i izloæbama razmotrile su se nove moguÊnostiu grafiËkoj umjetnosti tijekom trogodi"njeg projekta.

Svaki nacionalni partner organizirao je virtualnu izloæbu 10 mladihumjetnika na internetskoj stranici projekta. Ovim objedinjenimprikazom talenata i ideja u baltiËkoj regiji, izabran je po jedanpredstavnik za svaku pojedinu zemlju. Tako#er, zajedniËki radovi10 odabranih umjetnika posluæili su prilikom izrade zajedniËkeizloæbe, koja je putovala po baltiËkoj regiji. Desetorici odabranihumjetnika dodijeljen je jednotjedni rezidencijalni boravak svodeÊim partnerom Grafiken Hus, omoguÊavajuÊi im jedinstvenoiskustvo u smislu umjetniËkog ali i osobnog razvoja.

BaltiËka mreæa / Network Baltic omoguÊila je pogled namoguÊnosti i izazove grafiËke umjetnosti u komercijalnoj i digital-noj eri, kao i odgovore na pitanje identiteta mladih umjetnika u vri-jeme geopolitiËkih promjena u Europi. Projektom je izra#en portfo-lio 10 odabranih grafiËkih umjetnika, katalog svih radova te æiva idugotrajna mreæa.

Projekt Network Baltic - a new dimension

PoËetak01.05.2002.


VodeÊi partnerGrafikens Hus Gripsholms Kungslaudugard Ab, ©vedska

Suorganizatori Academy of Fine Arts Aarhus, DanskaAcademy of Fine Arts, Helsinki, FinskaAkademia Sztuk Pieknych Warsaw, PoljskaArt Academy of Latvia, Latvija Estonian Academy of Arts, EstonijaHochschule fur Kunst und Design, NjemaËka Information Centre for Contemporary Art (Icca), LitvaInterdisciplinary Centre Of Advanced Professional Education of St.Petersburg, RusijaTrondheim Academy of Fine Art, Norve"ka

www.grafikenshus.se/00179/00182/


45

Æestina glazbe s ruba

Mjesta na rubnim podruËjima glavnih gradova Ëesto se osjeÊajuzasjenjenima jer im umjetniËki talenti, privuËeni boljim mo-guÊnostima, odlaze u obliænje velike gradove. No „rubni“ gradovitako#er mogu æivjeti i biti prepuni aktivnosti. Projekt New MediaEdge radio je s mladim umjetnicima iz spomenutih gradova usklopu mreæe European Edge Cities Network: Croydon, Engleska;Nacka, ©vedska; Lifissia, GrËka; i Ballerup, Danska. Projekt jeimao za cilj upoznati mlade umjetnike s novim tehnologijama kakobi se iste koristile u svrhu kreativnog spajanja audio i video kon-cepata.

KoncentrirajuÊi se na kompoziciju i izvedbu izvorne glazbe, projektje istaknuo vaænost me#ukulturne razmjene i mobilnost mladihglazbenika. UkljuËeno je 30 umjetnika iz gradova partnera koji suprikazali umjetniËki potencijal prekograniËne suradnje u Europi.

StruËnjaci su osigurali predavanja o elektronskoj glazbenoj kom-poziciji putem video veze, integrirajuÊi u program tradicionalne isuvremene instrumente. Projekt se tako#er posluæio video-konfer-encijom kako bi omoguÊio mladim umjetnicima razvijanje zajed-niËkih projekata. Podijeljeni u 4 tima, umjetnici su stvarali glazbui slike kod kuÊe i razmjenjivali ideje tijekom redovitih mjeseËnihvirtualnih susreta.

Potom su se susreli u danskom gradu Ballerupu kako bi objediniliuratke. Rezultat svega bila je izvanredna izvedba jednog njihovogdjela, ujedinjene kompozicije u kojoj je sudjelovalo 10 kompjuterai 18 razliËitih instrumenata. Multikulturni koncert je bio spojrazliËitih glazbenih æanrova i vizualne umjetnosti te mjesto zaimprovizacije i snimljene video zapise. Projekt je predstavljendrugim Ëlanicama europske mreæe putem video veze.

Projekt New Media Edge

PoËetak01.06.2002.


VodeÊi partnerBallerup Kommune, Danska

Suorganizatori Croydon Council Cultural Services, Ujedinjena Kraljevina VelikeBritanije i Sjeverne IrskeMunicipality of Kifissia ! Cultural Centre, GrËkaNacka Kommun, ©vedska

www.edgecities.com


46

PovezujuÊi staro i novo

Drveni objekti, izgra#eni kori"tenjem tradicionalnih naËina gradnjei tradicionalnim alatima, dio su krajobraza mnogih sjevernoeurop-skih zemalja. Istovremeno, u modernom svijetu, postoji opasnostzaborava tradicije i vje"tine obrtnika koji se bave tradicionalnimnaËinima gradnje, a gra#evine same po sebi krhke su i lakopropadaju. Projekt Novi prostor pod starim krovom / New Space inthe Old Roof pozvao je na promi"ljanje o ovom problemu i odluËioga rije"iti promicanjem za"tite starih drvenih kuÊa te otvaranjemcentra za obrazovanje u zanatstvu.

Centar za poduku, usmjeren na edukaciju u podruËju alternativnogposlovanja i kulturnih aktivnosti vezanih uz etnologiju, smje"ten jeu 200 godina staroj drvenoj æitnici, koja je rastavljena dio po dio iprebaËena iz sela u grad Alytus u Litvi. Druga aktivnost rezultiralaje ugradnjom suvremene kupaonice u staroj drvenoj zgradi u cen-tru "vedskog grada Eksjoa.

Oba rada iskori"tena su kao ogledne radionice na kojima je pred-stavljena primjena novih tehnologija u tradicionalnom drvodjelstvu.Radionice su posebno omoguÊile grupama sudionika s posebnimpotrebama, ukljuËujuÊi invalide, da nauËe primjenu ovih vje"tina.VrsnoÊa rada izazvala je izuzetan interes "ire javnosti.

Tako#er, projekt je promicao me#ukulturnu razmjenu pripremom"est znanstvenih studija i organizacijom brojnih izloæaba, seminarai konferencija. Ove aktivnosti, ukljuËujuÊi glavnu konferenciju uPoljskoj, bile su usmjerene na za"titu tradicionalne drvene arhitek-ture u Europi.

Projekt New Space in the Old Roof

PoËetak01.04.2002.


www.amatai.lt

VodeÊi partnerAlytus Handy Craftf School, Litva

Suorganizatori Qvarnarp Preservtaion School And Centre, ©vedskaZespot Panstwowych Placowek Ksztalcenia Plastycznego, Poljska


47

Povijest Europe kao djeËja igra

Mnoga djeca, ali i odrasli doæivljavaju povijest kao zbirku ratova irevolucija; te kao dolazak i odlazak politiËara. Istovremeno, povijestEurope je Ëvrsto povezana s “obiËnim” ljudima i njihovim svakod-nevnim aktivnostima. Projekt Igranje s povije"Êu / Playing withHistory podigao je svijest o igrama koje predstavljaju znaËajan dioeuropskog kulturnog naslje#a i omoguÊuju djeci da postanu glavniprotagonisti u oËuvanju njihove osobne socijalne povijesti.

Projektno partnerstvo zapoËelo je sa "est organizacija ukljuËenih upromicanje i prouËavanje povijesnih igara i tradicija. Partnerstvo jepotom razvilo mreæu izme#u 11 zemalja u cilju otkrivanja zajed-niËkih korijena i razliËitosti europskih igara kroz povijest.Prikupljena su saznanja o vaænosti igara u lokalnoj i nacionalnojtradiciji, njihovom izvornom obliku, pravilima i fotografskim snim-kama, s osvrtom na igre koje i danas æive.

DajuÊi svoje vi#enje igara iz pro"losti, djeca su stavljena u sredi"teprojekta na naËin da su dala opise svojih igara i njihovih kopija, ati su opisi potom podijeljeni mreæi. Sudjelovanje "kola omoguÊiloje djeci igrati igre iz drugih zemalja, otkrivajuÊi zajedniËko nasli-je#e i nacionalne posebnosti europske tradicije igara.

Pet putujuÊih izloæaba o povijesnoj tradiciji i igrama razliËitihzemalja sastavljeno je prema zajedniËkom istraæivanju i predstav-ljanu od strane struËnjaka i same djece. Zavr"na europska izloæbai konferencija predstavila je cjelovit me#ukulturni dijalog vezan uzovaj vaæan Ëimbenik europske svakodnevice te promicala planira-nje projekata za buduÊu suradnju.

Projekt Playing with History

PoËetak01.09.2005.


VodeÊi partnerFondazione Pianura Bresciana Territori e tradizione (Fpb), Italija

Suorganizatori Concello de Mazaricos, ©panjolskaMonte Desenvolvimiento Alenteo Central A.C.E., PortugalOkresni Museum Klatovy, Republika »e"ka Stichting Bedrjfregio Kop Van Noord ! Holland, NizozemskaVara Kommun, ©vedska


48

OËuvanje i predstavljanje europskog naslije!a etno glazbe

Europa posjeduje izvanrednu povijest folklorne i tradicijske glazbe.Naæalost, ista je u opasnosti od nestajanja poput tradicionalnihanalognih snimaka koje zastarijevaju, buduÊi da træi"te uvjetujepresnimavanje samo popularne mainstream glazbe. Preservationand On-line Fruition of the Audio Documents from the EuropeanArchives / OËuvanje i dostupnost online audio dokumentacije izeuropskih arhiva etno glazbe inovativni je projekt koji koristi suvre-menu digitalnu tehnologiju za oËuvanje i promicanje ove bogateglazbene tradicije.

Projektni partneri iz Ëetiri europske zemlje razmijenili su iskustvatijekom izrade katalo"ke zbirke europske etno glazbe, te razvilimetodologiju i standarde za obnovu i oËuvanje zvuËnih zapisa.

Digitalizacija izabranih djela, i to kaseta i ploËa (od "elaka i vinila)popraÊena je izradom zajedniËkog visoko sofisticiranog web porta-la koje omoguÊuje direktan rad i suradnju na konzultacijama i priure#ivanju glazbenih zapisa. ZajedniËkim radom stvoren je jednos-tavan sustav prilago#en korisniku koji omoguÊuje pretraæivanjepodataka iz arhiva, omoguÊujuÊi pristup bazi podataka folklornog itradicijskog glazbenog repertoara.

ProuËavani su i analizirani razliËiti kulturni izriËaji. Ovaj rad prido-nio je susretima kolekcionara, javnim doga#anjima i znanstvenimkonferencijama promiËuÊi djela i njihovu raznolikost. Djela suizvo#ena na koncertima, a snimke predstavljene od strane svihpartnera putem radio stanica i izdavaËkih kuÊa, kako bi glazba u"to veÊoj mjeri bila dostupna "iroj publici.

Projekt Preservation and On-line Fruition of the Audio Documents from

the European Archives of Ethnic Music

PoËetak15.05.2005.


VodeÊi partnerUniversity of Udine (Uniud), Italija

Suorganizatori Institute for Psychoacoustics and Electronic Music GhentUniversity, BelgijaInstitute of Ethnomusicology Slovenian Academy of Arts, SlovenijaUniversidade Nova de Lisboa, Portugal


49

Umjetnost onkraj granica kontinenata

Povijesna elektrana u Istambulu odigrala je glavnu ulogu u oæivlja-vanju i stvaranju novih struja kulturne energije grada. ElektranaSilahtaraga, otvorena 1911. godine, bila je prva elektranaOtomanskog carstva. Uz pomoÊ programa Kultura 2000 pretvorenaje u centar za naslije#e i suvremenu umjetnost, u jednom od naj-starijih istambulskih industrijskih zona u sredi"tu Zlatnog roga.

Elektrana, sagra#ena na 118000 m2, zatvorena je 1983. godine.Dvadeset godina kasnije, ambicioznim projektom obnove SantralIstanbul zapoËela je transformacija ovog objekta u muzejsuvremene umjetnosti, te kulturnu i obrazovnu institucija narazme#u Europe i Azije.

Projektom je pokrenuta me#ukulturna razmjena me#unarodnih kul-turnih doga#anja obiljeæenih utjecajem s obiju strana granice.Izgradnja ovog dinamiËnog i mladima pristupaËnog ozraËja za ciljima obnovu lokalnog okruæenja i stvaranja æari"ta umjetniËke pro-dukcije u Turskoj. Tako#er, odigrat Êe i kljuËnu ulogu u 2010. godi-ni, kada je Istambul progla"en Europskom prijestolnicom kulture.

Dovr"enjem objekta, s radom Êe zapoËeti knjiænica, dokumentaci-jski centar, rezidencijalni programi boravka za umjetnike, otvorit Êese rekreacijske zone te „umjetniËka ulica“: mjesto pored elektranegdje Êe umjetnici, arhitekti, dizajneri i obrtnici iz Turske i Europeraditi jedni pored drugih, razvijajuÊi program koji Êe ukljuËiti ilokalnu zajednicu.

Projekt Santral Istanbul ! Public Arts for New Cultural Practises and

Trans - European Dialogue

PoËetak01.11.2006.


VodeÊi partnerIstanbul Bilgi University, Santral Istanbul, Turska

Suorganizatori University of Art and Design Helsinki, FinskaPlanete emergences, FrancuskaArtbox, GrËka


50

SEAS #iri jedra

Europske luke su vrata u svijet. ©tovi"e, trebale bi se promatratikao mjesta susreta razliËitih kultura. No, u postindustrijsko vri-jeme, prepu"tene su nemaru i propadanju. SEAS je projekt koji jo"uvijek traje, a cilj mu je revitalizacija i spajanje razliËitih europskihgradskih luka koristeÊi instalaciju i izvedbene umjetnosti razliËitihme#ukulturnih umjetniËkih skupina.

Pet grupa umjetnika iz baltiËkih zemalja i zemalja Jadranskog moraposjetili su razliËite luke i suoËili se s izazovom. Na nepoznatimlokacijama, na licu mjesta trebali su osmisliti predstave ili postavi-ti instalacije. Radovi su inspirirani mjestima i onime "to ih je tamozateklo.

Projekt je zavr"io serijom doga#aja i seminara koji su pratili ËitavstvaralaËki proces. ZakljuËno, umjetnici i njihovi producenti susre-li su se u Ljubljani kako bi raspravili o razliËitim iskustvima i razmi-jenili doæivljaje. KoristeÊi se kulturno-umjetniËkom suradnjom,projekt je podigao svijest o regeneraciji luka, i istraæio ulogu kojusuvremena umjetnost moæe imati u redefiniranju javnih prostora.

ZapoËet 2001. godine, SEAS danas broji preko 70 umjetnika izrazliËitih podruËja suvremene umjetnosti, zajedno dvadesetakeuropskih institucija i organizacija. Mreæa planira nastaviti svoj radukljuËenjem novih mjesta i gradova u projekt, s posebnimnaglaskom na luke Crnog mora.

Projekt SEAS: Phase II ! Production

PoËetak15.04.2004.


VodeÊi partnerBaltic Sea Culture Centre (Bscc), Poljska

Suorganizatori Flota, SlovenijaHotel Pro Forma, DanskaIntercult, ©vedska

http://nck-kultura.webpark.pl


51

Postavljanje scene za multikulturni razvoj

Izvedbene umjetnosti imaju snagu prelaziti kulturne, jeziËne inacionalne granice. Grupa Scene za razvoj / Stages forDevelopment iskoristila je ovu moguÊnost povezav"i profesionalneizvo#aËe iz razliËitih zemalja kako bi stvorile putujuÊi spektakl uborbi protiv ksenofobije. Ova centralna aktivnost podræana je odstrane obrazovnog programa za umjetnike, ukljuËiv"i skupine sposebnim potrebama i razliËite manjinske skupine s umjetniËkimizriËajem.

Suradnja me#u mladim profesionalnim izvo#aËima iz Ëetirijueuropskih zemalja bila je inspirativna za razliËite umjetniËkeizvedbe. Grupa je izdvojila ideju multikulturne kreativnosti i surad-nje i predstavila je javnosti, a uliËne izvedbe odræane su na trimapoznatim me#unarodnim festivalima u Velikoj Britaniji, Francuskoji Portugalu.

Radionice su omoguÊile sudjelovanje velikog broja mladih sudioni-ka s posebnim potrebama i manjinskih grupa. Dvadesetoro mladihiz triju razliËitih europskih gradova sudjelovalo je na radionicamakoje su rezultirale izvedbom gdje su objedinjeni tradicionalni imoderni stilovi iz razliËitih zemalja i razliËitog etniËkog podrijetla.

Obje izvedbe, glavna izvedba i ona proiza"la iz radionice, iskoristilesu snagu stvaranja nove multikulturne umjetniËke predstave iomoguÊile mobilnost izvo#aËa, te umjetniËku borbu protiv rasizma,ksenofobije i netolerancije u razliËitim zemljama. Projekt je pred-stavio mreæu i pokrenuo suradnju izme#u kulturno-umjetniËkihskupina i festivala van okvira samog projekta. Tijekom 2004.godine razvijena je multilateralna umjetniËka razmjena u cilju"irenja umjetniËkih iskustava me#u novim skupinama umjetnika.

Projekt Stages for Development

PoËetak15.04.2003.

Zavr"etak15.12. 2003.

VodeÊi partnerBrouhaha International, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne Irske

Suorganizatori Association Toca Rufar, PortugalCity of Marseille, Francuska


52

PomoÊ Tartuu

Tartu, grad u Estoniji, susreo se s velikim problemom. Ovaj stu-dentski grad, udaljen od obale, postao je nezanimljiv tijekom ljet-nih mjeseci, bez ijedne vodeÊe kulturne manifestacije. ProjektPretvorba lokalnog festivala u me#unarodni / Transforming a LocalFestival into International omoguÊio je Tartuu stvaranje osobnogimidæa uz pomoÊ gradskog festivala. Projekt je omoguÊio europskurazmjenu i podr"ku Tartuu od strane voditelja drugih europskih fes-tivala.

Stvorena je mreæa festivalskih organizatora i zaposlenika gradskihureda. Tijekom godine dana, 18 osoba iz pet zemalja (ukljuËujuÊinjih jedanaestoro iz Estonije) posjetilo je "est festivala u petrazliËitih gradova kako bi se upoznali s iskustvima u organizacijirazliËitih izvedbeno umjetniËkih doga#anja.Seminar je odræan u svakom gradu, gdje su organizatori predstavilisvoje radne metode i iskustva, u cilju razmjene informacija o orga-nizaciji zahtjevnih umjetniËkih doga#anja. Objavljena je knjiga sanalizom europskih festivala, njihovog razvoja i odræivosti.

Tako#er, izdan je CD-ROM kojim su predstavljeni festivali, Ëlanoviove mreæe. Slijedom ovog projekta, Tartu je povezao razliËita iskust-va (u podruËju glazbe, kazali"ta i plesa) u ambicioznom programuLjeto u Tartuu 2005 / Tartu Summer 2005.

Projekt Transforming a local festival into International: How to produce a

Professional Image Building CityFestival

PoËetak15.05.2003.


VodeÊi partnerTartu City Government, Estonija

Suorganizatori Associazione Ferrara Buskers Festival, ItalijaTurku City, FinskaUppsala Kommun, ©vedska

http://www.tartu.ee


53

Ljetni me!unarodni glazbeni festival u Varni " susret mladih talenata

Europa je dom novih mladih talenata. Me#utim, ovaj je izvorpotrebno poticati kako bi obogatio svoje potencijale i omoguÊionovoj generaciji da i dalje razvija tradiciju europske klasiËneglazbe. Susret u Varni imao je za cilj predstaviti mlade talentiraneglazbenike osigurav"i im zajedniËko uËenje i izvo#enje naprestiænom bugarskom glazbenom festivalu.

Projekt je okupio mlade solo izvo#aËe i orkestre koji su osvojilinagrade na nacionalnim i me#unarodnim natjecanjima, te je orga-nizirano njihovo druæenje i razmjena umjetniËkih iskustava. 120mladih glazbenika iz osam zemalja sudjelovalo je u radionicama ipredavanjima s ciljem podr"ke usavr"avanju njihovih instrumenatai stilova.

Ovaj rad rezultirao je brojem od 34 solista i 400 mladih Ëlanovaorkestara i zbornih pjevaËa, koji su nastupili na ljetnom me#unar-odnom glazbenom festivalu u Varni. Iskustvo nastupa mladihglazbenika na ovako vaænoj manifestaciji neprocjenjivo je, a onisami predstavljeni su "irokoj europskoj publici.

Projekt je rezultirao stalnom suradnjom me#u sudionicima i orga-nizatorima festivala. Velikom broju mladih sudionika ovaj je projektotvorio moguÊnost prvih nastupa na drugim europskim pozornica-ma. Varna nastavlja rad s mladim europskim glazbenim talentima.

Projekt Varna Summer International Music Festival ! Meeting Point for

Young Talents

PoËetak24.06.2001.


VodeÊi partnerVarna Municipality, Culture Department, Bugarska

Suorganizatori Gaudeamus Foundation, NizozemskaThe British Council (Bg), Bugarska

www.varnasummerfest.org


54

Obnova i za#tita izuzetnog balkanskog naslije!a

U 17. i 18. stoljeÊu, grad Voskopoje u jugoistoËnoj Albaniji bio jejedan od istaknutih gradova na Balkanu i sredi"te intelektualnog,umjetniËkog i znanstvenog æivota. Godine 1916. grad propada, abogata arhitektonska ba"tina ostaje u ruinama.

Mirelle Smeets iz Francuske organizacije Patrimoine sansFrontieres, vodeÊeg partnera u projektu, kazala je: “Samo "est oddvadeset "est gradskih crkava je preæivjelo. Slikarije propadaju. Paipak, Voskopoje posjeduje prekrasnu kulturnu i prirodnu ba"tinu.Od nas je zatraæen savjet oËuvanja ovih spomenika”.

Projekt Voskopoje bez granica / Voskopoje sans Frontieres okupioje tehniËke i kulturne institucije, i udruge iz "est zemalja; odræanesu „multidisciplinarne radionice, s arheolo"kim iskapanjima iljetne restauratorske radionice zidnog slikarstva s albanskim,grËkim, francuskim, njemaËkim, talijanskim i nizozemskim profe-sionalnim restauratorima, studentima i povjesniËarima umjetnosti.Financije programa Kultura 2000 neizmjerno su pomogle u reali-zaciji projekta. ZajedniËki struËni rad objavljen je kao diocjelokupnog materijala proiza"log iz projekta“.

U Ëemu leæi korist cjelokupne zajednice?: “Razvili smo svijest obogatstvu voskopojskog naslije#a. Tijekom komunizma, vjerskonaslije#e je zanemareno. Ljudi su zaboravili "to imaju. ZahvaljujuÊiprogramu Kultura 2000 bili smo u moguÊnosti privuÊi potencijalnesponzore i razviti strate"ki plan za odræiv razvoj i kulturni turizam slokalnom zajednicom” (Mirelle Smeets).

Projekt Voskopoje sans Frontieres

PoËetak15.04.2004.


VodeÊi partnerPatrimoine Sans Frontieres, Francuska

Suorganizatori Institut National du Patrimoine, FrancuskaPhilipps Universitat Marburg, NjemaËkaTei D’Athenes, GrËkaWorld Monuments Fund, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije iSjeverne Irske

www.varnasummerfest.org


55

U kazali#tu rata

StoljeÊima su Mediteran i zemlje koje ga okruæuju, bili obiljeæenipodjelama, ratom i prihvaÊanjem sukoba kao prirodnim stanjem.Projekt Kazali"ta rata i moguÊnosti za mir / War Theatres andPractices for Peace istraæio je moguÊnost me#ukulturne razmjeneu umjetnosti i kazali"tu, kao instrumenta za mir u regiji.

Mreæa pisaca, profesora, umjetnika i intelektualaca iz pet mediter-anskih zemalja oformila je nomadsku kazali"nu skupinu.Radionicama su se prikljuËili mladi glumci i relevantni me#unaro-dni struËnjaci u cilju istraæivanja umjetniËke razmjene i zajed-niËkog razvoja na temu konflikta i tragedije. Sastanci u sklopuodræavanja multikulturne radionice dokumentirani su video zapi-som kako bi se podigla svijest o navedenim temama i bogatstvuumjetniËkog izriËaja.

»lanovi mreæe izveli su novonastala djela na simboliËnim mjestima,u svakoj zemlji pojedinaËno, s odabranim mladim glumcima iglazbenicima. Projekt je potaknuo mobilnost umjetnika, uËenika, kazali"nih dje-latnika i kazali"nih djela, te stvorio bazu za daljnje umreæavanje.Dokazao je snagu suradnje usprkos nacionalnim i jeziËnim razli-Ëitostima u mediteranskoj zoni i moguÊnost kazali"ta da postaneinstrument mira i razumijevanja.

Projekt War Theatres and Practices for Peace

PoËetak15.05.2005.


http://www.cyprus-theatre-iti.org/html/astragali.htm

VodeÊi partnerEufonia S.C.R.L., ItalijaInternational Foundation Manifesta, Nizozemska

Suorganizatori Centro Interantional de Culrural Contemporanea, San Sebastian,©panjolskaChamber of Commerce of Zakynthos, GrËkaMunicipality of Limassol, CiparMunicipality of Nicosia, CiparProvince of Lecce, ItalijaTeatro Pubblico Pugliese, ItalijaUnivesity of Malta, Malta


REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO KULTURE 2007.

NakladnikMinistarstvo kulture Republike HrvatskeOdjel za kulturnu kontaktnu toËku

Za nakladnikaBoæo Bi"kupiÊ, ministar

UrednikAnja JelaviÊ

Tekstovi:Anja JelaviÊ, Tomislav JeliÊ, Nina ObuljenEuropska komisija, OpÊa uprava za obrazovanje i kulturu

Suradnica:Sandra Belko

Prijevod i lekturaTihana Dolenec

GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak Art Design, ZagrebNikola ©i"koTea Rittig ©i"ko

FotografijaEuropska komisija, OpÊa uprava za obrazovanje i kulturu

TisakKratis, Zagreb

Naklada600

ISBN978-953-6240-78-4

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËli"ne knjiænice u Zagrebu pod brojem 653072.

Zagreb, studeni 2007.
