Program mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja među djecom u osnovnim školama

7/22/2019 Program mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolama.

1/28

Campaign for preventing and combating Kampanja za prevenciju i suzbijanje nasiljaoccurences of bullying in primary schools meu djecom u osnovnim kolama

NACRT

PROGRAM MJERAza prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu

djecom u osnovnim kolama

Tuzla, oktobar/listopad 2008.

This project is funded by European unionOvaj projekt finansira Europska unija


2/28

Ako se ne ostvari, dobra misao nije bolja od dobrog sna.Ralph Waldo Emerson

2


3/28

SADRAJ:

UVOD 4

I ISTRAIVANJE POJAVNOSTI VRNJAKOG NASILJA U OSNOVNIM KOLAMA 6

1. Problem i cilj istraivanja 61.1. Zadaci istraivanja 61.2. Hipoteze istraivanja 6

2. Metode rada 72.1. Uzorak ispitanika 72.2. Istraivake metode i tehnike 72.3. Mjerni instrumenti 72.4. Organizacija i tok istraivanja 8

3. Rezultati istraivanja 83.1. Informisanost uenika o vrnjakom nasilju u koli i rairenost pojavnih 8

oblika nasilja3.2. Zastupljenost prema oblicima nasilja meu djecom 9

3.3. Provoenje nasilja nad uenicima od strane vrnjaka 93.4. Naini reagovanja djece na doivljeno nasilje 93.5. Obraanje za pomo 103.6. Reagovanje posmatraa na nasilje meu djecom 113.7. Rezultati ispitivanja u vezi sa mjerama zatite i programi prevencije 11

4. Verifikacija hipoteza 125. Zakljuci istraivanja i preporuke 13

II OPIS PROGRAMA ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE POJAVNIH OBLIKA NASILJAMEU DJECOM U OSNOVNIM KOLAMA 141. Pozadina Programa 142. Svrha i ciljevi Programa 16

3. Zadaci i principi na kojima je Program zasnovan 164. Oekivani rezultati primjene Programa 175. Multiplicirajui efekti Programa 176. Odrivost Programa 18

6.1. Finansijski aspekt 186.2. Institucionalni nivo 186.3. Nivo politika 18

III PLAN AKTIVNOSTI I MJERE PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA U OSNOVNIM KOLAMA

UVOD 191. Mjere na nivou Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK 192. Mjere na nivou kole 20

3. Mjere na nivou razreda 224. Mjere na individualnom nivou 235. Mjere na nivou organizacija civilnog drutva 24

IV OPERATIVNI PLAN EDUKACIJE SVIH SUBJEKATA 24

1. Edukacija mobilnih timova u kolama 252. Edukacija roditelja 253. Edukacija uenika 254. Javna edukacija 25

V PRAENJE PROVEDBE PROGRAMA 25

VII ZAKLJUAK 26

3


4/28

UVOD

Nasilje meu djecom obuhvata irok spektar agresivnih ponaanja koja se dogaaju meu djecom, odrjeavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnihincidenata uz upotrebu oruja. Nasilnitvo karakteriu: namjera da se povrijedi drugu osobu,ponavljanje istog obrasca ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, te oita

neuravnoteenost snaga meu njima.Nasilje meu vrnjacima, posebno u kolama, nije nova pojava kako u svijetu, pa tako i u kolamaBosne i Hercegovine. O njoj se malo govori u naoj pedagokoj, psiholokoj i sociolokoj literaturi iona se malo izuava u okviru nastavnikog studija i strunog usavravanja prosvjetnih radnika. To je iosnovni razlog zbog ega su nastavnici slabo pripremljeni za noenje sa problemom nasilja u koli.Posljedica toga je da nasilje nad i meu djecom, iako dosta raireno, ostaje najee skriveno,proizvodei negativne reperkusije po djecu i okolinu na nain da se nepovoljno odraava na procesuenja, a samim tim i na budunost nae zajednice u cjelini. Problem nasilja ima veoma irokeimplikacije, jer zadire i u temeljna demokratska naela u kojima je jasno navedeno da svaki pojedinacmora raspolagati pravom da bude poteen ugnjetavanja i namjernog poniavanja u koli, kao i udrutvu u cjelini.

U dananje vrijeme, pod uticajem razliitih faktora iz okoline, odgoj djece, kao jedan od najvanijihciljeva svakog drutva, naao se u krizi, kako u koli, tako i u porodici. Zapostavljene su temeljnenorme ponaanja i agresivnost i nasilje su sve vie prisutni u meusobnoj komunikaciji izmeuodraslih i djece, ali i meu samom djecom. Postoji tendencija opeg neprihvatanja i ikaniranja meudjecom, to dovodi do povlaenja djece u sebe. Zbog toga se mnoga od njih, unato svojimpotencijalima, esto nalaze na margini kolskih aktivnosti.

Svako ko radi na podruju obrazovanja zna da su obrazovni ciljevi oduvijek bili vrlo zahtjevni i visoki, akolska stvarnost strogo normirana i kruta, odnosno to jo uvijek jeste. Ve se dugo zahtjeva odgoj zakritiko miljenje i odgovorno djelovanje, no instrumenti za takav odgoj, naalost, nisu predvieni unastavnim planovima. Tek na pritisak drutva, raznim reformskim aktivnostima koje se u BiH ve duevrijeme provode, dolo je, i jo uvijek dolazi, do izvjesnog pomaka u nastavnim planovima, a time i dopomaka u uionicama.

Infrastruktura kolskog obrazovanja u BiH nasljeena je iz jugoslovenske prolosti i samo je neznatnomijenjana i, kao takva, donedavno nije bila spremna za bilo kakvu inicijativu koja bi se sistematskibavila prevencijom meuvrnjakog nasilja, a upravo prilagodba i modifikacija pedagokog nasljeapredstavlja prvi korak u restruktuiranju kole. Sva nova saznanja i iskustva, ako su dobra, trebasistematizovati i uvrstiti u registar elemenata za ugradnju u preobraaj kole. Reforma kole jevjekovna preokupacija prosvjetnih politika, a cilj joj je temeljita promjena uvrijeenog nastavnogprocesa i izgradnja efikasne kole orjentisane ka budunosti. Svjesni injenice da nemamo izgraenukoncepciju takve kole, a uvjereni da je njen preobraaj neminovan, neodgodiv, ak i imperativan,ovim Programom prevencije za suzbijanje sve uestalijeg vrnjakog nasilja u osnovnim kolamaemo pokuati da, u datim uslovima, na osnovu validnih istraivanja i prouenih iskustava iz razvijenihzemalja u kojima su kolske reforme uspjene, stvorimo model kole kompatibilne evropskoj koli.

kole se nee moi transformisati u kole bez nasilja sve dok ne budu imale poticaja izvana koji e

moi inicirati promjene u samoj koli. Zbog toga je vano da se kroz realizaciju Programa prevencijeza suzbijanje vrnjakog nasilja potakne unutranja promjena u koli koja e stvaranje nenasilnogokruenja u koli doivljavati kao jedan otvoren proces koji tei stalnom otklanjanju barijera za sardnjuizmeu kole i porodice, te jaati kompetencije kole i njeno participiranje u odgoju sve djece. Tepromjene znait e promjenu stavova i sistema vrijednosti u koli, obezbjedit e isticanje vanosti ivrijednosti individualizacije i jaanja linosti pojedinca naspram kolektiviteta, te njegovanje iuvaavanje razliitosti.

Da rtve nasilja i nasilnici ne bi prerasli u delikvente i socijalne otpadnike, od kojih e strahovati svigraani naeg drutva, potrebno je intervenisati u to ranijem uzrastu i, prije svega, otkriti uzrokeneprihvatljivog ponaanja kod djece te uklanjanjem tih uzroka djelovati na preusmjeravanjeproblematinog ponaanja djece u tzv. drutveno prihvatljivo. Stoga je odgoju djece u smjerunenasilnog rjeavanja konflikta i meusobne komunikacije potrebno posvetiti posebnu panju. U tom

cilju, bilo je neophodno osmisliti adekvatan Program prevencije za suzbijanje vrnjakog nasilja, kojie potaknuti odrasle (prije svega roditelje i nastavnike), ali i same uenike ne samo da postanu svjesniovog narastajueg problema i njegovih pogubnih posljedica kako za pojedinca, tako i za drutvo u

4


5/28

cjelini, ve e ponuditi mehanizme koji e doprinijeti smanjenju pojavnih oblika nasilja meu djecom.Dakle, vrnjako nasilje mogue je suzbiti provoenjem odgovarajuih mjera, a blagovremenaidentifikacija i evidencija problema je osnovni uslov planiranja mjera intervencije i njihovogusmjeravanja na rizine grupe.

Program mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolama

nastao je kao rezultat sinergijskog djelovanja niza to vladinih, to nevladinih organizacija krozprojekat Kampanja za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilje meu djecom u osnovnimkolama. Projekat je implementiralo Udruenje Vesta iz Tuzle u partnerstvu sa Udruenjem Vijeakola i roditelja TK i organizacijama lanicama mree KRIK (Lara iz Bijeljine, Telecentar iz Travnika,Amica-Prijateljice iz Srebrenice i Pinkland iz Banovia), a finansijski ga je podrala Europska unija.Program je baziran na dokumentu Program prevencije nasilja meu djecom u kolama koji jeUdruenje Vijea kola i roditelja TK uradilo 2006. godine na temelju pilot istraivanja provedenog u13 osnovnih i jednoj srednjoj koli na podruju TK. Ovaj dokument je prilagoen trenutnim okolnostimai usklaen sa preporukama prikupljenim tokom istraivanja o pojavnim oblicima nasilja meu djecomkoje je Udruenje Vesta, uz podrku navedenih partnerskih organizacija, u okviru projekta provelo u52 osnovne kole u BiH na uzorku od 1788 uenika/ca. Istraivanje je provedeno na velikom uzorkukako bi se umanjili dosadanji problemi malog uzorka u istraivanjima te poveala mogunostgeneralizacije interpretacije rezultata.

Posve je sigurno da se problemu nasilja meu djecom treba pristupiti sistematino i odgovorno, tozahtjeva ozbiljan angaman i tijesnu saradnju vladinih institucija i nevladinog sektora. Stoga je sadrajPrograma mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolamausaglaen sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK i Pedagokim zavodom TK, te sazainteresovanim pedagozima iz osnovnih kola.

Imajui u vidu da bez partnerskog odnosa izmeu djece/omladine i odraslih nema ni voenja procesa,u realizaciju Programa e biti ukljueni ne samo menadment kole, nastavnici i uenici, ve i roditelji isvi ostali akteri (socijalni radnici, ljekari, psiholozi, policajci, i dr.) koje je neophodno odgovornoangairati u mijenjanju trenutnog stanja. Ovdje svakako ne smijemo izostaviti ni djelovanje medija iNVO koje svojim radom na javnoj edukaciji i podizanju svijesti javnosti mogu uiniti mnogo napromjeni stavova i naina razmiljanja o problemu vrnjakog nasilja u drutvu. Samo zajednikom isinhroniziranom akcijom svih relevantnih subjekata mogue je kreirati sigurno i poticajno kolskookruenje za nau djecu i pokazati im da u rjeavanju svojih problema nisu preputeni sami sebi.

U skladu s tim, aktivnosti u Programu su podijeljene u pet grupa:

1. Mjere na nivou Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK2. Mjere na nivou kole3. Mjere na nivou razreda4. Mjere na individualnom nivou5. Mjere na nivou nevladinih organizacija

Izrada koherentnog, multidisciplinarnog plana akcije predstavlja prvi korak ka prevenciji nasilja.Prihvatanjem i implementacijom ovog Programa u redovan nastavni plan i program osnovnih kola napodruju TK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK iskazuje opredjeljenje za

preuzimanje odgovornosti za potivanje ljudskih prava, naroito djeijih prava po meunarodnimstandardima i u skladu sa prihvaenim Konvencijama Ujedinjenih naroda i Vijea Europe kojih jeBosna i Hercegovina potpisnica. Upravo zato, usvajanje ovog dokumenta na nivou TK, a kasnije i nadravnom nivou, predstavlja znaajnu potvrdu ne samo bosanskohercegovake demokratskeorjentacije, ve i jasno opredjeljenje prosvjetnih vlasti da nae kole pretvore u ustanove u kojima suelementi interaktivnog rada i duha otvorenosti zastupljeni u svim segmentima odgojno-obrazovnogprocesa.

Nauiti dijete kako e ui u svijet sree, odgovornosti, svijet kvalitete, prijateljstva, zabave, slobode,svijet uspjeha, svijet dogovora mogao bi i trebao postati ekvivalent sadanjosti i neposrednebudunosti. I djeca, kao i odrasli, imaju istovjetne psiholoke potrebe, samo su naini njihovogzadovoljavanja i put do sree ponekad ogranieni i neznanjem nas odraslih. Zato se nadamo da eblagovremene i ciljane odgojne aktivnosti predviene ovim Programom prevencije unaprijediti

toleranciju u odnosima izmeu vrnjaka u kolama, ukloniti prijetnju nestabilnosti i unaprijediti usloveza odgojno-obrazovni preporod, te da e se smanjiti broj sluajeva nasilja, poboljati tretmanugroenih osoba i omoguiti efikasnija zatita rtava.

5


6/28

I ISTRAIVANJE POJAVNOSTI VRNJAKOG NASILJA U OSNOVNIM KOLAMA

1. PROBLEM I CILJ ISTRAIVANJA

Iako nasilje meu vrnjacima nije nova pojava o njoj se malo govori u naoj pedagokoj (a ipsiholokoj i sociolokoj) literaturi i izuava u okviru nastavnikog studija i strunog usavravanja

prosvjetnih radnika. Zbog toga su nastavnici slabo pripremljeni za rjeavanje problema nasilja u koli.Posljedica toga je da nasilje nad djecom, a pod tim ubrajamo i meuvrnjako nasilje, iako rastuiproblem, najee ostaje skriveno.

Namjera je bila istraiti porast nasilja meu vrnjacima u osnovnim kolama to je posljedicatrenutnog stanja u drutvu, ali i nepostojanja adekvatnih programa i mjera za njegovo suzbijanje iprevenciju u nastavnim planovima i programima kola. Predmet istraivanja je ispitati prisutnost nasiljameu vrnjacima, pojavne oblike, uestalost nasilja meu vranjcima u osnovnim kolama, obimnasilja koji se deava u kolama, te informiranost i znanje koje uenici imaju o ovom problemu. S tim uvezi definirani su slijedei ciljevi istraivanja:Istraiti pojavnost i vrste prisutnog vrnjakog nasilja u osnovnim kolama Tuzlanskog kantona i uoptinama Bijeljina, Travnik i Srebrenica;Definisati preporuke u cilju prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meu vrnjacima.

1.1. Zadaci istraivanja

U odnosu na problem i cilj istraivanja definirani su slijedei zadaci:

1. Ispitati informiranost uenika o problemima nasilja meu mladima2. Istraiti rairenost pojavnih oblika nasilja meu djecom od V do VIII razreda u 51 osnovne

kole u Tuzlanskom kantonu, Bjeljini, Srebrenici i Travniku3. Ispitati koji se oblici nasilja susreu meu vrnjacima4. Utvrditi koji uenici u koli vre nasilje nad vrnjacima5. Ispitati reakcije uenika kada je u pitanju nasilje meu vrnjacima6. Ispitati kome se uenici obraaju za pomo7. Ispitati kako posmatrai reaguju kad se vri nasilje8. Istraiti i definisati naine i mehanizme za zatitu djece rtava nasilja i djece koja pokazuju

nasilno ponaanje9. Potvrditi evidentiranu potrebu za integrisanje Programa mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja

meu djecom u nastavni plan i program za osnovne kola na podruju Tuzlanskog kantona i uskladu s tim ponuditi prijedloge u cilju prevencije, smanjenja i otklanjanja nasilja meuvrnjacima.

1.2. Hipoteze istraivanja

Na osnovu problema i cilja istraivanja postavljena je sljedea hipoteza:

H1 Pretpostavlja se da je nasilje meu vrnjacima prisutno u osnovnim kolama u razliitimoblicima.

Na osnovu postavljene hipoteze definirane su sljedee podhipoteze:

1. Pretpostavlja se da su uenici informisani o pojavnim oblicima nasilja u koli2. Pretpostavlja se da je evidentna rairenost pojavnih oblika vrnjakog nasilja u osnovnim

kolama3. Pretpostavlja se da u naim kolama postoje razliiti oblici nasilja meu vrnjacima4. Pretpostavlja se da nasilje nad drugim uenicima u koli vre vrnjaci5. Pretpostavlja se da rtve nasilja trpe i ne uzvraaju nasilnicima za doivljen nasilje6. Pretpostavlja se da se uenici za pomo obraaju nastavnicima i roditeljima7. Pretpostavlja se da posmatrai spreavaju nasilje nad rtvama8. Pretpostavlja se da u kolama ne postoje jedisntveni mehanizmi za zatitu rtava nasilja i

djece koja pokazuju nasilno ponaanje9. Pretpostavlja se da u kolama ne postoje programi mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja

meu djecom

6


7/28

2. METODE RADA

2.1. Uzorak ispitanika

Istraivanje je provedeno na uzorku sastavljenom od uenika, pedagoga, nastavnika i roditelja iz 51

osnovne kole sa podruja Tuzlanskog kantona i opina/optina Bijeljina, Travnik i Srebrenica. Uzorakje odabran metodom prigodnog uzimanja uzorka, gdje su radi dubinskog shvatanja, odabrani ispitaniciza koje se smatralo da e dati najbolji doprinos rasvjetljavanju navedenog problema istraivanja.Odabir kola za provoenje istraivanja u Tuzlanskom kantonu (43) izvren je u saradnji saMinistarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Pedagokim zavodom TK i Odjelom zaobrazovanje RU OSCE Tuzla. kole s podruja opina/tina Travnik (3), Srebrenica (2) i Bijeljina (3)su predloene od strane partnerskih organizacija nakon konsultacija sa nadlenim institucijama.

U istraivanju je uestovalo 1788 uenika/ce uzrasta od petog do osmog razreda u kolamaTuzlanskog kantona, Bijeljine, Srebrenice i Travnika. Za potrebe anketiranja u svakoj koli je odabranoogledno odjeljenje od 35 uenika/ca, a pored spolne zastupljenosti pri odabiru uzorka vodilo se raunai o uspjehu u uenju, pripadnosti manjinskim i marginaliziranim grupama, te zastupljenosti podrunihkola.

U okviru istraivanja anketirano je i 50 pedagoga/ica iz osnovnih kola u kojima je provedenoistraivanje.

Drugi dio istraivanja proveden je metodom intervjuiranja u fokus grupama. Organizovano je pet fokusgrupa koje su obuhvatile uesnike/ce s podruja opina ivinice, Gradaac, Kalesija, Srebrenik i Tuzlaodabrane metodom sluajnog uzorka. U intervjuima je uestovalo 37 ispitanika/ca koje su inili:nastavno osoblje (13), pedagozi (11) i roditelji (13).

2.2. Istraivake metode i tehnike

Pri realizaciji istraivanja koritene su: survey metoda

metoda teorijske analize metoda prouavanja pedagoke dokumentacije.

Da bi se dolo do konkretnih podataka koji su bitni za ovaj istraivaki rad koritene su sljedeetehnike istraivanja:

anketa intervju

2.3. Mjerni instrumenti

Za potrebe istraivanja konstruisana su tri instrumenta:

1. Upitnik za uenike sadri 27 pitanja koja tretiraju pitanja informiranosti mladih o vrnjakom nasilju,prisutnost nasilja u osnovnoj koli, oblike nasilja, lina iskustva ispitanika/ca kada je u pitanju nasiljemeu mladima, ko su najei nasilnici u kolama te prijedloge za nain rjeavanja problema nasiljameu mladima. Upitnik predstavlja kombinaciju pitanja zatvorenog (21) i otvorenog (6) tipa.

2. Upitnik za pedagoge/ice sadri 23 pitanja koja tretiraju pitanja informiranosti strune slube kole,prvenstveno pedagoga/ica o vrnjakom nasilju, prisutnosti nasilja u osnovnoj koli, pojavne oblikenasilja u koli, vlastita iskustva ispitanika/ca kada je u pitanju savjetodavni rad s djecom i programiprevencije, ko su najei nasilnici u kolama, prijedloge za nain rjeavanja problema nasilja meumladima, te da li u koli postoje problemi. Upitnik predstavlja kombinaciju pitanja zatvorenog (15) iotvorenog (8) tipa.

3. Fokus grupa za nastavnike i roditelje je pripremljena sa ciljem prikupljanja podataka o rairenostinasilja meu uenicima, uzrocima i nainima za preventivno djelovanje kao i zatitu djece od nasilja.

7


8/28

2.4. Organizacija i tok istraivanja

Istraivanje zastupljenosti pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolama sa podrujaTuzlanskog kantona, Travnika, Srebrenice i Bijeljine, provedeno je tokom aprila/travnja i maja/svibnja2008. godine. Nakon izrade instrumenata, izvrene su pripreme u kolama koje su izabrane u procesistraivanja. U posjeti kolama obavljen je razgovor sa direktorima i pedagozima, dogovoren je nain i

vrijeme anketiranja te osigurana njihova podrka u provoenju. Anketiranje uenika/ca i pedagoga/icau kolama je realizovalo 20 obuenih analitiara iz Udruenja Vesta i partnerskih organizacija.Anketiranje uenika/ca je obavljeno u terminu jednog nastavnog asa uz prisustvo i podrkuzaduenog analitiara i kolskog pedagoga. S ciljem osiguravanja iskrenosti odgovora anketiranje jebilo anonimno. Uesnici/ce fokus grupa su okupljeni u prostorijama osnovnih kola u dogovorenimterminima, a intervjui su trajali u prosjeku oko 90 minuta.

3. REZULTATI ISTRAIVANJA

Pri analizi rezultata istraivanja uporeeni su podaci dobijeni anketiranjem uenika/ca i anketiranjempedagoga te potkrijepljeni stavovima iz intervjua sa roditeljima, nastavnicima i pedagozima tokomfokus grupa.

3.1. Informisanost uenika o vrnjakom nasilju u koli i rairenost pojavnih oblika nasilja

Prvi korak u istraivanju bio je sagledavanje percepcije ispitanka/ca o problemu nasilja meu djecom usvakodnevnom ivotu. U okviru prve podhipoteze ispitan je stepen informiranosti ispitanika/ca oproblemu vrnjakog nasilja i izvori informacija.

Sumirani podaci pokazuju da 63% od uenika/ca ispitanika/ca je informisano o vrnjakom nasilju, dok9% njih nije informisano o ovom problemu. S druge strane, 70% pedagoga smatra da su ueniciinformisani o problemu vrnjakog nasilja, a 30% njih smatra da su uenici malo informisani o ovomproblemu. U cilju testiranja statistike znaajnosti rezultata izraunat je 2 = 4,85 koji na nivousigurnosti od 0,05 i 0,01 i stupnju slobode 2 nije vei od granine vrijednosti, odnosno rezultati nisustatistiki znaajni. Intervjui u fokus grupama govore suprotno (Uenici su, prema miljenju uesnika,malo upoznati s problemom i posljedicama vrnjakog nasilja.; Zajedniki stav je da se o ovom

problemu inae malo govori, da roditelji, a i veliki broj nastavnika, nisu upoznati sa ovim problemom, aposebno ne sa mogunostima djelovanja na prevazilaenju istog.). Na osnovu rezultata moe sezakljuiti da je prva podhipoteza potvrena, s tim da se panja treba posvetiti opsenom informisanjuuenika i nainu plasiranja informacija.

S ciljem sagledavanja stanja u pogledu oblika ispoljavanja nasilja meu djecom u osnovnim kolama uupitnicima za uenike/ce i pedagoge/ice su predviena pitanja koja tretiraju ovaj segment problema.Oigledna je razlika u miljenjima izmeu pedagoga i uenika. Procentualno, 25% uenika smatra dase nasilje meu vrnjacima u kolama deava esto dok pedagozi to izjavljuju u 10% odgovora.Ispitana je takoer i dob u kojoj uenici/e prvi put doivljavaju nasilje od vrnjaka, a rezultati suprikazani u grafikonu 1.

Grafikon 1. Uzrast u kojem uenici/e prvi put doive nasilje od vrnjaka

Rezultati su pokazali da se nasilje meu vrnjacima prvi put javlja u niim razredima (38%), zatim u Vrazredu (33%), a najmanje u VII razredu (4%). Zabrinjavajue je da se pojavni oblici nasilja sve vie

294 (33%)

135 (15%)

86 (10%) 36 (4%)

327 (38%)

V VI VII VIII Nii razredi

8


9/28

javljaju u najranijem kolskom uzrastu, to je potvreno i tokom intervjua (Kao posebnozabrinjavajue istakli su fiziko nasilje prisutno kod djece u prvom razredu osnovne kole (grubiudarci, utanje nogama, lomovi, velike povrede)).

Razlozi se mogu traiti u velikoj izloenosti djece nasilju putem medija, u krugu porodice, pa i sadrajanamijenjenih djeci koji su sve ee preplavljeni nasiljem (crtani filmovi, kompjuterske igrice, i sl.).

Meutim, veoma je vana rana detekcija pojavnih oblika nasilja meu vrnjacima, i to od najranijihgodina, i sistematski odgojni rad sa svim uenicima u okviru svakog predmeta.

3.2. Zastupljenost prema oblicima nasilja meu djecom

Analiza dobijenih rezultata upuuje na prisutnost razliitih oblika nasilja meu vrnjacima: fiziko nasilje (45%) emocionalno nasilje (34%) socijalno nasilje (7%) seksualno nasilje (6%) ekonomsko nasilje (4%) novi oblici nasilja (4%)

Uporeivanje ovih rezultata sa rezultatima pilot istraivanja koje je Udruenje Vijea kola i roditeljaTuzlanskog kantona (UVR TK) uradilo 2006. godine u kolama s podruja Tuzlanskog kantonapokazuje da se stanje nije promijenilo.

I pedagozi/ice, kao i uenici/e su takoer ocijenili da je u najveoj mjeri prisutno fiziko nasilje (47%),zatim emocionalno (33%), a slijede socijalno (8%), ekonomsko (6%), seksualno (4%), te drugi oblicinasilja (2%). Uvoenje varijable spol u analizu dobijenih rezultata pokazalo je da su svi vidovi nasiljameu vrnjacima jednako ili gotovo jednako prisutni meu djeacima i djevojicama.

Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da su u osnovnim kolama prisutni svi vidovi nasilja.Intervjui su pokazali da su prisutni i sluajevi nasilja nastavnika nad uenicima. Sve ovo ukazuje nainjenicu da su djeca neprestano kako u porodici i putem medija, tako i u koli svjedoci ponaanja kojesadri elemente nasilja i da te obrasce esto usvajaju kao modele ponaanja. Ono to zabrinjava i

predstavlja vei problem su neotkriveni oblici nasilja koje uenici nikada ne pokau i koji su suptilniji odfizikog ili verbanog oblika nasilja. Rezultati pokazuju nizak procenat prisutnosti seksualnog nasilja(4%), iako se moe sumnjati na postojanje znatno veeg broja sluajeva koji ili nisu otkriveni ili nisuprepoznati od uenika kao vid nasilja.

Dobijenim rezultatima potvrena je podhipoteza odnosno moe se zakljuiti da je nasilje meu djecomu kolama prisutno i to u razliitim oblicima.

3.3. Provoenje nasilja nad uenicima od strane vrnjaka

Obzirom da su rezultati pokazali da postoje pojavni oblici nasilja meu djecom u kolama i da se oniispoljavaju u razliitim oblicima, bilo je potrebno istraiti ko su nasilnici, odnosno zlostavljai naddjecom. Rezultati dobijeni anketiranjem uenika/ca pokazali su da su to u najveoj mjeri stariji uenici(39%), zatim vrnjaci (34%) i odrasle osobe (14%).

Izraunati 2 =943,75 za odgovore ispitanika o starosnoj strukturi nasilnika, pri stupnju slobode od 5 inivou sigurnosti od 0,05 je vei od granine vrijednosti to govori da su rezultati statistiki znaajni.

Dobijeni podaci pokazuju tendenciju porasta nasilnog ponaanja kod oba spola. Ove indikatore trebaozbiljno uzimati u obzir prilikom planiranja rada kole i rada nastavnika u dugoronom periodu. I daljese namee vanost sistemskog odgojnog djelovanja u koli.

3.4. Naini reagovanja djece na doivljeno nasilje

Uvaavajui teorijsko definisanje osobina i karakteristika rtava nasilja meu vrnjacima, istraivanjemje sagledano emocionalno stanje rtava, obzirom da to stanje diktira njihovo ponaanje. U grafikonu 2i 3 prikazani su odgovori uenika na pitanje koja emocija preovladava prilikom doivljavanja nasilja i

postupci rtava prilikom doivljavanja nasilja.

9


10/28

Uenici- preovladavajue emocionalno stanje uenika

prilikom doivljaja nasilja

72; 6%

589; 51%

163; 14%

150; 13%

191; 16%

a. Bio/la sam uplaen/ab. Bio/la sam ljut/ac. Bio/la sam tuan/ad. Nisam nita osjeao/lae. Osjeao /la sam se nemoan/na

Uenici- ponaanje rtava prilikom doivljavanja

nasilja

893; 44%

597; 30%

362; 18%157; 8%

a. Uzvrat im na isti nainb. Traim pomo odras lihc. Ne obraam panju, svejedno mi jed. Pobjegnem

Grafikon 2. Emocionalno stanje rtava nasilja Grafikon 3. Postupci rtava

U vezi sa emocionalnim stanjem rtava, najvei postotak (51%) predstavlja ljutnja uenika prilikomdoivljavanja nasilja, a nakon toga dolazi emocija tuge (16%). Ravnodunost je prisutna kod 13%ispitanika to govori da su preli prag akcijskog djelovanja na nasilje. Ove rezultate moemo uporeditisa grafikonom 3.

Odgovarajui na pitanje kako se ponaaju rtve prilikom doivljavanja nasilja, 44% ispitanihuenika/ca je navelo da prilikom doivljavanja nasilja uzvraaju na isti nain, to je u skladu saosjeajem ljutnje koji diktira akciju uzvratnog djelovanja; 30% uenika trai pomo odraslih; 18% neobraa panju, jer im je svejedno, dok 8% njih pobjegne. Ako najvei procenat ispitanika uzvrati na istinain postavlja se pitanje gdje e se prekinuti zaarani krug, jer se ovim ponaanjem samo poveavaobim i produava nasilje. Ako se saberu odgovori ispitanika kojima je svejedno i onih koji pobjegnuprilikom doivljavanja nasilja, dobije se podatak da 26% djece ne uzvrate nasiljem na nasilnoponaanje, ali zbog toga ostanu neidentificirana kao rtve nasilja. Ovo je potvreno i tokom intervjua ufokus grupama.

Izraunati 2 =598,36 za odgovore ispitanika koji se odnose na ponaanje, odnosno akciju rtveprilikom doivljavanja nasilja, pri stupnju slobode od 3 i nivou sigurnosti od 0,05 i 0,01 je vei ogranine vrijednosti to govori da su rezultati statistiki znaajni.

Postavljena podhipoteza se odbacuje, jer ispitanici biraju da ne uzvrate na doivljeno nasilje tako toe vriti nasilje.

3.5. Obraanje za pomo

U ovom segmentu istraivanja sagledano je mjesto i uloga odraslih (nastavnika, razrednika,pedagoga, roditelja) u nasilju meu djecom.

Rezultati su pokazali (grafikon 4 i 5) da se 51% ispitanih uenika u sluajevima nasilja nad njimanajee obraaju za pomo roditeljima, dok znatno manji broj pedagoga (30%) ima takvo miljenje.Nakon roditelja, 19% uenika se obraa pedagogu kole, dok 36% pedagoga smatra da se uenici usluajevima doivljenog nasilja od vrnjaka obraaju njima; 16% uenika se obraa nastavniku, a 25%pedagoga smatra isto; 9% uenika se obraa drugovima i drugaricama, a 6% pedagoga smatra isto.Razlika u odgovorima ukazuje na to da pedagozi smatraju da se djeca u veoj mjeri obraaju kolinego roditeljima za rjeavanje problema nasilja meu vrnjacima.

10


11/28

Grafikon 4. Grafikon 5.

Izraunati 2 =57,03 za odgovore koje su dali pedagozi i uenici, a koji se odnose na saoptavanjedoivljenog nasilja uenika roditeljima, pri stupnju slobode od 4 i nivou sigurnosti od 0,05 i 0,01 je veiod granine vrijednosti, to govori da su rezultati statistiki znaajni. Meutim, postoji neslaganje uodgovorima da se uenici najee obraaju roditeljima (51%), odnosno da se u 28% sluajeva

uvijek i u 8% sluajeva esto obraaju roditeljima kada doive nasilje. Zbog toga ove rezultatetreba uzeti s oprezom.

U skladu s ovim se postavljena podhipoteza moe prihvatiti, ali uz preporuku o vanosti da senastavnici vie i podrobnije posvete ovom problemu. Prema odgovorima uenika/ca, odrasli impredstavljaju vaan oslonac u rjeavanju problema nasilja, ali se problem javlja kad odrasli ne shvatetu ulogu ozbiljno.

3.6. Reagovanje posmatraa na nasilje meu djecom

O ponaanju posmatraa anketirani su samo uenici/ce. Zanimljiv je podatak da se, od ukupnog brojaispitanih, podjednak broj anketiranih uenika/ca (19%) izjasnilo da drugi uenici gotovo uvijekpokuavaju, ali i da gotovo nikad ne pokuavaju zaustaviti nasilje kao posmatrai; 14% njih se

izjasnilo da drugi uenici esto pokuavaju zaustaviti nasilje; 23% uenika/ca je reklo da drugiuenici ponekad pokuaju zaustaviti nasilje, dok je 25% je izjavilo da drugi uenici rijetkopokuavaju zaustaviti nasilje.

S jedne strane, ovi podaci ohrabruju, ali istovremeno i govore da ne postoji sistemska podrkaodraslih u sprjeavanju nasilja nad djecom, jer posmatrai ne osjeaju sigurnost da se umijeaju unegativnu situaciju, obzirom da i sami mogu postati rtva. S druge strane, teorija navodi da su ueniciposmatrai skloni veoma brzo zauzeti stranu nasilnika, jer se tako osjeaju sigurniji i nee imatiproblema.

to se tie postupaka nastavnika/ca, rezultati intervjua su pokazali da jedni reaguju i sprjeavajunasilje, dok ga drugi pak ignoriu i mirno podravaju ili se, u najgorem sluaju, i sami nasilno ponaajuprema uenicima.

Na osnovu ovih rezultata, postavljena podhipoteza se moe prihvatiti.

3.7. Rezultati ispitivanja u vezi sa mjerama zatite i programi prevencije

Pitanje o postojanju mehanizama za zatitu rtava, ali i rada sa nasilnim uenicima postavljeno jesamo pedagozima koji bi se direktno trebali baviti ovim problemom u sklopu svojih svakodnevnihradnih obaveza. Kako pokazuju rezultati, 78% pedagoga je navelo da u kolama postoje mehanizimiza zatitu rtve, ali i rad s nasilnom djecom, a 22% njih je navelo da nema. Iz odgovora koje su dali uupitniku na pitanje koji su to mehanizmi ispitanici su naveli sljedee:

Razgovor; Potovanje kunog reda; Primjena vaspitno-disciplinskih mjera;

Savjetodavni rad sa uenicima; Obavezno prijavljivanje razredniku/ci i pedagogu; as odjeljenske zajednice, deuranje u holu, uionici, dvoritu;

Uenici - osobe kojima bi se rtveobratile za pomo

352 (16%)

405 (19%)110 (5%)

195 (9%)

1088(51%)

Roditelji PedagogNastavnik Drug/drugaricaOstali

Pedagozi - osobe kojima bi se rtve

obratile za pomo

34 (30%)

41 (36%)

28 (25%)

3 (3%)7 (6%)

Roditelji PedagogNastavnik Drug/drugaricaOstali

11


12/28

Savjetodavni razgovori, saradnja sa roditeljima; Nadzor deurnih nastavnika; Zajedniko djelovanje roditelja i pedagoga; Edukativne radionice i seminari i sl.

Iz odgovora ispitanika/ca se vidi irok dijapazon aktivnosti koje kole poduzimaju da bi pokuale na

sveobuhvatan nain rjeavati problem vrnjakog nasilja. Ovim se postavljena podhipoteza neprihvata, jer kole reaguju na pojavne oblike nasilja i pokuavaju, svaka na svoj nain rijeiti ovajproblem.

Kao nastavak predhodne podhipoteze htjeli smo ispitati uesnike da li u praksi postoje programiprevencije nasilja meu uenicima. Rezultati su pokazali da se 67% ispitanika pedagoga izjanjava dau kolama ne postoje programi prevencije nasilja. To nam potvruje sporadino bavljenje ovimproblemom koji se svodi na nekoliko osoba u kolama. Takoer, ovi podaci su utoliko zanimljiviji, jer jeodgovor na ovo pitanje dalo samo 6 (12%) ispitanika/ca iz uzorka, dok ostalih 88% ili 44 ispitanika/cenisu odgovorili.

Pored toga, pedagozi su naglasili da se u koli vodi pedagoka dokumentacija o nasilnim uenicima,to je takoer jedan od koraka u sistemskom rjeavanju ovog problema. Naime, 85% ispitanih

pedagoga je navelo da vodi pedagoku dokumentaciju o nasilnim uenicima.Ovim se na kraju moe zakljuiti da programi za prevenciju nasilja meu uenicima ne postoje, negose rad na suzbijanju problema svodi na sporadine sluajeve rada sa rtvama i nasilnicima. Naosnovu toga se postavljena podhipoteza prihvata.

4. VERIFIKACIJA HIPOTEZA

Na osnovu problema i cilja istraivanja postavljena je sljedea hipoteza:

H1 Pretpostavlja se da je nasilje meu vrnjacima prisutno u osnovnim kolama u razliitimoblicima.

Na osnovu postavljene hipoteze definirane su sljedee podhipoteze:- Podhipoteza 1 (Pretpostavlja se da su uenici informisani o pojavnim oblicima nasilja u koli) - odukupnog broja uenika koji su uestvovali u istraivanju, 63% uenika je informisano o vrnjakomnasilju, dok 9% njih nije informisano o ovom problemu. Istovremeno, 70% pedagoga smatra da suuenici dobro, a 30% njih smatra da su uenici malo informisani o problemu vrnjakog nasilja. Naosnovu rezultata moe se rei da je prva podhipoteza potvrena, s tim da se panja treba posvetitikako opsenom informisanju uenika, tako i nainu na koji je potrebno informisati uenike.

- Podhipoteza 2 (Pretpostavlja se da je evidentna rairenost pojavnih oblika nasilja u osnovnimkolama) - 25% uenika smatra da se nasilje meu vrnjacima u kolama deava esto, dok pedagozito izjavljuju u 10% odgovora. Nadalje, 52% uenika smatra da se nasilje deava povremeno, tosmatra i 66% pedagoga. Na osnovu rezultata moe se zakljuiti da pojavni oblici nasilja meuvrnjacima postoje, tako da se postavljena podhipoteza moe prihvatiti.

- Podhipoteza 3 (Pretpostavlja se da u naim kolama postoje razliiti oblici nasilja meu vrnjacima)- fiziko (45%) i emocionalno nasilje (34%) su, prema rezultatima, najprisutniji meu uenicima.Nadalje se istiu: socijalno nasilje (7%); seksualno (6%); ekonomsko (4%) i novi oblici zlostavljanja(4%). Neke od ovih naina ponaanja uenici doivljavaju kao normalan obrasac ponaanja i stalno gakoriste u socijalnoj interkaciji sa drugima. Na osnovu svih rezultata u ovom istraivanju moe seprihvatiti i ova podhipoteza, odnosno moe se zakljuiti da je nasilje prisutno i to u razliitim oblicima.

- Podhipoteza 4 (Pretpostavlja se da nasilje nad drugim uenicima u koli vre vrnjaci) - uenicismatraju da nasilje nad vrnjacima u najveem procentu vre stariji uenici (39%), zatim vrnjaci sa34% i odrasle osobe (14%). Ovim se pokazuje da vrnjaci nisu na prvom mjestu po zlostavljanjuuenika u razredima. Shodno dobijenim rezultatima, postavljena podhipoteza se ne moe prihvatiti, jerse pokazalo da su stariji uenici ei nasilnici, odnosno zlostavljai nego vrnjaci.

12


13/28

- Podhipoteza 5 (Pretpostavlja se da rtve nasilja trpe i ne uzvraaju nasilnicima za doivljen nasilje ) -44% ispitanika prilikom doivljavanja nasilja uzvraaju na isti nain, to je u skladu sa osjeajem ljutnjekoji diktira akciju uzvratnog djelovanja; 30% uenika trai pomo odraslih; 18% ne obraa panju, jerim je svejedno i 8% pobjegne. Postavljena podhipoteza se na osnovu rezultata odbacuje, jer veinaispitanika na doivljeno nasilje bira neuzvraanje, odnosno na nasilje ne odgovara tako to e vritinasilje.

- Podhipoteza 6 (Pretpostavlja se da se uenici za pomo obraaju nastavnicima i roditeljima ) - 51%uenika izjavljuje da se najvie obraaju roditeljima za probleme nasilja, dok je znatno manji procenatpedagoga (30%) smatrao da se uenici obraaju roditeljima; 19% uenika se obraaju pedagogukole, dok je 36% pedagoga miljenja da se uenici za doivljeno nasilje obraaju njima; 16% uenikase obraa nastavniku, a 25% pedagoga smatra isto; 9% uenika se obraa drugovima i drugaricama,a 6% pedagoga smatra isto. Ovim se postavljena podhipoteza prihvata, uz preporuku o vanosti da senastavnici vie i dublje posvete ovom problemu.

- Podhipoteza 7 (Pretpostavlja se da posmatrai sprjeavaju nasilje nad rtvama ) - 19% uenikaizjasnilo da drugi uenici gotovo uvijek pokuavaju zaustaviti nasilje kao posmatrai; 14% se izjasniloda drugi uenici esto pokuavaju zaustaviti nasilje; 23% uenika je reklo da drugi uenici to ineponekad; 25% je izjavilo da drugi uenici rijetko pokuavaju da zaustave nasilje; dok je 19% njihizjavilo da drugi uenici gotovo nikad ne pokuavaju zaustaviti nasilje. Na osnovu ovih rezultata,postavljena podhipoteza se prihvata, jer uenici zaista spreavaju nasilje ukoliko se desi u njihovojsredini. Ukljuivanje deurnog nastavnika u procentu od 57% se slae sa odgovorima uenika danastavnici poduzimaju odgovarajue mjere nakon to saznaju da je neko doivio nasilje (78%).

- Podhipoteza 8 (Pretpostavlja se da u kolama ne postoje mehanizmi za zatitu rtava nasilja i djecekoja pokazuju nasilno ponaanje) - 78 % pedagoga je navelo da u kolama postoje mehanizimi zazatitu rtve, ali i rad s nasilnom djecom, dok 22% njih je navelo da nema. Navode se razliitimehanizmi zatite (razgovor; potovanje kunog reda; primjena vaspitno-disciplinskih mjera; razgovorsa roditeljima; savjetodavni rad sa uenicima, i sl.). Ovim se postavljena podhipoteza odbacuje, jerkole (na razliite naine) reaguju na pojavne oblike nasilja i pokuavaju, svaka na svoj nain, rijeitiovaj problem.

- Podhipoteza 9 (Pretpostavlja se da u kolama ne postoje programi prevencije) - 67% pedagoga

smatra da u kolama ne postoje programi prevencije nasilja. Odgovor na ovo pitanje dalo je samo 6(12%) ispitanika iz uzorka, a ostalih 88% ili 44 ispitanika nisu odgovorili. Ovim se postavljenapodhipoteza moe prihvatiti.

Na osnovu rezultata testiranja podhipoteza, moe se prihvatiti postavljena hipoteza da je nasilje meuvrnjacima u kolama prisutno u razliitim oblicima i da ne postoje programi prevencije nasilja meuuenicima.

5. ZAKLJUCI ISTRAIVANJA I PREPORUKE

O nasilju meu djecom govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada,ozljeuje ili iskljuuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne moe odbraniti. Psiholoku pozadinu

nasilja otkrivaju osobine djece kao to su impulsivnost i hiperaktivnost, postraumatski sindrom,nesigurnost u izboru ivotnog puta, nasilnike scene na ekranima elektronskih medija i interneta,sukobi meu generacijama i meu djecom, itd. Sve navedeno ini mlade i djecu prognanicima ivota(Sori, 1997).

Da nae kole nisu usamljene u suoavanju s problemom nasilja meu djecom govore i istraivanjaprovedena u drugim zemljama svijeta u kojima se istie da je postotak kolske djece koja su rtvenasilnitva u veini zemalja slian; da se nasilnitvo najee dogaa od 4. do 8. razreda osnovnekole; da se 71% profesora i nastavnika ne obazire i ne poduzima nita na nasilnika ponaanja izastraivanja u koli; da se agresivno ponaanje naui rano i teko se mijenja ako je jo uvijekpostojano u dobi od osam godina; i da i djeaci i djevojice zastrauju, uglavnom uenike istih spolova(osim kada se radi o seksualnom nasilju).

Sumirajui sve rezultate do kojih smo doli u istraivanju predstavljenom u ovom radu, i to: da je 63% uenika informisano o prisustvu nasilja u kolama, da 77% uenika smatra da se nasilje relativno esto deava u kolama,

13


14/28

da djeca sve vie nasilje od vrnjaka doivljava u niim razredima (38%), da su fiziko i emocionalno nasilje najprisutniji oblici nasilja, ali i da su drugi vidovi uveliko

prisutni (socijalno nasilje (7%); seksualno (6%); ekonomsko (4%) i novi oblici zlostavljanja(4%)),

da je nasilje gotovo jednako prisutno kako kod djeaka, tako i kod djevojica, da su stariji uenici (39%) ee nasilni u odnosu na vrnjake, da djeca sa pasivnog prihvatanja sve vie prelaze na uzvraanje na nasilje vlastitim nasiljem, da variraju odgovori uenika kada je u pitanju informisanje odraslih o doivljenom nasilju,

posebno razrednika, da 67% pedagoga smatra da nema programa za prevenciju nasilja na nivou kole

moe se zakljuiti da je problem nasilja meu djecom prisutan u kolama, da zahtjeva brzo djelovanjei efikasne programe prevencije nasilja meu djecom, da je pored toga potrebno djelovati na sveaspekte drutva, porodice i odgojno-obazovnog sistema, jer zasigurno ne elimo da nesigurnost naulicama, strah roditelja, uline bande, premlaivanja i ubistva postanu naa nova stvarnost.

Preporuke za mjere koje bi se trebale inkorporirati u svakodnevni rad u praksi svih subjekata su ucjelosti navedene u publikaciji koju je Udruenje Vesta tampalo u sklopu projekta Kampanja zaprevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilje meu djecom u osnovnim kolama. U publikaciji su

objavljeni kompletni rezultati istraivanja o pojavnim oblicima nasilja meu djecom u osnovnimkolama na podruju Tuzlanskog kantona i opina/optina Travnik, Srebrenica i Bijeljina i ona jedistribuirana svim kolama koje su u njemu uestvovale, kao i nadlenom resornom ministarstvu.Ovdje navodimo samo zbirni zakljuak da su uesnici u ovom istraivanju posebno naglasili potrebuuvoenja jedinstvenog modela prevencije vrnjakog nasiljaza sve osnovne kole na podrujuTK koji e biti usvojen od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK i na tajnain biti obavezujui za sve kole.

II OPIS PROGRAMA ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE POJAVNIH OBLIKA NASILJE MEUDJECOM U OSNOVNIM KOLAMA

1. Pozadina Programa

Da bi se uspjeno zatitila prava djeteta od velike je vanosti uoiti sve oblike njihovog krenja iblagovremeno reagovati putem nadlenih institucija. Naime, djeca koja su podvrgnuta nasilju,odrastaju sa znatnim poremeajima u ponaanju te emocionalnim problemima.

Kao potpisnica UN Deklaracije o pravima djeteta, Bosna i Hercegovina ima obavezu potivanjaodredbi ove Deklaracije, kao i periodinog izvjetavanja prema Komitetu za prava djeteta, to je prviput uinjeno u junu 2001. godine. Zakljune primjedbe Komiteta za prava djeteta iz juna 2005. godineskreu panju na potrebu djelovanja BiH na daljoj zatiti prava djeteta, uprkos svim dosadanjimpomacima drave na ovom planu. Izmeu ostalog, Komitet za prava djeteta je zabrinut izvjetajima ukojima se navodi da je nasilje u kolama veoma raireno, naroito meu uenicima, te stogapreporuuje Bosni i Hercegovini da preduzme sve neophodne mjere u pravcu pune implementacije

lanova 28. i 29. Konvencije o pravima djeteta, naroito kada su u pitanju djeca koja pripadajunajugroenijim grupama (tj. manjinske grupe, djeca koja ive u siromatvu, djeca izbjeglice, romska

djeca, djeca sa onesposobljenjem itd)1.

U cilju realizacije ovih preporuka, Bosna i Hercegovina je u okviru Ministarstva za ljudska prava iizbjeglice osnovala Vijee za djecu, koje redovno priprema i analizira aktivnosti na daljoj zatiti pravadjeteta kroz dravne mehanizime i djelovanje organizacija civilnog drutva. Kao jedan od najveihdoprinosa Vijea za djecu u cilju zatite prava djeteta je usvajanje Akcionog plana za djecu Bosne iHercegovine 2002-2010. godine, te nedavno objavljen Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u Bosni iHercegovini kojeg je Vijee Ministara BiH 2006. godine usvojilo i na taj nain otvorilo proces

uspostavljanja efikasne zatite djece putem vladinih instutucija i mehanizama2. U Izvjetaju se, izmeu

1

Zakljune primjedbe Komiteta za prava djece, sa 1052. sjednice odrane 03. 06. 2005. godine2

Izvjetaj o nasilju nad djecom u BOsni i Hercegovini je pripremilo Vijee za djecu BOsne i Hercegovine, a Vijee ministaraBosne i Hercegovine ga je usvojilo na 112. sjednici 16. 03. 2006. godine.

14


15/28

ostalog, navodi da se oblikom fizikog nasilja smatra i nasilje koje se deava u kolama i na javnimmjestima kad djeca dolaze u fiziki kontakt na nain da sami zapoinju ili uestvuju u tuama koje zaposljedicu imaju nanoenje povreda. Kada su u pitanju djeca, ovakvi sluajevi su veoma indikativni, jer

obavezno ukljuuju emocionalno zlostavljanje praeno zastraivanjem, vrijeanjem i poniavanjem 3.Pojavni oblici nasilja od strane uenika u kolama i obrazovnim institucijama su: verbalne prijetnje,tua, seksualno nasilje, psiholoko zlostavljanje, uestvovanje u tui, laki oblici udaranja, zavoenje i

zastraivanje druge djece, fiziki sukob izmeu uenika i nastavnika, tjelesno i psiholoko zlostavljanjedruge djece i sl4. Podaci o vrsti i broju izreenih mjera prema uenicima govore da su izreene mjereuglavnom iste naravi i odnose se na sniavanje ocjene iz vladanja, ukor direktora, ukor nastavnikogvjea, premjetaj u drugu kolu, iskljuenje iz kole, premjetaj iz odjeljenja i sl. Sve ovo ukazuje na toda u BiH ne postoje, niti se provode, posebni programi za rad sa problematinom djecom, niti sa

njihovim roditeljima5. Kako nije bilo znaajnih aktivnosti na planu zatite djeteta od nasilja meudjecom u kolama, Udruenje Vesta u partnerstvu sa drugim organizacijama i uz podrku vladinihinstitucija, je odluilo djelovati na ovom planu.

Potvrdu ovih nalaza moemo vidjeti i u godinjem Izvjetaju o ljudskim pravima Helsinkog komitetaza ljudska prava, gdje se, izmeu ostalog, naglaava da je nasilje nad djecom problem sa kojim se

bosanskohercegovako drutvo ozbiljno suoava6. U Izvjetaju se navodi da djeca trpe nasilje u

porodici koje se prenosi u kolu, te da je raireno verbalno zlostavljanje koje esto zavrava fizikimobraunima. Helsinki komitet za ljudska prava naglaava da drava jo nije nala prava rjeenja iodgovore na ovu pojavu i postavlja pitanje da li drava treba da se bavi posljedicama ili joj je obavezada pravi programe za prevenciju nasilja?!

U osnovi, Komitet za prava djece7 nalae mjere za obezbjeenje kolske discipline primjerenedjeijem ljudskom dostojanstvu koje e djeci omoguiti nesmetano obrazovanje i redovno pohaanje

nastave8. Komitet navodi potrebu da Bosna i Hercegovina razvije mjere kojima e se djete pripremitiza odgovoran ivot u slobodnom drutvu, u duhu razumjevanja, mira, tolerancije, jednakosti spolova i

prijateljstva9. Vano je pomenuti da e Bosna i Hercegovina morati, u skladu sa procesima integracijeu Europsku uniju, osigurati sprovoenje preporuka Komiteta za prava djeteta, i obezbijediti europskestandarde zatite prava djeteta, u skladu sa dokumentima i mehanizmima Europske unije (kao to jeEuropska konvencija za prevenciju torture, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja).Imajui u vidu navedene potrebe, Vijee za djecu Bosne i Hercegovine je Akcionim planom za djecuBiH 2002-2010. godine predvidjelo odreene mjere meu kojima je institucionalizacija SOS telefona(jer mnogi sluajevi ugroavanja djece ostaju neprijavljeni) i otvaranje raznih savjetovalita, aktivniji

rad roditeljskih vijea, informisanje javnosti putem medija, edukaciju djece i nastavnog osoblja i sl.10

No, treba naglasiti da Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine ne sadri eksplicitno analizu ipreporuke za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom u kolama i stoga postoji potreba da se ovimprojektom utie na njegovu izmjenu i dopunu, i to na nain da se u njega inkorporiraju kvalitetnepreporuke koje e vaiti za cijelu dravu.

Program prevencije za suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u osnovnim kolama koji jenastao iz gore navedene potrebe e izravno doprinijeti realizaciji preporuke 59b. Komiteta za djecu,odnosno potivanju lanova 28. i 29. Konvencije o pravima djeteta, a koja se, izmeu ostalog, odnosi

na obavezu Bosne i Hercegovine da uini kole dostupnim i sigurnim za svu djecu. U tom cilju,neophodno je usmjeriti se na integrisanje Programa mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblikanasilja meu djecom u nastavne planove i programe osnovnih kola, kao i na obezbjeivanje

3Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u Bosni i Hercegovini, Podnaslov: Fiziko nasilje, str. 354

Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u Bosni i Hercegovini, Podnaslov: Nasilje nad djecom u kolama, str. 475

Inicijalni izvjetaj o nasilju nad djecom u Bosni i Hercegovini, Podnaslov: Nasilje nad djecom u kolama str. 476

Helsinki komitet za ljudska prava: Izvjetaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u 2006. godini: Djeija prava7

Komitet za prava djece: Zakljune opservacije: Bosna I Hercegovina: lan 59b.8

UN Konvencija o pravima djeteta, lan 289

UN konvencija o pravima djeteta, lan 2910

Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine 2002-2010, Podnaslov 6: Zloupotreba droga, seksualno iskoritavanje, otmica itrgovina djecom i drugi oblici iskoritavanja, muenje i liavanje slobode, maloljetnika delikvencija: str 38.

15


16/28

funkcionalnog mehanizma za zatitu djece rtava nasilja i djece koja pokazuju nasilno ponaanje ukolama Tuzlanskog kantona.

Program mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom je baziran na iskustvima drugihzemalja, lanica Europske unije, odnosno zemalja u regionu. Sastavni dio aktivnosti predvienihProgramom je edukacija nastavnog osoblja, uenika i drugih interesnih grupa, kao i monitoring

provedbe programa mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom. Dodatno,Program e biti promoviran putem lokalnih medija, ime e se podii razumijevanje problema nasiljameu djecom na vii nivo u iroj zajednici. Finalni rezultati implementacije Programa imaju za ciljefikasno smanjenje pojave nasilja nad djecom u kolama.2. Svrha i ciljevi Programa

Program koji predstavljamo je nastao kao rezultat naprijed detaljno opisanog istraivanja i rasprava nafokus grupama u kojima su uestvovali pedagozi, nastavnici, uenici i roditelji. Program smo izradili unamjeri da doprinesemo razvoju i uspostavljanju kvalitetnih odnosa najprije u naim kolama, a potomi generalno, u drutvu.

Program predvia direktan rad sa uenicima i nastavnim osobljem, ali i pedagozima i direktorimakola, koji e ujedno sainjavati i dio mobilnih timova od minimalno pet osoba za realizaciju Programamjera prevencije i suzbijanja nasilja meu djecom. U osnovi, timovi e biti obueni za djelovanje ukolama i biti najodgovorniji za realizaciju mjera iz Programa za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblikanasilja meu djecom.

Analiza je pokazala da postoji potreba za uvoenjem efikasnih mehanizama za prevenciju i suzbijanjepojavnih oblika nasilja u osnovnim kolama, a naa je zajednika preporuka da to budu mobilni timoviu svakoj osnovnoj koli. Takvi mobilni timovi bi bili zadueni za pripremu i realizaciju akcionih planovapo Programu mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meu djecom u svakoj koli.Timove bi sainjavali nastavno osoblje, pedagog, uenici i roditlelji, a zajednikim djelovanjempokuali bi uticati na smanjenje nasilja meu djecom i radili na zatiti djece od nasilja. Djelovanjemovakvih mobilnih timova, aktivnije bi se radilo na prevenciji nasilja meu djecom i efikasnije bi sesuoavalo sa ve prisutnim oblicima nasilja meu djecom. Takoer, mobilni timovi e imati zadatak darade sa identifikovanim zlostavljaima u kolama, a u skladu sa Programom mjera za prevenciju isuzbijanje nasilja meu djecom.

Svrha donoenja Programa je senzibilizacija strunjaka, roditelja, djece i mladih za problem nasiljameu djecom i mladima i poveanje nivoa njihove osvjetenosti o postojanju problema, uspostavljanjesistemskih rjeenja i mehanizama djelovanja za prevenciju pojave vrnjakog nasilja, te ublaavanje iotklanjanje njegovih posljedica. U tu svrhu, Program je zamiljen kao niz praktinih koraka u oblastisuzbijanja vrnjakog nasilja, na putu ka koli punoj tolerancije i bez konflikata unutar razrednihzajednica. Program predvia promociju razliitih oblika komunikacjie koji su usmjereni ka stvaranjuzdrave i poticajne sredine, te metode i tehnike koje su kod nas jo u razvoju. Takoer, posebna panjaje posveena mehanizmu uvoenja novih interaktivnih metoda u postojei obrazovni sistem, ime sepostie bolja komunikacija izmeu uenika i nastavnika, a samim tim i uspostava kvalitetnijih odnosa ukoli. U takvom zdravom kolskom okruenju faktori koji dovode do nasilja meu djecom su svedenina minimum.

3. Zadaci i principi na kojima je Program zasnovan

Glavni zadaci Programa su: da stvori pozitivan stav prema potovanju osnovnih ljudskih vrijednosti, da mobilie drutvene potencijale u promociji prevencije nasilja, da podui kulturi mira, tolerancije, vjetinama prijateljske komunikacije i medijacije, da razvije vjetine kritikog razmiljanja, analize i nenasilnog rjeavanja konflikata.

Glavni principi na kojima je Program zasnovan su: jednakost svih, pluralizam miljenja, dijalog, prioritet odgojnih zadataka, jedinstvo kolskih i izvankolskih aktivnosti,

16


17/28

kreativna organizacija obrazovnih aktivnosti, povezanost sa ostalim programima (npr. Programom protiv bolesti ovisnosti i sl.), mogunost prilagoavanja Programa da postane nepromjenljivi dio nastavnog plana i

programa srednjih kola, zavisno od raspoloivosti nastavnih sati u njihovom kolskom planu iprogramu,

maksimalna ukljuenost uenika u praktine aktivnosti, ukljuenost porodice ili lokalne zajednice kao izvora informacija i aktivnog uesnika u

obrazovnom procesu, provoenje interaktivnih obrazovnih formi i metoda.

4. Oekivani rezultati primjene Programa

Programom je predvieno osnivanje i djelovanje petolanih timova podrke, kao mehanizama zaprevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja u osnovnim kolama Tuzlanskog kantona. Primjenommehanizma, za iju e sprovedbu biti zadueni timovi podrke u kolama, doi e do smanjenja brojasluajeva nasilja meu djecom. U tom smislu, uenici u osnovim kolama e kao krajnju koristPrograma imati pristupaan mehanizam za prijavu nasilja i zatitu od nasilja. Dodatno, djeca kojaispoljavaju nasilno ponaanje e tako imati na raspolaganju osoblje iz tima podrke koje e biti u prilici

da prui strunu pomo i podrku. Znaajno je da e djeca kao krajnji korisnici biti upoznati sarazliitim oblicima nasilja meu djecom, to e im omoguiti da prepoznaju nasilje i da na njegaadekvatno odgovore.

Promocija sigurnosti kola e svakako uticati na percepciju lokalne zajednice o kolama koje suzabiljeile uspjehe i koje imaju mehanizme za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja meudjecom. Roditelji e dobiti sigurno i poticajno kolsko okruenje za svoju djecu i na taj nain bitiosloboeni brige za sigurnost svoje djece u kolskim objektima. Stoga oekujemo integriranjePrograma mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom u nastavni plan i program osnovnihkola u Tuzlanskom kantonu.

Uspjeno implementiran Program prevencije e zasigurno imati uticaja i na Ministarstvo obrazovanjaTuzlanskog kantona i Pedagoki zavod Tuzlanskog kantona, koji e meu prvima u Bosni iHercegovini napraviti iskorak u sistemskom provoenju mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu

djecom tako to e nijhova pozicija biti unaprijeenja, jer e kao primjer dobre prakse biti oslonac zaministarstva obrazovanja drugih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno za Ministarstvoobrazovanja Republike Srpske.

Ni jedna zemlja nije uspjela iskorijeniti nasilje u kolama, ali oekivani rezultati ovog Programa su dase vrnjako nasilje, planiranim mehanizmima, stavi pod drutvenu kontrolu. U skladu s tim, porednaprijed navedenog, oekujemo da se:

povea ukupan nivo znanja svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu o problemu iposljedicama vrnjakog nasilja te nainima interveniranja u svim kolama,

povea spremnost kola da primjenjuju Program u redovnoj nastavi, potaknu graanske/roditeljske inicijative, inicijativa NVO, kao i inicijative djece i mladih, nasilje u kolama i u zajednicic svede na razumnu, drutveno prihvatljivu mjeru.

5. Multiplicirajui efekti Programa

Metodologija istraivanja pojavnih oblika nasilja meu djecom koja je koritena za izradu ovogPrograma je primjenjiva za kantonalni, entitetski i dravni nivo. Opis metodologije e biti dostupansvim zainteresiranim nevladnim organizacijama i vladinim institucijama koje budu eljele da sagledajustanje u pogledu zatite djeijih prava od nasilja meu djecom na svom teritoriju. Proces istraivanja jeu znaajnoj mjeri mogue reaplicirati.

Pored toga, strategija kampanje javnog zagovaranja za integriranje programa mjera za prevenciju isuzbijanje nasilja meu djecom u osnovnim kolama je takoer reaplikativna za druge kantone uFederaciji Bosne i Hercegovine, budui da je obrazovanje u Federaciji u nadlenosti kantonalnihministarstava za obrazovanje, na koje u veikoj mjeri utiu kantonalni pedagoki zavodi.

Takoer, metodologija razvoja timova za podrku realizaciji Programa mjera za prevenciju i suzbijanjenasilja meu djecom je primjenjiva u svakoj osnovnoj koli. Nakon obuke strunog osoblja, svaka

17


18/28

kola moe samostalno formirati timove koji e realizirati vlastite akcione planove za prevenciju isuzbijanje nasilja meu djecom. Na taj nain je mehanizam podrke djeci rtvama nasilja u koli, kao idjeci koja ispoljavaju nasilno ponaanje, reaplikativan u svim drugim kolama, koje budu eljele rijeitiproblem.

U perspektivi je predvieno da se, u saradnji sa Vijeem za djecu Bosne i Hercegovine, primjene

elementi pozitivne prakse sa podruja Tuzlanskog kantona i promovira potreba rjeavanja problemanasilja meu djecom u kolama na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Takva kampanja e uvelikoj mjeri ovisiti od finansijskih mogunosti partnerskih udruenja i Vijea za djecu.

6. Odrivost Programa

6.1.Finansijski aspekt

Odluka Ministarstva za obrazovanje Tuzlanskog kantona da se program mjera za prevenciju isuzbijanje nasilja meu djecom integrie u nastavni plan i program osnovnih kola Tuzlanskogkantona e verficiranjem od strane Vlade Tuzlanskog kantona stei punosnanost i sve kole na ovompodruju e biti obavezne da formiraju svoje timove podrke za prevenciju i suzbijanje nasilja meu

djecom. Obzirom da e takve timove initi nastavno osoblje, uenici i roditelji, za njihov rad nee bitipotrebno izdvojiti posebna materijalna sredstva. Naime, nastavni plan i program e obavezatinastavnike da rad u mobilnim timovima podrke obavljaju u okviru svog redovnog radnog vremena.Vjerujemo da e ovi timovi eljeti da obezbjede odreenu materijalnu podrku za realizaciju akcionihplanova u svojim kolama, no, u tom sluaju, na kolama ostaje obaveza da iz sredstava budetaobezbijede pokrivanje takvih trokova. kole se mogu sloiti i traiti od Vlade Tuzlanskog kantonasubvencioniranje Programa za prevenciju i suzbijanje nasilja meu djecom, u emu e UdruenjeVesta svakako pomoi putem razliitih strategija zagovaranja i odravanja panje javnosti putemVesta Radija. Udruenje Vijea kola i roditelja TK u saradnji sa drugim obrazovnim asocijacijama edjelovati putem rada Vijea uenika i Vijea roditelja u kolama

6.2. Institucionalni nivo

Insistiranje na vlasnitvu kola nad krajnjim ishodima akcionih planova je vrlo vana prednost kojupredvia Program. Naime, svaka kola e formiranjem vlastitih timova za podrku od poetka porcesakreirati vlastiti akcioni plan koji e biti baziran na stanju u koli, mogunostima kole i prirodi pojavnihoblika nasilja u koli. Malo je vjerovatno da e dvije kole imati iste akcione planove, jer e se pojavnioblici nasilja vrlo vjerovatno razlikovati. Timovi podrke e u ovom sluaju biti ukljueni u proces odpoetka i participatorno e pristupiti rjeavanju problema nasilja meu djecom. Takoer, vrlo je vanoto to e lanovi timova za podrku biti odgovorni za realizaciju akcionih planova i njihove krajnjerezultate. Udruenje Vesta i UViR TK e vriti monitoring provedbe akcionih planova, te periodinoprocjenjivati kvalitet sprovedbe. No, preporuke iz monitoringa e se ponovno odnositi na timovepodrke.

Kada kola bude prepoznata u zajednici kao ona koja ima razvijene procedure zatite djeteta odnasilja, procedure pristupa djetetu koje ispoljava nasilje, kao i mehanizme prevencije, tada postoje

sasvim dobre mogunosti za njen dalji razvoj i ulaganja u njenu budunost. Roditeljima je jako bitno ukoju kolu njihova djeca idu i da li su ona u toj koli sigurna. Sudjelovanje roditelja u ovom procesu eosigurati dio njihovog vlasnitva nad procesom i istaknut e njihovu elju da taj proces nastavi da ivi.kolski manademnt e u svakom sluaju podrati promjene i zbog pozitivnih rezultata e osiguratinastavak rada timova za podrku u cilju dalje prevencije vrnjakog nasilja i blagovremenog djelovanjana njegovom suzbijanju.

6.3. Nivo politika

Jedan od znaajnih elemenata za integriranje programa mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meudjecom u osnovim kolama u nastavne planove i programe kola Tuzlanskog kantona je svakakokampanja zagovaranja. Upravo ova kampanja osigurava odrivost konanih ishoda, jer uvodi zvaninu

promjenu u metode rada nastavnog osoblja i kolskog manadmenta. U osnovi, kampanja e dovestido unaprjeenja Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju Tuzlanskog kantona, ime e se otvoritimogunosti za doradu nastavnih planova i programa za osnove kole Tuzlanskog kantona. Tanije,

18


19/28

nastavni plan i program za osnovne kole Tuzlanskog kantona e biti dopunjen sadrajem oobaveznom organiziranju timova za podrku i aktivnom djelovanju nastavnog osoblja na prevenciji isuzbijanju pojavnih oblika nasilja meu djecom.

Takoer, posve je mogue da pozitivna praksa s podruja TK motivira Vijee za djecu Bosne iHercegovine da pokrene promjene legilsative i metoda na nivou Bosne i Hercegovine, u skladu sa

ovlatenjima i mogunostima. Vijee za djecu Bosne i Hercegovine moe uvaiti elemente Analizenasilja meu djecom u osnovnim kolama kao vjerodostojne za ugradnju u periodine izvjetaje premaVijeu ministara Bosne i Hercegovine, ime se moe podstaknuti unaprjeenje zakonske regulative ijavnih politika na nacionalnom nivou.

III PLAN AKTIVNOSTI I MJERE PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA U OSNOVNIM KOLAMA

UVOD

Teorija kontrole tvrdi da se ljudi, ponaajui se primjerenije, odriu neodgovarajueg ponaanja i da sunaa ponaanja duboko unutarnje motivirana, a krajnji cilj im je zadovoljavanje osnovnih tjelesnih iduevnih potreba. Svrha kole je da pomogne djeci da razviju bolje izbore ponaanja u njihovompokuaju zadovoljavanja osnovnih psiholokih potreba (ljubav/pripadanje, mo/sposobnost, slobodaizbora i zabava) koje moraju biti zadovoljene kako bismo bili sretni. Samo sredina u kojoj se te potrebeneprestano zadovoljavaju potie optimalan rast i zdrav razvoj linosti.

Dok nas teorija podraaj odraaj ui da reagujemo traei nagradu ili pak nastojei izbjei kaznu,realitetna terapija je primjena naela teorije kontrole koja nas ui da djelujemo. To je proces koji odljudi zahtjeva da se upitaju i saznaju ta ele i kako da to djelotvornim ponaanjem i ostvare. imdijete prizna da je njegovo sadanje ponaanje neprimjereno i nedjlotvorno, moemo mu pomoi daizabere djelotvornije ponaanje kako bi ostvarilo svoje elje. Poznata je injenica kako se ljudiopenito vrlo teko odriu svog ponaanja, pa je stoga potrebno mnogo truda i upornosti da bi ih seprivoljelo na promjenu uvrijeenih ablona i oblika ponaanja, koja su se ve ukorijenila u djeijikarakter. Ali, ako ih uspijemo uvjeriti da postoji bolji izbor i da emo im mi u tome pomoi, djeca ebrzo nauiti birati odgovarajue ponaanje. ak i vrlo mala djeca mogu nauiti sutinu teorije kontrole iuoiti da je njihova srea izravan proizvod njihovog odabira, te e odabrati odgovarajue ponaanjekoje e ih do nje dovesti.

Dakle, teorija kontrole nas ui kako da pomognemo djeci da postanu odgovorna, da uvijek imajukontrolu nad onim to ine, naglaavajui koncepciju slobode izbora i odgovornosti za posljedice istih.Stoga je naa zadaa pomoi djeci da naue zadovoljavati svoje potrebe, u ovom neobino sloenomsvijetu, na odgovarajui nain. Moramo pomoi djeci da naue uspostaviti kontrolu nad svojimivotima i svojom sreom. Moramo im pomoi da shvate da nisu kontrolirana izvana, nego iznutra.Mora ih se pouiti da im je dunost opredjeliti se za najbolji izbor u datoj ivotnoj situaciji.

Navedena teoretska saznanja su nam pomogla prilikom definisanja mjera koje su sastavni dio ovogPrograma, a za koje je bilo iznimno vano da imaju svoje nauno uporite. Stoga e kole,primjenjujui ovaj Program prevencije, pored ostalog, omoguiti djeci spoznaju da sami mogu biratisretniji, produktivniji ivot, bez obzira na postojee ivotne okolnosti.

1. Mjere na nivou Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK

Savremeni sistem kolskog odgoja i obrazovanja se mora graditi na svjetski priznatim standardimakvaliteta, koji se trebaju neprestano valorizirati i unaprjeivati. Da bi ovaj Program postigao oekivanepozitivne rezultate u prosvjetnoj praksi, neophodno je obezbjediti kontinuiranu saradnju kola i NVO saMinistarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK i Pedagokim zavodom TK. Ove institucijetrebaju biti ukljuene u teoretsko i praktino provoenje Programa kroz:

Davanje pozitivnog strunog miljenja o Programu prevencije Pokretanje inicijative da Program prevencije prihvate kole, aneksom uz godinji program

rada i realizaciju asova odjeljenske zajednice o prevenciji nasilja, ali i kroz druge vidovedjelovanja, kao to su:

priredbe povodom obiljeavanja Dana borbe protiv nasilja meu djecom (u sklopu

Djeije nedjelje koja se u BiH tradicionalno obiljeava u prvoj sedmici oktobra) sportske manifestacije i takmienja

19


20/28

kulturne i umjetnike radionice i manifestacije s ciljem afirmacije pozitivnih vrijednosti(razvijanje prijateljstva, druenja, socijalizacije i zajednitva, afirmacija ljudskih prava,tolerancije, nenasilnog prevazilaenja konflikta, medijacije i preuzimanja odgovornostiza izbor svog djelovanja u konfliktu)

izvannastavne aktivnosti (dramska, literarna, likovna, novinarska sekcija, i sl.) redovni asovi predmetne nastave gdje god to dozvoljava tema nastavne jedinice koja

se u sklopu redovne nastave obrauje Omoguavanje istraivanja uzroka ove pojave u kolama i u drutvu (sredstva i saglasnosti) Pravovremeno planiranje sredstava za implementaciju Programa prevencije u kolama Formiranje multidisciplinarnih timova za evaluaciju i monitoring provoenja Programa Organizovanje seminara za provoenje Programa za pedagoge i direktore kola Sistemsko rjeavanje koordinacije svih zainteresiranih strana (kole i porodice, te nadlenih

institucija i organizacija iz resora nadlenih ministarstava obrazovanja, zdravlja, pravde,socijalne politike i unutranjih poslova, visokokolskih ustanova (Filozofski i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), NVO koje pruaju strunu podrku i medija)

Materijalno i nematerijalno podravanje projekata NVO koje su svoje programe usmjerile natretiranje problematike vrnjakog nasilja i u njihove projekte ukljuiti to vei broj kola

Izrada i distribuiranje pisanih i drugih materijala namijenjenih djeci/mladima, roditeljima,

odgojno-obrazovnom osoblju i drugim subjektima ija je djelatnost u izravnoj ili neizravnoj vezis djecom/mladima, a odnosi se na sprjeavanje nasilja i poticanje nenasilnog rjeavanjasukoba

Prilagodba curriculuma visokokolskih ustanova, jer se tema vrnjakog nasilja malo izuavau okviru dodiplomskog nastavnikog studija i strunog usavravanja prosvjetnih radnika

Cilj: Osigurati kvalitetno donoenje odluka, prilagodbu i promjenu postojeih, te donoenje novihzakona i podzakonskih akata u vezi sa identifikacijom i suzbijanjem nasilja meu djecom i u porodici.

Aktivnosti: upoznavanje sa Programom mobilizacija timova za podrku Programu edukacija za direktore kola, pedagoge i nastavnike

povezivanje sa drugim institucijama podrka za promjene u zakonu i podzakonskim aktima podrka NVO koje se bave zatitom djeijih prava da, uz pomo strunjaka iz Pedagokog

zavoda, provode edukaciju mobilnih timova u kolama prema ovom Programu.

Institucije obrazovnog sistema su po svojoj ustavnoj i zakonskoj funkciji odgovorni za praenje,analiziranje i poduzimanje potrebnih aktivnosti u kolama, te oekujemo da e i poduzeti odgovarajuekorake u sitemskom rjeavanju problema nasilja meu djecom u osnovim kolama.

2. Mjere na nivou kole

Moderno drutvo se sve vie ogleda u znanju i njegovoj primjeni pa je kolama nametnut imperativprilagoavanja sadraja nastave i metoda rada ubrzanom razvoju nauke i tehnologije kako bi udovolje

korjenitim drutvenim transformacijama i visokim zahtjevima savremene proizvodnje. U vremenutehnolokog napretka u kojem ivimo dogaaju se velike i brze promjene, naalost, nerijetko i one kojeugroavaju pozitivan i pravilan razvoj djeije linosti. U tom smislu, kolu je nuno promatrati kaosistem koji djeluje u nekom okolnom svijetu na koji neprekidno djeluje masa pozitivnih i negativnihinternih i eksternih faktora. Ako paljivije analiziramo sadanju kolu, s namjerom da pokuamo iznaimodalitete za njen uspjean preobraaj, onda emo uoiti da su upitni kvalitet i kvantitet njenihuzajamno-funkcionalnih odnosa sa okruenjem. Zadravajui klasinu organizaciju rada, kola tekoprihvata sadrajne i organizacione promjene koje nameu nauno-tehnoloki i drutveni razvoj i realnadrutvena stvarnost. To je ograniava da postane dovoljno dinamina i fleksibilna i da ide ukorak sadinamizacijom drutva.

Budui da su obrazovne ustanove otvoreni sistemi, te da iz okolnog svijeta primaju potrebnu energiju(novac, informacije o obrazovnim potrebama, ideje, poticaje, uticaje, itd.) i da tom svijetu daju svoj

output koji na njega djeluje, potrebno je da struni tim kole to bolje upozna djelovanje spoljnogsvijeta na kolu kako bi mogli prepoznati pozitivne i negativne uticaje, s ciljem da se prvi stimuliu, a

20


21/28

drugi otklanjaju i sprjeavaju. U vezi s tim, neophodno je planiranje promjena u koli kako bi ona bilasposobna da se prilagoava potrebama ne samo sredine u kojoj djeluje, ve i potrebama uenika,odnosno kako bi postala fleksibilna, stvaralaka i orjentisana ka budunosti.

Pored toga, obzirom da se uticaji socijalne sredine znaajno odraavaju na djeije stavove, nainenjihovog djelovanja i ivotni cilj, to je i najjai argument za ukljuivanje porodice u odgojni rad kole i

obratno. Dakle, nuno je da kola u saradnji sa roditeljima i lokalnom zajednicom preuzme odgojnufunkciju i brigu o razvijanju drutveno-prihvatljivih normi ponaanja djece i omladine. Jaanjeroditeljskih kompetencija u oblasti osnovnog obrazovanja zahtijeva kontinuiranu i intenzivnu afirmacijuroditeljske uloge, programiranu edukaciju roditelja i koritenje svih potencijala roditelja u osnovnomkolstvu. Ostvarivanje ciljeva u oblasti jaanja roditeljskih kompetencija jedino je mogue na osnovuunaprijed pripremljenih i pomno osmiljenih programa koji se odnose na razvijanje svijesti o vanostiuloge roditelja u vanporodinom odgoju djece kolskog uzrasta, informiranja i strune pomoiroditeljima u odgoju djece, osposobljavanja roditelja za jae angairanje u vanporodinim programima,kolskim zbivanjima i akcijama. U tom cilju, kole bi trebale izraditi programe partnerstva, to sepostie putem seminara, radionica, tribina, predavanja, igraonica i radionica za djecu i roditelje, kao iodlaskom strunjaka u porodicu. Na taj nain bi korisnici razliitih programa kolskog obrazovanjapostali, pored uenika, i roditelji, aktivno uestvujui u planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnihsadraja u koli, te u odreenim djeijim projektima i projektima kole, ili pak u projektima vlastite

edukacije.Zbog svega navedenog, predlaemo provoenje sljedeih mjera na nivou kole:

Formiranje kolskog tima koji e raditi na razvoju pozitivne psihosocijalne klime u koli Edukacija kolskog tima za ranu identifikaciju i prevenciju vrnjakog nasilja Izrada vlastitih akcionih planova Savjetodavni rad sa roditeljima (odgovorno roditeljstvo) Savjetodavni rad sa maloljetnim prestupnicima Sprovoenje istraivanja o pojavnosti vrnjakog nasilja na nivou kole i njegovim specifinostima

i uzrocima Ozbiljnije pristupanje realizaciji asova odjeljenske zajednice u okviru kojih e se, izmeu ostalog,

djeca educirati o pojavi i nainima prevazilaenja problema vrnjakog nasilja i u tu svrhu kreirati

Vodi za nastavnike Definisanje Kodeks ponaanja uenika/ca koji se mora potovati u koli (pri emu uenici/ce

aktivno sudjeluju u dogovoru o kolskim pravilima) i upoznati uenike sa odgojno-disciplinskimmjerama koje e uslijediti ako se istog ne pridravaju

Praenje djelotvornost primjenjenih odgojno-disciplinskih mjera (direktne opservacije i praenjevisokorizinih grupa)

Organiziranje struno voenih seminara, radionica, tribina, predavanja, igraonica i radionica zadjecu i roditelje sa tematikom koja je usko vezana sa problemima koji se javljaju na relacijinasilnik-rtva

Odravanje edukativnih seminara za nastavnike Odravanje kolskih sastanaka izmeu nastavnika, roditelja i uenika na redovnoj osnovi Obezbjeivanje boljeg nadzora u koli tokom malih i velikih odmora Obezbjeivanje mehanizama za brzo reagovanje Postavljanje sanduia povjerenja u sve odgojno-obrazovne ustanove u koje djeca i roditelji

mogu prijaviti sluajeve nasilja i/ili dati svoje prijedloge i sugestije za rjeavanje problema, ak ianonimno

Uspostavljanje navigacionog menija pod nazivom vrnjako nasilje na web stranicama kola,ijim otvaranjem bi se lako mogle proitati statistike o nasilju u koli, imena lanova mobilnog tima,drugi mehanizmi za prevenciju i suzbijanje nasilja u koli, akcioni planovi kole i sl.

Omoguavanje telefonskih kontakata za prijave sluajeva vrnjakog nasilja (SOS telefon) Omoguavanje prijava vrnjakog nasilja putem e-maila Sveano obiljeavanje Djeije nedjelju (prva sedmica oktobra) prigodnom priredbom iji su

program zajedniki osmislili nastavnici i uenici Obraivanje tema o vrnjakom nasilju i postignuima kole u suzbijanju ovog problema u

kolskim novinama (isticanje dobre prakse, ali i identifikacija mjera koje bi mogle dovesti do jo

znaajnijeg poboljanja) Ureivanje vie privlanih djejih igralita

21


22/28

Izrada plana ukljuivanja djece u slobodne aktivnosti Formiranje dnevnih centara za uenike (produeni boravak) s ciljem efikasnog koritenja

slobodnog vremena Razvijanje pozitivnih vrijednosti i socijalnih vjetina kod djece Podravanje programa nevladinih organizacija i aktivno ukljuivanje to veeg broja kolskog

osoblja, roditelja i uenika u njihove projekte Obezbjeivanje strune literature koja e biti dostupna kako nastavnicima, tako i roditeljima i

uenicima

Ciljevi:Provoenjem ovih mjera trebala bi se ostavriti dva cilja:

1. Razvijanje postupaka i stvaranje uslova u koli koji smanjuju obim nasilnog ponaanja meudjecom i maloljetnike delikvencije

2. Sprjeavanje stvaranja problema izmeu nasilnika i rtveCiljna grupa: rukovodstvo kole, svi nastavnici, svi uenici kole i roditeljiAktivnosti:

organizovanje kolskih sastanaka sa direktorom, pedagogom, predstavnicima razrednih

vijea, Vijea roditelja i Vijea uenika prikazivanje filma o maloljetnikoj delikvenciji i nasilnitvu u kolama, a nakon toga razgovor o

uzrocima i posljedicama identifikacija problema, provoenje istraivanja i predstavljanje rezultata istraivanja izrada opeg i dugoronog plana akcije na osnovu rezultata istraivanja i postizanje

zajednikog dogovora oko odgovornosti za implementaciju izabranog plana na nivou kole pozivanje i ukljuivanje poznatih, uglednih sportaa, pjevaa, glumaca, umjetnika i drugih

priznatih javnih osoba da javnim obraanjem djeci i mladima osude nasilje meu djecom(uspostava dobrih uzora)

organizovanje modularne edukacije kolskog mobilnog tima za prevenciju i suzbijanjevrnjakog nasilja (direktor, pedagog, nastavnik, roditelj i uenik)

3. Mjere na nivou razredaKako kola i obrazovanje predstavljaju (zajedno sa medijima) vaan izvor simbolinih reprezentacijakoje igraju kljunu ulogu u odreivanju nae predodbe o drugima i naeg ponaanja prema njima,neophodno je promicati obrazovanje iz podruja ljudskih prava. Posljednjih godina poraavajuestanje svijesti, prvenstveno mladih ljudi, iz oblasti tolerancije i uvaavanja kulturnih razlika, postalo jeizazov kolskom sistemu. Zbog pozvanosti da se suoi s tim izazovima, od obrazovanja se trai daunaprijedi pedagoke koncepcije koje e omoguiti da se svaka raznolikost naui prihvatati kaobogatstvo i pozitivan resurs u sloenosti razvojnih procesa drutva i pojedinca. U tom cilju, neophodnoje ozbiljno i kontinuirano pristupiti strunom usavravanju nastavnika iz ove oblasti i ohrabrivati ih dauzmu aktivno uee u suzbijanju sve eih pojava nesnoljivosti i netolerancije meu mladimnaratajima.

Izazovi razvoja u demokratsko, multietniko drutvo se ne mogu postii bez poduavanja djece iomladine vrijednostima, idealima i obiajima demokratskog drutva. Meutim, samo ako se ovepromjene iskuse i doive unutar manje zajednice kole/razreda, iste e biti opaene i razmotreneunutar drutva u cjelini. Stoga, uloga razrednika mora biti bazirana, prije svega, na odgojnom radu saodjeljenjskom zajednicom zbog jaanja pripadnosti zajednici, meusobnog potovanja i uvaavanja. Utom cilju potrebno je preduzeti sljedee mjere na mikronivou, tj. na nivou razreda:

Uspostavljanje razrednih pravila protiv nasilnitva: pohvale (biranje zvijezde drugarstva,najmirnijeg uenika/ce, i sl.) na mjesenoj osnovi, nagrade, ali i kazne (npr. drutveno koristanrad u koli i sl.)

Organizovanje razrednih sastanaka izmeu nastavnika, roditelja i uenika na redovnoj osnovi Educiranje metodom igranja uloga Potenciranje saradnikog uenja, uenja socijalnih vjetina i drutvenih normi ponaanja i

uope razvijanje i njegovanje pozitivnih vrijednosti kod uenika/ca

Podsticatnje organizovanja zajednikih pozitivnih razrednih aktivnosti Organizovanje radionica o nenasilju pedagog kole i razrednici

22


23/28

Provoenje biblioterapije Promocija interkulturalnog obrazovanja Pouavanje djece da razlikuju dobro od zla, istiui pozitivne primjere (uenje otkriem) Pouavanje djece medijaciji (posredovanju) u konfliktu i vjebanje strategija samozastupanja i

konstruktivnog rjeavanja sukoba kroz forum-teatar Pouavanje djece teoriji izbora i realitetnoj terapiji Pouavanje djece da razumiju osnovne pojmove iz oblasti krivine odgovornosti, krivinog

zakonodavstva te prava i obaveza maloljetnika nakon poinjenog krivinog djela Razvijanje tolerancije, uvaavanja i potivanja razliitosti meu djecom

Ciljevi: razvijanje postupaka i stvaranje sigurnog i poticajnog razrednog i kolskog okruenja krozpromjenu ponaanja uenika ukljuenih u nasilje

Ciljna grupa: svi uenici, neutralni i rizine grupe

Aktivnosti: ustanoviti i pojasniti jasna pravila ponaanja u odjeljenju (as odjeljenske zajednice) projekcija filmova i itanje odlomaka iz knjievnosti za djecu s ciljem razvoja empatije i

suosjeanja

potencirati dodjelu priznanja, pohvala i nagrada, odravati asove sa razrednikom na zadatu temu kooperativno uenje organizovati zajednike pozitivne aktivnosti (radionice, tribine, debate, forum-teatar, i sl.) organizovati sastanke sa roditeljima

4. Mjere na individualnom nivou

injenica je da zakonski akti, sve i da postoje, ne mogu zatititi djecu u onoj mjeri u kojoj je svakiroditelj, skrbnik, uitelj ili nastavnik pozvan zatititi dijete od tetnih postupaka koji se isprijeenjegovom normalnom razvoju. Nasilje meu djecom je intrigantna tema i stoga to otvara pitanjaodnosa meu samom djecom, daleko od roditeljske kulture i nadzora. Izvjesno je da se obrasciponaanja, pogotovo agresivnog, ue od roditeljskih modela, pa roditelji u velikoj mjeri mogu utjecati

na to da njihovo dijete ne postane zlostavlja, ali ni rtva.

Zbog toga, u Program prevencije meuvrnjakog nasilja integrisani su interesi vezani za ivotuenika/ca koji ne mogu biti zadovoljeni sve dok se i roditelji aktivno ne ukljue u modifikacijuponaanja svoje djece u koli, pomaui im da u obrazac svog ponaanja utisnu nove modele i razvijusposobnosti neophodne za njihovo nesmetano funkcionisanje u kolskom okruenju. To su, u prvomredu, razvoj socijalnih sposobnosti i emocionalnog iskustva kod djece. U cilju prevazilaenja problemavrnjakog nasilja, nain ponaanja se uvjebava putem usavravanja dinaminih i socijalnihsposobnosti koje pomau uenicima savladati situacije i zahtjeve za koje se nije dovoljno oslonitisamo na njihova osnovna znanja ili dotad steena iskustva, nego je potrebno razviti vlastite strategijeza rjeenje problema. S obzirom da treba da djeluju samostalno, uenici treba da ue egzemplarno natri nivoa: individualno, u timu i sa ope razine.

Stoga je realizacija mjere koja podrazumijeva osnivanje mobilnog tima u koli koji e biti educiran daprui podrku ueniku koji trpi nasilje, ali i osobi koja vri nasilje, od velikog znaaja. Podrka e seogledati u savjetodavnom radu odnosno individualnim razgovorima kojima e se pokuati uspostavitikontrola i djelovanje u cilju smanjenja nasilja, ali i jaanja samopouzdanja i samopomoi kod djece.

Ove mjere obuhvataju: razgovore sa nasilnicima i rtvama razgovore sa roditeljima rtava i nasilnika podsticanje roditelja da iznau adekvatna rjeenja pomo neutralnih uenika pomo i podrku roditeljima (izrada odgovarajuih broura i prirunika za roditelje i sl.) formiranje debatnih grupa (ueniki parlament) promjena razreda ili kole

23


24/28

Ciljevi:Realizacija ovoh mjera ima viestruke ciljeve:

uspostavljanje kontrole i djelovanje kroz razgovore sa pojedincima promjenu naina razmiljanja i djelovanja kod uenika nasilnika ukljuivanje i drugih u rjeavanje problema (psihologa, djeijih neuropsihijatara, pedijatara,

defektologa, predstavnika centara za socijalni rad, MUP-a, i dr.)

Ciljna grupa: uenici rizinih grupa i njihovi roditelji uz medijaciju neutralnih uenika i njihovih roditelja

Aktivnosti: individualni i grupni razgovori sa uenicima nasilnicima, potencijalnim delikventima rad sa roditeljima rizinih grupa radionica i grupni razgovori radionice za razvoj samopouzdanja radionice za liderstvo i timski rad radionice za plansko koritenje slobodnog vremena i teoriju izbora radionice za ophoenje s konfliktima i posredovanje u konfliktu (medijacija) vjebanje strategija samozastupanja i konstruktivnog rjeavanja sukoba radionice o tetnosti upotrebe droga radionice o maloljetnikoj delikvenciji i ulozi kole, Centra za socijalni rad, MUP-a i drugih radionice iz oblasti maloljetnike krivine odgovornosti, krivinog zakonodavstva, te prava i

obaveza maloljetnika nakon poinjenog krivinog djela biblioterapija i druge vrste psihosocijalne pomoi slobodne teme (istraivanje potreba)

Edukacija: struni saradnici, lideri debatnih grupa, roditelji i uenici, nastavnici, direktori kola ivolonteri

Primjenom ovih mjera za oekivati je da e se kola barem pribliiti individualiziranom nastavnomradu, gdje uenik napreduje tempom prema svojim mogunostima, interesovanjima i motivaciji, aistraivanjem literature potvreno je da su neke od ovih mjera ne samo veoma uspjene, ve i kljuneu smanjenju nasilja meu djecom.

5. Mjere na nivou nevladinih organizacija

Sloenost tranzicije u BiH zahtijeva ubrzan drutveni razvoj koji je natjerao dravne institucije, ali iorganizacije civilnog drutva da se pozabave znaajnim izazovima i da pokrenu procese reformi nakondugog niza godina ratne i poratne krize, koja ne samo da je zaustavila, ve je i unazadila razvojkolstva u BiH. Posve je sigurno da se problemu nasilja meu djecom treba pristupiti sistematino iodgovorno, to zahtjeva podjednak angaman i saradnju vladinih institucija i nevladinog sektora.Pozitivni tokovi koji su u posljednje vrijeme sve izraeniji su da je dravna prosvjetna administracijapoela ozbiljno uvaavati i prihvatati inicijative koje pokreu nevladine organizacije koje su svojeprograme usmjerile na obrazovanje i zatitu ljudskih prava.

Svako je drutvo pozvano tititi djecu kao najslabiji i najnezatieniji dio zajednice, pa su tako i djeca(osobe do 18 godine starosti) zatiena ne samo Ustavom Bosne i Hercegovine, ve i meunarodnimdokumentima koje je naa drava ratificirala. Konvencija o pravima djeteta donesena od strane UN-a1989. godine u lanu 19. govori o zatiti djeteta od svakog oblika tjelesnog ili duevnog nasilja,povreda, iskoritavanja ili zlostavljanja. Naalost, u Bosni i Hercegovini ne postoji dokument koji nadravnom nivou regulie podruje vrnjakog nasilja. Stoga, vrlo je znaajno djelovanje nevladinihorganizacija kao relevantnih aktera koji svojim djelovanjem doprinose irenju spoznaja o ovomproblemu. Napori koje razliite NVO u posljednje vrijeme ulau kako u istraivanja o nasilju meudjecom, tako i u izradu Programa prevencije i intervencije imaju za cilj ne samo poveanje stepenaosvijetenosti ire drutvene zajednice o problemu vrnjakog nasilja, ve i aktivno djelovanje na poljunjegovog suzbijanja.

Obzirom na njihovu dokazanu operativnost, mjere koje NVO zasigurno mogu poduzeti su: podizanje svijesti javnosti

24


25/28

javno zagovaranje informisanje promoviranje dobrih praksi edukacija organizovanje javnih tribina, debata, okruglih stolova, konferencija i sl. tampanje promotivnih materijala (letaka, postera, afia, i sl.) monitoring provedbe mjera iz Programa (watchdog uloga)

IV OPERATIVNI PLAN EDUKACIJE SVIH SUBJEKATA

Rad na suzbijanju nasilja meu djecom uslovljava otvorenost kole prema zajednici, mobiliziranje svihresursa i uvezivanje njene cjelovite unutarnje i vanjske sredine kao neophodne reakcije na dosadanjidrutveni razvoj, ali i kao pripremu na budue potrebe drutva.Ve je napomenuto da je kroz svedosadanje aktivnosti i napore koji su uloeni u ispitivanje miljenja roditelja, nastavnika i uenikaistaknuta prioritetna potreba za edukacijom i obukom, umreavanjem i povezivanjem, te razmjenompozitivnih iskustava iz dosadanjih praksi.

Planom edukacije za realizaciju Programa prevencije nasilja meu djecom za kole, kao glavnenosioce aktivnosti, utvrena su tri nivoa modula sa predvienim satima u jednoj godini za seminar,sastanke, samostalan rad i evaluaciju.

Moduli Seminari SastanciSamostalan

radMonitoring/Evaluacija Odgovorni

1. Obuka kolskihmobilnih timova

Modul na nivou koleSvi zajedno u akciji

10 sati(2 danax 5 sati)

Documents

Program mjera za prevenciju i suzbijanje pojavnih oblika nasilja među djecom u osnovnim školama