PROGRAMIRANA NASTAVA
PROGRAMIRANA NASTAVA
(SEMINARSKI RAD)www.BesplatniSeminarskiRadovi.comSADRAJ:
1. UVOD .....3
2. POJAVA I KARAKTERISTIKE PROGRAMIRANE NASTAVE.........4
3. PEDAGOKE I DIDAKTIKE VRIJEDNOSTI I NEDOSTACI PROGRAMIRANE
NASTAVE54. OSNOVNI POJMOVI U PROGRAMIRANOJ NASTAVI ...65. VRSTE
PROGRAMA U PROGRAMIRANOJ NASTAVI ....8
6. PRIMJENA PROGRAMIRANE NASTAVE.117. ZAKLJUAK ...128.
LITERATURA .13UVODKorijeni programirane nastave nalaze se u
sokratovskom uenju u antikoj Grkoj. Prvi programer iz oblasti
geometrije bio je Sokrat. Poeci programiranog uenja kakvo znamo
danas i primjenjujemo ga, vezani su za amerikog psihologa Sidni
Presi ( Sidny L. Pressy, 1924 god.).
Programirano uenje postalo je poznato pojavom amerikog psihologa
Skinera ( B. F. Skinner) 1954. Skiner je razvio poseban pokret
programirane nastave, a njegovo uenje je proireno i van granica
SAD.
Program u programiranoj nastavi razlikuje se od klasinog
nastavnog programa.u klasinom nastavnom programu sadraji koji se
trebaju savlaivati navode se uopeno, a nastavnik samostalno odluuje
o obimu i dubini. U programiranoj nastavi program precizno izlae
sve bitne injenice i pojmove koje uenici trebaju usvojiti.graa je
podijeljena na logiki povezane za usvajanje lake male dijelove koji
se savlauju jedan za drugim. Da bih uenici preli na usvajanje
navedenih sadraja, oni moraju prethodno usvojiti ranije sadraje.
Sadraji se ne mogu preskakati.Uloga nastavnika naroito dolazi do
izraaja u izradi programiranih ili poluprogramiranih materijala.
Tokom uenikog rada na asu nastavnik e pratiti tok izrade zadataka,
davati dodatne informacije i objanjenja za rad itd.
3POJAVA I KARAKTERISTIKE PROGRAMIRANE NASTAVEProgramirana
nastava je nastala na temelju bihejvioristike teorije u kojoj su
ukljueni sljedei principi uenja:
a) Nastavni programi se detaljno razrauju, opti ciljvi se
konkretizuju i razlau na niz bliih ciljeva tako da nastavniku prvo
bude jasno sta u toku jednog nastavnog asa treba ostvariti i dugo
da se njemu i ueniku omogui laka i efikasna kontrola realizacije
postavljenih ciljeva.
b) U logiko strukturiranim programima zadravaju se sadraji bitni
za shvatanje cjeline, a izostavlja sve to je nebitno.
c) Gradivo se dijeli na male logiko rasporeene i povezane
dionice (korake, porcije) koje uenici samostalno savlauju jednu po
jednu utvrenim redom, po unaprijed dobivenom uputstvu u kome je
objanjen nain rjeavanja. Ne moze se prelaziti na slijede dionicu
ako nije potpuno savladana prethodna.
d) Uenik dobija povratnu informaciju o tanosti svoga odgovora i
uputstvo koje sadraje treba da savlada da bih tano rijeio zadatak.
Programirano gradivo mu omoguuje da sam sebe efikasno
kontrolie.
Osnovne karakteristike programirane nastave koju navodi Skiner u
svojoj teoriji uenja.
Zadravanje u nastavnom gradivu samo onoga to je vano i
odbacivanje svega nebitnog;
Podjela gradiva na manje dijelove (sekvence) koje se mogu
usvajati samo potpuno, a ne djelimino;
Savlaivanje dionica po principu od lakeg ka teem;
Praktina primjena usvojenih znanja;
Stalna povratna informacija u toku samog nastavnog procesa i
potkrepljenje kroz tu informaciju.
4PEDAGOKE I DIDAKTIKE VRIJEDNOSTI I NEDOSTACI PROGRAMIRANE
NASTAVEProgramirana nastava ima znatne prednosti u odnosu na
predavaku nastavu. Doprinijela je da se promjeni uloga uenika i
nastavnika u nastavnom procesu i da se nastavni rad intenzivira.
Kao pedagoke i didaktike vrijednosti programirane nastave M.
Stevanovi navodi:
individualizacija rada na savladavanju nastavnih sadraja;
uenika samostalna aktivnost;
motivacija uz pomo stalne povratne informacije;
sistematinost u uenju i napredovanju;
nova kvaliteta upravljanja nastavnog procesa;
racionalizacija procesa uenja;
vei efekti obrazovnog rada;
ekonomija vremena;
uenici savladavaju najbitnije injenice;
permanentna aktivnost uenika
Programirana nastava pored navedenih prednosti ima i brojne
nedostatke.
Nedostaci programirane nastave ogledaju se u slijedeem:
izrada programa i programiranog materijala je sloen proces i
zahtijeva dugotrajan rad tima strunjaka razliitih profila;
strojevi za udbenike su preskupi, a programiranih udbenika ima
jako malo;
nastavnici i ostali strunjaci nisu dovoljno osposobljeni za
izradu prgramiranog materijala;
tampanje programiranog materijala je vrlo skupo i zbog toga
nedostupno mnogim kolama;
zapostavljena je socijalna strana linosti- socijalizacija se ne
postie radom na programiranom materijalu;
zapostavlja se razvoj stvaralatva i kritikog miljenja kod uenika
itd.
5OSNOVNI POJMOVI U PROGRAMIRANOJ NASTAVIU programiranoj nastavi
susreemo se sa pojmovima.program ,tema, sekvenca,lanak
sekvenca,korak i algoritam.Program u programiranoj nastavi
razlikuje se od klasinog nastavnog programa. U klasinom nastavnom
programu sadraji koji se trebaju savlaivati navode se uopeno, a
nastavnik samostalno odluuje o obimu i dubini. U programiranoj
nastavi program precizno izlae sve bitne injenice i pojmove koje
uenici trebaju usvojiti. Graa je podijeljena na logiki povezane za
usvajanje lake male dijelove koji se savlauju jedan za drugim. Da
bih uenici preli na usvajanje navedenih sadraja, oni moraju
prethodno usvojiti ranije sadraje. Sadraji se ne mogu preskakati.
Tema je jedna sadrajna logiki struktuirana cjelina nastavnog
programa,npr.imenice,pridjevi.
Sekvenca je logiki struktuiran dio teme,sadrajne
cjeline,npr.vlastite imenice, gradivni pridjevi.
lanak korak ,porcija,doza je najmanja jedinica u programiranoj
nastavi,koju ini osnovna sadrajno-logika cjelina koju uenik treba
savladati u procesu rjeavanja nekog zadatka.predstavlja osnovnu
jedinicu gradiva.Sastoji se iz slijedeih dijelova.
Informacija za uenike
Zadatak
Uenika aktivnost rjeavanje zadataka
Povratna informacija
6Primjer jednog lanka:
Informacija se ne mora nalaziti u svakom lanku, poto se nalazi u
prethodnom. Informacija polazi od uenikih iskustava i od potrebe za
naunim obrazovnim i funkcionalnim zadacima koje uenik treba
usvojiti i savladati. U programiranim materijalima najee se
primjenjuju zadaci konstrukcije i zadaci prepoznavanja. Mnogi
autori istiu prednost zadataka konstrukcije nad zadacima
prepoznavanja.Povratna informacija je dio lanka kojoj je svrha da
prui taan odgovor da uenika uputi u pronalaenje tanog rjeenja.
Algoritam je obrazac ili precizno uputstvo sa utvrenim redoslijedom
operacija koje treba obaviti da bi se rijeio postavljeni zadatak
problem.
Zahtjevi koje treba da ispuni algoritam prema talizinoj su:
odreenost tekua faza procesa odreuje narednu,
masovnost mogunost primjene algoritma u rjeavanju svih zadataka
istog tipa i
rezultativnost predvieni zadaci moraju biti tano rijeeni.
Primjena algoritma u nastavi pojednostavljuje obrazovni
proces.
7VRSTE PROGRAMA U PROGRAMIRANOJ NASTAVI
U programiranoj nastavi koriste se tri vrste programa:
Linearni
Razgranati
Kombinirani modificirani linearni program
Linearni program osmislio je i postavio skiner1954.
Karakteristike linearnog programa su.
uenik samostalno formulie i konstruie odgovore i odmah se
informie o tanosti rjeenja,
svi uenici istovremeno , po istom programu, savladavaju
cjelokupno gradivo i
omoguen je uenicima napredak vlastitim tempom , bolji uenici
mogu preskakati laka pitanja.
Po linearnom programu uenje se odvija pravolinijski, korak po
korak. Dobra strana linearnih programa je to omoguuje svakom ueniku
da radi svojim tempom.
Nedostatak im je to ne pruaju mogunost uenicima za traenje
dodatnih informacija koje nisu date u zadatku, a nekim uenicima
mogu biti potrebne da dou do rjeenja. Uenici koji znaju injenice
idu dalje, a oni koji ne znaju zastaju. Individualni program
individualizira samo ritam savlaivanja , a ne uvaava razlike u
sposobnostima.
Razgranati program tvorac je krauder 1959. ovaj program otklanja
slabosti pravolinijskog programa. Omoguava bre napredovanje
sposobnijim uenicima, u skladu s njihovim mogunostima. Nakon
informacije uenicima se prezentira vie odgovora od kojih je samo
jedan ispravan. Nakon izbora odgovora uenik se upuuje na mjesto u
knjizi gdje saznaje da li je odgovor taan ili ne.
Ako je odgovor netaan, uenik se upuuje da pogleda ponovo u
zadatak, a ako je opet odgovor netaan, daje mu se instrukcija kojom
se upuuje da potrai odgovarajui lanak i naui odgovor na pitanje.
Nakon pravilnog odogovora na zadatak, uenik prelazi na slijedei
zadatak.
8Struktura razgranatog programa sadri:
Informaciju
Pitanje, zadatak
Izbor bonog odgovora
Prednost razgranatog programa je to omoguuje ueniku koji zna
neke zadatke- lanke da ih preskoi, a onog koji ne zna neki zadatak-
lanak upuuje da potrai dopunsku informaciju u bonom lanku.
Uenici za vie znanja idu pravolinijski, a uenici ija su znanja i
sposobnosti manje idu izlomljenom cik- cak linijom. Razgranati
program omoguuje individualizaciju tempa uenja i diferencijaciju
nastavnih sadraja i postupaka. Mana mu je u odnosu na linearni
program to uenici ne rjeavaju zadatke ve biraju rjeenje iz vie
ponuenih.
Modificirani linearni (kombinirani) program tvorac je poznatih
kibernetiar Londa. Omoguava sposobnijim uenicima napredovanje bre
od ostalih, tako to im je dozvoljeno da preskoe lanke, iji im je
sadraj poznat.
Pored toga dozvoljava slabijim uenicima da se due zadre na
podruju odreenih lanaka i po potrebi konsultuju dopunske
informacije. Ovaj program predstavlja kombinaciju linearnog i
razgranatog programa. Cilj mu je spojiti prednosti i izbjei
nedostatke prethodna dva programa.
Milan Bakovljev navodi dvije vrste kombiniranih programa:
Modificirani linearni program
Linearni program sa potpravcima
U modificiranom linearnom programu se tehnikom preskakanja
omoguuje boljim uenicima da preskoe lanke iji su im sadraji
poznati.
Linearni program sa potpravcima sadri dodatne sadraje i zadatke
za uenike ije su mogunosti i ambicije vee pa ele da naue vie od
obaveznog.
Prgrami namjenjeni za programiranu nastavu moraju ispuniti tri
osnovna zahtjeva: razumljivost, odreenost i rezultativnost.
Razumljivost se postie detaljnim izlaganjem svih bitnih pojmova
i injenica iz sadraja predvienih za nastavni predmet,
raslanjivanjem cjelokupnog nastavnog gradiva na logiki povezane i
lake lanke.
9Odreenost se ostvaruje algoritamskom strukturom programa koja
omoguava da se obavljanjem predvienih operacija, po odreenom redu
ostvari cilj uenja.
Rezultativnost se postie tanom procjenom saznajnih mogunosti
svakog uenika i prilagoavanjem nastavnog procesa svakom ueniku. Svi
uenici moraju postii potpuni uspjeh.
Koji model programa e nastavnik izabrati zavisi od sljedeih
faktora:
Od prirode nastavnog gradiva
Od dobi uenika
Od osposobljenosti uenika za samostalan rad
Od uenikog iskustva u radu na programiranim materijalima i
udbenicima
Od kreativnih i stvaralakih sposobnosti uenika
Od nivoa aspiracije uenika
Od opredjeljenja nastavnika i programera.
Linearni program pogodniji je za mlae uenike i uenike slabijih,
niih sposobnosti
10PRIMJENA PROGRAMIRANE NASTAVEZa programiranu nastavu mogu se
programirati sadraji svih nastavnih predmeta. Ona je najpogodnija
za grau u kojoj dominiraju saznajni zahtjevi. Vei efekti u radu
sapaeni su kod mlaih nego kod starijih uenika.Dr.M.Vilotijevi
(1999) navodi da je programirana nastava pogodna prilikom:
a) Obrade sadraja u kojima se trai usvajanje na nivou
reprodukcije, a uenici da bi usvojili te sadraje moraju da rasuuju
, objanjavaju, analiziraju, povezuju
b) Usvajanja znanja i navika uenici treba da primejenjuju
raspoloiva znanja u praksi tj.da rjeavaju zadatke koji zahtjevaju
doslovnu primjenu znanj koja su ranije stekli ili izvjesnu
modifikaciju u primjeni tih znanja
c) Transformacije znanja- uenici treba da primjenjuju usvojene
informacije za rjeavanje praktinih zadataka u novim
situacijama.11ZAKLJUAK
Programirana nastava je takva vrsta nastave u kojoj su sadraji
svedeni na bitno, logiki su struktuirani na manje djelove, uredjeni
su po sloenosti i svaki uenik ih samostalno i postepeno savlauje
svojim tempom a kao kontrola u napredovanju slui mu stalna povratna
informacija. Programirana nastava predstavlja posebnu vrstu nastave
u kojoj uenik obavlja uenje po utvrenom algoritmu. Ovaj inovativni
model sadri znanje rasporeeno po odreenim lancima. Svaki lanak ima
uvodnu informaciju, mjesto za rad, zadatak, operaciju, povratnu
informaciju. Ova nastava ima svoje prednosti i nedostatke.
Prednosti su radionalnost omogucen individualan pristup, nudi
efikasne povratne informacije, ospsosobljava pojedinca za
samostalan rad, mjenja se poloaj uenika i nastavnika. Nedostaci su
nastava je ematizovana (ograniena matovitost, kreativnost,
orginalnost), prihvatljivija je za uenike skromnijih intelektualnih
sposobnosti, ograniena personalna komunikacija, svi nastavni
sadraji nisu podjednako podesni za programiranje.
I ako nije dovela do velikog preokreta koji se od nje oekivao
programirana nastava je doprinjela poboljanju procesa uenja,
podigla je prosjek uspjenosti, racionalizovala rad u uionici,
pomogla slabijim uenicima da budu uspjeniji i doprinjela da se
promjeni uloga nastavnika i uenika. 12LITERATURA:Dr. Tomic R., Dr.
Osmic I. (2006.) Didaktika. Tuzla: Denfas
Internet: www.edu-soft.rs
www.authostream.com
www.sr.wikipedia.org
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com13Paljivo proitajte slijedei
tekst.
1*. Reljef Bosne i Hercegovine se dijeli na tri cjeline,od kojih
su dvije nizijske jedna na sjeveru,peripanonska Bosna i
Hercegovina, a druga na jugu, Niska Hercegovina i trea,
planinsko-kotlinska oblast, koja se prostire izmeu njih. To je
Dinarska Bosna i Hercegovina.
2*. Nabroj tri reljefne oblasti u Bosni i Hercegovini
3*.Peripanonska Bosna i Hercegovina
Niska Hercegovina
Dinarska Bosna i Hercegovina
(1*.- INFORMACIJA, 2*.- ZADATAK, 3*.- POVRATNA INFORMACIJA)
PAGE
