proizvodni potencijal zeMljiŠta na KrŠKiM poljiMa otoKa ...Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226 213 S. husnjak et al. pRoIzvoDnI potencIJAl zemlJIŠtA nA kRŠkIm polJImA otokA lAStovo

213Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226

S. husnjak et al. pRoIzvoDnI potencIJAl zemlJIŠtA nA kRŠkIm polJImA otokA lAStovo

Otok Lastovo svojom površinom od oko 42,82 km2 broji svega 792 stanovnika te je jedan od manjih nastanjenih otoka na Jadranu. Zbog teških uvjeta života na otoku karakterizira ga permanentno iseljavanje stanovnika. U okviru traženja putova održanja života na otoku, u ovome radu se prikazuju proizvodni potencijali zemljišta u krškim poljima koja predstavljaju prirodna dobra od iznimnog značaja za razvoj poljoprivrede, a time i za osiguranje osnovnog uvjeta za opstanak stanovnika na otoku. Ovim istraživanjima obuhvaćena su 32 veća ili manja krška polja s ukupnom površinom od 568,0 ha. U poljima dominiraju antropogena tla vinograda, maslinika i njiva iz lesoidne ilovače (57,5 %) i eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici (23,0 %), dok ostala tla zauzimaju znatno manju površinu. Od klasa pogodnosti, dobro pogodna tla P-1 klase zauzimaju 325,0 ha, umjereno ograničeno pogodna tla P-2 klase 128,6 ha, ograničeno pogodna tla P-3 klase 86,4 ha, a trajno nepogodna tla N-2 klase svega 22,7 ha. Daljnji razvoj poljoprivrede trebalo bi usmjeriti na revitalizaciju zapuštenih površina i širenje, prije svega, uzgoja vinove loze i maslina, a potom i povrćarskih kultura na više od 105,1 ha trenutno potpuno zapuštenog pogodnog zemljišta. Utvrđeni nedostatak vode koji za vinovu lozu iznosi 150 mm, za masline 115 mm te za rajčicu 265 mm, ukazuje na potrebu navodnjavanja tih, ali i drugih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na krškim poljima. Trenutno na otoku nema resursa vode koja bi se mogla koristiti za navodnjavanje. U okviru planiranja daljnjeg razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje predlaže se za I. fazu izgradnja mikroakumulacije koja bi se punila oborinskom vodom, vodom iz vodovoda Korčula – Lastovo te vodom iz lastovskog podzemlja tijekom zimsko-proljetnog razdoblja. Sva tla na krškim poljima trebalo bi štititi od bilo kakve prenamjene, s obzirom da se radi o vrlo vrijednim resursima tala.

Ključne riječi: krš, polje, tlo, zemljište, pogodnost, način korištenja, proizvodni potencijal, navodnjavanje

proizvodni potencijal zeMljiŠta na KrŠKiM poljiMa otoKa lastovoprof. dr. sc. stjepan husnjak,

dipl. ing. agr.Agronomski fakultet Zagreb

Sveučilišta u ZagrebuZavod za pedologiju

Svetošimunska cesta 25, 10000 [email protected]

prof. dr. sc. vladimir Kušan, dipl. ing. šum.

Oikon, Institut za primijenjenu ekologiju

Zavod za daljinska istraživanjaTrg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb

prof. dr. sc. dražen pericaOdjel za geografiju Sveučilišta u ZadruUlica Franje Tuđmana 24, 23000 Zadar

Mr. sc. dražen Kaučić, dipl. ing. fiz.Državni hidrometeorološki zavod

Grič 3, 10000 Zagreb

Mr. sc. toni carević, dipl. ing. građ.Hrvatske vode, Vodnogospodarski

odjel za slivove južnog JadranaVukovarska 35, 21000 Split

pregledni članak Review paper UDK 631.67(497.5)(210.7 Lastovo)primljeno (Received): 23.12.2013.; prihvaćeno (Accepted): 3.6.2014.

214 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Slika 1. Položaj otokla Lastovo na topografskoj karti Republike Hrvatske

1. UVODOtok Lastovo, s površinom od oko 42,82 km2, pučinski

je otok koji pripada grupi srednjodalmatinskih otoka (GI PMF, 1974.). Proteže se u smjeru istok-zapad u dužini od 11,5 km, dok mu širina iznosi 6,5 km. Otok je okružen mnogobrojnim otočićima s kojima čini Lastovsku otočnu skupinu čija ukupna površina iznosi 47 km2 (slika 1).

Na otoku se nalazi pet većih naselja u kojima živi svega 792 stanovnika (http://www.pp-lastovo.hr/hr), od čega oko 60 % živi u najvećem naselju Lastovo. Od 1950. godine, kada je na otoku živio najveći broj stanovnika (1.730), započinje jačati depopulacija, odnosno iseljavanje stanovnika pretežno u prekomorske zemlje te prema Splitu i drugim gradovima na obali.

Iseljavanje stanovnika izuzetno nepovoljno utječe na demografski i gospodarski razvoj otoka. Osnovni razlog za iseljavanje su vrlo teški životni uvjeti, zbog čega dolazi do stagniranja razvoja te djelomičnog «propadanja» otoka. Tome je naročito pogodovala činjenica da je stranim gostima do 1989. godine bio zabranjen dolazan na otok, što je imalo za posljedicu vrlo slabi razvoj turizma.

U okviru traženja uvjeta održanja života na otoku, u ovome radu se prikazuju pedološke značajke i proizvodni potencijali zemljišta u krškim poljima i dolcima koja predstavljaju prirodna dobra od iznimnog značaja za razvoj poljoprivrede, a time i za osiguranje uvjeta za život i opstanak stanovnika na tim otocima. Poljoprivreda je sve do prije 15-ak godina bila glavna privredna grana otoka. Međutim, zbog razvoja turizma i iseljavanja stanovnišva, interes za poljoprivredu konstantno se, do nedavno, smanjivao, uslijed čega se povećavala površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. U posljednjih nekoliko godina ponovno se javlja veći interes za poljoprivredu, tako da se i zapuštena poljoprivredna zemljišta počinju ponovno obrađivati.

Temeljni cilj istraživanja u ovome radu je utvrditi proizvodni potencijal zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju na području krških polja i dolaca Lastova. Shodno cilju istraživanja, u radu će se utvrditi geološke-

geomorfološke, klimatske, hidrološke i pedološke značajke krških polja, način korištenja zemljišta, potrebe poljoprivrednih kultura za vodom, te pogodnost zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. S obzirom da je Lastovo park prirode, u radu se prikazuju i pravci održivog korištenja zemljišta u zaštićenim područjima prirode.

2. MATERIJALI I METODE Značajke krških polja utvrđene su na temelju

postojećih podataka i dopunskih terenskih istraživanja. Od postojećih podataka, za utvrđivanje pedoloških značajki korištena je Osnovna pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:50.000, listovi Korčula 1 i 3, te Sušac 2 i 4 (Martinović, 1986.). Terenska istraživanja provedena su radi potvrđivanja granica kartiranih i javljanja sistematskih jedinica tla. Geološke i geomorfološke značajke krških polja utvrđene su na temelju geološke karte mjerila 1:100.000 i pripadajućeg tumača karte (Korolija i Borović, 1967.), te dopunskih terenskih opažanja. Način korištenja zemljišta na krškim poljima prikazan je na temelju interpretacije digitalnog ortofota iz 2006./2007. godine. Klimatske značajke prikazane su na temelju podataka za naselje Lastovo za dva razdoblja, odnosno 1961.-1990. te 1991.-2007. godine (DHMZ, 1998.). Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom utvrđene su na temelju evapotranspiracije vinove loze, masline i rajčice korištenjem programa CROPWAT (Smith, 1992.). Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je na temelju FAO metode procjene zemljišta, uvažavajući pored značajki tla, klime i reljefa i zahtjeve važnijih poljoprivrednih kultura (FAO, 1976.). Granica krških polja utvrđena je na temelju digitalnog modela reljefa prema kriteriju da je krško polje područje s nagibom manjim od 5○ (Gams, 1978.), ili mjestimično manjim od 10○, zatim na temelju topografske karte mjerila 1:25.000 i terenskih opažanja.

3. gEOLOŠKO-gEOMORfOLOŠKE ZNAČAJKE

Na otoku Lastovo ovim su istraživanjima izdvojena 32 veća ili manja krška polja. Veći broj vrlo malih krških polja, tzv. dolaca, nije se mogao izdvojiti na korištenom mjerilu karte upravo zbog vrlo male površine. Rasprostranjenost kartiranih krških polja prikazana je na slici 2. Ukupna površina tih polja iznosi 568,0 ha, a varira od 1,1 do 110,3 ha.

Otok Lastovo pripada području Vanjskih Dinarida. Današnji sklop posljedica je geoloških zbivanja, koja se mogu pratiti od gornje jure do danas, jer starije naslage nisu otkrivene. Otok je izgrađen prvenstveno od karbonatnih naslaga gornjo-jurske i donjo-kredne starosti. Krška polja karakteriziraju kvartarne naslage kao što su terra rossa i pijesci. Terra rossa je često pomiješana

215Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Slika 2. Rasprostranjenost krških polja na otoku Lastovo

Proizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima otoka Lastovo

SLIKE

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII sredMjeseci

Tem

pera

tura

zra

ka, C

1961-1990

1991-2007

Slika 3. Prosječna mjesečna temperatura zraka

Slika 3. Prosječna mjesečna temperatura zraka

s pijescima i ilovačama, a u rubnim dijelovima zavala i sa siparima i deluvijem. Debljina joj doseže i do nekoliko metara. Na dnima polja, na području otoka, došlo je do akumuliranja manjih količina crvenkastog i sivo-smeđeg pijeska. Sedimentološkim analizama je utvrđeno da su najvjerojatnije eolskog porijekla, a debljina im varira od 9 do 32 m.

Reljef otoka Lastova je prepoznatljiv po brojnim krškim depresijama kao što su ponikve, uvale i krška polja. Po svom značenju, odnosno gospodarskim mogućnostima, posebno se izdvajaju dna krških polja zbog akumulacija trošina stijena, kako iz neposredne blizine ruba, tako i daljih područja, u ovom slučaju pijesaka koji su nanešeni vjetrom. Sam nastanak ovih krških polja se događao tijekom geomorfološke povijesti, odnosno tijekom nastanka otoka, dok se u manjoj mjeri odvija i danas. Zapravo, njihovo najintenzivnije oblikovanje je bilo tijekom paleogena i početkom neogena (točnije miocena) u uvjetima toplih vlažnih klima koje su pogodovale intenzivnom korozijskom i biokorozijskom trošenju stijena. U takvim uvjetima manje pojave dolomita bile su značajne zbog svoje hidrološke funkcije. Dolomiti, koji su slabije vodopropusnosti od vapnenaca, i u takvim uvjetima su imali hidrološku ulogu barijera koje su uvjetovale pojavu vode na površini. Također, tadašnja niža visina otoka, odnosno viša razina vode u podzemlju – izdani utjecali su i na jaku bočnu koroziju koja je širila polja. Kasnije, u uvjetima hladnih i suhih klima koje je pogodovalo intenzivnom trošenju stijena, došlo je do zasipanja dna depresija. Danas su dna polja tijekom vlažnog dijela godine povremeno plavljena, što je jedna od glavnih značajki krških polja.

4. KLIMATSKE ZNAČAJKEKao jedan od čimbenika poljoprivredno proizvodnog

prostora klimatske prilike mogu biti značajan ograničavajući čimbenik poljoprivredne proizvodnje. Poznato je da, pored ostalog, nedostatak vlage i topline može predstavljati velika ograničenja za uzgoj poljoprivrednih kultura. Međutim, kako klima uslijed dugogodišnjeg djelovanja pojedinih klimatskih elemenata u određenom rasponu pokazuje izvjesnu stabilnost, upoznavanje i analiza klime nekog područja stvara preduvjete za bolju čovjekovu prilagodbu određenom podneblju. Prema Thornthwaitovoj podjeli klime, na otoku Lastovu nalazimo subhumidnu klimu. Za potrebe ovog rada klimatske značajke otoka Lastovo prikazuju se na temelju podataka za meteorološku postaju Lastovo za referentni vremenski niz 1961.-1990., kao i za vremenski niz 1991.-2007. godine.

216 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


a)

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci

Obo

rine,

mm

sred

maks

b)

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci

Obo

rine,

mm

sred

maks

Slika 5. Raspored mjesečnih količina oborina za vremenske nizove: a) 1961.-1999.; b) 1991.-

2007.

a)

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci

Obo

rine,

mm

sred

maks

b)

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci

Obo

rine,

mm

sred

maks

Slika 5. Raspored mjesečnih količina oborina za vremenske nizove: a) 1961.-1999.; b) 1991.-

2007.

Slika 4. Apsolutna temperatura zraka: a) maksimalna; b) minimalna

a)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Mj eseci

Tem

pera

tura

zra

ka, C

1961-1990 1991-2007

b)

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0


Mjeseci

Tem

pera

tura

zra

ka, C

1961-1990 1991-2007


a)

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0


Mj eseci

Tem

pera

tura

zra

ka, C

1961-1990 1991-2007

b)

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0


Mjeseci

Tem

pera

tura

zra

ka, C

1961-1990 1991-2007


a

a

b

b

Slika 5. Raspored mjesečnih količina oborina za vremenske nizove: a) 1961.-1999.; b) 1991.-2007.

4.1. temperatura zrakaProsječna godišnja temperatura zraka na otoku

Lastovo referentnog vremenskog niza 1961.-1990. iznosi 15,4°C, dok za vremenski niz od 1991.-2007. iznosi 16,0°C (slika 3).

Navedeni podatci ukazuju na značajan rast temperature zraka i pojavu zatopljavanja tijekom zadnja dva desetljeća, što ukazuje na stanovitu promjenu klimatskih prilika i na otocima Hrvatske. Tijekom oba vremenska niza najtopliji mjesec je bio srpanj (23,8 °C i 24,9°C). Interesantno je opet navesti da je najhladniji mjesec u referentnom nizu bio siječanj (8,2°C), a u drugom nizu je to veljača (8,9°C), što također potvrđuje navedene promjene klimatskih značajki. Prosječna višegodišnja temperatura zraka referentnog niza proljeća je 13,4°C, ljeta 22,8°C, jeseni 16,8°C, a zime 8,8°C.

U višegodišnjem razdoblju od 1961. do 1990. godine izmjerena je apsolutna maksimalna temperatura zraka 36,2°C (srpanj 1987. i kolovoz 1981.), a apsolutna minimalna temperatura zraka od -6.8°C (siječanj 1963.). Za vremenski niz 1991.-2007., izmjerena je maksimalana temperatura zraka od 38,3°C (kolovoz 1998.), a minimalna od -4,0°C (siječanj 1993.) (slika 4).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka promatranog referentnog niza kreće se od 10,8°C (siječanj) do 28,2°C (srpanj), a minimalna od 6,4°C (siječanj) do 20,6°C (srpanj i kolovoz). Za drugi vremenski niz maksimalna temperatura kreće se od 10,8°C (siječanj) do 29,6°C (srpanj), a minimalna od 6,6°C (veljača) do 21,8°C (kolovoz).

Specifičnost klime otoka Lastova su „topli“ dani (maksimalna temperatura zraka veća ili jednaka 25,0°C), koji se javljaju od travnja pa do kraja listopada. Npr., u listopadu prosječno se javlja samo jedan dan s maksimalnom temperaturom zraka većom ili jednakom 25,0°C. Otok Lastovo također karakterizira i veliki broj «vrućih dana» (maksimalna temperatura zraka veća ili jednaka 30,0°C), koji se javljaju već od početka svibnja do kraja rujna. Pri tome se tijekom lipnja prosječno javlja pet, srpnja i kolovoza petnaest, te rujna jedan vrući dan. Jedna od posebnih karakteristika klime Lastova su i „tople noći“ (minimalna temperatura zraka veća ili jednaka 20,0°C), a koje se javljaju od svibnja do listopada, pri čemu se najveći broj dana (prosječno 21) javlja tijekom srpnja.

4.2. OborineNa otoku Lastovo prosječna godišnja količina oborina

iznosila je 690,6 mm za referentni vremenski niz 1961.-1990., te samo 612,5 mm za vremenski niz 1991.-2007. (slika 5). Promatrajući prosječnu mjesečnu višegodišnju količinu oborina utvrđeno je da je najmanje oborina za oba vremenska niza palo tijekom srpnja (16,3 i 12,0 mm), dok je najviše oborina u nizu 1961.-1990. palo tijekom siječnja (84,5 mm) te u nizu 1991.-2007. tijekom prosinca (96,5 mm).

217Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Slika 6. Pedološka karta krških polja otoka Lastovo

Tablica 1. Legenda pedološke karte otoka Lastovo

Broj Naziv sistematskih jedinica tla % zastupljenosti Površinaha

1 Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovačeRigolano tlo polja iz crvenice

7525 3,7

2 Rigolano tlo polja iz eutričnog rankera na pijesku 100 70,4

3 Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovače 100 321,3

4 Rigolano tlo polja iz smeđeg tla na vapnencu Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici

8020 3,8

5 Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na foslinoj crvenici 100 128,6

6Rigolana tla polja iz smeđeg tla na vapnencuKamenjarSmeđe tlo na vapnencu

353530

34,9

Ukupno za kartirane jedinice tla 562,7

6 Iskop 0,4

7 Vodene površine 0,8

8 Groblje 1,2

9 Naselja 2,9

Sveukupna površina 568,0

Tijekom vegetacijskog razdoblja (IV.-IX. mjesec) u referentnom nizu 1960.-1991. palo je prosječno 228,0 mm, a tijekom niza 1991.-2007. samo 206,9 mm. U van vegetacijskom razdoblju (I.-III. i X.-XII. mjesec) u referentnom nizu 1960.-1991. palo je prosječno 462,5 mm, a tijekom niza 1991.-2007. samo 405,7 mm.

Po svim pokazateljima, godišnja količina oborina vremenskog niza 1991.-2007. manja je od referentnog niza 1961.-1990. te je to ujedno i jedan od bitnih dokaza izuzetno značajnih klimatskih promjena koje se događaju na našim otocima, a koje se negativno odražavaju kako na poljoprivrednu proizvodnju tako i na vodoopskrbu općenito. Pored navedenog, treba voditi računa da su

se spomenute klimatske promjene dogodile u relativno kratkom razdoblju, te da je za očekivati nastavak spomenutog trenda zatopljavanja i smanjenja oborina i u narednom razdoblju.

Otok Lastovo, pored navedenog, karakteriziraju i velika variranja oborina. Naime, tijekom zime padne prosječno 239 mm, a tijekom ljeta samo 89 mm oborine. Tijekom samo jednog dana u srpnju može pasti i do 51 mm oborine (npr. 1976.). Broj dana s oborinom većom od 0,5 mm u vremenskom razdoblju 1991.-2007. je najveći u prosincu (11 dana), a u referentnom nizu 1961.-1990. u prosincu i siječnju (10 dana). Najmanji broj dana s oborinom većom od 0,5 mm u dva analizirana vremenska niza je u srpnju (3 dana).

218 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Tablica 2. Popis sistematskih jedinica tla

Tip tla Niža sistematska jedinica Površina, ha

Kamenjar 12,2

Smeđe tlo na vapnencu plitko do srednje duboko 10,9

Antropogena (rigolana tla krša

iz lesoidne ilovače 323,8

iz eutričnog rankera na pijesku 70,4

iz eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici 129,2

iz smeđeg tla na vapnencu 15,2

iz crvenice 1,0

Ukupno 562,7

5. PEDOLOŠKE ZNAČAJKE5.1. pedološka karta krških polja i dolaca

Za potrebe izrade ovoga rada značajke tla krških polja i dolaca utvrđene su na temelju postojeće osnovne pedološke karte mjerila 1:50.000 i dopunskih terenskih istraživanja. U okviru navedenog prvo je izrađena pedološka karta krških polja, slika 6.

Splet pedogenetskih čimbenika, kroz procese, rezultirao je stvaranjem nekoliko tipova tala koji se na pedološkoj karti prikazuju kao zemljišne kombinacije. Na temelju legende pedološke karte, prikazane u tablici 1, utvrđeno je da prema postojećoj klasifikaciji tla (Škorić, 1985.), na krškim poljima dolaze tri tipa tla i to: kamenjar, smeđe tlo na vapnencu i antropogena tla krša, koja se na razini nižih sistematskih jedinica javljaju kao rigolana tla polja na različitim matičnim supstratima.

Na temelju podataka o postotnoj zastupljenosti pojedinih sistematskih jedinica tla, odnosno stupnja heterogenosti i ukupne površine za kartirane jedinice tla, utvrđena je površina nižih sistematskih jedinica koja se prikazuje u tablici 2.

5.2. značajke sistematskih jedinica tlaKamenjar (Litosol)Kamenjar je nerazvijeno tlo pretežno sastavljeno od

rastrošenog skeleta. Građe profila je (A)-R, a po svom je razvoju vrlo blizu geološkoj podlozi. Karakterizira ga vrlo plitka dubina tla. Kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja se mjestimično u kartiranoj jedinici broj 6. Zauzima ukupno 12,2 ha. Kamenjari imaju dakle neznatne količine sitnice, vode, biljnih hraniva i organske tvari, zbog čega je izuzetno otežano njihovo korištenje u biljnoj proizvodnji.

Smeđe tlo na vapnencuSmeđe tlo na vapnencu je kambično tlo građe profila

A-(B)rz-R. Kao član zemljišne kombinacije mjestimično se

javlja jedino u kartiranoj jedinici broj 6, a zauzima svega 10,9 ha. Po dubini i skeletnosti to je vrlo heterogeno tlo s obzirom na veliko variranje na malom prostoru. Zbog prisutne stjenovitosti ovo tlo najčešće ne čini kontinuirani zemljišni pokrov. Premda je tekstura ovih tala ilovasto glinasta do glinasta, fizikalna svojstva su vrlo povoljna. Tlo je nekarbonatno, osrednje humozno, a reakcija tla je neutralna do slabo kisela.

Rigolana tla kršaRigolana (antropogena) tla su nastala djelovanjem

čovjeka odstranjivanjem kamena, terasiranjem ili/i dubokom obradom. Dakle, to su tla kojima su velikim djelom izmiješani prirodni horizonti i jako izmijenjena svojstva. Za njih je karakteristična pojava antropogenog (P) horizonta. Ova tla su vrlo heterogena po svojim svojstvima, dubini i stupnju pogodnosti za biljnu proizvodnju, a njihove značajke ovise o tlima od kojih su nastala te o razini djelovanja čovjeka u njihovom postanku. Karakterizira ih automorfni način vlaženja, odnosno vlaženje isključivo oborinskom vodom koja se slobodno i bez dužeg zadržavanja procjeđuje kroz masu tla, pri čemu nema, dakle, dužeg zadržavanja prekomjerne vode u tlu niti znakova prekomjernog vlaženja.

Rigolana tla iz lesoidne ilovačeOva tla se javljaju u okviru kartiranih jedinica 1 i

3, te zauzimaju najveću površinu, odnosno čak 323,8 ha. Mehanički sastav je pretežno praškasto ilovasti do praškasto glinasto ilovasti, vodozračni odnosi su povoljni, a ekološka dubina velika. Reakcija tla je slabo kisela do neutralna, a humoznost te opskrbljenost fosforom i kalijem osrednja.

Rigolana tla iz eutričnog rankera na pijeskuOva tla se javljaju samo u okviru kartirane

jedinice broj 2, a zauzimaju 70,4 ha. Karakterizira ih

219Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Tablica 3: Legenda pedološke karte i značajke kartiranih jedinica tla na području krških polja otoka Lastovo

Broj Naziv sistematskih jedinica tla

% zastu-pljenosti

Nagib terena

%**

Matičnisupstrat

Stjenovi-tost, %

Teksturapovršinskog horizonta***

Dominantni način vlaženja

Ekološka du-binatla*

Dreniranost tla

Površinaha

1

Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovačeRigolano tlo polja iz crvenice

7525 3-8 Lesoidna

ilovača 0 Praškasto ilovasta Automorfni Duboka do vrlo duboka Dobra 3,7

2Rigolano tlo polja iz eutričnog rankera na pijesku

100 0-8 Pijesak 0

Pjeskovito ilovasta do

ilovasto pjeskovita

AutomorfniSrednje

duboka do plitka

Ponešto ekscesivna 70,4

3 Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovače 100 0-8 Lesoidna

ilovača 0 Praškasto ilovasta Automorfni Duboka do vrlo duboka Dobra 321,3

4

Rigolano tlo polja iz smeđeg tla na vapnencu Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici

8020 3-16

Vapnenac s reliktnom crvenicom

2-10 Glinasto ilovasta skeletoidna Automorfni

Duboka do srednjeduboka

Dobra 3,8

5Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na foslinoj crvenicom

100 3-16Vapnenac

s reliktnom crvenicom

0-2 Glinastoilovasta Automorfni Duboka do

vrlo duboka Dobra 128,6

6

Rigolana tla polja iz smeđeg tla na vapnencuKamenjarSmeđe tlo na vapnencu

353530

3-16 Vapnenac 10-50 Glinasto ilovasta AutomorfniSrednje

duboka do vrlo plitka

Dobra do ponešto

ekscesivna34,9

UKUPNA POVRŠINA KARTIRANIH JEDINICA TLA 562,7

* ekološka dubina tla: vrlo plitka (0-15 cm), plitka (15-30 cm), srednje duboka (30-60 cm), duboka (60-120 cm), vrlo duboka (>120 cm)** nagib terena: ravno do skoro ravno (0-3 %), blage padine (3-8 %), umjerene padine (8-16 %), umjereno strme padine (16-30 %), strme padine (>30 %)*** odnosi se samo za oranični sloj tla

pjeskovito ilovasti mehanički sastav, mali kapacitet tla za vodu, slabo kisela reakcija tla, osrednje duboka ekološka dubina tla te slaba humoznost i opskrbljenost hranjivima.

Rigolana tla iz eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici

Ova tla se javljaju u kartiranim jedinicama broj 4 i 5 te zauzimaju 129,2 ha. Mehanički sastav je pretežno praškasto glinasto ilovasti, vodozračni odnosi su povoljni, a ekološka dubina velika. Reakcija tla je slabo kisela, a humoznost te opskrbljenost fosforom i kalijem osrednja.

Rigolana tla iz smeđeg tla na vapnencuOva tla se javljaju u kartiranim jedinicama broj 4

i 6, te zauzimaju samo 15,2 ha. Mehanički sastav je pretežno glinasto ilovasti, često skeletoidni, vodozračni odnosi su povoljni, a ekološka dubina srednje duboka. Reakcija tla je slabo kisela, a humoznost te opskrbljenost fosforom i kalijem umjerena.

Rigolana tla iz crveniceOva tla se javljaju samo u kartiranoj jedinici broj 1

te zauzimaju vrlo malu površinu, odnosno svega 1,0 ha. Mehanički sastav je pretežno glinasti, vodozračni odnosi su umjereno povoljni, a ekološka dubina srednje duboka do duboka. Reakcija tla je slabo kisela, a humoznost te opskrbljenost fosforom i kalijem osrednja.

5.3. značajke kartiranih jedinica tlaOsnovne značajke kartiranih jedinica tla, koje se

odnose na matični supstrat, nagib terena, dreniranost tla, teksturu površinskog horizonta, stjenovitost, ekološku dubinu i dominantni način vlaženja, prikazane su u tablici 3. Krajolik područja s antropogenim tlima pojedinih kartiranih jedinica prikazan je na slikama 7, 8 i 9. Od matičnih supstrata dominantno su zastupljene lesoidne ilovače, reliktna crvenica-vapnenaci pjeskoviti sedimenti. Na najvećem dijelu polja nagib terena varira od 0-5 %, a samo mjestimično od 5-10 %. Stjenovitost do 10 % utvrđena je samo na području javljanja kartirane jedinice

220 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Slika 7. Krajolik područja s antropogenim tlima kartiranih jedinica: a) broj 1; b) broj 2

a

a

b

b

Slika 8. Krajolik područja s antropogenim tlima kartiranih jedinica: a) broj 4; b) broj 5

tla broj 4. Dreniranost tla je uglavnom dobra, osim kod kartirane jedinice na pijesku gdje je ponešto ekscesivna. Ekološka dubina manje više kod svih antropogenih tala uglavnom je duboka.

6. NAČIN KORIŠTENJA ZEMLJIŠTAKarta načina korištenja zemljišta na krškim poljima

izrađena je na bazi interpretacije digitalnog ortofata iz 2006./2007. godine. Na temelju karte koja se prikazuje na slici 10, izvršena je inventarizacija površina po pojedinim klasama, tablica 4.

Od ukupno izdvojenih jedanaest klasa načina korištenja zemljišta, najzastupljenije su klase vinogradi i maslinici, koje zauzimaju 30,3 %, odnosno 30,1 % u odnosu na ukupnu površinu krških polja. Nešto veću površinu zauzima klasa u zaraštanju, koja predstavlja potpuno zapušteno poljoprivredno zemljište, te koja zauzima 10,6 % istraživanog područja. Po zastupljenosti zatim slijedi klasa koja predstavlja makiju sa 7,9 %, te klasa s mozaikom različitih načina poljoprivrednog

korištenja koja zauzima 6,2 % krških polja. Od ostalih klasa koje se odnose na poljoprivredno zemljište, pašnjaci koji su uglavnom zapušteni zauzimaju 6,1 %; oranice 2,9 % a livade 2,0 % krških polja. Ukupna površina klasa koje ne predstavljaju poljoprivredno zemljište iznosi 0,9 %.

Prema navedenim podatcima u poljoprivrednoj proizvodnji se trenutno koristi oko 457,6 ha, što predstavlja oko 80 % krških polja. Napominjemo da je dio izdvojenih vinograda i maslinika, te livada i pašnjaka djelomično ili pretežno zapušten. Te se površine nisu mogle posebno izdvojiti na korištenom mjerilu karte. S obzirom da se zemljište u okviru klasa koje predstavljaju makiju te poljoprivredne površine u zaraštanju ranije koristilo u poljoprivredi, ukupna površina tog, sada potpuno zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, iznosi 105,1 ha ili oko 18,5 % krških polja. Svakako da je površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta znatno veća s obzirom da u nju nisu uključene djelomično i pretežno zapuštena zemljišta drugih klasa.

221Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Slika 10. Način korištenja zemljišta na području krških polja

Tablica 4 : Površina klasa načina korištenja zemljišta krških polja

Klasa načina korištenjaPovršina

ha %

Oranice 16,3 2,9

Maslinici (djelomično zapušteni) 170,9 30,1

Vinogradi (djelomično zapušteni) 189,3 33,3

Mozaik više načina poljoprivrednog korištenja 35,3 6,2

Livade (pretežno zapuštene) 11,2 2,0

Poljoprivredne površine u zaraštanju 60,4 10,6

Makija 44,7 7,9

Pašnjak (pretežno zapušteni) na stjenovitim tlima 34,6 6,1

Iskop 0,4 0,1

Vodene površine 0,8 0,1

Groblje 1,2 0,2

Naselje 2,9 0,5

Ukupno 32 većih ili manjih krških polja 568,0 100,0

Slika 9. Krajolik područja s antropogenim tlima kartirane jedinice broj 6

7. PROIZVODnI POTEnCIJAL ZEMLJIŠTAProizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima

otoka Lastovo utvrđen je na osnovu rezultata procjene pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Dakle, radi procjene proizvodnog potencijala zemljišnih resursa za poljoprivredu, u ovom dijelu rada izvršena je namjenska interpretacija podataka o značajkama tla, klime i reljefa, uvažavajući pri tome zahtjeve važnijih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na tom području. U tablici 5 prikazani su rezultati procjene pogodnosti kartiranih jedinica tla na temelju kojih je izrađena karta pogodnosti koja se prikazuje na slici 11. Sprega pedogenetskih čimbenika na krškim poljima ovog otoka uvjetovala je nastanak vrlo vrijednih zemljišnih resursa. Naime, s obzirom da se krška polja nalaze na pretežno zaravnjenim dijelovima terena, da matični supstrat na 60 % polja čine dublji ilovasti sedimenti, te da je na znatnom dijelu uslijed višestoljetnog korištenja tih tala izvršeno odstranjivanje kamena i stijena, pogodnost tih tala za poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno za vinogradarstvo i masline, a potom i za povrćarske kulture, vrlo je visoka i pretežno varira od pogodnih do umjereno pogodnih tala.

Dobro pogodna tla za poljoprivredu (P-1 klasa pogodnosti) obuhvaćaju samo ona tla kod kojih nema ograničenja za poljoprivredu ili su ta ograničenja vrlo niskog intenziteta koja se mogu otkloniti uobičajenim agrotehničkim melioracijama i navodnjavanjem. U tu klasu svrstana su antropogena tla kartiranih jedinica broj 1 i 3, koja su razvijena na lesoidnim materijalima te na zaravnjenom dijelu terena. Ograničenja kod ovih tala se manifestiraju u nedostatku vlage i hraniva (fosfora i kalija). To su vrlo vrijedna obradiva tla na području krških polja ovih otoka, a zauzimaju ukupnu površinu od 325,0 ha.

Umjereno pogodna tla za poljoprivredu (P-2 klasa pogodnosti) obuhvaćaju ona tla kod kojih su utvrđena ograničenja umjerenog intenziteta koja se dijelom mogu otkloniti uobičajenim, ali i nešto intenzivnijim

agrotehničkim melioracijama i navodnjavanjem. Dakle, kod ovih tala se kao ograničenja javljaju povećani nagib terena te nedostatak vlage i hraniva (fosfora i kalija). Napominjemo da su ta tla umjereno pogodna i u slučaju neizvođenja agrotehničkih melioracija, ali da uz otklanjanje ograničenja mogu postati vrlo pogodna. Tu su svrstana vrijedna obradiva antropogena tla kartirane jedinice broj 5 koja zauzimaju površinu od 128,6 ha.

Ograničeno pogodna tla za poljoprivredu (P-3 klasa pogodnosti) obuhvaćaju ona tla kod kojih su utvrđena ograničenja većeg intenziteta koja se dijelom ili u potpunosti mogu otkloniti uobičajenim, ali i nešto intenzivnijim agrotehničkim melioracijama i navodnjavanjem. Dakle, kod ovih tala se kao ograničenja javljaju: pjeskovita tekstura, povećani nagib terena, plića ekološka dubina, kiselost tla, eksesivna dreniranost,

222 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Tablica 5: Proizvodni potencijal zemljišta na području krških polja otoka Lastovo

Kartirana jedinica tla Pogodnost zemljištaPovršina

haBroj Sastav i struktura % Podklasa(dominantna ograničenja) Klasa

1 Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovačeRigolano tlo polja iz crvenice

7525 Nedostatak vlage i hraniva (fosfora i kalija) P-1 3,7

2 Rigolano tlo polja iz eutričnog rankera na pijesku 100 Pjeskovita tekstura, ponešto ekscesivna dreniranost, izraženi nedostatak vlage, kiselost P-3 70,4

3 Rigolano tlo polja iz lesoidne ilovače 100 Nedostatak vlage i hraniva (fosfora i kalija) P-1 321,3

4Rigolano tlo polja iz smeđeg tla na vapnencu Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na fosilnoj crvenici

8020

Povećani nagib terena, plića ekološka dubina, mjestimična stjenovoitost, skeletoidnost P-3 3,8

5 Rigolano tlo polja iz eutrično smeđeg tla na foslinoj crvenici 100 Nagib terena te nedostatak vlage i hraniva

(fosfora i kalija) P-2 128,6

6Rigolana tla polja iz smeđeg tla na vapnencuKamenjarSmeđe tlo na vapnencu

353530

Povećani nagib terena, plića dubinaNagib terena, stjenovitostNagib terena, stjenovitost

P-3N-2N-2

34,9

UKUPNO 562,7

Slika 11. Pogodnost zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju na krškim poljima

mjestimična stjenovitost te nedostatak vlage i hraniva (fosfora i kalija). Napominjemo da su ta tla ograničeno pogodna i u slučaju neizvođenja agrotehničkih melioracija, ali da uz otklanjanje ograničenja mogu postati vrlo pogodna. Tu su svrstana ostala obradiva antropogena tla kartiranih jedinica broj 2, 4 i 6 koja zauzimaju površinu od 86,4 ha.

Trajno nepogodna tla za poljoprivredu (N-2 klasa pogodnosti) obuhvaćaju tla kod kojih se kao dominantna ograničenja javljaju izraziti nagib terena, stjenovitost, kamenitost, plitka ekološka dubina i nedostatak sitnice. Tu su svrstana smeđa tla na vapnencu i kamenjari koji dolaze u kartiranoj jedinici 6, te koji zauzimaju površinu od 22,7 ha.

S obzirom na sadašnje stanje korištenja poljoprivrednog zemljišta u odnosu na utvrđene površine pogodnih tala uočljivo je da postoje znatne mogućnosti za daljnji razvoj i širenje poljoprivrede na područjima krških polja, s obzirom da je znatan dio bivših poljoprivrednih površina napušten te da se ne koristi već duži niz godina. Naime, na temelju analize sadašnjeg načina korištenja na krškim poljima Lastova izdvojeno je 105,1 ha zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Međutim, navedena površina je zasigurno znatno veća s obzirom da ne uključuje zapuštene površine u okviru klasa vinograda i maslinika, s obzirom da se ti prostori nisu mogli zasebno izdvojiti. Razvoj poljoprivrede, s obzirom na prirodne resurse, trebalo bi usmjeriti u

223Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


Tablica 6: Prosječni nedostatak vode (mm) za vinovu lozu i maslinu

Mjesec Vinova loza Maslina RajčicaTravanj 0 0 0Svibanj 9,0 3,0 20Lipanj 23,0 18,0 50Srpanj 64,0 48,0 85Kolovoz 54,0 46,0 90Rujan 0 0 20Ukupno 150 115 265

Slika 12. Isporučene količine vode iz NPKLM vodovoda u 2013. godini

Slika 12. Isporučene količine vode iz NPKLM vodovoda u 2013. godini

revitalizaciju i širenje, prije svega uzgoja vinove loze i maslina, a potom ostalih, prije svega, povrtlarskih kultura. Na kraju ovog dijela posebno se ističe da bi sva tla na krškim poljima Lastova trebalo štititi od bilo kakve prenamjene s obzirom da se radi o vrlo vrijednim i vrijednim resursima tla, a što je pored ostalog propisano i u postojećoj zakonskoj regulativi (NN106/1998).

8. POTREBE POLJOPRIVREDnIh KULTURA ZA VODOM

Potrebe poljoprivrednih kultura prikazuju se za vinovu lozu i maslinu kao dominantne kulture koje se uzgajaju na tom području, te za rajčicu kao jednu od zastupljenijih povrćarskih kultura. Potrebna količina vode utvrđena je na temelju evapotranspiracije tih kultura i bilance oborinske vode (tablica 6). Temeljem navedenog, utvrđeno je da za vinovu lozu prosječno nedostaje 150 mm vode, za maslinu 115 mm vode, a za rajčicu 265 mm. Najveći manjak javlja također u mjesecima srpnju i kolovozu. Ovi podatci ukazuju na potrebu planiranja navodnjavanja vinove loze i maslina, ali i drugih poljoprivrednih kultura u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji na otoku Lastovo.

Svakako da bi pored navedenih poljoprivrednih kultura trebalo planirati i uzgoj visoko dohodovnih kultura, koje se na otoku nisu uzgajale (npr. artičoka, trešnja, itd.)

9. VODnI POTEnCIJAL OTOKA LASTOVAOtok Lastovo je većim dijelom orijentiran na vlastite

resurse vode (bušotine Prgovo i Duboka). Nažalost, voda je nezadovoljavajuće kakvoće zbog povećanih klorida te je nužna njezina desalinacija. Izgradnjom uređaja za desalinaciju, čiji je kapacitet oko 8,0 ls-1, osigurana je dostatna količina vode za piće, odnosno za javnu vodoopskrbu. Kako su postojeći kapaciteti ograničeni, o nekom ozbiljnijem planiranju korištenja tih voda za navodnjavanje nema ni govora.

Stavljanjem 2012. godine po prvi puta u funkciju podmorskog cjevovoda (izgrađenog prije 30 godina) Korčula-Lastovo (NPKLM), otok Lastovo dobiva dodatne količine vode. Respektirajući činjenicu da je trenutno

stanje vodoopskrbe na Lastovu takovo da otok vlastitim resursima (uz desaliniranje) podmiruje vlastite potrebe za vodom, evidentno je da se spomenutim dovodom vode s kopna (Prud) otvara mogućnost korištenja vode i za potrebe navodnjavanja krških polja na Lastovu. Međutim, s obzirom da je NPKLM vodovod izrazito sezonskog karaktera, a što je vidljivo sa grafičkog prikaza isporučene količine vode za 2013. godinu (slika 12), apsolutno pogrešan pristup bi bilo navodnjavanje direktno iz javnog vodoopskrbnog sustava, čime bi se oscilacije između min. i max. potrošnje dodatno povećale i time stvorili dodatni problemi distributerima.

Slijedom navedenoga, ispravan način za osiguranje dostatnih količina vode za navodnjavanje je izgradnja (mikro)akumulacija za sezonsko izravnjavanje (Margeta,1999.). Način punjenja akumulacija treba biti predmetom zasebnih analiza. Prema slici 1 evidentno je da je potrošnja na razini sustava NPKLM najmanja tijekom zimskih mjeseci (siječanj, veljača, ožujak), što znači da su u tim mjesecima neiskorišteni kapaciteti sustava najveći. Tijekom preostalih mjeseci (travanj, svibanj i eventualno lipanj) moglo bi se vršiti dopunjavanje, naravno, opet respektirajući slobodne kapacitete sustava. Ovdje je važno napomenuti da punjenje mikroakumulacija ne treba biti isključivo iz sustava NPKLM. Naime, tijekom rečenih zimskih mjeseci, postoje slobodni kapaciteti i u podzemlju Lastova, a jednako tako u tom periodu, smanjen je i salinitet podzemne vode, pa su troškovi desalinacije te vode znatno manji. Osim toga, činjenica da u vodi sa Pruda nema izraženih klorida, omogućava miješanje vode s Lastova i Pruda u omjeru koji će nam omogućiti prihvatljivu razinu klorida u vodi za navodnjavanje.

Slijedom navedenoga, evidentno je da se može birati hoće li se akumulacije puniti vodom iz (lastovskog) podzemlja ili iz NPKLM-a (Pruda), ili će se ta dva resursa kombinirati. Jednako tako moguće je birati period

224 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


punjenja akumulacije, kao i intenzitet punjenja, što otvara velike mogućnosti za optimizaciju, a samim tim i za znatno smanjenje varijabilnih troškova dobave te vode.Naime, bitan čimbenik za postizanje održivosti navodnjavanja je i cijena vode za navodnjavanje. Ta cijena se, u odnosu na klasične potrošače iz javnog vodoopskrbnog sustava, može znatno smanjiti zbog same prirode korištenja vode. Naime, voda za navodnjavanje, odnosno preciznije za punjenje akumulacija se ne uzima kada je sustav najopterećeniji (kao npr. za potrebe turizma), već se ta voda uzima u dogovoru sa distributerom u trenutku kada su troškovi dobave te vode najmanji (Carević, 2003.) U slučaju punjenja akumulacija podzemnom vodom iz lastovskih vodocrpilišta, na troškove dobave te vode utječu slobodni kapaciteti sustava, prvenstveno s aspekta rada crpke tijekom niske tarife (NT) za obračun električne energije (tzv. „noćni rad“), te troškovi desalinacije koji znatno opadaju sa smanjenjem sadržaja klorida, a što je simptomatično za zimske mjesece.

S druge je strane neosporna činjenica da za dovod vode na Lastovo s Pruda tijekom vršne potrošnje vodu treba crpiti 4 puta (CS Prud, Blace, Sreser i Smokvica), a u perspektivi je potrebno izgraditi još dvije crpne stanice (Trstenik i Podstup), iz čega je evidentno da je dovod vode s Pruda na Lastovo povezan sa znatnim energetskim troškovima, naročito kod slučaja vršne potrošnje. Međutim, kod punjenja akumulacija tijekom zimskih mjeseci rečeni energetski troškovi se u znatnoj mjeri mogu smanjiti upravo korištenjem neiskorištenih kapaciteta za „noćni rad“ (Carević, 2004.). Jednako tako, spomenuto je da je NPKLM vodovod sezonskog karaktera. Ilustracije radi, iz slike 1 vidimo da je omjer Vmax i Vmin, odnosno isporučene količine vode za srpanj i ožujak 320.242/49.261= 6,5. To znači da tijekom srpnja kroz taj sustav prođe 6,5 puta veća količina vode od one tijekom ožujka, pa je jasno da je sustav ljeti iznimno opterećen te da dodatno opterećivanje treba izbjeći. Međutim, to jednako tako znači i da u ožujku sustavom prođe samo 15 % vode u odnosu na srpanj. Tu ne možemo govoriti o opterećenosti sustava, međutim, činjenica je da kod tako malih protoka moramo voditi računa o kakvoći vode u sustavu. Upravo u tom segmentu zimsko punjenje akumulacija ide u prilog, jer ubrzavamo izmjenu vode u cijevima, odnosno direktno utječemo na kakvoću vode u sustavu. Jednako tako, svaka potrošnja, pa tako i ona za punjenje akumulacija, obara tlak u sustavu, čime se smanjuju i gubitci istoga. U konkretnom slučaju taj tlak se obara onda kada je najveći (zimi i tijekom noći), a visoki tlak u sustavu rezultira i visokim gubitcima.

Temeljem navedenoga, evidentno je da navodnjavanje putem sezonskih akumulacija doprinosi optimalnom korištenju javnog vodoopskrbnog sustava na način

da koristi neiskorištene kapacitete sustava. Međutim, rubni uvjet je da se to korištenje vode za potrebe punjenja akumulacije odvija po striktno definiranim pravilima. Obzirom na prednosti koje omogućava rečeni vid korištenja, isti treba imati i privilegiranu cijenu. Dogovor oko te cijene nije samo u nadležnosti javnog ispručitelja (distibutera), već u to treba uključiti i njegove osnivače (jedinice lokalne samouprave), jer su koristi od rečenog pristupa višestruke.

Raspoložive količine vode za navodnjavanjeNa paritetu 100 zimskih dana za inicijalno

punjenje akumulacija, te uz pretpostavku 8 satnog noćnog crpljenja za potrebe navodnjavanja prosječnim kapacitetom od 4 l/s, na Lastovo bi se mogla dopremiti količina od cca. 11.500 m3 (bez oborina koje bi pale na površinu akumulacije), što bi se moglo koristiti za razvoj I. faze navodnjavanja. Proljetni mjeseci bi se koristili samo za nadopunjavanje akumulacija, odnosno kompenzaciju gubitaka na ime evaporacije i procjeđivanja. Predmetne količine raspoložive vode se mogu povećati dužim vremenom dnevnog crpljenja, većim kapacitetom dopreme, duljim sezonskim dovodom (npr. period studeni-svibanj), kombinacijom dovoda vode s kopna i vode iz vlastitih vodozahvata (miješanje), međutim, za I. fazu analizirane su količine koje se mogu garantirati uz minimum pogonskih troškova. Za očekivati je da bi se u I. fazi u sustav navodnjavanja uključile najpodesnije lokacije po pitanju pristupa, mogućnosti dopreme vode, pogodnosti tla i sl., te bi se nakon te I. (pilot) faze temeljem „case study-ja“ mogla donijeti odluka o daljnjim aktivnostima po pitanju navodnjavanja na Lastovu.

9. ZAKLJUČCINa otoku Lastovo izdvojena su 32 krška polja.

Ukupna površina tih polja iznosi 568,0 ha, a varira od 1,1 do 110,3 ha. Veći broj vrlo malih krških polja, tzv. dolaca, nije se mogao izdvojiti na korištenom mjerilu karte zbog vrlo male površine.

Otok obilježava subhumidna klima. Značajan rast temperature zraka i smanjenje količina oborina ukazuje na stanovitu promjenu klimatskih prilika tijekom protekla dva desetljeća.

Procjenom pogodnosti zemljišta za poljoprivredu, utvrđeni je visoki proizvodni potencijal krških polja. Dobro i umjereno pogodna tla zauzimaju 81 % površine krških polja. Ograničeno pogodna tla zauzimaju 15 %, a trajno nepogodna tla preostalih oko 4 % površine.

Glavno ograničenje za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju predstavlja nedostatak vode. Za vinovu lozu prosječno nedostaje 150 mm vode, za maslinu

225Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


115 mm vode, a za rajčicu 265 mm. Pri tome se najveći manjak javlja u mjesecima srpnju i kolovozu.

Za osiguranje dostatnih količina vode za navodnjavanje predlaže se izgradnja (mikro) akumulacija. Za njihovo punjenje predlaže se uz oborinske vode koristiti i vode iz vodovoda Korčula – Lastovo te vode iz lastovskog podzemlja (tijekom zimskih mjesec).

Planiranje navodnjavanja trebalo bi podijeliti u više faza, pri čemu bi se u I. fazi (pilot faza) navodnjavalo

oko 10 % poljoprivrednog zemljišta, ovisno o podesnosti lokacije po pitanju pristupa, mogućnosti dopreme vode i pogodnosti tla. Potom bi se temeljem „case study-ja“ mogla donijeti odluka o daljnjim aktivnostima po pitanju navodnjavanja na Lastovu.

Za pretpostaviti je da bi uvođenje navodnjavanja doprinijelo daljnjem razvoju poljoprivrede, a što bi dovelo do povećane mogućnosti zapošljavanja i stvaranje preduvjeta za opstanak stanovnika na otoku.

LITERATURACarević, T. (2003.): Integralno gospodarenje

vodoopskrbnim sustavima turističkih područja. Magistarski rad, Sveučilište u Splitu, Građevinski fakultet.

Carević, T. (2004.): Primjena dinamičkog programiranja kod crpki reguliranih uz pomoć frekventnog pretvarača. Hrvatske vode, 12 (46) 9-15.

DHMZ (1998.): Klimatski podatci za razdoblje od 1961.-2007. za klimatološku postaju Lastovo. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb.

FAO (1976.): A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen. Publ. No. 22.

Gams, I. (1978.): The polje: the problem of definition. Z. f.Geomorfologie, NF, 22, 170 – 181.

GI PMF (1974.): Geografija Hrvatske – Južno Hrvatsko primorje. Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu.

Korolija B., Borović, I. (1967.): Osnovna geološka karta SFRJ list Lastovi i Palagruža, K 33-46 i 57, Beograd.

Margeta, J. (1999.): Studija vodoopskrbnog sustava otoka Brača u svrhu osiguranja vode za poljoprivredu. Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Martinović, J. (1986.): Tla listova Korčula 1, 2 i 3, te Sušac 1, 2 i 4. Tumač i karte u rukopisnom obliku. Šumarski institut Jastrebarsko.

NN (1998.): Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Narodne novine, 106/1998.

Škorić, A. (1985.): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Smith, M. (1992.) CROPWAT A computer program for irrigation planning and management. FAO Irrig. and Drain. Paper 46, FAO, Rome.

http://www.pp-lastovo.hr/hr

226 Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226


PRODUCTIOn POTEnTIAL Of LAnD In KARST fIELDS On ThE ISLAnD Of LASTOVO

Abstract. The island of Lastovo covers the surface of about 42.82 km2, has the population of only 792, and is one of the least populated Adriatic islands. Due to difficult living conditions on the island, it is characterized by its inhabitants permanently leaving their home. As a part of searching for a way to sustain human life on the island, this paper presents the production potentials of land in the karst fields as natural phenomena of extreme significance for agriculture development, and thus also for ensuring the main prerequisite for people staying on the island. These investigations included 32 larger or smaller karst fields with a total surface of 568.0 ha. These fields are dominated by anthropogenic soils covered with vineyards, olive groves and tilled fields, which are composed of loessoid loam (57.5%) and eutheric brown soil on fossil terra rossa (23.0%), with other soils found on a significantly smaller surface. Of soil suitability classes, highly suitable soils of P-1 class cover 325.0 ha, moderately suitable soils of P-2 class cover 128.6 ha, marginally suitable soils of P-3 class cover 86.4 ha, and permanently unsuitable soils of N-2 class cover only 22.7 ha. Further development of agriculture should focus on revitalization of neglected surfaces and expanding of primarily grapevine, olive cultivation and cultivation of vegetables to more than 105.1 ha of currently completely neglected suitable land. A determined water shortage, which equals 150 mm for grapevine, 115 mm for olives and 265 mm for tomato indicates a need for irrigation of not only these crops, but also other agricultural crops which can be cultivated in karst fields. At present, there are no water resources on the island which could be used for irrigation. As a part of further development planning for intensive agricultural production, a construction of a micro-reservoir which would fill with precipitation, water from the water supply pipeline Korčula – Lastovo, and water from the Lastovo groundwater in the winter and spring periods is proposed in the 1st phase. All karst fields should be protected from repurpose, since they present highly valuable and valuable soil resources.

Key words: karst, karst field, land, suitability, utilization method, production potential, irrigation

wIRTSChAfTSPOTEnTIAL DER gRUnDSTüCKE AUf KARSTfELDERn AUf DER InSEL LASTOVO

Zusammenfassung. Mit einer Fläche von etwa 42,82 km2 und nur 792 Einwohner ist die Insel Lastovo eine der kleineren bewohnten Inseln an der Adria. Wegen schwerer Lebensbedingungen verlassen die Einwohner aber die Insel. Im Rahmen der Bemühungen um die Erhaltung des Lebens auf der Insel werden in dieser Arbeit die Wirtschaftspotentiale der Grundstücke auf Karstfeldern dargestellt, die die Naturgüter von besonderer Bedeutung für die Entwicklung der Landwirtschaft sind und die Grundbedingungen für die Existenz der Inselbewohner sicherstellen. In diese Untersuchung wurden 32 größere und kleinere Karstfelder mit einer Gesamtfläche von 568 ha einbezogen. In den Feldern dominieren Weingärten, Olivengärten und Äcker mit anthropogen beeinflussten Böden aus Lößlehm (57,5%) und Braunerde auf fossiler Terra rossa (23,0%), während andere Bodentypen auf einer wesentlich kleineren Fläche vorkommen. Was die Eignungsklassen anbelangt, verbreiten sich gut geeignete Bodenarten (kroatische Klasse P-1) auf 325 ha, mittelmäßig geeignete Bodenarten (kr. Klasse P-2) auf 128,6 ha, eingeschränkt geeignete Bodenarten (kr. Klasse P-3) auf 86,4 ha und dauerhaft ungeeignete Bodenarten (kr. Klasse N-2) auf nur 22,7 ha. Die weitere Entwicklung der Landwirtschaft sollte in Richtung der Rekultivierung vernachlässigter Flächen und der Erweiterung von Anbauflächen gehen vor allem für Weinreben und Olivenbäume sowie für Gemüsearten auf mehr als 105,1 ha von zur Zeit völlig vernachlässigten, aber geeigneten Grundstücken. Der festgestellte Wassermangel von 150 mm für Weinrebe, 115 mm für Olivenbäume und 265 mm für Tomatenanbau weist auf die Notwendigkeit hin, diese, aber auch andere landwirtschaftliche, in den Karstfeldern angebaute Kulturarten zu bewässern. Zurzeit gibt es auf der Insel keine Wasserressourcen, die zur Bewässerung genutzt werden könnten. Im Rahmen der Planung der Entwicklung intensiver Landwirtschaft wird in der ersten Phase der Bau eines kleinen Speichersees vorgeschlagen, der mit Niederschlagswasser, Wasser aus der Wasserleitung Korčula – Lastovo und Wasser aus dem Lastovo-Untergrund im Winter und Frühling gefüllt werden sollte. Alle Böden in den Karstfeldern sollten vor Umwidmung geschützt werden, da sie sehr wertvolle oder wertvolle Bodenressourcen sind.

Schlüsselwörter: Karst, Feld, Boden, Grundstück, Eignung, Nutzungsart, Wirtschaftspotential, Bewässerung

Documents

proizvodni potencijal zeMljiŠta na KrŠKiM poljiMa otoKa ...Hrvatske vode 22(2014) 89 213-226 213 S. husnjak et al. pRoIzvoDnI potencIJAl zemlJIŠtA nA kRŠkIm polJImA otokA lAStovo