PROSTORNA PERCEPCIJA ISTOČNOJADRANSKIH OTOKA

7/30/2019 PROSTORNA PERCEPCIJA ISTONOJADRANSKIH OTOKA

1/22

PROSTORNA PERCEPCIJA ISTONOJADRANSKIH OTOKAU OIMA STRANIH PUTNIKA OD XVI. DO XVIII. STOLJEA

Doc. dr. sc. Milorad P a v i UDK: 908(497.5)(210.7)"15/17"

Odjel za povijest Sveuilita u Zadru, HR Izvorni znanstveni lanak

Prihvaeno: 17. X. 2012.

U ovom se radu razmatra vienje otoka i otonoga prostora u oima stranih putnika

tijekom ranog novog vijeka. Obradom brojnih izvora nastojalo se proniknuti u glavne razlogenjihove, najee krive percepcije u onodobnim svjedoanstvima i ukazati na kljune momente

u promjeni takva vienja. Moe se kazati da je isprva to vienje bilo pod utjecajem

kasnosrednjovjekovnih portulana, ali i optereeno naslijeem iz antike, posvjedoenim na

brojnim kartama s konca XV. i iz prve polovine XVI. stoljea. Do osjetnog pomaka u

vjerodostojnijem percipiranju istonojadranske obale i otoka dolazi od sredine XVI. stoljea,

kada nastaju brojna putopisna djela u kojima se opisuje spomenuti prostor, uz brojne

kartografske prikaze koji su omoguili da se prikazani geografski objekti potvruju u

plovidbenoj praksi i po potrebi korigiraju. Ipak, za osjetniji napredak u tom pravcu trebat e

saekati kraj XVII. stoljea, kada dolazi do sustavnih prikupljanja podataka s terena,prvenstveno za potrebe karata, ali su te korigirane informacije vrlo brzo proirene i na tekstove

geografskih djela. Konano, u drugoj polovini XVIII. stoljea, usavravanjem mjernikih

tehnika i drugaijim vrjednovanjem i tretmanom povrinskih oblika, prostor se otoka poinje

sagledavati u svojoj cjelini, omoguujui tako stvaranje realne slike o veliini otonoga prostora.

Kljune rijei:jadranski otoci, prostorna percepcija, geografsko-statistiki opisi, putopisi,rani novi vijek.

I. UVOD

U artikulaciji ovjeka prema prostoru koji ga okruuje prostorna je percepcijaoduvijek zauzimala vrlo vano mjesto. Vjerodostojna predodba nekog prostora uprolosti ovisila je u najveoj mjeri o dotadanjim geografskim spoznajama na tom

planu, o stupnju razvoja raspoloivih tehnikih pomagala te o koritenim metodamai nainu rada. Vanost jadranskih otoka kao glavnog jadranskog plovidbenog pravca

ne treba posebno naglaavati. Ono na to treba ukazati jest nain na koji su se dotini

47


2/22

M. Pavi Prostorna percepcija istonojadranskih otoka u oima stranih putnika...

otoci doivljavali. Sigurno je da percepcija otonoga prostora iz perspektive domicilnogstanovnitva nije bila ona viena oima stranaca, doivljena s brodske palube. Razlikau doivljaju prostora bila je to vea ukoliko se radilo o povrinski veim otocima, kao

i otocima nepravilnih oblika. Na alost, najee nije dolazilo do komplementarnesprege tih razliitih vienja, te je nerijetko prevladalo ono koje i nije bilo najtonije.Taj pak nesklad izmeu stvarnog i doivljenog i nije bio toliko vaan ukoliko sedotina percepcija pokazala svrsishodnom. Stoga se u izvorima iz onoga doba estoponavlja iskrivljena slika doivljenog prostora, koju iz dananje perspektive tekomoemo objasniti na pravi nain.Upravo smo se iz tog razloga u izradi ovog rada sluili takvim izvornim tiskanim

gradivom, u prvom redu geografsko-statistikim opisima i putopisima. Premda bi se

i djela iz prve skupine mogla uvjetno nazvati putopisima jer donose opis puta iprostora, za razliku od klasinih putopisa krasi ih autorov sinkronini pristup opisu,te izostavljanje njegovih osobnih impresija ili doivljaja. Brojni statistiki podatciizraeni u stvarnim vrijednostima savreno su mjerilo za pouzdanu procjenuvjerodostojnosti i valjanosti prezentiranih podataka. S druge strane, autori klasinihputopisa, premda ne donose obilje statistikih podataka kao prethodna grupa izvora,i sami ine diskurse u svojim izlaganjima elei osnaiti opise podruja kojim plove i

jo ih vie pribliiti itateljima. Unato relativno dobroj raspoloivosti ovih izvora u

nas, njihova se elaboracija uglavnom zadrala na deskriptivnoj razini. Razloga je za tovie. Obrada ovakvih izvora nuno zahtijeva interdisciplinarni pristup, a za daljnjipomak u kvaliteti nuno je sueliti vie razliitih izvora, kako meusobno suvremenihtako i onih s vremenskim odmakom. Stoga se ovdje na sustavan nain nastoji steiuvid u prevladavajue vienje dotinoga dijela obale te u promjene u prostornojpercepciji danoga prostora unutar promatranog razdoblja.Temeljni vidovi prostorne percepcije jadranskih otoka tijekom ranoga novog

vijeka procjenjivali su se kroz dimenzije otoka: njegovu duinu i irinu, duinu njegova

oplovljenja te njegov oblik. Ostali aspekti primjerice, meusobna udaljenost otokaili njihova udaljenost od kopna, te smjer pruanja premda u odreenim segmentimaprostorne percepcije vrlo vani, u ovom se radu ne e podrobnije razmatrati.Uzimajui u obzir vienje jadranskih otoka autora djela s poetka promatranog

razdoblja, nuno je upozoriti na prevladavajue miljenje o geografiji jadranskihotoka s konca kasnoga srednjeg vijeka, te na probleme s kojima se suoavalakartografija kao onodobna znanstvena disciplina. Glede kasnosrednjovjekovneostavtine, ranonovovjekovni izvori nisu mogli batiniti puno toga. Portulani iz

XIV. i XV. stoljea nudili su u svezi s veliinom otonoga prostora informacije o

48


3/22

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 54/2012. 47 68

meusobnim udaljenostima manjih otoka ili pojedinih vanijih orijentirnih toakaveih otoka, te o smjeru njihova pruanja.1Portulanske ili kompasne karte uglavnomsu prezentirale jadranski prostor na globalnoj razini, preuzimajui dotad uvrijeena

stajalita o veliini otonoga prostora.Glavni problem praktine kartografije do onoga doba, a i kasnije, sve do otkria i

primjene kronometra oko sredine XVIII. stoljea, bit e: kako to tonije odreditipoloaj nekog mjesta ili objekta da bi mu se na karti mogla dodijeliti prava pozicija,za to je bilo nuno poznavati geografsku irinu i geografsku duinu dotinog mjesta.Dok se tehnika odreivanja geografske irine uspjeno unaprjeivala jo od antike,pravi je problem predstavljalo izraunavanje geografske duine. Na manjim

udaljenostima taj se nedostatak i nije toliko osjeao jer ga je bilo mogue rijeiti uz

poznavanje prijeenoga puta i njegova smjera, ali je taj problem bio i te kako prisutanpri predstavljanju veih povrina, na globalnoj razini. I dok se obala kontinentaiscrtavala na temelju poznatih koordinata niza punktova na njegovoj obali, to se istonije moglo primijeniti u sluaju otoka. Ondje je broj uporinih toaka redovito manji,a s druge je strane bilo potrebno aproksimativno iscrtati otonu obalnu crtu sa svihstrana, a ne samo s jedne ili s dviju, kako je to sluaj kod obalne crte kontinenta.

Tipian primjer prethodno izloenoga predstavlja Ptolemejeva V. karta Europe(sl. 1.) na kojoj je predstavljen Jadran s najvanijim pripadajuim otocima.

Nepoznavanje geografske duine i meusobnih relacija u tom pravcu nuno suuvjetovale previe poloeni smjer pruanja Jadrana. Osim toga, Ptolemej je sa svojomGeografijomautorima geografskih djela u XVI. stoljeu predstavljao i te kako velikiautoritet, a da bi ga se u vienju Jadrana moglo zaobii. Dodue, antikoga otoka

Scardone s naseljima Arba i Colentum (na karti prikazan najveim otokom), kojimeje predstavljen sjevernodalmatinski otoni arhipelag, vie ne e biti u djelima tihautora, ali e i dalje otoci Trogir i Vis biti prikazivani znatno veima. S druge strane,najvei otok srednjega Jadrana, otok Bra, nije niti prikazan na ovoj karti. Na taj jenain negativno naslijee antike dolo do potpunog izraaja.Izgled jadranskih otoka s karata se odrazio i na podatcima o njihovim dimenzijama

u geografskim prirunicima ranoga novog vijeka, ali i obrnuto. Ovdje su se pretenokoristili talijanski geografski prirunici iz razloga to su oni najvie pridonijeliobogaivanju geografskih spoznaja o jadranskom akvatoriju, barem kada je rije opromatranu razdoblju. U tom kontekstu svakako je bila kljuna uloga Venecije kao

1 Konrad KRETSCHMER,Die italienischen Portolane des Mittelalters, Berlin, 1909., 248 249, 360 368, 499 504.

49


4/22


vodee europske i svjetske pomorske trgovake sile, ime je i Jadran redovito dolaziou prvi plan.

Sl. 1.Ptolemejska V. karta Europe s prikazom Jadrana u redakciji G. Molettija iz 1562.

II. DIMENZIJE OTOKA U RANONOVOVJEKOVNIM IZVORIMA

S obzirom na dimenzije, u prirunicima su otoci predstavljani svojom duinom,

neto rjee irinom, dok se najee susreu podatci o duini njihova oplovljenja. Za

duinu otoka redovito je uzimana vea dimenzija dok bi se irinom proglaavalanjegova kraa strana. Vano je ukazati da se tijekom XVI. i XVII. stoljea za duinu

otoka nije uzimala zrana udaljenost krajnjih toaka, ve duina puta koju bi prevalio

brod plovei od jedne do druge krajnje toke. irina se obino odreivala nakon

toga na onim dijelovima otone obale gdje je pravac njena pruanja na duem

potezu drastino mijenjao svoj smjer, najee pod kutom manjim od 900, ili bi se

aproksimativno procijenila njegova irina ukoliko se radilo o relativno uskim otocima.

Vano je istaknuti da duinu oplovljenja, odnosno plovidbeni opseg otoka, ne

treba poistovjeivati s duinom obalne crte. Obalna crta doslovno prati smjer

50


5/22


pruanja obale uz srednju vrijednost plime i oseke, tako da njezina duina u velikoj

mjeri ovisi o indeksu razvedenosti.2Za razliku od nje, duina oplovljenja otoka

odnosno plovidbeni opseg predstavlja duinu plovidbene putanje broda oko otoka

kojom se on kree na minimalno sigurnoj udaljenosti od obale radi opasnosti odnasukavanja. Na duinu plovidbenog opsega indeks razvedenosti najee nije imao

presudnog utjecaja jer brod pri svom oplovljivanju otoka nije slijepo slijedio njegovu

obalu zbog brojnih uvala, zaljeva i rtova. Moe se zakljuiti da je razlika izmeu

stvarne duine obalne crte otoka i duine njegova oplovljenja bila najmanja gdje je

indeks razvedenosti otoka bio manji. Tako je, primjerice, po duini obalne crte otok

Pag prvi u Jadranu s 302,5 km ispred otoka Hvara s 270 km, dok je duina obale

otoka Krka s 219,1 km za gotovo 50 km manja od obalne crte otoka Cresa s 268,2

km, premda su oba ova otoka gotovo iste veliine.3S druge strane, prema

plovidbenom opsegu iskazanom u prirunicima uvelike prednjae Hvar i Cres, dok

je duina oplovljenja Paga priblino ista onoj otoka Krka.

Plovidbeni opseg, koji je najee bio jedini kriterij za odreivanje veliine otoka,

uvelike je ovisio o obliku otoka. Pritom je izmeu dvaju, po povrini priblino

jednakih otoka, veim smatran onaj koji je bio izdueniji, i to iz razloga to bi u tom

sluaju imao vei opseg. Spomenuta teza najbolje se moe objasniti s dva niza

raznovrsnih likova (sl. 2. i 3.). U prvom nizu sva etiri lika imaju isti opseg, ali je vienego oito da su kvadrat i krug vee povrine od pravokutnika i elipse. U drugom

nizu predstavljeni su isti likovi, u istom redoslijedu, ali ovaj put s istom povrinom.

Lako je uoiti da pri istoj povrini po opsegu prednjae izdueniji likovi, to proizlazi

i iz prije reenoga. I u jednom i u drugom sluaju rije je o pravilnim likovima, bez

bilo kakvih konkavnosti, koje nalazimo kod otoka u liku brojnih zaljeva i uvala, kada

te razlike postaju jo izraenije.

2 Indeks razvedenosti predstavlja kvocijent duljine obalne crte dotinog otoka i opsega idealnoglika (kruga) ija je povrina jednaka povrini promatranog otoka. Jednostavnije reeno, izmeudvaju otoka iste povrine vei indeks razvedenosti ima onaj s veom duinom obalne crte.Njega se dade lako i precizno izraunati uz tonu povrinu i precizno izmjerenu obalnu crturazmatranog otoka usporeujui spomenute parametre s formulom za povrinu (P = r2) i opseg(O = 2r) kruga, iz ega slijedi ir=Oo/Ok. Prema najnovijim podatcima o spomenutim otonimparametrima, izraunati indeksi razvedenosti za vee jadranske otoke su 5,06 (Pag), 4,82 (Dugiotok), 4,42 (Hvar), 3,75 (Cres), 3,68 (Rab), 3,27 (Korula), 3,07 (Krk), 2,56 (Bra), 2,53 (Vis).

3 Tea DUPLANILEDER Tin UJEVI Mendi ALA, "Coastline Lengths and Areas of Islands inthe Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 :25 000",Geoadria, vol. 9, br. 1, Zadar, 2004., 5 32.

51


6/22


Sl. 2.Likovi istog opsega, a razliite povrine

Sl. 3.Likovi iste povrine, a razliita opsega

Prvi znaajniji izvor za promatrano razdoblje jestOpis obale Ilirikahumanistikog

pisca i pedagoga Paladija Fuska (1450. 1520.), rodom iz Padove. Njegovo djelo ima

to veu teinu to je sam Fusko due vrijeme boravio u dalmatinskim gradovima

ibeniku, Trogiru i Zadru, radei kao uitelj. Potkraj svoga 40-godinjeg radnog

vijeka u Dalmaciji dovrio je do 1508. godine rukopis geografskoga djela, izvorno

naslovljenaDe situ orae Illyrici, a prvo izdanje ono je doivjelo 1540. godine u Rimu.4

U djelu se Fusko esto poziva na Plinija Starijeg, Strabona i brojne druge antike

autoritete, pa ne udi to njegovo djelo odie antikim duhom. Fusko sve daljine, pa

4 Za biografske podatke o autoru P. Fusku v. djelo: Paladije FUSKO,Opis obale Ilirika De situ oraeIllyrici, (prevela Bruna Kunti-Makvi, priredili B. Kunti-Makvi i Miroslav Kurelac), Zagreb,1990., 5 76.

52


7/22


tako i one to se odnose na dimenzije otoka, donosi u stadijima.5Cres, po njemu, ima

opseg oko 1000 stadija (dvaput vie od Loinja), Krk 800, Rab 300 te Pag 700

stadija.6Podatci o plovidbenom opsegu otoka donose se za ibenski arhipelag, dok

su vei otoci zadarskog arhipelaga izostavljeni. Ovdje je svrsishodnije ukazati nadimenzije veih srednjodalmatinskih i junodalmatinskih otoka: otoku Visu se

pridaje 600 stadija opsega, Hvaru dvostruko vie, Brau 700, a Koruli 600 stadija.7

Odnos plovidbenih opsega ovih otoka dosta je pouzdan za poetak XVI. stoljea.

Neto vie odudara visoka vrijednost za otok Vis, a poprilino je precijenjena veliina

otoka Mljeta, ak 800 stadija.8

Mletaki kartograf i geograf Benedetto Bordone je 1528. godine objavio svoje

najvanije djeloIsolario. Opisima posveenim iskljuivo otocima i ponekim poluotocima

Bordone je u geografiju uveo anrizolara(doslovce: knjige s opisima otoka) koji e

se odrati sve do poetka XVIII. stoljea.9Prema oekivanju, u Bordoneovu su djelu,

osim na kartama, svoje mjesto nali i brojni opisi jadranskih otoka. Opsezi otoka

donijeti su tek za Krk i Vis, i to za oba otoka po 80 milja.10Nastavlja se tako

5 Stadij je antika mjera za duinu. Temeljio se na duini od 600 stopa. Kako stope nisu svuda bilejedinstvene duine, u upotrebi je bilo vie vrsta stadija: olimpijski stadij od oko 192 m, atiki(Delphi) od oko 178 m te helenistiki (Aleksandrija) od oko 185 m. U Maloj Aziji i velikom dijeluhelenistikog svijeta bio je rairen fileterejski stadij od oko 210 m. Budui da je rimska stopa bilaidentina atikoj, i stadiji su bili identini, a odnos rimske milje i stadija bio je 8,33:1. A. SEGR,Stadio,Enciclopedia italiana, sv. 32, Roma, 1936., 441 442. Postojao je i stadij koji se koristio zaudaljenosti na putovanjima, a bio je dug 157 m.

6 "Igitur e regione Istriae sinu Polatico, quem nautae Carnarium vocitant, interveniente duaesunt tenui Euripo disiunctae ad meridiem Absyrthium, quae ambitu colligens stadia circiterQuingenta vicatim tantummodo habitatur. Et ad Septentrionem Crexa duplo pene maior, [] adorientem Vigilia est [] eius autem ambitus Octingenta stadia colligit. Ab ea duobus millibuspassuum abest Arba cum urbe cognomine, quae circuitu Trecentorum stadiorum tota colitur [].

Ab Arba Septem millibus passuum distat Pagus ante Gissa appellata, quae circuitu Septingentorumstadiorum oppidum eiusdem nominis habet." Usp. P. FUSKO,De situ, 108. Donosi se tekst uizvorniku zbog prevoditeljske pogrjeke, gdje je otoku Loinju pridijeljeno 50 stadija, Cresudvaput vie (dakle 100), te opsegu otoka Krka svega 80 stadija. Usp. P. FUSKO,De situ, 109.

7 P. FUSKO,De situ, 112 115.

8 I ovdje je dolo do pogrjeke prevoditelja koji je u prijevodu naveo da Mljet opsee 80 stadija (tobi, s druge strane, bilo premalo, kao i 100 za otok Cres). "Decem et octo millibus passuum distatMelita []. Sed Illyrica circuitu colligens Octingenta stadia."Usp. P. FUSKO,De situ, 114 115.

9 O izolarima kao anru geografskih prirunika opirnije vidi u: Milorad PAVI,Istoni Jadran utalijanskim tiskanim geografskim prirunicima, doktorska disertacija, Zadar, 2006., 76 78.

10 Benedetto BORDONE,Isolario nel qual si ragiona di tutte l'isole del mondo con il lor nomi antichi &

53


8/22


prikazivanje otoka Visa veim nego to jest. Iako bez duine ukupnog oplovljenja,

donose se duine za vie otoka. Bordoneu je najdui otok Hvar sa 60 milja, slijedi Rab

s 40 milja, Korula i Mljet s 30 milja, a posljednji od veih otoka jest otok Pag s 25

milja, kojem Bordone uz to pridaje gotovo kvadratni oblik.11Za Cres i Loinj se nedonose dimenzije, ali se iz opisa i karte razaznaje da je Cres velik otok. Otok Hvar,

premda jest najdui otok (68 km), nipoto nije dvostruko dui od Korule, ve

otprilike za treinu. S druge strane, otok je Pag sa 63 km duine u stvarnosti tek pet

kilometara krai od Hvara i tri od Cresa, svakako dosta dui od 25 milja i vie nego

to je to otok Rab koji je gotovo triput krai od Paga.12Veliko odstupanje duine

otoka Raba moglo bi se dijelom opravdati duinom plovidbene krivulje sa sjeverne i

zapadne strane. Uza sav svoj autoritet, Bordone ipak nije pokazao zavidno znanje o

veliini jadranskih otoka. tovie, moglo bi se kazati da su Fuskove opservacije glede

veliine otoka prihvatljivije.

Benedetta Rambertija, lana mletakog izaslanstva upuenog na sultanov dvor u

Carigradu 1534. godine, nisu previe zanimali geografski podatci vezani za otoke. U

putopisu koncipiranom poput nekakva itinerara, svoju je panju vie usmjerio opisu

prilika na putu te udaljenostima luka na plovidbenom pravcu. Ipak, kod njega se

nalaze i dva podatka vezana uz opseg otoka. Naime, prema njemu, i Hvar i Korula

opseu 100 milja.13

Taj iznos zasigurno je prevelik za Korulu, a premalen za otokHvar.

Brojne proturjene informacije o veliini otoka, koje su se mogle nai u znanstvenoj

javnosti sredinom XVI. stoljea, nagnale su mletakoga sindika Giovannija Battistu

Giustinianija da u svojem izvjeu mletakoj vladi o stanju mletakih posjeda, uz

podatke o ljudskim i materijalnim resursima komuna te stanju utvrda, uvrsti i

podatke vezane za veliinu otoka. Opseg Braa se u njemu procjenjuje na oko 70

moderni, historie, faole, & modi del loro viuere, & in qual parte del mare stanno, & in qual parallelo& clima giacciono, Federicus Toresanus, Venezia, 1547., f. 31v, 32v.

11 B. BORDONE,Isolario, 31v 33r.

12 Suvremenu duinu otoka nije teko precizno izraunati koristei kartu krupnog razmjera.Najvea, dodue zrana, udaljenost otoka izmeu rtova Gavrani i Sorinj iznosi 22 km.

13 "Isola di Lesina [] circunda la isola tuttaintorno miglia 100. [] Curzola e isola di Dalmatiadetta da antichi Curcura melana, overo Corcyra Nigra, benche altri dicano che da Ptolomeo sichiama Curicta, circunda miglia cento." Benedetto RAMBERTI,Delle cose de Turchi. Libri tre. Delliquali si descriue nel primo il viaggio da Venetia a Costantinopoli, con gli nomi de luoghi antichi et

moderni. Nel secondo la Porta, cioe la corte de Soltan Soleymano, Signor de Turchi. Nel terzo et

vltimo il modo del reggere il stato et Imperio suo, Venezia, 1541., f. 3v.

54


9/22


milja. Hvar je duine 70, a opsega 140 milja.14Otok Vis je sveden u "normalne" okvire

te mu se pridaje duina od 15 milja i opseg od 30 milja.15Korula po duini ima 40, a

po opsegu 80 talijanskih milja,16dok se Cresu i Loinju, promatranu kao jednom

otoku, dodjeljuje 60 milja duine, a tek 100 milja ukupnog opsega. Ve i predoeneveliine za otoke Hvar, Vis i Korulu, u kojih je opseg dvostruko vei od duine, daju

pravo na zakljuak da je iznesena duina otoka u stvari duina oplovljenja s jedne

strane. Zadnji spomenuti sluaj s otocima Cresom i Loinjem koji se, kako je

naglaeno, promatraju kao jedan otok, a gdje opseg nije dvaput vei pokazuje s

koje se strane mjerila duina otoka. Naime, zbog njihove savijenosti plovidba oko

Cresa i Loinja znatno je dua sa zapadne strane, negoli kada ih se oplovljava s

istone strane. Ono to je jo kod Giustinianijevih podataka bitno jest nejednaka

irina otoka Hvara s maksimalnim iznosom. Naime, Giustiniani je, unato precijenjenim

dimenzijama otoka Hvara, prepoznao odnos irine i duine dosta manjim negoli se

on nalazi kod drugih autora.

I u drugoj polovini XVI. stoljea najveim otokom na Jadranu (kasnije, uz otok

Cres) nastavlja se poimati otok Hvar (297,38 km2), premda po povrini zaostaje za

oko 30% za doista najveima, tj. Cresom i Krkom koji su povrinom neto manji od

406 km2, a tek neto manje od toga za Braem (395,43 km2).17Takvime je redovito

prikazivan i na kartama Jadrana. Karta otoka Hvara u izolaru Giovannija FrancescaCamocia vrlo dobro prezentira jedan od razloga takve percepcije (sl. 4.). Na kartui u

donjem dijelu spomenute karte donose se podatci o duini otoka Hvara od 60 milja,

te njegovoj irini od 25 milja.18Otok Hvar je sa svojih 67,5 kilometara doista najdui

na Jadranu; meutim, reena irina od 25 milja trostruko premauje njegovu najveu

irinu po zranoj udaljenosti koja dosie tek 10,5 km. Ovim prikazom irine i duine

otoka od 1:2,4 uvelike je naruen stvarni odnos njegovih dimenzija od otprilike

1:6,5. Toliki raskorak izmeu predoene i stvarne irine oito se duguje velikoj

14 "Itinerario di Giovanni Battista Giustiniani",Comissiones et relationes Venetae, sv. 2, Zagreb,1877., 217 219. Giustinianijevo djelo izdano je i u hrvatskom prijevodu: Ljerka IMUNKOVI(prir. i prev.),Dalmacija godine Gospodnje 1553. Putopis po Istri, Dalmaciji i Mletakoj Albaniji1553. godine. Zapisao Zan Battista Giustinian, po transkripciji ime Ljubia, Split, 2011., 231 str.

15 "Itinerario di Giovanni Battista Giustiniani", 220.

16 "Itinerario di Giovanni Battista Giustiniani", 250.

17 T. DUPLANI T. UJEVI M. ALA, "Coastline Lengths and Areas", 11 12.

18 G. F. CAMOCIO,Isole famose, Fortezze e Terre marittime sottoposte alla Serenissima Signoria diVenetia, ad altri principi Christiani, et al Signor Turco,Venezia, 1571., f. 16.

55


10/22


razvedenosti njegove zapadne strane, ali i ustaljenom smjeru plovidbe u ranom

novom vijeku koji je iao upravo tim putem (vidi sl. 5. s prikazom glavnoga

plovidbenog pravca).

Sl. 4.Otok Hvar (G. F. Camocio, "Isole famose", 1571.)

Niz pogrjenih podataka nastao je krivim prepisivanjem. Giuseppe Rosaccio usvomViaggiuiz 1598. donosi za otok Mljet plovidbeni opseg od premalih 30 milja,19

to je rezultat krivo interpretiranog podatka iz BordoneovaIsolarija. Ipak, u jednomod svojih iduih djela,Mondo elementare et celesteiz 1604., u kojem takoer opisuje

jadransko podruje, ispravlja se te istu vrijednost od 30 milja ovaj put pripisuje duiniotoka Mljeta.20

19 Giuseppe ROSACCIO,Viaggio da Venetia,a Costantinopoli Per Mare,e per Terra,insieme quello diTerra Santa.Da Giuseppe Rosaccio con brevita descritto, Venezia, 1598., f. 21r.

20 "Non molto da questa discosto verso leuante, si troua l'Isola di Melena, da moderni cosi appellata,da gl'antichi Meligina, detta, la quale ha forma longa, di miglia trenta, & larga meno de dieci []."B. BORDONE,Isolario, f. 33r. Rosaccio u svojem drugom djelu donosi duinu otoka od 30 milja:"[] appresso alla detta isola si mira Melada qual' longa trenta miglia []". Usp. G. ROSACCIO,IlMondo elementare et celeste,Treviso, 1604., f. 95r.

56


11/22


Sl. 5.Prikaz glavnog plovidbenog pravca Jadranom od XVI. do XVIII. stoljea

I veini ostalih otoka dimenzije su u RosacciovuViaggiuprikazane veima negoli

su to kod ostalih autora. Hvar je predstavljen sa 150 milja plovidbenog opsega, Cres

sa 140 milja, otok Krk i otok Pag (jedino kod Rosaccia) dosegli su 100 milja opsega, a

Vis je "zadrao" 80 milja, koliko je imao i u BordoneovuIsolariju.

Proi e gotovo dva stoljea nakon RosacciovaViaggiada se pri odreivanju

najveih dimenzija otoka pone naputati plovidbena duina izmeu krajnjih toaka,te da se za najveu duinu i irinu otoka pone primjenjivati zrana udaljenost

njegovih najudaljenijih toaka. Meutim, ni takvi pokuaji, koje nalazimo potkraj

XVIII. stoljea, nisu bili najsretniji zbog jo uvijek nedovoljne preciznosti karata,

odakle su se tada te dimenzije najee preuzimale.

U meuvremenu su brojni autori svojim djelima predoivali otoke ne donosei

neki znatniji napredak. U 80-im godinama XVII. stoljea javlja se relativno velik broj

razliitih autora sa svojim vienjima. Prvi od njih je Antonio Benetti, lan mletakog

Senata i tajnik mletakog bajla u Carigradu, Giambattiste Donada. Zapaanja o

57


12/22


istonom Jadranu ostavio je u rukopisu, a taj je rukopis zbog Benettijeve smrti dao

tiskati njegov suradnik Francesco Maria Pazzaglia. Benetti je bio tipian erudit onoga

doba. Vidi se to po njegovim opisima i brojnim diskursima koje ini tijekom svog

putovanja. Otoku Krku pridaje 80 i vie milja opsega, Vis opsee 600 stadija, Hvardvaput vie, a Mljet 800 stadija.21Ovi posljednji podatci upuuju na koritenje starijih

izvora, konkretno Paladija Fuska. Novina je ipak navoenje dimenzija otoka zadarskog

podruja, konkretno Ugljana s 30 milja plovidbenog opsega.22

Otprilike u isto vrijeme, moda i neto ranije, tiskano je djelo francuskoga

historiara i pisca, pripadnika benediktinske kongregacije iz Monte Cassina, Casimira

Freschota naslovljenoMemorie historiche e geografiche della Dalmazia. Geografski je

dio predoen u drugom dijelu knjige, nakon povijesnog prikaza pokrajine. Od svih

dosad izloenih vienja Freschot najrealnije percipira izgled otoka Hvara pridajui

mu 50 milja duine i tek od 7 do 8 milja irine.23Iako su duine jo uvijek poneto

vee od stvarnih, odnos irine i duine poklapa se s dananjim vrijednostima. Prema

njemu, Loinj i Cres su dugi 20 odnosno 40 milja, dok je Rab dug tek 16 milja.24

Prilino je realno procijenjena i duina otoka Braa od oko 30 milja. S druge strane,

znatno je manjim predoen opseg otoka Paga od svega 46 milja, to je gotovo

premalo i za njegovu duinu.25Kraima negoli su u stvarnosti prikazani su otok

Korula s 25 te Dugi otok s 18 milja duine.26

Teko je oekivati da bi Freschot, uzasvu svoju erudiciju, bio toliko ispred ostalih autora, a uzrok te ocjene prvenstveno se

nalazi u premalenom opsegu otoka Paga, a donekle i ostalih otoka. Vjerojatno se

Freschot sluio veim talijanskim miljama (1855 m), ime bi se dimenzije iz malih

talijanskih milja morale umanjiti za 1/5 jer je odnos velike i male talijanske milje

1,25:1. Meutim, i pored toga iskazana je vrijednost za otok Pag premalena, pa

je mogue da je Freschot pod otokom Pagom, premda to nije izriito naveo,

podrazumijevao samo dio otoka koji je pripadao pakom distriktu. Naime, dio otoka

21Antonio BENETTI,Viaggi a Costantinopoli di Gio. Battista Donado senator veneto Spedito Bailo allaPorta Ottomana l'Anno 1680. sua dimora, e ritorno in Patria nel 1684. / Osseruati col raccolto delle

piu curiose Notitie dal fu Dottor Antonio Benetti, E dati in luce dal Dottor Francesco Maria

Pazzaglia, Venezia., 1688., 83 87.

22A. BENETTI,Viaggi a Costantinopoli, 41.

23 Casimiro FRESCHOT,Memorie historiche e geografiche della Dalmazia, Bologna, 1687., 352.

24 C. FRESCHOT,Memorie historiche, 347 348, 350.

25 C. FRESCHOT,Memorie historiche, 350 351.

26 C. FRESCHOT,Memorie historiche, 351, 353.

58


13/22


od Novalje do rta Lun na sjeveru otoka u to je vrijeme administrativno bio pod

upravom rapskog distrikta.

Sljedei autor je svoje razdoblje obiljeio brojnim geografskim i kartografskim

uradcima. Rije je o mletakom dravnom kartografu, geografu, povjesniaru i izdavau,franjevcu Vincenzu Mariji Coronelliju. Kao utemeljitelj jednog od najstarijih

geografskih drutava na svijetu pod imenomAccademia Cosmographica degli

Argonautiu Veneciji 1693., uloio je mnogo truda u sakupljanje geografskog gradiva,

objavljivanje geografskih djela i njihovu distribuciju diljem Europe. U mletakim

vojnim pohodima radi ponovnog osvajanja posjeda u jadranskom i jonsko-egejskom

prostoru tijekom Morejskog rata vidio je priliku za prvi veliki izdavaki zamah.

Za nae je podruje vie poznat po kartografskim uradcima i zbirkama nego po

tekstualnim geografskim prirunicima. Ovdje je koriteno njegovo djeloMari, Golfi,

Isole, Spiaggie, poznato jo kaoMali izolar. Nasuprot gotovo stotini kartografskih

prikaza i prateih ilustracija dijelova obale, otoka, pa i unutranjosti, pratei tekst od

svega deset stranica nije u funkciji praenja prikaza. Tekstualni dio uglavnom je

posveen opisu upravno-teritorijalnog ureenja, zatim temeljnim crticama iz prolosti

Istre, Kvarnera i Dalmacije te Dubrovake Republike, pa donosi vrlo malo

geografskih opservacija. Za nau je svrhu svega par zanimljivih podataka: Rab je,

prema njemu, najmanji kvarnerski otok, a itav Pag opsee 70 milja.27

Budui da seCoronelli u svojim kartografskim radovima najveim dijelom slui velikim talijanskim

miljama, pa i na kartama uz ovo djelo, logino bi bilo oekivati da je i plovidbeni

opseg otoka Paga neto vei nego u veini dotadanjih prirunika.

Ono to je Coronelli propustio napraviti u prethodnim opisima u djelu, nadoknadio

je u opisu Dubrovake Republike. Budui da se opis ovog podruja nije oekivao u

djelu zajedno s ostalim mletakim posjedima, on svoj postupak pravda eljom da u

opisu ne preskoi geografski slijed.28U bogatom geografskom opisu dubrovakih

otoka, ponajprije s plovidbenog aspekta, otok Mljet je predstavljen sa 60 milja opsegai 10 milja irine, ipan s 15 te Koloep sa 7 milja opsega. Postavlja se pitanje kako je

27 Vincenzo Maria CORONELLI,Mari,Golfi,Isole,Spiaggie,Porti,Citta,Fortezze,Ed altri LuoghiDell'Istria,Quarner,Dalmazia Albania Epiro,e Livadia,Delineati,e Descritti Dal P.GeneraleCoroneli, sv. III, Venezia, 1694., f . 9.

28 "Per non uscire dall'ordine Geografico nella continuazione dello scrivere d'alcuni pochi Luoghidella Dalmazia, e delle altre Provincie Littorali fin alla Morea; siasi lecito di narrare nel presenteTomo dello stato di Ragusi, e ne seguenti dell'Albania, del'Epiro e, di qualche altra parte dellaGrecia." V. M. CORONELLI,Mari,Golfi, f. 94.

59


14/22


mogue da je Coronelli, koristei veu talijansku milju, dopustio da se Mljet prikae

tako velikim. Bez poznavanja prilika koje su prethodile izdanju ovog djela teko je

odgovoriti na to. Naime, Coronellijevu objavljivanju teksta o Dubrovakoj Republici

u djeluMari, Golfi prethodila je, kako se saznaje iz izvora, diplomatska aktivnostdubrovake vlade.29Naime, dubrovaka je vlada Coronelliju preko svojih posrednika

obeala nagradu od dvadeset cekina pod uvjetom da u svojem djelu u cijelosti objavi

njihov ve pripremljeni tekst o Dubrovakoj Republici. Po svemu sudei, to je i

ostvareno budui da je dotini tekst prepun hvale i laskavih rijei, to se od

mletakog podanika na tako visokoj dunosti ne bi oekivalo. Na taj su nain u tekst

uli i podatci koje bi Coronelli u drugim okolnostima vjerojatno korigirao.

Osamnaesto stoljee bilo je doba velikih enciklopedija i enciklopedista. Zbog

hiperprodukcije podataka nastaju brojna monumentalna djela od deset i vie svezaka.

Djela doivljavaju vie izdanja, ali zbog brzog zastarijevanja prezentiranih obavijesti

te dobivanja tonijih informacija tiskaju se nova, suvremenija djela. Prvo od njih je

djeloModern History or the Present State of all Nationskotskog historiara i geografa

Thomasa Salmona. Sastoji se od dvadeset etiri sveska, a dvadeseti svezak ine dva

fiziki odvojena dijela. Djelo je prevedeno na vie jezika, pa i na talijanski. Svih je 25

svezaka na talijanskom jeziku izdano od 1740. do 1762. godine. Svezak s opisom

jadranskoga dijela (20. svezak, I. dio) nosi nazivContinuazione dell'Italia, osiadescrizione degli altri stati del Dominio Veneto, cio del Dogado, Trivigiano, Friuli,

Istria, Dalmazia e Levante veneto, a objavljeno je u Veneciji, u izdanju Giambattiste

Albrizzija, 1753. godine.Salmon je u iznoenju podataka sustavan i temeljit, pa iznosi i podatke o veliini

manjih otoka koji su prvi put nali svoje mjesto u geografskim prirunicima, a zbogpreopirnosti ovdje su iznijeti samo najvaniji. Dimenzije su predoene u malimtalijanskim miljama. Od kvarnerskih, ali i svih jadranskih otoka najvei je Cres sa 150

milja opsega.30Otoku Pagu pridaje se opseg od 70 milja, Krku 100 milja, a Rab, manjiod svih ostalih, nije dui od 20 milja.31Meu srednjodalmatinskim otocima nastavlja

29 Gavro KRIVANI, "Koronelijevi podaci o Dubrovakoj Republici i o njegovoj izradi karteRepublike",Istoriski asopis, 9-10 (1959.), Beograd, 1960., 199 201.

30 Thomas SALMON,Lo stato presente di tutti i paesi e popoli del mondo naturale, politico, e morale,con nuove osservazioni, e correzioni degli antichi e moderni viaggiatori. Vol. XX. Parte I.

Continuazione dell'Italia o sia descrizione degli altri stati del dominio Veneto, cioe' del dogado,

Trivigiano, Friuli, Istria, Dalmazia e Levante Veneto, Venezia, 1753., 395.

31 T. SALMON,Lo stato presente, 396, 399, 403.

60


15/22


se kriva predodba otoka Hvara, ponajprije glede njegove irine koju procjenjuje na16 milja na najirem dijelu. Salmon irinu otoka vjerojatno promatra izmeu lukaHvara i Staroga Grada.32Uz to, Hvar je, po njemu, dug 50, s opsegom od 130 milja.

Od susjednih otoka Bra opsee vie od 80 milja, Korula je s 90 milja opsega i 40milja duine, Mljet sa 70 milja opsega i 30 milja duine, Lastovo s 25 milja opsega,dok otok Vis opravdano ubraja u manje otoke.33Dimenzije otoka koje Salmondonosi moda nisu "revolucionarne", ali realno procjenjuje odnos veliina pojedinihotoka, koje su dotad esto poistovjeivane, poput otoka Korule i Mljeta.34Salmoniznosi vienje i sjevernodalmatinskih otoka. Suprotno oekivanju, prema njegovim

podatcima najvei otok ovog dijela je otok Paman sa 60 milja duine.35Sigurno je dapod Pamanom Salmon ne podrazumijeva otoke koji bi mogli nastavljati neprekinuti

otoni niz jer donosi podatke i za otok Ugljan (dobrih 30 milja opsega) te Kornat(opsega 40 milja). U situaciji kada donosi preobilje podataka ne samo o Jadranu ve oitavu svijetu, piscu se lako mogla potkrasti i neka vea pogrjeka. Inae, po njemu,najvei otok ovoga dijela zadarskog arhipelaga, Dugi otok, izduena je oblika, s

ukupno 70 milja opsega.36

Sredinom druge polovine XVIII. stoljea nastalo je ne manje monumentalno

djelo u 22 sveska njemakoga geografa i jednog od najveih svjetskih geografa

XVIII. stoljea uope, Antona Friedricha Bschinga, u izvorniku naslovljenoNeue

Erdebeschreibung.37Djelo je prevedeno na talijanski i tiskano u Veneciji od 1773. do

1781. godine. Dio o Jadranu nalazi se u 3. svesku edicije pod naslovomLa Italia

geografico-storico-politica. Predoeni podatci za neke su otoke identini, a neki se

drastino razlikuju od Salmonovih, pa nema govora o nekritikom prepisivanju. Cres

je opsega 150 milja, otok Krk po duini ne prelazi 26 milja, a irok je svega 10 milja te

32 T. SALMON,Lo stato presente, 352.

33 T. SALMON,Lo stato presente, 351, 355, 356, 376, 378.

34 Otok Korula je dui od Mljeta za gotovo 10 km, a po povrini otprilike 2,7 puta vei.

35Pasman isola contigua alla precedente di Uglian, da cui e separatada un canale, che dicesi di

Cuchglizza, volta a Scirocco, stendesi in lunghezza circa 60 miglia.Usp. T. SALMON,Lo statopresente, 328 329.

36 T. SALMON,Lo stato presente, 329.

37Anton Friedrich Bsching (1724. 1793.) roen je u Stadthagenu (Niedersachsen, Njemaka).Bio je profesor na Gttingenskom sveuilitu (1754. 1761.), gdje je predavao politikugeografiju. Kasnije boravi u Sankt Petersburgu i Berlinu. Jedan je od najutjecajnijih geografasvoga vremena. Glavno mu je djeloNeue Erdbeschreibungu 22 sveska, Berlin, 1754. 1767. Djelo

je prevedeno i na talijanski jezik, a sadri 34 sveska (33 + kazalo).

61


16/22


opsee 100 milja.38Ovo vienje otoka Krka doslovce sugerira ve reeno o nainu

promatranja duine i irine otoka, pa se ni kod Bschinga ne zapaa odmak. Otok

Rab je na najduem dijelu dug 30, a irok osam talijanskih milja.39Otok Pag Bsching

promatra dvojako: kao dio otoka unutar pakoga distrikta, kojemu odreuje duinuod 20 milja i irinu od 10 milja, te u njegovu itavu opsegu, ukljuujui dio otoka pod

rapskim distriktom, koji bi iznosio 60 milja.40

Podatci o otocima zadarskog arhipelaga korigirani su i djeluju uvjerljivije, nadasve

oni o otoku Pamanu. Dugi otok se protee 30 milja u duinu i 4 u irinu, a opseg mu

je otprilike 70 milja; Paman nije dui od 18 milja, s tek 3 milje irine, dok otok

Ugljan opsee 40 talijanskih milja. I srednjodalmatinski su otoci u Bschingovu djelu

realnije predoeni nego kod njegovih prethodnika. Hvar je dug oko 50 milja, a

Korula 35 milja, s najveom irinom od 8 milja. Otok Bra je najloije predoen: dok

njegovih 70 milja opsega i 28 milja duine izgledaju prilino precizno, sedam milja

pridane mu irine sugerira da se otok doivljava prilino uskim i izduenim.41

Mletaki izdava i geograf Vincenzo Formaleoni nije razvio opseno djelo poput

Salmona i Bschinga. Ipak, njegovo djelo naslovljenoTopografia venetaiz 1786. ima

etiri sveska, a kako obrauje iskljuivo mletake posjede, jo je iscrpnije od opisa

dvojice prethodnih autora.

Ono to je za ovaj rad najvanije jest injenica da je Formaleoni u opisu Dalmacijeuz Bschinga, kako sam navodi, konzultirao i prirodoslovca, pisca i teologa Alberta

Fortisa i njegovo djeloViaggio in Dalmazia(Put po Dalmaciji). Pritom je, izgleda,

napravio najbolji mogui spoj Bschingove erudicije i Fortisova rada na terenu.

Fortis je, naime, veinu veih jadranskih otoka istraivao, propjeaio uzdu i

poprijeko te su mu podatci o dimenzijama jadranskih otoka bili i te kako bliski.

Formaleoni ipak nije slijepo slijedio Fortisove opservacije, ve je u nekim primjerima

donosio podatke koje je drao vjerodostojnijim.

Govorei o otoku Krku, navodi da njegova najvea duina od 13 milja ide od rtailo do rta kuljice (Punta Nascugli), dok mu je najvea irina 6 milja od drugog rta

ilo (nasuprot Crikvenici) do rta pokraj luke Manganel.42Formaleoni nastavlja da se

38Anton Friedrich BSCHING,Italia geografico storico-politica, sv. III, Venezia, 1780., 180.

39A. F. BSCHING,Italia, 185.



42 Vincenzo FORMALEONI,Topografia veneta, sv. I, Venezia, 1786, 140.

62


17/22


plovidbeni opseg od 100 milja otoka Krka moe zahvaliti ponajprije brojnim velikimzaljevima. Na taj nain opravdava dimenzije koje su, kao kod Bschinga, relativnomalene. Otok Krk zbog svojeg poligonalnog oblika za Formaleonija nije bio ba

najsretniji izbor. Mnogo bi korektnije bilo da se potpuno priklonio Fortisovumiljenju koji navodi da je Krk dug 30 milja, irok 14, a opsee 95 milja.43Dosta boljiprimjer Formaleonijeve ispravne percepcije nalazimo kod drugih jadranskih otoka.Za otok Pag veli da mu je opseg 100 milja ukoliko se rauna cijeli otok, a 70 milja zaonaj njegov dio koji pripada pakom distriktu, dok jedino Fortis otoku Pagupridjeljuje 50 milja duine.44Najvei napredak u ispravnom percipiranju vidljiv je na

primjeru otoka Hvara. Njemu se odreuje maksimalna duina od 44 male talijanskemilje, to preraunato u kilometre iznosi 65 kilometara, dakle svega par kilometara

manje od suvremene vrijednosti. Predoena irina Hvara je 8 milja, odnosno 12kilometara, to je takoer rezultat vrijedan panje u odnosu na veinu dotadanjihvrijednosti budui da je razlika nepunih kilometar i pol u odnosu na realnuvrijednost.45Odstupanja kod otoka Korule, kojem se pridjeljuje 35 milja duine i 8

milja irine, te Braa s 28 milja duine (kod Fortisa 32 milje duine46) i 9 milja irineneto su vea, no unato tome Fortis i Formaleoni su s vjerodostojnou svojihpodataka, vrlo bliskih dananjima, daleko ispred ostalih.47

Ovi i slini podatci koji se susreu u tiskanim izvorima ne razlikuju se mnogo odonih u ostalim, netiskanim izvorima, u prvom redu izvjeima mletakih dunosnikakoji su takve podatke prikupljali i podastirali ih mletakoj vladi. tovie, nebrojeno seputa posezalo upravo za geografskim prirunicima radi prikupljanja takvih podataka.

To, na koncu, ne treba ni uditi. U nedostatku sustavnih izmjera jadranskog otonogprostora do podataka se dolazilo na razliite naine. Ukoliko nije bilo novih saznanja,podatci su najee preuzimani od prethodnih autora. Veina ih je aproksimativnoodreivana. Ukupna duina oplovljenja, kao i najvea plovidbena duina otoka,mogla se dobiti i zbrajanjem udaljenosti izmeu luka. Kako duina plovidbenog putaukljuuje skretanje s idealnog pravca plovidbe radi ulaska i izlaska broda iz pojedine

luke, ukupan bi iznos mogao znatno porasti. Na taj bi se nain u znatnoj mjeri mogla

43Alberto FORTIS,Put po Dalmaciji,priredio Josip Bratuli, Zagreb, 1984., 282.

44 V. FORMALEONI,Topografia veneta, sv. I, 166; A. FORTIS,Put po Dalmaciji, 266.

45 V. FORMALEONI,Topografia veneta, sv. II, 1787., 255; A. FORTIS,Put po Dalmaciji, 250.

46A. FORTIS,Put po Dalmaciji, 255.

47 S obzirom na suvremene podatke s karata o duini ovih dvaju otoka (Korula 48 km, Bra 40km), ovi su podatci najvjerodostojniji u odnosu na sve ostale prirunike.

63


18/22


objasniti povea duina oplovljenja otoka Hvara, ije se sve vanije luke (Hvar, StariGrad, Vrboska, Jelsa) nalaze u uvalama vie ili manje uvuenim u kopno.48

Nerijetko se posezalo i za iskustvima domicilnog stanovnitva, najee ribara i

pomoraca. To potvruje Formaleoni u svom prije spomenutom djelu, kada se priodreivanju plovidbenog opsega otoka Paga poziva na brojne stanovnike i pomorcekoji mu pridjeljuju 100 milja, naglaavajui da se to moe provjeriti jedino plovei islijedei brojne zaljeve njegove obale.49

III. POSEBNI SLUAJEVI PREDSTAVLJANJA OTOKA

Poseban problem percepcije otonog prostora ini predstavljanje dvaju ili vie

otoka jednim, premda takvu situaciju mnogo ee nalazimo na kartama. FranjevacNoe Bianchi u svojem putopisuViaggio da Venetia al Santo Sepolcros poetka XVI.

stoljea spominje da je na zadarskom podruju vie od 400 otoka, od kojih istiejedan blizu Zadra, koji se odlikuje naseljenou i opsegom od 60 milja.50Budui da jeu tom kontekstu u ostalim izvorima najee spominjan otok Ugljan, poznat podnazivomIsola di Zara, odnosno "zadarski otok", vjerojatno se radi ba o njemu.Meutim, ovom se otoku u razliitim izvorima najee donosi plovidbeni opseg od30 milja. Logino objanjenje za Bianchijevo vienje moglo bi se potraiti na brojnim

onodobnim kartama od kojih ovdje izdvajamoPrikaz zadarskog podrujaiz vespomenutog Camociova izolara, koji je u bakrorezu izradio Martin Rota Koluni.51

Jasno se vidi da su pod "zadarskim otokom" predstavljeni otoci Ugljan i Paman. Splovidbenog aspekta ovaj je potez bio praktian, jer je prolaz izmeu otoka Ugljana iPamana bio nesiguran za vee brodove, pa se predoenim neprekinutim kopnom nesugerira prolaz tjesnacem (sl. 6.).

48 Koristei se suvremenim udaljenostima izDaljinara jadranskih lukana relacijama: Hvar

Zavala Smarna Suuraj Pokrivenik Jelsa Vrboska Stari Grad Hvar, te zbrajanjemmeusobnih udaljenosti izmeu luka, dobiva se ukupni plovidbeni opseg otoka Hvara udananjim prilikama: on iznosi 93 nautike milje, odnosno 116 malih talijanskih milja. To je jouvijek znatno manje od 150, odnosno od 140 malih talijanskih milja koje otoku Hvaru pripisujupojedini autori, ali sigurno unutar granica kojima se ova teza moe podrati Cfr.DaljinarJadranskog mora,drugo preraeno izdanje, Split, 1977., 84 85.

49 V. FORMALEONI,Topografia veneta, sv. I., 166.

50 N. BIANCHI,Viaggio da Venetia al santo Sepolcro & al monte Sinai. Co'l dissegno delle citt, castelli,ville, chiese, monasterij, isole, porti, et fiumi, che sin la si ritrovano Et di nuovo aggiuntoui vna

tauola, che denota quante miglia sono da luogo a luogo insino a Gierusalem, Venetia, 1614., f. 6v.

51 G. F. CAMOCIO,Isole famose, f. 9.

64


19/22


Sl. 6.Segment prikaza zadarskog podruja (G. F. Camocio, "Isole famose", 1571.)

Donekle je slian sluaj s otokom Virom u nekadanjem Ninskom distriktu nazadarskom podruju. Otok je od kopna udaljen priblino 450 metara, ali je maksimalnadubina prolaznog mora nepuna 2 metra. Uz male dubine, du privlakog je gaza vie

hridi i grebena.52Budui da su njime mogle ploviti samo male barke, na brojnim sestarijim kartama do konca XVII. stoljea otok Vir predoava kao da je povezan skopnom, kao da se radi o rtu (sl. 7.).53tovie, i etimologija naziva otoka sugeriraupravo to isto (tal.Puntadura= otri rt).

IV. MJERNE JEDINICE ZA DUINU U PREDOAVANJU OTONOG PROSTORA

Uoljivo je da je najea koritena mjerna jedinica u prirunicima bila manjatalijanska milja. Ta injenica nije nastala nimalo sluajno. Naime, na prostorima pod

rimskom dominacijom u starom su se vijeku koristile i rimske mjere, pa samim time i

antika rimska milja kao izvedena mjerna jedinica koja sadrava 1000 koraka (millepassium). Duina tog dvostrukog koraka je varirala od dvaput po 0,736 m do 0,739m, pa je tako i milja iznosila 1,4785 km, odnosno 1,4725 km.54Budui da je mala

52Peljar po Jadranu.I.dio.Istona obala.Od Soe do sjevernog Krfskog kanala, Split, 1952., 219.

53 "Quest'isola (di puntadura) separata dal continente da un angusto canale che serve di passaggioalle sole barche piccole." A. F. BSCHING,Italia geografico storico politica, 192; "Vir je oddalmatinskog kopna odijeljen kanalom koji se moe pregaziti." A. FORTIS,Put po Dalmaciji, 266.

54 Tatjana MUNJAK, "Mjerila na starim zemljopisnim kartama",Arhivski vjesnik, 25, Zagreb, 1982.,61, 64.

65


20/22


talijanska milja, koja je iznosila 1/75 duine ekvatorijalnog stupnja, tek neto vea(1484 m), jednako se mogla koristiti i ona; dakako, uz doslovno preuzimanje ranijihpodataka bez veih odstupanja. Osim male talijanske milje, u upotrebi je ponegdje

bila jo jedna geometrijska milja, odnosno velika talijanska milja duine 1/60ekvatorijalnog stupnja ili otprilike 1,855 km, iz koje e se kasnije razviti nautikamilja. Ova e biti koritena ee tek od konca XVII. stoljea, no ponajprije nakartografskome materijalu. Odnos velike i male talijanske milje bilo je lakopreraunati jer su obje geometrijski izvedene, te on iznosi 1,25:1.

Sl. 7.Segment Mercatorove karte iz 1589. (Dravni arhiv u Zadru)

Uz milje, u ponekim se talijanskim prirunicima plovidbeni opseg otoka donosi ustadijima. Nalazimo to kod autora s poetka promatranog razdoblja (poput Fuska)

koji su kopiranje antike smatrali prestiem. Antonio Benetti, erudit s konca XVII.

stoljea, u svom putopisuViaggi a Costantinopoliiz 1688. za duinu oplovljenja otoka

Mljeta donosi 800 stadija, to priblino iznosi 100 manjih talijanskih milja. Inae, isti

se pisac, vjerojatno elei pokazati svoju erudiciju, u slinim kontekstima slui

talijanskom miljom i koracima teligama(najee 1/20, odnosno 1/25 ekvatorijalnog

stupnja: 4,445 km ili 5,556 km).

66


21/22


V. ZAKLJUAK

Na temelju svega dosad izloenog moe se zakljuiti da je na prostorno vienje

jadranskih otoka tijekom ranog novog vijeka utjecao niz imbenika. Na prvom bi se

mjestu, s kronolokog aspekta, moglo istai naslijee spoznaja koje su ranonovovjekovni

izvori, a naroito oni s konca XV. i iz XVI. stoljea, batinili iz prethodnih razdoblja.

To naslijee nije bilo uvijek sinergijsko; tovie, ono je nerijetko bilo negativno jer je

zbog svojeg autoriteta esto onemoguavalo prevladavanje iskrivljene slike o izgledu

nekih otoka. Mnogi su autori nekritiki preuzimali informacije od svojih prethodnika,

a dogaalo se da se pokoji podatak i krivo prepie. Vanu, ali ne i presudnu ulogu

imao je svakako i oblik otoka. Najveim otocima smatrani su upravo oni najdui,

konkretno Hvar i Cres. Otok Cres doista i jest najvei, ali je zato otok Pag, koji jepovrinom tek neto manji i krai od Hvara, redovito predoavan znatno manjim.

Taj podatak, uz minoriziranje veliine otoka Braa, nuno pretpostavlja velik utjecaj

blizine glavnog plovidbenog pravca Jadranom na prostornu percepciju otoka.

U nekim sluajevima iskrivljena slika izgleda otoka i njihovo namjerno krivo

predoavanje na kartama uvjetovano je praktinou s plovidbenog aspekta. Otoci

Ugljan i Paman s vrlo uskim drijelom izmeu njih, te otok Vir koji jest dovoljno

udaljen od kopna, ali i s njime povezan pliinom, to svakako potvruju.

Za ostvareni napredak u realnijem predoivanju i percepciji otoka koncem XVII.i tijekom XVIII. stoljea nesumnjivo su bila vana sustavna prikupljanja podataka s

terena koja su se na odreenim dijelovima jadranskog akvatorija poduzimala, ali i

promjene pristupa promatranju veliine otoka, kada se za utvrivanje njihovih

dimenzija poinje promatrati zrana udaljenost izmeu pojedinih relevantnih toaka.

Ovdje je izloen tek manji dio pitanja koja su utjecala na percepciju veliine

jadranskih otoka. Meutim, i ovaj mali broj primjera dovoljan je da se ukae na

sloenost problematike i nunost da se tom dosad jako slabo istraenom podruju

prida znatno vie pozornosti te da se u budunosti valjano istrai. Time bi se dodatno

obogatila saznanja o prolosti naih otoka i naeg pomorskog kulturnog naslijea.

67


22/22


Milorad P a v i

ISLANDS IN THE EASTERN ADRIATIC AS PERCEIVED

BY FOREIGN TRAVELLERS FROM THE XVITHTO THE XVIIITHCENTURIES

Summary

This paper addresses the topic of the Adriatic islands and island space as perceived byforeign travellers in the Early Modern Age. By consulting numerous sources, the attemptwas made to find out the main reasons for their frequent wrong perception found in thedocuments of that time and indicate to the crucial moments in changing such perception. Itmay be stated that at first, this perception was not only influenced by late-mediaevalportulans, but also strained by the heritage from ancient times as witnessed on numerous

maps dating from the late XVthand the first half of the XVIthcentury. A significantdevelopment toward a more authentic way of perceiving the eastern Adriatic coast andislands was recorded from the mid-XVIthcentury onward, when many travel books describingthis area were written, accompanied by cartographic material enabling the confirmationand correction of the said geographical objects in maritime practice. Nevertheless, a morevisible improvement in this respect did not come about before the end of the XVIIth

century, with the systematic collection of as accurate as possible field data and the firstsurveyors works, primarily conducted to be included in maps; however, these correctedinformation were very soon included in the texts of geographical works as well. On the

other hand, there were still many authors who accepted at face value information fromtheir predecessors.The shape of the islands played in this context an important though not crucial role.

The longest islands Hvar and Cres had been considered to be the largest ones. Cresindeed is the largest island; however, Pag, which is only slightly smaller and shorter thanHvar, had been described as a significantly smaller island. This fact, along with depreciatingthe size of the island of Bra, undoubtedly indicates to the strong influence that thecloseness of the main Adriatic navigation line exercised on the spatial perception of theislands in the Adriatic.

In some of the cases, the cause for the wrong perception of the islands and theirintentionally incorrect presentation on the maps was the practicality of the navigationaspect. Important for the improvement toward a more realistic presentation and perceptionof the islands at the end of the XVIIthand during the XVIIIthcentury were surveyorsworks, which were carried out in particular parts of the Adriatic waters. By perfecting theseworks, as well as by changing the evaluation and treatment of the surface shape, the islandsbegan to be perceived in their entirety and creating a more realistic notion of the island sizewas enabled.

Keywords: the Adriatic islands, spatial perception, geographical and statistic descriptions,

travel books, Early Modern Age.

68

Documents

PROSTORNA PERCEPCIJA ISTOČNOJADRANSKIH OTOKA