SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

IVA FUČEK

PROJEKT IZGRADNJE SOLARNE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PROJEKT IZGRADNJE SOLARNE ELEKTRANE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr.sc. Zdravko Zekić Studentica: Iva Fuček

Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081107556

Rijeka, svibanj, 2014

Sadržaj

1. UVOD ...................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja...................................................... 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ........................................................... 3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ....................................................................................... 4

1.5. Struktura rada .............................................................................................. 4

2. POJAM I GLAVNE ODREDNICE PROJEKTNOG MENADŽMENTA I

PROJEKTA ............................................................................................................ 6

2.1. Vrste projekta ............................................................................................... 8

2.2. Očekivanja od projekta ............................................................................... 9

2.3. Temeljna obilježja poduzeća ..................................................................... 10

2.4. Cilj izgradnje solarne elektrane ................................................................ 11

2.4.1. Namjenski ciljevi .................................................................................... 12

2.4.2. Objektni ciljevi ........................................................................................ 13

2.5. Vrijeme za provedbu projekta .................................................................. 14

2.6. Životni tijek projekta ................................................................................. 14

2.7. Faze projekta .............................................................................................. 15

2.7.1. Faza inicijacije projekta ......................................................................... 16

2.7.2. Faza definiranja projekta ...................................................................... 16

2.7.3. Faza odobravanja projekta.................................................................... 16

2.7.4. Faza implementacije projekta - puštanje u pogon .............................. 17

2.8. Rizik izgradnje solarne elektrane ............................................................. 17

2.9. Analiza tržišta ............................................................................................. 18

3. SUDIONICI I DOKUMENTACIJA PROJEKTA ............................................ 20

3.1. Projektni menadžer .................................................................................... 20

3.2. Projektni tim ............................................................................................... 22

3.3. Interesno utjecajne skupine....................................................................... 23

3.4. Okolina projekta ........................................................................................ 24

3.5. Vizija i misija projekta .............................................................................. 25

3.6. Struktura raščlanjenja poslova i gantogram ........................................... 26

4. EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA ..................................................... 31

4.1. Financijski i ekonomski tijek projekta ..................................................... 31

4.2. Statička ocjena projekta ............................................................................ 33

4.3. Metoda razdoblja povrata investicijskih ulaganja .................................. 34

4.4. Potrebna ulaganja i izvori financiranja ................................................... 36

4.5. Izvori financiranja...................................................................................... 36

4.6. Očekivani prihodi i troškovi ...................................................................... 37

4.7. Ocjena rizika ............................................................................................... 42

4.7.1. Točka pokrića ......................................................................................... 42

4.7.2. Analiza rizika .......................................................................................... 42

5. KORISTI IZGRADNJE SOLARNE ELEKTRANE ........................................ 44

5.1. Koristi za društvo ....................................................................................... 44

5.2. Koristi za gospodarstvo ............................................................................. 45

5.3. Koristi za poduzeće .................................................................................... 47

6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 48

LITERATURA ............................................................................................................. 50

POPIS DIJAGRAMA .................................................................................................. 52

POPIS FOTOGRAFIJA .............................................................................................. 53

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 54

POPIS SHEMA ............................................................................................................. 55

1

1. UVOD

Ideja, promjena i stvaranje – glavne su misli vodilje kada se pokušava odgovoriti na

pitanje koji je razlog izvođenja projekata. Projekt podrazumjeva aktivnosti koje su

definirane određenim početkom i krajem, ljudskim i financijskim resursima, a sve kako

bi se ispoštivali određeni uvjeti. Nakon definicije klijentovih zahtjeva s voditeljem

projekta, slijedi analiza dizajna, piše se program na osnovu postavljenih uvjeta te

konzultant opisuje projekt. Ono što je vrlo važno je dokumentacija samog projekta,

instalacija programa te naplata. Ukoliko je upravljanje projektom loše, niti

komunikacija među članovima tima ne može biti dobra te ako klijent nije specifično

izrazio svoje želje i zahtjeve, projekt neće biti uspješno završen, što se događa čak u

70% slučajeva.

Projekt ima nekoliko vrlo važnih osobina:

- mora imati jedinstveni kontekst,

- privremeni karakter sa definiranim početkom i krajem,

- postizanje željenog cilja.

Ukoliko projekt ispunjava očekivanja klijenata ili nalogodavaca, ukoliko je završen u

roku i ispunjeni su ciljevi i zadovoljena kvaliteta unutar zadanog budžeta, može se reći

da je taj projekt ujedno i uspješan projekt. Ono što je također važan čimbenik projekta

je to da je potreban privremeni napor koji se poduzima kako bi se kreiralo kvalitetnu i

jedinstvenu uslugu, proizvod ili rezultat.

Budući sama ideja i iniciranje projekta ne znače nužno i uspjeh i izvedbu te je stoga

potrebno utvrditi i isplativost određene ideje i mogućnost realizacije projektnih ciljeva

od strane investitora, sponzora i samog poduzetnika. Vrlo je važno provesti istraživanje

koje će pomoći prilikom odlučivanja prihvatiti ili ne određeni projekt, a također

istraživanje utječe i na odluku, ukoliko se prihvati projekt, o financiranju i realizaciji

projekta. Kako bi se smanjili potencijalni rizici važno je ocjeniti isplativost prije ulaska

u izvedbu projekta, a eventualne i potencijalne rizike treba pokušati svesti na minimum.

Ukoliko se vodi računa o svemu navedenom te se na kvalitetan način prezentira projekt,

ciljevi i realizacija te financiranje navedenog poslovnoj banci, povećava se vjerojatnost

da se odobri kredit od strane poslovne banke, ukoliko kredit predstavlja izvor

financiranja. Dobra priprema i dobra ocjena projekta smatraju se temeljem

poduzetničkog pothvata jer se kroz detaljno planiranje i analizu može steći uvid kolika

je opravdanost realiziranju prvotne ideje.

2

U radu se predstavljaju smjernice za pripremu i financiranje projekta izgradnje solarne

elektrane. Ove smjernice detaljno prikazuju sve korake neophodne u pripremi i provedbi

projekata te predstavljaju sažeto i praktično iskustvo i koristan vodič svim sudionicima

za pravovremenu i uspješnu pripremu i provedbu projekta gradnje solarne elektrane.

Predmet ovog diplomskog rada je izrada projekta izgradnje solarne elektrane. U uvodu

se iznosi problematika koja se istražuje u ovom radu. Da bi se čitatelji ovog rada na

primjeren način uveli u najvažnije tajne aktualnih fenomena projekta općenito, a

posebno projekta izgradnje solarne elektrane, potrebno je u prvom dijelu, UVODU,

posebnu pozornost posvetiti ovim međusobno povezanim tematskim jedinicama: 1)

problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3)

svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada. U nastavku se

obrazlažu navedeni dijelovi Uvoda.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Pojam kvalitete električne energije prije se u svakodnevnom govoru zamjenjivao sa

stalnim, neprekinutim napajanjem potrošača električnom energijom. Kada je broj

prekida u određenim vremenskim intervalima relativno malen ili kada prekida

napajanja uopće nema, može se reći da je kvaliteta električne energije dobra. Međutim

u posljednjih desetak godina u svakodnevnom korištenju električne energije ima

situacija, kada i uz dobro i neprekinuto napajanje, potrošač ima velikih poteškoća u

korištenju opreme i aparata, a u ekstremnim slučajevima, pogon je onemogućen. U

takvim i sličnim situacijama, kaže se da je kvaliteta električne energije loša.

Primjeri ekonomskih šteta uzrokovanih nekvalitetnom električnom energijom

primoravaju Elektroprivredu i ostala industrijska poduzeća na povećavanje napora i

ulaganja u istraživanja i analizu kvalitete električne energije (KEE). Problem

istraživanja ovog rada je isplativost i korist izgradnje solarne elektrane te u kojoj mjeri

su iskoristivi obnovljivi prirodni resursi.

Ovaj rad se posebice odnosi na izradu poslovnog projekta, te poznavanje svijesti o

ekološkoj i ekonomičnoj proizvodnji električne energije putem solarne elektrane.

Sukladno toj problematici, definiran je predmet istraživanja: istražiti aktualne

teorijske i praktične projektne probleme i fenomene, sustavno i jednostavno formulirati

3

i predočiti rezultate istraživanja: o teorijskim značajkama projekata općenito, a posebno

o izradi poslovnih projekata za izgradnju solarnih elektrana.

Problem i predmet istraživanja odnose se na realne objekte istraživanja, koji se nalaze

u fokusu ovog diplomskog rada, a to su: projektni menadžment i solarna elektrana.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza:

Novim spoznajama o obnovljivim izvorima energije moguće je predložiti projekt

izgradnje solarne elektrane kao rješenje iskoristivosti solarne energije i uštede drugih

vrsta energije. Sustavnim proučavanjem projektnog menadžmenta stvorene su osnove

za izradu ovog projekta.

Tako postavljena temeljna radna hipoteza o aktualnim fenomenima podrobnije se

konkretizira sa tri pomoćne hipoteze:

●P.H.1: Istraživanje o razvoju i postanku projekata sve do pojma važnosti ljudskog

faktora i na kraju pojma i temeljnih značajki solarnih elektrana, postavljaju temelj za

daljnje istraživanje prilikom izrade projekta izgradnje solarne elektrane kao središnje

teme.

●P.H.2: Eksplicitna, implicitna, disciplinarna i višedisciplinarna znanja, spoznaje,

saznanja, vještine o ekologiji i proizvodnji stvaraju temeljne pretpostavke za primjereno

upoznavanje sa solarnim elektranama.

●P.H.3: Prijedlog mjera za poboljšanje ekološke posvećenosti proizvodnji omogućuje

racionalizaciju procesa ekološko osviještenih industrija.

Mnogobrojni znanstveno utemeljeni argumenti podupiru temeljnu radnu hipotezu i

pomoćne hipoteze navedene u ovom radu.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Cilj ovog diplomskog rada je prikaz projekta izgradnje solarne elektrane. Rad će ukazati

na potencijalne prednosti i nedostatke u prikupljanju električne energije putem energije

Sunca te na koji način će kućanstva imati koristi od toga.

4

Za realizaciju navedenog cilja postavljaju se sljedeći zadaci:

· prikupiti stručnu literaturu i podatke dostupne na internetskim stranicama

· provesti studiju prikupljene literature i podataka

· definirati koristi Sunca i dobivene električne energije putem solarne elektrane

· izraditi projekt izgradnje solarne elektrane, definirati sudionike i potrebnu

dokumentaciju te financijski tijek projekta

1.4. Znanstvene metode

Za izradu diplomskog rada korištene su sljedeće metode:

· deskriptivna metoda, odnosno metoda zapažanja i opisivanja procesa dobivanja

električne energije putem solarne elektrane, a uključuje studiju dokumentacije i

to na način da su korišteni podaci iz stručne literature i internetskih stranica

· kauzalna metoda, odnosno metoda tumačenja uzroka i posljedica dobivanja

električne energije putem prirodnih obnovljivih izvora energije

· komparativna metoda, odnosno metoda proučavanja

1.5. Struktura rada

Brojni čimbenici su utjecali na koncepciju i strukturu rada. Uz razne čimbenike, kao i

problem i predmet istraživanja, hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, koji su prethodno

obrazloženi, nametnuli su potrebu da se koncepcija ovog rada predoči u šest međusobno

povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, definiran je problem, predmet i objekt istraživanja, postavljena

je temeljna radna hipoteza (s tri pomoćne hipoteze), navedeni su svrha i ciljevi

istraživanja, znanstvene metode te je obrazložena struktura ovog rada.

U drugom dijelu s naslovom Pojam i glavne odrednice projektnog menadžmenta i

projekta predstavljene su teorijske značajke istog te su stvorene osnovne pretpostavke

za izradu ovog projekta. Ovaj dio predstavlja sažeto obrađene naznačene teme: temeljna

5

obilježja poduzeća, ciljevi projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, životni tijek

i faze projekta te rizik izgradnje solarne elektrane.

Sudionici i dokumentacija projekta naslov je trećeg dijela.

U četvrtom dijelu obrađuje se Ekonomsko financijska analiza.

U petom dijelu ukratko se obrađuju koristi za društvo, gospodarstvo i poduzeće pa tako

ovaj dio ima naziv Koristi izgradnje solarne elektrane.

U posljednjem dijelu, Zaključku, ukratko se dotiču sve bitne činjenice koje su

navedene u završnom radu pa tako ovaj dio predstavlja sintezu rezultata istraživanja

kojima je dokazana radna hipoteza.

6

2. POJAM I GLAVNE ODREDNICE PROJEKTNOG MENADŽMENTA

I PROJEKTA

Pretpostavke uspješnog upravljanja poslovanjem suvremenog poduzeća kao sustavom

simbioze stabilnosti i kaosa u uvjetima sve veće turbulencije okoline, naročito

potaknute ubrzanim znanstveno-tehnološkim razvojem od polovice prošlog stoljeća,

uvjetovale su da se u novije vrijeme projektima kao modelima upravljanja razvojnim

promjenama konačno dade pripradajuće mjesto i u ekonomskoj teoriji (Zekić, 2010.).

Razvoj znanosti, tehnologije i komunikacijskih sustava, posebice telekomunikacija i

interneta, globalizacija tržišta te tržište znanja uzrokuju i promjene u funkcioniranju

sustava znanosti i načinu rada znanstvenih institucija. Danas se zahtijeva da u timu

znanstvenog projekta, osim znanstvenika i njihovih suradnika, posebno mjesto zauzima

specijalist projektnog menadžmenta, čija je zadaća da osigura resurse i njihovo

optimalno korištenje te da djeluje kao poveznica pri prijenosu rezultata znanstvenog

projekta prema izvedbi u praksi između sustava znanosti i poduzetnika u znanstveno-

tehnološkim parkovima (spin off poduzeća, poduzetnički inkubatori itd.). Potrebe za

projektnim menadžerima u sustavu znanosti postaju sve veće jer se ne može očekivati

od istraživača da bude i menadžer na tržištu znanja. Projektni menadžment obuhvaća

planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata projetka te motiviranje svih

uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva. Upravljanje projektom jest primjena

znanja, vještina, alata i tehnika u projektnim aktivnostima da bi se ispunili projektni

zahtjevi. Upravljanje projektom uključuje utvrđivanje zahtjeva, postavljanje jasnih i

ostvarivih ciljeva, uspostavu ravnoteže između suprotstavljenih zahtjeva za kvalitetu,

doseg, vrijeme i trošak te prilagodbu specifikacija, planova i pristupa interesima i

očekivanjima različitim zainteresiranim stranama. Projektima se realiziraju i razvojni

programi javnog sektora. Tako se može govoriti o projektnom izvođenju nacionalnih

razvojnih programa, lokalnih i regionalnih planova razvoja. Budući da je Hrvatska u

Europskoj uniji, potrebno je ubrzano uskladiti sustave državnih institucija, posebice

javne uprave, s načinom rada ujedinjene Europe, a to su strategije priključenja

razdijeljene u projekte. Iskustva u Europskoj uniji pokazuju da je projektno izvođenje

takvih programa nužno, što opet naglašava potrebu za osposobljenim projektnim

menadžerima i projektno orijentiranim organizacijskim rješenjima. Posebnu ulogu

imaju projekti u projektno usmjerenim poduzećima kao što su građevinska poduzeća,

inženjerinzi, znanstveno-istraživačka poduzeća i institucije, metalna industrija,

7

brodogradnja itd. U tim organizacijama izvodi se multiprojektni proces kao osnovni

"proizvodni" proces (Omazić M.A., 2011.). Za svladavanje toga multiprojektnog

procesa potrebna su također organizacijska rješenja projektnog menadžmenta te

osposobljeni projektni menadžeri. Budući da se u menadžmentu strategije pretvaraju u

projekte, a mnoge organizacije u svojem ustroju koriste projektne organizacijske

strukture, raste potreba za specijalistima koji znaju uspješno voditi projekte, tj. za

projektnim menadžerima.

Osnovno pravilo koje poduzetnici moraju imati na umu kada razmišljaju o financijskim

sredstvima raznih fondova i programa jest definicija projekta. Projekt je niz aktivnosti

čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s

određenim proračunom. Karakteristike projekta su definirani datumi odnosno razdoblje

provedbe projekta, zatim definirani obuhvat (aktivnosti), financijski proračun te

specifični krajnji rezultat odnosno ishod projekta (Radujković, 2005). Posebno je nužno

istaknuti inovativnost – projekt nije rutinski posao niti održavanje postojećeg stanja, već

niz aktivnosti koje vode do ostvarenja jedinstvenog rezultata nekog specifičnog

problema. Prema tome, projekt mora imati jasno definirane i mjerljive ciljeve koji će se

realizirati u definiranom vremenskom okviru, uz angažman određenih financijskih

sredstava. Dobar projekt jest jedna zaokružena cjelina, a ne jedan dio planirane

investicije. Primjerice, dobrim projektom se može smatrati nabavka stroja koji će

omogućiti razvoj novog proizvoda i širenje proizvodnog asortimana, edukaciju

djelatnika o radu na tom novom stroju, te popratne marketinške aktivnosti koje će

omogućiti promociju novo razvijenog proizvoda javnosti/klijentima. Osim same

pripreme projekta, koja je vrlo zahtjevna jer je potrebno paziti i na najsitniji detalj,

važno je razumijevati i proces provedbe projekta jer je taj dio posla jednako važan kao i

kvalitetna priprema projekta. Točnije, ako se projekt kvalitetno pripremi, provedba

planiranih aktivnosti proći će puno jednostavnije.

8

Za projekt se kaže da je to rad koji se izvodi samo jednom te mora imati svoj početak i

kraj, kao i određen proračun i plan izvedbe. Projekti su jednokratni ciljno usmjereni i

vremenski ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka kontinuirani

procesi neodređeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili usluge

(Zekić 2010.). Postoji cijeli niz problema s kojim se projektni tim može susresti.

Prilikom definiranja projekta, definicije projekta ga određuju kao vremenski proces koji

ima svrhu i cilj, ili kao proces koji ima naglašenu ulogu i namjenu. Pojam projekta

izgradnje solarne elektrane je da potiče razvoj odnosno ulaganje u aktivnosti koje će

imati dugoročni učinak na živote pojedinaca i organizacija koje ga provode.

Da bi se mogao objasniti pojam i glavne odrednice projekta objasniti će se sljedeće:

1. Temeljna obilježja poduzeća,

2. Ciljeve projekta,

3. Vrijeme za provedbu projekta,

4. Životni tijek projekta,

5. Faze projekta te

6. Rizik projekta.

Projektima se nastoji povećati konkurentska sposobnost tvrtki na domaćim, regionalnim

i inozemnim tržištima. Projekt je ključni segment prilikom planiranja, napredovanja i

razvoja neke tvrtke.

2.1. Vrste projekta

Projekti se mogu promatrati prema njihovoj vrijednosti, stoga se razlikuju projekti male

vrijednosti ili jednostavne i projekte velike vrijednosti ili složene projekte. Jednokratni

projekti su izvan tvrtke - u sklopu grada, općine, regije, države, itd. Privremena

projektna organizacija može djelovati ili unutar tvrtke samostalno, može biti dio

organizacije ili pak naručitelj projekta može osnovati projektnu tvrtku za vrijeme

izvedbe projekta. Projekti male vrijednosti su jednostavni projekti, dok su složeni

projekti oni koji imaju veliku vrijednost. Složeni razvojni projekti imaju veliku

vrijednost i dugo vrijeme trajanja. Izgradnja solarne elektrane može se okarakterizirati

kao složeni razvojni projekt.

9

Razlikujemo sljedeće vrste projekata (Hauc, 2007):

· determinirani projekti,

· stohastički projekti,

· primarni unutarnji i vanjski projekti,

· jednokratni projekti,

· multiprojektni procesi,

· veliki projekti,

· programi projekata,

· projekti s neposrednim ekonomskim učincima,

· projekti s posrednim ekonomskim učincima,

· projekti gradnje za tržište

2.2. Očekivanja od projekta

Pokretanje projekta kao glavni zadatak ima pronalazak rješenja za određeni problem ili

potrebu naručitelja. Kako bi zadovoljili potrebe, kroz projekt je važno da se dobiju

određena rješenja - rezultat projekta, informacije o potrebama resursa i količina, realni

vremenski okvir, slijed aktivnosti za normalan i uredan tijek projekta. Da bi projekt bio

uspješan postoje određena mjerila kojih se treba pridržavati, a to su:

· rok,

· troškovi,

· kakvoća.

Uspješno balansiranje resursima za ostvarivanje željenog cilja u određenom vremenu,

bez dodatnih i prekoračenih troškova te prilagođavanje promjenama u stvarnom

okruženju, smatraju se glavnim crtama uspješnog upravljanja projektima.

Postizanje kriterija uspješnosti i zadovoljavanje očekivanja kupaca prilikom rada na

projektu zapravo je glavni smisao upravljanja projektom. Naglasak se stavlja na ishod i

kako će on izgledati prilikom završetka projekta, tko će koristiti i dalje nastaviti rad sa

ishodima projekta i kako će se ti ishodi uspješno razvijati. Završna projektna faza je

faza u kojoj se prate rezultati dobiveni projektom i njegovim uvođenjem u sustav.

Ukoliko postoje nedostaci oni se ispravljaju ili uklanjaju upravo u završnoj fazi

projekta, to je faza kada projekt zaživi.

10

Faza implementacije je zapravo proces postavljanja standarda koja se provodi u kontroli

projekta. Na taj se način prate rezultati i poduzimaju se korektivne aktivnosti. Kontrola

projekta je upravo u fazi implementacije najintenzivnija. Kontrola je proces koji

omogućuje provjeru odvija li se projekt u skladu s planom i očekivanjima, pruža li

informacije projektnim sudionicima za prepoznavanje odstupanja ili problema te

omogućuje li pravodobno poduzimanje preventivnih i korektivnih akcija (Omazić i

Baljkas, 2005.).

Završna faza je faza u kojoj menadžment donosi odluku o završetku projekta i ta faza je

važna kao i sve ostale faze životnog ciklusa jednog projekta. Faza zaključivanja

projekta ima dva glavna dijela - reviziju projekta i završetak projekta. Revizija projekta

daje doprinos stvaranju organizacijskog znanja, ispituje i ocijenjuje usklađenost

poslovanja tvrtke i njezinih financijskih izvješća sa unaprijed zadanim kriterijima.

Projektna revizija sagleda pozitivne i negativne posljedice nekog projekta, a revizijsko

izvješće daje detaljan opis stanja. Završetak projekta je službeno završavanje svih

projektnih aktivnosti i faza prihvaćanja projektnog proizvoda. Metode završetka

projekta su dovršenje, poništenje, premještanje, propadanje, apsorbiranje i pogoršanje.

Završni izvještaj potpisuju sponzor i korisnik, u ovom slučaju sponzor projekta je

Udruga za zaštitu okoliša i Grad Bjelovar, a korisnici su krajnji klijenti koji će koristiti

dobivenu električnu energiju.

2.3. Temeljna obilježja poduzeća

Kako bi tvrtke ostale konkurentne, važno je da odgovaraju na stalne tržišne promjene s

kojima se prilikom poslovanja susreću. To se postiže na način da razvijaju sposobnosti

svojih djelatnika, kao i sustav i organizacije. Glavne značajke projekta su cilj,

organizacijska struktura, usredotočenost na sami projekt, potrebe za ustupcima,

kontinuirane promjene, ritam izvođenja operacija i utjecaj okruženja. Projekt ima zadani

cilj, a projektni menadžeri donose odluke, ali se vremenski moraju usredotočit na

vrijeme završetka projekta. Poduzeće Solem je osnovano 2010. godine s ciljem razvoja

solarnih tehnologija i plasiranja solarnih ćelija. Solarne svjetiljke su bile jedna od prvih

aplikacija fotonaponskih ćelija tvrtke Solem, proizvedene u Kini za europsko tržište.

11

Solem je mlado i dinamično poduzeće specijalizirano za savjetovanje, planiranje,

prodaju, montažu i servis malih solarnih fotonaponskih elektrana sa sjedištem u

Bjelovaru.

2.4. Cilj izgradnje solarne elektrane

Do 1990. godine, usporedivo sa sličnim europskim državama, u pogon je pušteno oko

70.000 metara četvornih solarnih kolektora i to uglavnom u priobalju. Više hrvatskih

tvornica počelo je proizvoditi solarne kolektore za domaće tržište i za izvoz.

U posljednje vrijeme obnovljivi izvori energije, koje Europa uvelike već koristi, sve su

aktualniji i u Hrvatskoj. Naime, prema europskoj direktivi, u našoj će se zemlji do 2020.

godine u bruto neposrednoj potrošnji morati koristiti 20 posto energije dobivene upravo

iz tih izvora.

Cijena tehnologije proizvodnje solarnih panela je u proteklih nekoliko godina poprilično

pala, a budući je cijena otkupa i subvencije električne energije ostala na istoj visokoj

razini, čak među najvišim u Europi, izgradnja solarne elektrene itekako se isplati.

Cilj izgradnje solarne elektrane poduzeća Solem je dakle, kao i u europskim i svjetskim

državama, proizvoditi električnu energiju pomoću ekološki prihvatljivih i obnovljivih

izvora energije.

12

Fotografija 1.: Solarna elektrana u Španjolskoj

Izvor: http://www.vidi.hr/Pop-Tech/Gotove-dvije-velike-solarne-elektrane-u-

Spanjolskoj

Kako bi projekt bio uspješan i kako mu trajanje ne bi bilo skraćeno zbog

nepredviđenosti ili zbog loše organizacije, nedovoljne orijentiranosti prema ciljevima, u

suradnji sa osnivačima projekta ciljevi projekta poduzeća Solem su idući:

2.4.1. Namjenski ciljevi

Namjenski konačni cilj je onaj krajnji dio projekta koji određuje njegov naručitelj te za

njega znači i konačni rezultat ili učinak, koji proizlazi iz strategije ili drugih razvojnih

usmjerenja poslovnih ili drugih potreba. To su strateški, poslovni i drugi učinci koji se

žele, u skladu sa strategijom i godišnjim planovima poslovanja, postići projektom već

tijekom njegova izvođenja ili po njegovu završetku u eksploataciji (Hauc, 2007.).

Namjenski ciljevi projekta izgradnje solarne elektrane predstavljaju opći plan provedbe

projekta, početak i održavanje uspješnog poslovanja solarne elektrane te proizvodnje i

opskrbe stanovništva električnom energijom.

N1 - do 2015.godine nastaviti planirati projekt opskrbe Hrvatske električnom energijom

i izgradnja preostalih solarnih elektrana

13

N2 - do 2016.godine završiti projekt izgradnje solarne elektrane Solem

N3 - do 2017.godine razviti poslovanje solarne elektrane Solem

N4 - do 2019.godine uspješno poslovati i opskrbljivati veći broj kućanstava električnom

energijom, ulagati u marketing

2.4.2. Objektni ciljevi

Objektni konačni cilj znači sve one projektne rezultate ili „proizvode“ projekta kojima

su ispunjeni svi uvjeti za postizanje namjenskog konačnog cilja. Dakle oni ciljevi

odnosno projektni rezultati, kojima se tijekom izvođenja projekta pri njegovu kraju ili u

eksploataciji postignu strateški, poslovni i drugi učinci (Hauc, 2007.). Objektni ciljevi

projekta izgradnje solarne elektrane se konkretno tiču ispunjavanja svih pripremnih

radnji kako bi se započelo sa projektom izgradnje solarne elektrane te nakon izgradnje

opremanje elektrane i puštanje u rad.

O1 – formiran projektni tim

O2 – izrađen poslovni plan

O3 – analizirana financijska konstrukcija projekta

O4 – prikupljena financijska sredstva za financiranje projekta

O5 – pronađena lokacija za izgradnju elektrane

O6 – prikupljene dozvole za izgradnju elektrane

O7 – završena izgradnja elektrane

O8 – opremljena elektrana

O9 – zaposlenici zaposleni

O10 – pronađeni krajnji korisnici električne energije

O11 – kraj početne realizacije i početak redovitog poslovanja

14

2.5. Vrijeme za provedbu projekta

Procjena trajanja aktivnosti je podloga za izvedbu vremenskog proračuna plana

projekta. Na osnovi tih procjena određuju se vremenski parametri pojedinih aktivnosti, a

to su početak aktivnosti, kraj aktivnosti i vremenske rezerve s obzirom na vremenski

kritične aktivnosti. Za procjenu trajanja aktivnosti mogu se primijeniti sljedeće metode:

analitička metoda, normativna metoda, iskustvena metoda i ocjenjivačka metoda.

Procjena trajanja aktivnosti mora biti dovoljno temeljita, tj. pri procjeni treba uočiti

praktičke probleme u vezi s izvedbom aktivnosti (Hauc, 2007.).

Realizacija projekta izgradnje solarne elektrane Solare odvijala bi se prema sljedećem

planu aktivnosti:

Aktivnost 1: Formiranje projektnog tima, izrada poslovnog plana

Aktivnost 2: Analiza financijske konstrukcije projekta

Aktivnost 3: Prikupljanje financijskih sredstava za financiranje projekta

Aktivnost 4: Ishođenje potrebnih dozvola za projekt

Aktivnost 5: Pribavljanje potrebnog građevinskog materijala za izgradnju solarne

elektrane

Aktivnost 6: Izgradnja solarne elektrane

Aktivnost 7: Testiranje rada solarne elektrane i puštanje u pogon

Aktivnost 8: Pronalazak odgovarajućih kadrova za obavljanje rada u elektrani

Aktivnost 9: Pronalazak potencijalnih korisnika isporučene električne energije

Aktivnost 10: Analiza uspješnosti i usporedba rada elektrane u odnosu sa

konkurencijom

Aktivnost 11: Kraj početne realizacije projekta i početak redovitog poslovanja

2.6. Životni tijek projekta

U početnoj fazi životnog tijeka projekta izmjenjuju se aktivnosti formiranja projektnog

tima, analiza financijske konstrukcije projekta i prikupljanje financijskih sredstava za

projekt izgradnje elektrane. Također, prikupljaju se potrebne dozvole za izgradnju

solarne elektrane i nabavlja se materijal za izgradnju.

15

U fazi izvođenja projekta, koja je ujedno i najduža faza životnog tijeka projekta, odvija

se proces izgradnje solarne elektrane.

Završna faza životnog tijeka projekta uključuje nekoliko aktivnosti. Nakon izgradnje

elektrane, odvija se testiranje rada, puštanje u pogon iste te analiza dobivenih rezultata

rada. Također, pronalaze se odgovarajući kadrovi za obavljanje poslova u

novoizgrađenoj elektrani te se pronalaze korisnici kojima će se prodavati dobivena

električna energija. Na samom kraju životnog tijeka projekta završava se početna

realizacija projekta i započinje se sa redovitim poslovanjem.

Shema 1.: Ilustracija životnog tijeka projekta

Izvor: Autor

2.7. Faze projekta

Kako bi postojala sigurnost da su svi koraci i radnje poduzeti, projekt se promatra kroz

pojedine faze. Promatranje projekta izgradnje solarne elektrane kroz pojedine faze

omogućava lakše praćenje projekta i sigurnost da su svi procesi provedeni do kraja.

16

2.7.1. Faza inicijacije projekta

Svakim danom je sve jasnija prekomjerna potrošnja fosilnih goriva, smanjenje njihovih

resursa te njihovog nepovoljnog utjecaja na okoliš. Upravo solarna energija, prirodni i

obnovljivi izvor energije čije je korištenje u stalnom porastu predstavlja velik potencijal

za proizvodnju električne energije. Prethodnih desetak godina korištenje solarne

sunčeve energije u stalnom je porastu, posebno u razvijenijim državama. Solarna

energija stoljećima se koristi u tradicionalnim načinima gradnje. Iz navedenih razloga se

pokreće projekt izgradnje solarne elektrane Solare. U fazi inicijacije projekta odabrat će

se osoba koja najbolje odgovara vođenju projekta izgradnje solarne elektrane,

projektnog menadžera. Projektni menadžer proučava prikupljenu dokumentaciju koja je

relevantna za projekt izgradnje te identificira sve koji će biti prisutni na radionici za

definiranje projekta. Projektni menadžer zajedno sa sponzorima potpisuje projektnu

povelju te cirkuliranjem projektne povelje informiraju sve zainteresirane za projekt.

2.7.2. Faza definiranja projekta

U fazi definiranja projekta će se nakon formiranja projektnog tima organizirati radionica

za definiranje projekta izgradnje elektrane, kako bi se pomoću tzv. brainstorminga

definirale projektne namjere, misije, ciljevi i performanse projekta. Definirati će se

odgovornosti i zadaci pojedinaca, projektne odgovornosti te pripremiti komunikacijski

plan između članova projektnog tima. Također će se definirati pretpostavke i

ograničenja projekta, pripremiti analiza rizika i kalkulacija troškova projekta.

2.7.3. Faza odobravanja projekta

U fazi odobravanja projekta se potpisuje ugovor sa klijentom/investitorom o izgradnji

solarne elektrane. Ugovor o izgradnji solarne elektrane potvrđuje da su se klijenti

usuglasili o međusobnim zahtjevima, zahtjevima i ciljevima projekta, potrebnim

resursima, vremenu izgradnje, troškovima izgradnje i mjerama provođenja kontrole

kvalitete izgradnje elektrane.

17

2.7.4. Faza implementacije projekta - puštanje u pogon

Ovom fazom potvrđuje se da je elektrana sagrađena u skladu sa kriterijima klijenta te

uključuje puštanje novoizgrađenog postrojenja u pogon, priključivanje na postojeću

HEP-ovu mrežu te distribuciju dobivene električne energije krajnjim korisnicima.

2.8. Rizik izgradnje solarne elektrane

Investicija u gradnju solarne elektrane isključivo je financijska investicija. Zarada se

ostvaruje prodajom proizvedene električne energije po povlaštenoj cijeni za koju jamči

država. Proizvedena energija se ne koristi u kućanstvu, nego u cijelosti prodaje u mrežu.

Mrežno-spojene elektrane nemaju baterije, niti bilo kakve druge uređaje za pohranu

energije. Rizik u svakoj investiciji postoji, ali je kod solarnih elektrana vrlo umjeren jer

država garantira otkup energije po povlaštenoj tarifi tijekom određenog razdoblja.

Međutm upravo to može postati najveći rizik jer je činjenica da se teško može ići u

proizvodnju iz obnovljivih izvora energije bez državnih poticaja. Cijena poticaja za

jedan kilovat proizvedene energije iz obnovljivih izvora je prije gotovo dvije godine

bila 2,13 kuna te ukoliko se to ne bi mijenjalo, investicija bi se kroz tu cijenu vratila za

sedam godina, a idućih sedam godina ostvarivala bi se dobit. Nakon ugovorenog roka

od 14 godina, struja bi se dalje proizvodila po tržišnoj cijeni od 30 lipa po kilovatu, bez

subvencija. Ukoliko bi Vlada prema najavama odlučila prepoloviti taj iznos na 1,10

kuna ili ga u potpunosti ukinuti to bi dovelo financijsku stranu projekta na granicu

isplativosti.

Prema važećem tarifnom sustavu postoje tri otkupne cijene - 2,63 kn, 2,26 kn, 1,63 kn

(+ PDV) po proizvedenu kilovatsatu. Što je elektrana jača, cijena je manja. Te tarife

mogu biti i veće ako se koristi oprema domaćih proizvođača te ako uz fotonaponsku

instalaciju korisnik sagradi i solarnu instalaciju za grijanje vode. U tim se slučajevima

povlaštena cijena uvećava. Garantno razdoblje isplate povlaštene cijene traje 14 godina i

ne može se produljiti. Iako se ugovor potpisuje s Hrvatskim operatorom tržišta energije

(HROTE), za otkup zadužena je Hrvatska elektroprivreda. HEP-u se svakog mjeseca

dostavlja račun za proizvedenu struju i isplaćuje se također na mjesečnoj bazi. Kako je

životni rok fotonaponskih panela 20 i više godina, proizvedena se energija može koristit

18

za vlastite potrebe ili i dalje prodavati, ali po tržišnim cijenama, koja je otprilike manja

trostruko od poticanih cijena.

Efikasnost elektrane ovisi o puno faktora, od kvalitete opreme, tehnologije ćelija, do

lokacije na kojoj se elektrana nalazi. Ipak, glavni faktor je faktor osunčanosti, odnosno

jačina sunčane energije koja pada na Zemlju. Taj je faktor jači što je područje bliže

ekvatoru, što znači daje u Hrvatskoj najjači u Dalmaciji, a nešto slabiji u Slavoniji.

Solarne elektrane proizvode energiju i kada je oblačno, ali smanjenim intenzitetom.

U takvim okolnostima efikasnost elektrane znatno je manja. Okvirni proračun

isplativosti je sljedeći, povrat je u kontinentalnom dijelu Hrvatske od 6 do 10 godina, u

Istri, Lici i Primorju od 5 do 8 godina, a u Dalmaciji od 3 do 6 godina. Donedavno se u

Hrvatskoj smatralo kako je cijena cijelog sustava sa svim potrebnim dokumentima

otprilike 20 kuna po instaliranom vatu snage. Ipak, cijena panela je u oštrom padu, a i

najavljeno pojednostavljenje procedure vjerojatno će rezultirati znatno manjom

cijenom.

2.9. Analiza tržišta

Iako je tržište električne energije u Hrvatskoj formalno otvoreno 2008. tek je ulaskom

Hrvatske u Europsku uniju počelo konkretnije provođenje liberalizacije tržišta. Tijekom

tog petogodišnjeg razdoblja, HEP kao monopolist, je u borbi sa sedam aktivnih

opskrbljivača za kupce kategorije poduzetništvo izgubio tek nešto manje od tri posto

tržišta, što znači da je HEP-ov udjel bio oko 97% na tržištu električne energije u

Hrvatskoj. Nakon otvaranja hrvatskog tržišta europskoj konkurenciji, najznačajniji

ulazak na domaće tržište opskrbe električnom energijom su ostvarile tvrtke RWE

Energija i GEN-I. Ulaskom tih dviju tvrtki na tržište HEP je dobio ozbiljniju

konkurenciju u prodaji električne energije kućanstvima. U prvih nekoliko mjeseci od

ulaska dviju tvrtki na tržište ugovore s njima je potpisalo tridesetak tisuća kupaca te je

taj broj dodatno porastao u međuvremenu zbog povoljnijih uvjeta koje nude tvrke i

njihovog direktnog pristupa kupcima. Iako je zbog navika stanovništva teško postići da

promijene tvrtku koja će ih opskrbljivati električnom energijom, očekuje se da će se

ulaskom novih ponuđača na tržište i boljim razumijevanjem njihove ponude s

vremenom povećati njihov udio na tržištu. Pretpostavlja se da bi dvije tvrtke u borbi za

19

kućanstva, RWE Energija i GEN-I, tijekom slijedećih 3 do 5 godina mogle zauzeti oko

30 posto udjela na tržištu. Te tvrtke su prepoznate kao glavni konkurenti za uspješno

poslovanje projekta solarne elektrane i distribuciju električne energije na hrvatskom

tržištu. Međutim, ulaskom Hrvatske na europsko tržište otvara se mogućnost prodavanja

proizvedene električne energije dobivene radom solarne elektrane inozemnim kupcima.

Dodatan problem poslovanju na domaćem tržištu predstavljaju HEP-ovo snižavanje

cijene tarifa te postavljanje gornje granice na cijene tarifa, odnosno „plafona“ koji

onemogućavaju jednostavniji ulazak konkurencije na tržište što povlači pitanje

protekcionizma HEP-a od strane države.

20

3. SUDIONICI I DOKUMENTACIJA PROJEKTA

Za projekt izgradnje solarne elektrane potrebno je više od šezdeset dokumenata, među

kojima i više stručnih elaborata. Iako je najavljeno smanjivanje procedure, zasad je sve

neizvjesno. Troškovi ishođenja potrebne dokumentacije se mogu smanjiti angažiranjem

tvrtki koje već raspolažu dijelom potrebne dokumentacije i iskustvom u pribavljanju

ostale.

Dokumentacija koja je potrebna za projekt izgradnje solarne elektrane može se

razdijeliti u pet glavnih jedinica:

1. projektno tehnička dokumentacija elektrane - izmjere, izrada izvedbenog

projekta (PZI) i projekta izvedenih radova (PID), statističkog izvješća, projekta

požarne sigurnosti, pripreme plana zaštite od požara, certifikata, itd,

2. dokumentacija za ishođenje potencijalnih financija i osiguranja - priprema

gospodarskog i financijskog plana projekta, priprema police osiguranja, itd.,

3. priprema dokumentacije i postupci za povezivanje na mrežu - vođenje postupaka

u suradnji s mrežnim operaterom, ishođenje odobrenja, dozvola, ugovora o

priključenju, itd.,

4. dokumentacija za dobivanje potpora - dobivanje deklaracije, otvaranje računa,

najava proizvodnje, ugovor,

5. postupci i dokumentacija kod izgradnje elektrane na korovima iz burze krovova

- biranje adekvatnog krova, ugovor o služnosti, uvođenje u zemni registar, itd.

3.1. Projektni menadžer

Osnovna zadaća projektnog menadžera je da na siguran način osigura projekt izgradnje

solarne elektrane i da ga završi unutar planiranog vremena i budžeta. Projektni

menadžer treba upravljati projektom izgradnje solarne elektrane. Projektni menadžer

mora imati sposobnost vođenja, upravljanja i motiviranja projektnog tima. Za svaki

eventualni problem, projektni menadžer mora biti otvoren za konzultacije i prihvaćanje

novih ideja, a također i mora biti učinkovit u rješavaju istih. Nakon što je izrađen

poslovni plan oko izgradnje solarne elektrane Solare, potrebno je analizirat financijsku

konstrukciju projekta i prikupiti financijska sredstva za financiranje projekta. Projektni

21

menadžer sudjeluje u pregovorima i sklapanju ugovora sa građevinskim tvrtkama i

dogovara uvjete nabave građevinskog materijala, a isto tako i nabavu solarnih panela i

ćelija. Projektni menadžer nadgleda samu izgradnju solarne elektrane i rješava

eventualne probleme nastale u tijeku procesa izgradnje. Prilikom testiranja rada solarne

elektrane projektni menadžer pregledava dobivene rezultate kako bi uvidio

zadovoljavaju li postavljene zahtjeve i standarde te na temelju toga odobrava puštanje u

pogon. Zajedno sa svojim timom sudjeluje u izboru odgovarajućih kadrova za

obavljanje rada u elektrani.

22

Shema 2.: Ilustracija osnovnih zadaća projektnog menadžera

Izvor: Autor

Shema 2. ilustracije osnovnih zadaća projektnog menadžera prikazuje kako menadžer

mora posjedovati i razvijati tehničke sposobnosti, kontekstualne sposobnosti i

sposobnosti ponašanja kako bi uspješno rukovodio projektom i projektnim timom.

3.2. Projektni tim

Svaki projekt zahtjeva posebnu organizacijsku strukturu poduzeća koja će se uspostaviti

kako bi se konkretni zadatak, odnosno projekt, realizirao. Projektni tim je poseban oblik

timske organizacije te je on fleksibilan. Nakon završetka projekta, tim se raspušta.

Projektna organizacija može biti stalna - ukoliko se projekti ponavljaju i nestalna -

ukoliko se projekti ne ponavljaju. Projektni menadžer sastavlja tim ljudi koji će biti

predani radu na projektu i od ljudi će tražiti da žele raditi na projektu. Prije sastavljanja

tima, projektni menadžer definira problem i sredstva planiranja. Projektni tim se bira na

način da se odaberu kandidati koji posjeduju vještine koje su potrebne kako bi se

uspješno ostvarili projektni zadaci izgradnje solarne elektrane. Ono što se od svakog

člana tima očekuje, je da ima sposobnosti uklapanja među ostale članove projektnog

KONTEKSTUALNE SPOSOBNOSTI

- Projektna organizacija- Implementacija projekata,

portfelja i programa - Stalna organizacija

- Upravljanje kadrovima- Zdravlje, osiguranje,

sigurnost i zaštita okoliša- Financije i troškovi

SPOSOBNOSTI PONAŠANJA

- Vođenje- Motiviranje projektnog tima

- Orijentiranost rezultatima- Otvorenost- Kreativnost

- Učinkovitost- Konzultacije

- Komunikacija- Pregovaranje

- Etika

TEHNIČKE SPOSOBNOSTI

- Uspjeh upravljanja projektima

- Pokretanje projekta- Ispunjavanje zahtijeva i

ciljeva projekta- Kontrola i izvješća

- Dokumentacija- Projektna organizacija

- Timski rad- Rješavanje problema

- Vrijeme i faze projekta- Nabava i ugovori

- Kvaliteta- Rizik

23

tima. Prilikom formiranja projektnog tima za projekt izgradnje solarne elektrane, važno

je da svi članovi tima znaju koja je njihova misija i zbog čega su izabrani kao članovi

tima. Članovi projektnog tima sudjeluju u ishođenju potrebnih dozvola za projekt

izgradnje solarne elektrane te u nabavi potrebnog materijala. Prije samog puštanja u rad

elektrane, članovi tima pronalaze krajnje korisnike dobivene električne energije te po

odobravanju od strane projektnog menadžera, sklapaju s njima ugovore o poslovanju.

Nakon obavljenih testiranja, tim sudjeluje u izboru odgovarajućih kadrova za obavljanje

rada u elektrani.

3.3. Interesno utjecajne skupine

Ovaj projekt predstavlja širenje poduzeća Solem pa je ujedno i sama sebi investitor i

klijent. Kako je cilj proizvodnja solarne energije i iskorištavanje obnovljivih izvora

energije sponzor projekta je Udruga za zaštitu okoliša i Grad Bjelovar. Grad Bjelovar i

Udruga za zaštitu okoliša sponzorira 30% projekta. U pripremi su aktivnosti

reklamiranja i promoviranja putem novina, tj. tiskanih oglasa, radio oglasa na lokalnom

radiju, Web stranica (http://www.solem.hr) i dijeljenja letaka. Na taj način svim

potencijalnim kupcima bit će poslane poruke i informacije o proizvodima.

Poduzeće će promovirati i započeti posao dinamično kako bi se privukla pažnja kupaca

i upoznalo ih se sa proizvodima iz ponude. Nastojat će se građanima približiti usluga i

pogodnosti koje dobivaju korištenjem iste. Poduzeće će također poboljšati pristup

svojim proizvodima cjelodnevnim radnim vremenom koje se ujedno uklapa i u tjedni

radni raspored zaposlenika. Radno vrijeme biti će od 8,00 do 20,00 sati, što se smatra

prihvatljivim za sve kupce.

U projekt solarne elektrane, poduzeće Solem je uložilo dva milijuna eura. Uz taj projekt,

investirat će se još 1,5 milijuna eura u solarnu elektranu iste veličine i iste snage, a pod

imenom Solem 2.

Nakon probnog roka od tri tjedna solarna elektrana Solem, koja će se prostirati na 21

tisuću četvornih metara, energijom će opskrbljivati čak 3500 kućanstava. Proizvodit će

1,2 milijuna kilovat sati energije godišnje putem 4.256 instaliranih fotonaponskih

modula.

24

3.4. Okolina projekta

Okolina podrazumjeva skupinu utjecajnih pojava i čimbenika koji na određene načine

izravno ili neizravno djeluju na neki sustav ili organizam, pa tako i na kretanja u

poduzeću (Hauc, 2007.).

Eksterna okolina obuhvaća one segmente okoline koji indirektno utječu na poduzeće, a

čine je snage koje izvana utječu na poduzeće. Vanjske čimbenike koji utječu na

organizacijsku strukturu i poslovanje poduzeća menadžement treba upoznati i njima se

prilagoditi. Vanjski čimbenici se još nazivaju okruženjem, odnosno okolinom poduzeća.

Interna okolina (poduzeće) je onaj dio ukupne okoline poduzeća koja se nalazi u njemu

samome, a čine je snage koje iznutra utječu na poduzeće. U analizi interne okoline

poduzeća svaki se čimbenik mora analizirati zasebno, ali u kreiranju nove

organizacijske strukture menadžeri moraju poći od pretpostavki kako svi čimbenici u

organizaciji uzajamno djeluju jedan na drugoga i međusobno su povezani te da utjecaj

barem jednog čimbenika može određivati izbor organizacijske strukture, ali potpuna

promjena jednog ili više čimbenika može postojeću strukturu promijeniti ili čak

poništiti.

Stoga, može se reći da okolina označuje ukupnost činitelja koji utječu na poslovanje

poduzeća, a koje menadžment mora respektirati prilikom donošenja odluka. Ona

neprekidno stvara nove prilike i opasnosti za poduzeće stoga je potrebno neprekidno

motrenje okoline.

Poduzeće projekt planira ostvariti na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Takva odluka u skladu je s državnom strategijom energetskog razvitka o povećanju

udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije, što doprinosi

očuvanju okoliša, diversifikaciji izvora i energenata, kao i tehnološkom razvoju. Prvi

korak u pokretanju projekta solarne elektrane jest odabir lokacije povoljne za njezinu

izgradnju koji u velikoj mjeri utječe na buduću proizvodnju i sigurnost pogona. Osim

potencijala Sunčevog zračenja kao važnog kriterija prilikom odabira lokacije bitno je i

sagledavanje karakteristika lokacije iz infrastrukturnog (mogućnost priključka na

elektroenergetsku mrežu i pristupa lokaciji), okolišnog i prostornog aspekta. Iz svega

navedenog nužno je pažljivo pristupiti planiranju izgradnje solarnih elektrana, pri čemu

odabir lokacije predstavlja prvi i najvažniji korak.

25

Planersko područje obuhvaća prostor cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. To

područje od prirodnih resursa najviše obiluje sa šumom i vodom, naročito podzemnom

vodom, pa županija predstavlja marginalnu poljoprivrednu regiju čiji su prirodni resursi

nedostatni za prehranjivanje vlastitog stanovništva. Prostor se odlikuje čistim zrakom i

vodom čija je kvaliteta najvišeg ranga, u kojem okruženju se razvila vrlo bogata flora,

fauna i vegetacija. Izrazita negativna značajka ovog područja je neprekidno smanjenje

stanovništva, koje poprima dramatične razmjere. Uz prisutnost značajnih energetskih

instalacija i potencijala, potrebe pokriva zadovoljavajuće samo elektroopskrba.

Zaključak je da je ova lokacija povoljna za izgradnju solarne elektrane.

Svaka poduzetnička aktivnost nužno sa sobom povlači određenu količinu neizvjesnosti

na krajnji ishod poslovanja. Nesigurnost je posljedica nemogućnosti točne procjena

događaja koji mogu nastati od donošenja odluke o nekoj poduzetničkoj aktivnosti do

njene konačne realizacije. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti, neizvjesnost

u poslovanju može biti veća ili manja. Rizik na tehničkoj razini obuhvaća pretvaranje

kompletno osmišljene teorije u praksu. Poduzeće je novo na tržištu, novo u proizvodnji

i nema dovoljno iskustva. Najveći marketinški rizik koji je ujedno i troškovni rizik je

ponašanje konkurenata u smislu smanjivanja cijena proizvoda ili davanja popusta na

proizvode što bi moglo utjecati na cijenu proizvoda koja bi istom utjecala kako na

sposobnost pokrivanja troškova proizvodnje tako i na cjelokupnu egzistenciju

organizacije. Rizik može proizaći i iz problematičnih kvaliteta rukovoditelja koji utječu

na odluke i na sam ishod akcije inovativnosti. Rizik ovisi i o pojedincima u poduzeću

koji ocjenjuju, planiraju i realiziraju aktivnosti na primjeni inovativnih ideja.

3.5. Vizija i misija projekta

Vizija projekta izgradnje solarne elektrane je potaknuti razvoj korištenja prirodnih

obnovljivih izvora energije te učiniti obnovljive izvore energije i energetski učinkovitu

tehnologiju dostupnu svima. Stalnim ulaganjem u ljudske potencijale i praćenjem

svjetskih tehnoloških trendova nastoji se preuzeti lidersku poziciju u opskrbljivanju

regije električnom energijom dobivenom iz solarne elektrane.

Misija projekta izgradnje solarne elektrane je potaknuti zapošljavanje i razvoj

gospodarstva u slabije razvijenim regijama. Razvoj gospodarstva pojedine regije je

moguće potaknuti ukoliko bi se prilikom izgradnje solarnih elektrana zapošljavale

26

lokalne tvrtke. Također, na dobrobit regije znatno bi utjecala činjenica da će se nakon

izgradnje solarne elektrane u njoj zaposliti lokalne stručnjake i djelatnike. Također,

misija projektnog tima i menadžmenta je pružiti cjelovitu i kvalitetnu uslugu

projektiranja i izvođenja fotonaponskih sustava temeljenu na stručnom znanju i

iskustvu, a time osigurati korisnicima pouzdan izvor električne energije te opskrbljivati

kućanstva jeftinijom električnom energijom.

3.6. Struktura raščlanjenja poslova i gantogram

Struktura raščlanjenja poslova je metoda kojom se postiže logična dekompozicija

cjelina u manje dijelove (Yates, 2011.). Dijelovi se razbijaju u manje dijelove sve do

veličine kojom se još može upravljati. Moglo bi se reći da je navedena podjela posla na

upravljive dijelove čiji su rezultati isporuke (proizvoda ili usluge), a svi zajedno čine

sadržaj projekta ili način stupnjevitog grupiranja projektnih komponenata putem

povezanih dijelova koji se mogu isporučiti, a svi zajedno čine sadržaj projekta, pri čemu

svaki niži stupanj prikazuje detaljniju razinu sastavnih dijelova projekta. Struktura

raščlanjenja poslova je hijerarhija posla potrebnog da se završi projekt, koji definira

proizvod ili uslugu, to je formalan i sistematičan način određivanja dijelova projekta i

radi se raščlanjivanjem radova i usluga na manje dijelove u više razina (Cingula, 2001).

Potrebno je definirati ključna područja na projektu gdje će ispodprosječni ishod

aktivnosti ugroziti cjelokupni rezultat projekta. Svi ključni članovi projektnog tima

moraju biti uključeni u definiranje strukture raščlanjenja poslova. Potrebno je razmotriti

alternativne raščlambe poslova (analizirati njihove prednosti i nedostatke). Struktura

raščlanjenja poslova treba pružiti sigurnost da su ključna područja na projektu pod

kontrolom. Struktura treba predstaviti funkcionalnim menadžerima čija pomoć je nužna

u provedbi projekta.

27

Shema 3.: Struktura raščlanjenja poslova - Solarna elektrana Solem

Izvor: Autor

U ovoj strukturi raščlanjenja projekta glavni cilj je izgradnja solarne elektrane Solem.

Slijedeće faze su sudionici projekta, financije, dokumentacija, izgradnja i početak

poslovanja. Kod sudionika projekta važan je projektni menadžer te njegov tim koji se

usmjerava kako na cijeli projekt tako i na investitore. Na drugom mjestu po strukturi

raščlambe su financije kod kojih se posvećuje pažnja financijskom planu te prikupljanju

financijskih sredstava bez kojih projekt nije ostvariv. Dokumentacija je na trećem

mjestu raščlambe koja se sastoji od Ishođenja dozvola, potpisivanja ugovora i

potpisivanja projektne povelje. Faza izgradnje podrazumijeva nabavu materijala i

opremanje same elektrane. Zadnja faza projekta je početak poslovanja u koju ulazi

testiranje rada, puštanje u pogon, odabir kadrova, analiza rada i pronalazak krajnjih

korisnika.

Solarna elektrana -

Solem

1

Sudionici projekta

1.1

Projektni

menadžer

1.1.1

Projektni tim

1.1.2

Investitori

1.1.3

Financije

1.2

Financijski plan

1.2.1

Prikupljanje

financijskih

sredstava

1.2.2

Dokumentacija

1.3

Ishođenje dozvola

1.3.1

Potpisivanje

ugovora

1.3.2

Potpisivanje

projektne povelje

1.3.3

Izgradnja

1.4

Nabava materijala

1.4.1

Opremanje

elektrane

1.4.2

Početak

poslovanja

1.5

Testiranje rada

1.5.1

Puštanje u pogon

1.5.2

Odabir kadrova

1.5.3

Analiza rada

1.5.4

Pronalazak

korisnika

1.5.5

28

Gantogram je grafička metoda za dinamičko planiranje realizacije projektnih aktivnosti

čiji je raspored prikazan horizontalnim linijama dužine proporcionalne trajanju

aktivnosti. Gantogram pokazuje kad sprovođenje određene aktivnosti treba početi,

koliko treba trajati i na koji način se preklapa sa idućim fazama projekta. Sadržaj

gantograma: naziv projektne aktivnosti i predviđeno trajanje realizacije projektne

aktivnosti (Cingula, 2001). Konačna verzija gantograma treba biti jasan prikaz kako su

aktivnosti povezane i da ukaže na ključne segmente projekta. Linije predstavljaju

vrijeme, a ne količinu posla.

29

Shema 4. : Gantogram planiranog vremena realizacije projekta po navedenim

aktivnostima

Mjeseci potrebni za realizaciju projekta

Redni broj

aktivnosti

4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48

Aktivnost 1

Formiranje

projektnog tima

Aktivnost 2

Analiza

financijske

konstrukcije

projekta

Aktivnost 3

Prikupljanje

financijskih

sredstava za

projekt

Aktivnost 4

Ishođenje potrebnih

dozvola

Aktivnost 5

Nabava

materijala za

izgradnju

Aktivnost 6

Izgradnja

elektrane

Aktivnost 7

Testiranje rada

elektrane i

puštanje u pogon

Aktivnost 8

Pronalazak

kadrova

Aktivnost 9

Pronalazak

korisnika

Aktivnost 10

Analiza rada

elektrane

Aktivnost 11

Početak poslovanja

Izvor: Autor

U prikazanom gantogramu planiranog vremena realizacije projekta po navedenim

aktivnostima prvo treba po četiri mjeseca za formiranje projektnog tima i analizu

financijske konstrukcije projekta te i samim time prikupljanje financijskih sredstava za

30

projekt. Paralelno s time započinje ishođenje potrebnih dozvola koje traje osam mjeseci

i nabava materijala za izgradnju koje traje četiri mjeseca. Kada to završi dolazi se do

šeste aktivnosti koja je igradnja elektrane koja započinje nakon osmog mjeseca i traje

do kraja tridesetšestog mjeseca. Sedma i osma aktivnost su testiranje rada elektrane i

puštanje u pogon i pronalazak kadrova koje traju po četiri mjeseca i završavaju sa

četrdesetim mjesecom projekta. Pronalazak korisnika također započinje paralelno s

njima ali traje do kraja projekta tj. 12 mjeseci. Analiza rada elektrane traje četiri

mjeseca. Zadnja aktivnost početak poslovanja je u zadnjih četiri mjeseca.

31

4. EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA

Financijska analiza ocjenjuje postoji li dovoljno sredstava za pokrivanje troškova

projekta – utvrđuje financijsku isplativost projekta. Financijska analiza sadrži podatke o

troškovima i koristima projekta. Razlika između ekonomske i financijske analize je u

tome što se ekonomska analiza radi s aspekta društva – rezultat ekonomske analize

utvrđuje društvenu opravdanost projekta (Bendeković, 2007).

U ovom dijelu projekta prikazani su ekonomski i financijski tok, ocjene isplativosti

projekta te analiza rizika.

4.1. Financijski i ekonomski tok projekta

Polazeći od toga da je likvidnost projekta njegova sposobnost da u svakom vremenu

utvrđenog ekonomskog vijeka podmiruje sve svoje financijske obveze, izrađen je

financijski tok, kako bi se na temelju izvedenih neto primitaka mogla analizirati

likvidnost u predmetnom slučaju. Financijskim tokom analizira se odnos svih primitaka

i izdataka koji se pojavljuju u cijelom tijeku projekta, odnosno upućuju nas na

likvidnost investicijskog projekta. Slijedi prikaz financijskog toka u Tablici 1.

Tablica 1: Financijski tok projekta

Struktura / Razdoblje 1 2 3 4 5

I. PRIMICI 100.000 60.000 30.100 15.200 7.300

1. Prihodi projekta - - 100 200 300

2. Izvori financiranja 100.000 60.000 30.000 15.000 7.000

2.1.Vlastiti izvori 100.000 60.000 30.000 15.000 7.000

II. IZDACI 100.000 60.000 30.000 13.000 4.100

3. Investicije 100.000 20.000 10.000 7.000 -

4. Rashodi projekta - 40.000 19.900 5.000 2.500

32

5. Porez na dobit - - 100 1.000 1.320

III. NETO PRIMICI 0 0 100 2.200 3.200

IV. KUMULATIV 0 0 100 2.300 5.500

Izvor: Autor

U ovom projektu u razdoblju izvedbe, slobodna novčana sredstva jednaka su nuli, a u

razdoblju poslovanja redovito se javljaju slobodna novčana sredstva nakon podmirenja

svih obveza što znači da je u svim godinama investicijski projekt likvidan.

Glede spomenute likvidnosti projekta, a na temelju izvedenih neto primitaka

financijskog tijeka utvrđeno je sljedeće:

- projekt kroz čitav ekonomski vijek iskazuje zadovoljavajuću likvidnost jer ni u jednoj

godini nisu iskazani negativni neto primici,

- u godini ulaganja planira se ostvariti predloženi način zatvaranja financijske

konstrukcije, a uz to u toj se godini planira ostvariti i pozitivan utjecaj projekta kroz

pokretanje djelatnosti,

- u svim godinama rada projekta, tj. kada se ostvaruje planirano poslovanje, evidentiran

je pozitivan učinak projekta na financijski potencijal, jer su neto primici veći od nule.

Prema tome, projekt iskazuje likvidnost u fazi investiranja, a kroz godine rada ostvaruju

se i pozitivni učinci na povećanje financijskog potencijala ulagača-investitora.

Ekonomski tok sadrži informacije o onim poslovnim događajima koji utječu na

ekonomski potencijal projekta. Koristi se kao temelj za procjenu rentabilnosti projekta.

Ekonomski tok prikazan je u Tablici 2.

Tablica 2: Ekonomski tok projekta

Struktura/razdoblje 1 2 3 4 5

I. PRIMICI - 20.000 30.000 14.500 7.000

1. Prihodi projekta - 20.000 30.000 14.500 7.000

II. IZDACI 100.000 60.000 30.000 13.000 4.100

3. Investicije 100.000 40.000 19.900 7.000 -

33

4. Rashodi projekta - 20.000 10.000 5.000 2.500

5. Porez na dobit - - 100 1.000 1.320

III. NETO PRIMICI -100.000 -40.000 0 1.500 2.900

IV. KUMULATIV -100.000 -140.000 -140.000 -138.500 -135.600

Izvor: Autor

U prva dva razdoblja neto primici su negatini što je rezultat visokih investicija, u trećem

razdoblju su jednaki nuli, a zatim postaju pozitivni jer se povećavaju primici od

projekta.

Dinamički pristup ocjeni projekta koristi podatke iz njegovog, u pravilu, cijelog vijeka.

Cilj dinamičkog pristupa je definitivno utvrditi učinkovitost projekta. U analizi su

uključeni neposredni i posredni učinci projekta, a točnost rezultat je veća. Dinamički

pristup ima za cilj definirati spoznaju efikasnosti i uključuje neposredne i posredne

efekte investicijskog projekta za analizu. Dinamička ocjena efikasnosti naziva se još i

ocjena rentabilnosti (Radujković, 2005).

4.2. Statička ocjena projekta

Statički pristup ocjeni analizira učinkovitost projekta na temelju podataka iz jednog

vremenskog razdoblja vijeka projekta i obično se u tom slučaju uzima jedna

"reprezentativna" godina, a to je najčešće godina u kojoj se postiže projektirana

vrijednost. Cilj statičnog pristupa je pružiti grubi uvid u učinkovitost projekta, pa se

stoga analiziraju samo neposredni učinci unutar projekta, dok je točnost rezultata manja.

Statički pokazatelji pokazuju uspješnost poslovanja, produktivnost, ekonomičnost i

rentabilnost projekta u određenoj godini. U nastavku je njihov prikaz.

1. Rentabilnost ukupno uloženih sredstava: neto dobit / visina investicije =

714.906/532.000=1,344

2. Obrtaj ukupno uloženih sredstava: ukupni prihod / visina investicije =

34

23.412.417/532.000=44,008

3. Reprodukcijska sposobnost: (neto dobit + amortiz.) / visina investicije =

1.560.506/532.000=2,933

4. Rentabilnost prometa: neto dobit / ukupan prihod=

714.906/23.412.417=0,031

5. Rentabilnost vlastitih sredstava: neto dobit / vlastiti kapital =

714.906/9.000.000=0,079

6. Investicijsko opterećenje po zaposlenom: visina investicije / broj zaposlenih =

532.000/43=12.372

Analiza pokazatelja efikasnosti i uspješnosti pokazuje, da je poslije investicijskog

ulaganja u ovaj projekt, vrijednost svih pokazatelja pozitivna. Temeljem gornjih

statističkih pokazatelja ovo ulaganje je opravdano.

4.3. Metoda razdoblja povrata investicijskih ulaganja

Metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja je razdoblje potrebno da bi se vratilo

investicijsko ulaganje. Može se tumačiti i kao razdoblje tijekom kojega je potrebno

prikupljati pozitivne neto primitke u razdoblju poslovanja, kako bi se zbroj negativnih

neto primitaka iz razdoblja izvedbe sveo na nulu. To se razdoblje određuje prema

matematičkom obrascu i ne smije biti duže od vijeka projekta, tj. uložena investicija

mora se vratiti najkasnije potkraj vijeka. Razdoblje povrata je to kraće što je tehnološki

napredak brži, jer tada oprema brže zastarijeva i potrebno ju je češće obnavljati; ono je

također kraće što se više značenja pridaje likvidnosti u procesu poslovanja, budući da

kraće razdoblje povrata omogućuje izbor projekta s bržim povratom uloženih

investicija. Prednost je te metode u tome što naglašava brz povrat uloženog kapitala, te

tako pridonosi povećanoj likvidnosti projekta, a prednost joj je i u relativno

jednostavnoj primjeni. Nedostaci metode su u prenaglašavanju likvidnosti i mogućem

zanemarivanju drugih razvojnih ciljeva. Metoda zanemaruje i učinke projekta nakon

razdoblja povrata osim kad je razdoblje povrata jednako vijeku projekta. Tom se

metodom ne uzimaju u obzir ni vremenske preferencije ni troškovi kapitala, budući da

nikakvi troškovi kredita ni vlastitih sredstava, a ni tehnike diskontiranja nisu uključeni

ni u izdatke ekonomskog toka, ni u proračun razdoblja povrata investicijskog ulaganja.

35

Preporučuje se korištenje metode za projekte s kraćim vijekom, u situacijama kad su

primici i izdaci u ekonomskom toku u početnim godinama veći od onih koji se

pojavljuju kasnije, te kada se u procesu razvoja veliko značenje pridaje što bržem

povratu investicijskih ulaganja.

Tablica 3: Povrat uloženih sredstava

GODINA

PROJEKTA

INVESTICIJA

(kumulativno)

AKUMULACIJA

(kumulativno)

POKRIVENOST

INVESTICIJE

0 200 000 220 000 20 000

1 200 000 222 000 22 000

2 200 000 230 000 30 000

3 200 000 231 000 31 000

4 200 000 235 000 35 000

5 200 000 237 000 37 000

6 200 000 242 000 42 000

7 200 000 260 000 60 000

8 200 000 290 000 90 000

9 200 000 320 120 000

10 200 000 380 000 180 000

Izvor: Autor

Iz tablice se traži razlika (nepokrivene investicije) iz kumulativa investicija i kumulativa

akumulacije koja je ostvarena u poslovanju. Već u prvoj godini kumulativ akumulacije

veći je od kumulativa investicija, što znači da su investicije u cijelosti pokrivene i da je

povrat uloženih sredstava manji od jedne godine. Uzima u obzir vremenske

preferencije, pa je točnost rezultata veća.

36

4.4. Potrebna ulaganja i izvori financiranja

U nastavku je prikazana tablica s potrebnim ulaganjima i izvorima financiranja.

Napravljena je kako bi se procijenilo koliko je potrebno novčanih sredstava za poslovni

pothvat te kako bi se odredilo koliki kredit se mora primiti radi vlastitog financiranja.

Tablica 4. Potrebna ulaganja i izvori financiranja

Izvor: Autor

U Tablici 4 su prikazana potrebna ulaganja i izvori financiranja. Prema vrsti ulaganja

izrađena je podjela na ulaganje u dugotrajnu imovinu te ulaganje u radni kapital.

Ulaganje u dugotrajnu imovinu iznosi 800 000 eura te čini četrdeset posto ulaganja dok

ulaganje u radni kapital iznosi 1 200 000 eura, odnosno šezdeset posto.

Također u Tablici 5 je prikazan i izvor financiranja koji je podijeljen na vlastiti kapital i

kredit banke. Iznos vlastitog kapitala iznosi 660 000 eura što je 33% financiranja dok

kredit banke iznosi preostalih 67% ili 1 340 000 eura.

4.5. Izvori financiranja

U nastavku je prikazana Tablica 5 plan otplate kredita. Napravljena je kako bi se

simulirala otplatna kvota za pojedino razdoblje, kao i ostatak duga. Također prikazuje se

detaljan plan otplate kredita po godinama.

Opis Razdoblje 0

€ %

1. Vrsta ulaganja 2 000 000 100%

1.1 Dugotrajna imovina 800 000 40%

1.2 Radni kapital 1 200 000 60%

2. Izvori financiranja 2 000 000 100%

2.1 Vlastiti kapital 660 000 33%

2.2 Kredit banke 1 340 000 67%

37

Tablica 5. Obračun kreditnih obveza

Izvor: Autor

U tablici je prikazan plan otplate kredita u iznosu od 1 340 000 eura. Vrijeme trajanja

otplate je pet godina sa naplatom na kraju svake godine. Godišnja kamatna stopa iznosi

7%. Iznos anuiteta za sve godine je isti te iznosi 326 813,53 kuna.

4.6. Očekivani prihodi i troškovi

Što se tiče opcije financiranja investicije, trenutačno više hrvatskih poslovnih banaka

nudi zelene kredite specijalizirane upravo za ovakve investicije. Moguće ih je dobiti bez

pologa i jamaca. Od solarne energije se može zaraditi i ako se investira u elektranu.

Postoje tvrtke koje uzimaju krovove u najam i na njima grade elektrane. Sklapa se

ugovor na četrnaest godina. Najamnina za cjelokupni rok isplaćuje se unaprijed. Za

elektranu snage deset kW to je otprilike od tri do četiri tisuće eura.

Godine

i

Anuitet

ai

Kamate

Ii

Otplatna kvota

Ri

Ostatak duga

Ci

0 - - - 1 340 000

1 326 813,53 93 800 233 013,53 1 106 986,47

2 326 813,53 77 489,05 249 324,48 857 661,99

3 326 813,53 60 036,34 266 777,19 590 884,80

4 326 813,53 41 361,94 285 451,59 305 433,21

5 326 813,53 21 380,33 305 433,21 0

38

Tablica 6.: Bruto prihodi

Model HR Godišnja proizvodnja Ukupni prihodi

Godina €/MWh MWh €

1 416,8 1336,8 557.138,5

2 427,2 1326,1 566.498,5

3 437,9 1315,4 575.978,2

4 448,8 1304,7 585.577,8

5 460,0 1294,0 595.297,4

6 471,5 1283,3 605.137,1

7 483,3 1272,6 615.096,6

8 495,4 1261,9 625.175,9

9 507,8 1251,2 635.374,8

10 520,5 1240,5 645.692,8

11 533,5 1229,8 656.129,7

12 546,8 1219,1 666.684,8

13 546,8 1208,4 660.836,7

14 546,8 1197,8 654.988,6

15 546,8 1187,1 649.140,5

16 546,8 1176,4 643.292,3

17 546,8 1165,7 637.444,2

18 546,8 1155,0 631.596,1

19 546,8 1144,3 625.748,0

20 546,8 1133,6 619.899,9

21 546,8 1122,9 614.051,8

22 546,8 1112,2 608.203,7

23 546,8 1101,5 602.355,6

24 546,8 1090,8 596.507,5

25 546,8 1080,1 590.659,3

Izvor: Autor

Bruto prihodi solarne elektrane Solem iskazani su u prosječnom trajanju od 25 godina,

koje se ujedno smatraju i kao razdoblje garancije proizvoda. Kako se vidi iz Tablice 6,

najveće prihode generiraju između jedanaeste i dvanaeste godine rada. Isto je prikazano

i na Dijagramu 1.

39

Dijagram 1.: Prikaz bruto prihoda

Izvor: Autor

Tablica 7 prikazuje da fotonaponski moduli zauzimaju preko 50% troškova investicije.

Priključak na HEP-ovu mrežu drži izrazito visoku cijenu, stoga na priključak odlazi isti

iznos troškova investicije, kao i na samu konstrukciju. Najmanji iznos investicije

zahtjeva ishođenje potrebne dokumentacije za izgradnju solarne elektrane, ali je zato

vremenski dugotrajan proces zbog kompliciranih propisa i birokracije. Isto je prikazano

i u Dijagramu 2.

Tablica 7.: Investicijski troškovi

Komponenta Ukupno (€) Ukupno (€/kW) Ukupno (%)

FN Moduli 1.360.000 1360,0 51,2%

Inverteri 260.000 260,0 9,8%

Konstrukcija 300.000 300,0 11,3%

Uređenje terena, građevinski radovi i temelji, montaža (radovi)

150.000 150,0 5,6%

Elektro oprema (DC. AC kabeli, ormari,

zaštita, uzemljenje..) 150.000 150,0 5,6%

Priključak na mrežu 300.000 300,0 11,3%

Dokumentacija i priprema 10.000 10,0 0,4%

Nepredviđeni troškovi 126.500 126,5 4,8%

Ukupni investicijski troškovi 2.656.500,00 2.656,5 100%

Izvor: Autor

500.000,00

520.000,00

540.000,00

560.000,00

580.000,00

600.000,00

620.000,00

640.000,00

660.000,00

680.000,00

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Bruto prihodi

Bruto prihodi

40

Dijagram 2.: Investicijski troškovi

Izvor: Autor

Prilikom izbora dobavljača fotonaponskih modula, odabrana je tvrtka Solaris koja je

ponudila najpovoljnije uvjete nabave fotonaponskih modula, solarnih panela i druge

potrebne opreme za opremanje solarne elektrane. Cijene navedenog prikazane su u

Tablici 8. Navedene su sve vrste fotonaponskih modula koji su nam potrebni te njihova

veleprodajna i maloprodajna cijena.

51%

10%

11%

6%

6%

11%

0,4%

5%

Investicijski troškoviFN Moduli

Inverteri

Konstrukcija

Uređenje terena, građevinski radovi, temelji, montaža (radovi)

Elektro oprema

41

Tablica 8: Cjenik Solaris fotonaponskih modula

1. SLC50 SLC50 50Wp mono/polycrystalline, dim. 676x666mm, 5,2kg

vpc 1.500,00 kn mpc 1.845,00 kn

2. SLC55 SLC55 55Wp mono/polycrystalline, dim. 676x666 mm, 5,2 kg vpc 1.650,00 kn mpc 2.029,50 kn

3. SLC60 SLC60 60Wp mono/polycrystalline, dim. 676x666 mm, 5,2

kg

vpc 1.800,00 kn mpc 2.214,00 kn

4. SLF65 SLF65 65Wp mono/polycrystalline, dim. 1036x506mm, 6,5

kg

vpc 1.950,00 kn mpc 2.398,50 kn

5. SLF70 SLF70 70Wp mono/polycrystalline, dim. 1036x506mm, 6,5 kg

vpc 2.100,00 kn mpc 2.583,00 kn

6. SLD75 SLD75M 75Wp monocrystalline, dim. 1082x538mm, 7

kg

vpc 2.195,00 kn mpc 2.699,85 kn

7. SLD80 SLD80M 80Wp monocrystalline, dim. 1082x538mm, 7

kg

vpc 2.310,00 kn mpc 2.841,30 kn

8. SLB85 SLB85M 85Wp monocrystalline, dim. 1210x538mm, 7,5

kg

vpc 2.460,00 kn mpc 3.025,80 kn

9. SLB90 SLB90M 90Wp monocrystalline, dim. 1210x538mm, 7,5

kg

vpc 2.600,00 kn mpc 3.198,00 kn

10. SLD95 SLD95 95Wp mono/polycrystalline, dim. 1335x664mm, 9,8

kg

vpc 2.700,00 kn mpc 3.321,00 kn

11. SLD100 SLD100 100Wp mono/polycrystalline, dim. 1335x664mm, 9,8

kg

vpc 2.825,00 kn mpc 3.474,75 kn

12. SLD110 SLD110 110Wp mono/polycrystalline, dim. 1335x664mm, 9,8

kg

vpc 3.110,00 kn mpc 3.825,30 kn

13. SLD120 SLD120 120Wp mono/polycrystalline, dim. 1335x664mm, 9,8

kg

vpc 3.390,00 kn mpc 4.169,70 kn

14. SLB125 SLB125 125Wp mono/polycrystalline, dim. 1494x664 mm, 11 kg vpc 3.530,00 kn mpc 4.341,90 kn

15. SLB130 SLB130 130Wp mono/polycrystalline, dim. 1494x664 mm, 11

kg

vpc 3.670,00 kn mpc 4.514,10 kn

16. SLB135 SLB135 135Wp mono/polycrystalline, dim. 1494x664 mm, 11

kg

vpc 3.810,00 kn mpc 4.686,30 kn

17. SLB145 SLB145 145Wp mono/polycrystalline, dim. 1494x664 mm, 11

kg

vpc 4.000,00 kn mpc 4.920,00 kn

18. SLA210M 210Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 4.600,00 kn mpc 5.658,00 kn

19. SLA215M 215Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 4.700,00 kn mpc 5.781,00 kn

20. SLA220M 220Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 4.800,00 kn mpc 5.904,00 kn

21. SLA225M 225Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 4.900,00 kn mpc 6.027,00 kn

22. SLA230M 230Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 5.000,00 kn mpc 6.150,00 kn

23. SLA235M 236Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 5.100,00 kn mpc 6.273,00 kn

24. SLA240M 240Wp (60 cells) monocrystalline, sa kablovima i konektorima

Tyco, dim.1650x990 mm, 19,5 kg

vpc 5.200,00 kn mpc 6.396,00 kn

Izvor: Autor

42

4.7. Ocjena rizika

U ovom dijelu projekta nalazi se izračunata i interpretirana točka pokrića te analiza

rizika

4.7.1. Točka pokrića

U nastavku se nalazi tablica točke pokrića. Poduzetnici ju izračunavaju kako bi znali

kada će poslovanje poduzeća biti jednako 0, odnosno kada će prihod postati profit.

Također pomoću točke pokrića otkriva se koliki treba biti minimalni plan prodaje.

Tablica 9. Točka pokrića

Izvor: Autor

Točka pokrića ovog projekta iznosi u prvoj godini 826 poslovnih radnih sati po cijeni

od 1000 eura te 200 privatnih radnih sati po cijeni od 500 eura.

4.7.2. Analiza rizika

Projektni menadžment, u suradnji s menadžmentom projekta, stručnim menadžmentom,

menadžmentom ili stručnjacima unutarnjih ili vanjskih izvođača provodi analizu rizika,

tj. organizira pripremu te analize, jer su u analizu rizika uključene preventivne i

kurativne mjere, koje je potrebno uključiti u plan projekta (Hauc, 2007).

Najveći rizik sa kojim se susreću poduzetnici jest opasnost nepovoljnog razvoja

poslovanja (gubitaka i nemogućnosti plaćanja obveza) što dovodi u opasnost osobnu

imovinu poduzetnika. Rizici sa kojima se suočavaju poduzetnici su promjene u ponudi i

potražnji za uslugama agencije uslijed pojave konkurencije. Kako bi se izbjegao rizik

vezan uz stručnost i znanje zaposlenika potrebno je neprestano ulaganje u znanje i

Opis Godina 1.

1. Fiksni troškovi 925 780

1.1 Troškovi uprave 300 500

1.2 Plaće djelatnika 569 280

1.3 Kamate 56 000

2. Varijabilni troškovi 0

3. Ukupni troškovi 925 780

4. Broj poslovnih sati 826

5. Broj privatnih sati 200

43

vještine ljudi odnosno u njihovo osposobljavanje i napredak. Oprema koja se koristi

mora se nadograđivati u skladu sa najnovijim tehnološkim rješenjima radi izbjegavanja

tehnološkog zastarijevanja.

Investicijski projekti imaju različite stupnjeve rizika, a rizičnost investicijskog projekta

je zapravo varijabilnost njegovih tokova novca u odnosu na očekivane tokove. Ukoliko

je varijabilnost veća i projekt je rizičniji. Rizičnost tokova novca projekta mijenja se s

duljinom vremena u kojem se tokovi nastavljaju u budućnost. Rizik u budućem

poslovanju solarne elektrane može predstavljati pronalazak korisnika kojima će se

isporučivati električna energija jer najveći udio, tj. gotovo monopol, na tržištu električne

energije u Hrvatskoj ima HEP. Međutim, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila

su se tržišta i mogućnost za povećavanje konkurencije te stoga omogućen nesmetan

ulazak na tržište distribucije električne energije. Bez obzira na to pronalazak korisnika

predstavlja izazov i potencijalni rizik budući HEP drži monopol na tržištu i teško je

privući nove korisnike.

44

5. KORISTI IZGRADNJE SOLARNE ELEKTRANE

S porastom cijene električne energije iz konvencionalnih izvora, solarna elektrana kakva

postoji danas u budućnosti će osigurati besplatnu električnu energiju. Ulagatelji će

nekoliko desetaka godina primati redovitu mjesečnu rentu i tako obogatiti svoja

sredstva. Poduzeća proizvodnjom vlastite električne energije mogu znatno smanjiti

troškove korištenja struje. Ulaganjem u zeleni izvor energije smanjuju svoj ugljični

otisak te su primjer široj zajednici i mlađim generacijama. U slijedećim poglavljima

detaljnije će biti objašnjene koristi izgradnje solarne elektrane.

5.1. Koristi za društvo

Iako energija Sunca ima ogroman potencijal, zbog male iskoristivosti bilo bi potrebno

prekriti velike površine da se dobije iole ozbiljnija količina iskoristive energije. Takvo

rješenje ekološki je prihvatljivo samo u područjima u kojima nema vegetacije, tj u

pustinjama, a u „zelenim“ područjima to bi stvorilo preveliki negativni učinak na okoliš.

Instaliranje solarnih kolektora ili solarnih ćelija na krovovima kuća gotova da nema

negativnog učinka na okoliš, pa tako i izgradnja solarne elektrane Solare.

Solarna energija može se direktno konvertirati u toplinsku energiju ili u električnu

energiju, a to su zapravo korisni oblici energije. Električna energija je najkorisniji oblik

energije današnjem čovječanstvu jer se može jednostavno pretvoriti u koristan rad.

Solarna energija je obnovljivi izvor energije jer se ne može potrošiti poput fosilnih

goriva. Solarna energija također je i vrlo čist izvor energije nakon instalacije jer nema

štetnih emisija ili zagađenja nastalog zbog upotrebe solarnih panela ili solarnih ćelija.

45

5.2. Koristi za gospodarstvo

Svake godine svaki kvadratni kilometar pustinje dobiva Sunčeve energije ekvivalenta

1,5 milijuna barela nafte. Kad bi se to multipliciralo na svjetskoj razini, to je stotine

puta više energije nego li je svijet sada koristi na godinu. Isto je tako važan udjel

energije vjetra u pustinjama. Jedan od važniji projekata je projekt njemačkih kompanija

i banaka koji bi opskrbljivao strujom prostor čitave Europe, prema njemu bi hrvatske

elektrane, među kojima i solarna elektrana Solare, opskrbljivale strujom veći prostor

Hrvatske. Kako će i Afrika tim projektom zauzvrat dobiti tisuće novih radnih mjesta,

vlastitu energiju i desaliniziranu vodu iz mora, tako bi i Hrvatska ostvarila iste ciljeve,

otvaranje novih radnih mjesta, vlastita energija i desalinizirana voda iz mora. Ideju je

podržao japanski profesor emeritus dr.Haruhika Morinaga, autor knjige ''Neka nuklearni

reaktori spavaju, probudimo Sunce''. Japansko-hrvatski pilot-projekt ekološke elektrane,

čiji je početak gradnje najavljen još krajem 2003. godine, zapeo je zbog

administrativnih problema, poput nesređenih vlasničkih odnosa – izjavio je je prof.

dr. Ivan Zulim s Katedre za sunčeve ćelije i fotonaponske sustave Fakulteta

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Uz solarnu elektranu

Solare, Dr. Morinaga želi oživjeti samoodrživu sunčevu elektranu, kao prvo postrojenje

takve vrste u svijetu, jakosti 100 megavata, u koje se planira uložiti čak 200 milijuna

dolara. Prof. Morinaga je ovaj ekološki projekt ponudio Hrvatskoj nakon deset godina

proučavanja zemalja u bliskoistočnom i mediteranskom području. Zaključio je da

Hrvatska ima prednosti, a uz zemljopisni, klimatski, prometni, industrijski, tehnički i

pravni aspekt, poseban značaj dao je i ovdašnjem znanstvenom potencijalu.

Prirodni resursi su jedan od temelja za napredak gospodarstva. Njihov geografski

raspored, broj lokacija i izdašnost, određuju i mogućnost nacionalnog razvitka.

Iskorištavanje prirodnih bogatstava značajno je za stručnjake, ali i za svakog stanovnika

jedne zemlje, kako u pogledu racionalnog trošenja tako i čuvanja, odnosno zaštite.

Hrvatska je, u odnosu na druge države, s drukčijih prijeratnih temelja ušla u tranzicijski

proces (djelomično funcioniranje tržišta). Nakon toga je proživljavala rat sa svim

posljedicama. Uz velike žrtve i napore oblikovana je kao suverena i samostalna država s

nastajanjem odgovarajućih institucija i oblikovanjem gospodarske politike. U istom

razdoblju u svijetu se brzo napredovalo. Razvijeni su novi strategijski pristupi. Cijene i

46

troškovi javljaju se u novim funkcionalni vezama. Brzo narasta važnost kvalitete

proizvoda i usluga. Perspektivnost tih proizvoda i usluga naglašena je u njihovoj

različitosti i posebnosti, s time da su naravno i funkcionalni i visokokvalitetni. Sve su to

krupna šira pitanja uz koja se postavlja vrlo određeno pitanje strateškog izbora

razvojnog puta hrvatskoga gospodarstva u uvjetima globalizacije i liberalizacije, a uz

uvjet ekonomske stabilnosti. U fazi obnove hrvatskoga gospodarstva i socijalne

strukture posebno valja imati na umu vlastite mogućnosti i interese. To podrazumijeva

da se ukupna optimalizacija ostvaruje na duži rok, s time da je u početnoj fazi

prvenstvena zadaća ubrzanje gospodarskog rasta na trajnijoj osnovi, povećanje

zaposlenosti i stvaranje uvjeta da ljudi bolje žive, uz prihvatljivu razinu ekonomske

stabilnosti. Izgradnja solarne elektrane podrazumijeva razvitak vlastite strategije i

pojedinih gospodarskih politika, sve do industrijske politike i njihovo podešavanje radi

ostvarenja ciljeva poduzeća, nacionlnih ciljeva, zaposlenosti, konkurentnosti i socijalne

ravnoteže. U hrvatskim uvjetima postizanje tih ciljeva uvelike ovisi o približavanju

platnobilančnoj ravnoteži, što podrazumijeva odgovarajuću politiku podizanja

konkurentnosti i zaštite hrvatske privrede. Koristi izgradnje solarne elektrane za

hrvatsko gospodarstvo su i zaposlenje nezaposlene kvalitetne radne snage, korištenje

realnih i financijskih resursa i drugih resursa koji predstavljaju komparativnu prednost s

mogućnosti da prerastu u konkurentsku prednost. Za poduzeće potrebni su veliki napori

u pravcu efikasne proizvodne strukture, organizacije i menadžmenta, što podrazumijeva

njihovo suvremeno oblikovanje kao poduzeća koja se šire, iniciraju razvoj brojnih

drugih poduzeća, okrupnjavaju kada je to potrebno radi optimalnosti proizvodnje i

sučeljavanja s inozemnim kompanijama i doživljavajući sve druge promjene u

pojedinim funkcijama koje im omogućuju da se ravnopravno sučeljuju s inozemnim

partnerima.

Pored osnovnih ekoloških razloga solarni kapaciteti mogu značajno poboljšati

snabdjevanje električnom energijom u turističkim područjima i to prvenstveno u ljetnoj

sezoni kada nastaju krupniji problemi u opskrbi električnom energijom, a posebno u

periodima vršnih opterećenja. Područje na kojem se gradi elektrana će na ovaj način

imati značajne koristi od krševitog i neplodnog terena. Računa se na dobitak

komunalnog doprinosa te i na velike godišnje energetske rente. Taj se novac može

koristiti koristiti ne samo za koristi poduzeća, nego i za potrebe drugih razvojnih

projekata korisnih za državu.

47

Republika Hrvatska podupire gradnju solarnih elektrana tako da osigurava otkup

električne energije proizvedene u solarnim elektranama po zajamčenoj otkupnoj cijeni

ili osigurava radnu podršku ako vlasnik elektrane sam prodaje električnu energiju na

tržištu. Visine zajamčenih otkupnih cijena su određene u Tarifnom sustavu za

proizvodnju električne energije iz obnovjivih izvora energije i kogeneracije. Ugovor u

otkupu električne energije sklapa se na 14 godina, što znači da se proizvedena energija

tijekom cijeloga ugovornog razdoblja prodaje po istoj cijeni. Što će se s proizvedenom

električnom energijom uraditi nakon 14 godina? Državne subvencije u obliku

zajamčenih otkupnih cijena su povoljne za investitore u Hrvatskoj. Oni sklapaju

ugovore o otkupu proizvedene električne energije na 14 godina (visina potpore ostaje

ista svih 14 godina), pri čemu se solarna elektrana u tom razdoblju već amortizira. To

znači da nakon 14 godina investitor s prodajom proizvedene zelene električne energije

zarađuje novac i postaje aktivan na tržištu električne energije, jer sam bira ponuđača za

otkup električne energije. Važno je da investitor izabere najboljeg ponuđača, jer od toga

ovisi njegova zarada. Sunčane elektrane predstavljaju sigurnu investiciju u vrijeme

turbulentnog i jako nepredvidljivog dešavanja na trgu nekretnina, burznih tečajeva i

ostalim od recesije ovisnim investicijama.

Sa investicijom u sunčanu elektranu rasterećuje se okoliš jer se proizvodi električna

energija na okolišu prijazan način, potpuno bez ispusta CO2.

5.3. Koristi za poduzeće

Budući je iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj još uvijek nerazvijeno

tj. nerazgranato, velike su tržišne mogućnosti jer je konkurencija mala. S poslovne

strane izgradnja i pokretanje solarne elektrane Solare će pomoći poduzeću u osvajanju

što većeg tržišnog udjela u odnosu na konkurenciju te će otvoriti mogućnost lakšeg

privlačenja što većeg broja korisnika. Kako bi elektrana bila ekonomski što isplativija

potrebno je pažljivo izabrati lokaciju na kojoj će se graditi kako ne bi došlo do

neisplativosti cijelog projekta što bi ozbiljno naštetilo poslovanju poduzeća.

48

6. ZAKLJUČAK

Postoji više definicija za kvalitetu električne energije, a može se reći da je kvaliteta

električne energije stanje energetskog sistema u kojem isporučena električna energija i

njeno korištenje ima utjecaj na normalni rad opreme korisnika ili još razumljivija

definicija da je energija takve kvalitete koja prilikom njenog korištenja, omogućava

normalan i siguran rad opreme.

U ova razvijena, moderna doba, svijet je gladan za sve više električne energije kako bi

pokrili energetske potrebe. Sunce je besplatni i neiscrpni obnovljivi izvor energije.

Proizvodnja električne energije putem obnovljivih izvora poput sunca, vjetra i vode je

korak prema energetskoj neovisnosti i sveopćem razvoju. Također, takav način

proizvodnje električne energije je i financijski isplativ, ukoliko se po poticajnoj cijeni

uspije prodati proizvedena električna energija.

Vođenje projekata vrlo je kompleksan zadatak. Trebaju se uzeti u obzir svi faktori

utjecaja i poštivati sva ograničenja (od vremenskih, financijskih do resursnih

ograničenja). Uvijek treba imati na umu konačni cilj i ne skretati s plana rada. Također

iznimno je važno da se cijeli postupak projektnog zadatka uredno i redovno

dokumentira kako bi "bilo tko" mogao nastaviti projekt kasnije uz pomoć projektne

dokumentacije. Važno je da voditelj projekta donosi prave odluke u pravom trenutku te

uvijek ima u vidu popis prioriteta pomoću kojeg bira konačni pristup rješenju. Isto

toliko važna je redovita komunikacija između svih razina uključenih u projekt.

Solarna elektrana Solare bi tako pokušala namiriti dio potrebne energije za određeni

broj kućanstava u Hrvatskoj, a nakon njene izgradnje, projekt bi se nastavio dok se ne

izgrade i preostale elektrane i na taj način pokuša proizvesti dovoljno električne energije

kako bi se cijela Hrvatska opskrbila električnom energijom od obnovljivih izvora. Iako

prednosti, izgradnja solarnih elektrana donosi i neke nedostatke, pa je tako i jedan od

njih taj što će cijena zelene energije rasti budući će tvrtke morati pokriti sve veću

potražnju za takvim izvorima energije. Isplativost solarne elektrane ovisi i o vrsti

tehnologije, no ulaganje u gradnju solarne elektrane radi smanjenja cijena tehnološke

49

opreme ima najbolji omjer uloženog i dobivenog, posebice u slučaju inicijalnog kapitala

koji je puno manji u odnosu na druge tehnologije obnovljivih izvora energije.

50

LITERATURA

Knjige:

1. Bendeković, J. i suradnici, Priprema i ocjena investicijskih projekata, Zagreb,

FIOP, 2007.

2. Kosorić, V. Aktivni solarni sistemi . Beograd : Građevinska knjiga, 2007.

3. Labudović, B. Osnove primjene solarnih toplinskih sustava . Zagreb : Energetika

marketing, 2010.

4. Lay, V.; Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Zagreb,

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, 2002.

5. Radujković, M. Planiranje i kontrola projekata. Zagreb : Građevinski fakultet

Sveučilišta, 2011.

6. Raguzin, I. Razvoj i podrška projektima sunčanih elektrana revizijom

energetskih propisa, Energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, ISSN 1330-

0628. - 19 (2011), 2 ; str. 40-43

7. Ozmić, M. A., Baljkas, S. Projektni menadžment, Sinergija nakladništvo,

Zagreb, 2005.

8. Šljivac, D., Šimić, Z., Obnovljivi izvori energije s osvrtom na štednju, Osijek:

Elektrotehnički fakultet u Osijeku, 2007.

9. Zekić, Z., Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Rijeka :

Ekonomski fakultet Rijeka i Conefing grupa, 2010. (monografija).

10. Hauc, A.: Projektni menadžment & projektno poslovanje, Zaprešić: Visoka

škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, Zaprešić, 2007.

Članci:

10. Dolaček, Z.; Mikulić, D.; Radujković, M. Upravljanje kvalitetom u projektno

usmjerenom građevinskom poslovanju, Građevinar. 59(2007), 3, str. 209-218.

11. Marić, T. Upravljanje građevinskim projektom povezivanjem podataka o

troškovima, vremenu i kvaliteti primjenom regresijske analize, Tehnički vjesnik.

14(2007), 3/4, str. 23-29.

12. Marić, T.; Radujković. M.; Cerić, A. Upravljanje troškovima, vremenom i

kvalitetom izgradnje u građevinskim projektima, Građevinar. 59(2007), 6, str. 485

51

493.

13. Zekić, A.; Novak, J. Sustavi za akumuliranje i korištenje sunčeve energije : (1. dio),

EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika. 12, 1(2004), str. 134-136.

14. Zekić, A.; Novak, J. Sustavi za akumuliranje i korištenje sunčeve energije : (2. dio),

EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika. 12, 2(2004), str. 122-125.

Internet:

15. http://www.croenergo.eu/U-Istri-izgradjena-najveca-solarna-elektrana-u-RH-

10776.aspx (02.03.2013.)

16. http://www.petrokov.hr/onama/ (02.03.2013.)

17. http://soltech.hr (02.03.2013.)

18. http://www.poduzetnistvo.org/news/solarne-elektrane-mogle-bi-opskrbljivati-

strujom-cijelu-europu (25.04.2013.)

19. http://www.zavod.pgz.hr/docs/zzpuHR/documents/239/Original.pdf (25.04.2013.)

20. http://www.obnovljivi.com/pdf/PDF_OBNOVLJIVI_COM/HEP_OIE.pdf

(25.04.2013.)

21. http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/revetis/pdf/REVETIS-SUNCE.pdf

(25.04.2013.)

22. http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleI

d/132541/Default.aspx (27.04.2013.)

23. http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarne_termalne_elektrane (27.04.2013.)

24. http://www.strujaizprirode.com/tvrtka (02.05.2013.)

25. http://www.riteh.eu/ (02.05. 2013.)

26. http://www.obnovljivi.com/aktualno/887-analiza-isplativosti-izgradnje-solarne-

elektrane-fractal-doo (03.05.2013)

27. http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/preostalo-jos-10-mw-za-solarne-

elektrane-na-tlu/5672 (02.05.2013.)

52

POPIS DIJAGRAMA

Redni broj Naslov dijagrama Stranica

1. Prikaz bruto prihoda 39

2. Investicijski troškovi 40

53

POPIS FOTOGRAFIJA

Redni broj Naslov fotografije Stranica

1. Solarna elektrana u Španjolskoj 12

54

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Financijski tijek projekta 31

2. Ekonomski tijek projekta 32

3. Povrat uloženih sredstava 35

4.

5.

6.

7.

8.

Potrebna ulaganja i izvori financiranja

Obračun kreditnih obveza

Bruto prihodi

Investicijski troškovi

Cjenik Solaris fotonaponskih modula

36

37

38

39

41

9. Točka pokrića 42

55

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Ilustracija životnog tijeka projekta 15

2. Ilustracija osnovnih zadaća projektnog menadžera 22

3. WBS- Solarna elektrana Solem 27

4. Gantogram planiranog vremena realizacije projekta po

navedenim aktivnostima

29

56