SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………. 3

2. MIROVANJE PROMETNIH SREDSRAVA………………………………………… 4

2.1. Razlozi mirovanja prometnih sredstava…………………………………………… 4

2.2. Posljedice mirovanja prometnih sredstava………………………………………… 4

2.3. Rješavanje mirovanja cestovnih vozila u gradovima……………………………….5

3. SUSTAVI PARKIRANJA…………………………………………………………….. 6

3.1. Parkiranje - osnovni pojmovi…………………………………………………6

3.2. Garažno – parkirni objekti - osnovni pojmovi………………………………..7

3.3. Sustavi parkiranja…………………………………………………………………… 8

3.4. Rješavanje problema prometa u mirovanju parkiranjem u garažama……….. 14

4. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………….. 17

5. LITERATURA………………………………………………………………………… 18

1. UVOD

Pod pojmom prometa podrazumijeva se aktivnost prijevoza i komunikacija od početne

do završne točke. Razlikujemo cestovni, željeznički, zračni i vodeni promet. Prometni sustav

je pojam koji predstavlja skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i

pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje

njihova toka na određenom području.

Pod pojmom prometno sredstvo podrazumijeva se tehnički uređaj namijenjen

prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu energije i vijesti od polazne – do – odredišne točke.

Osim u kretanju prometna sredstva mogu biti i u stanju mirovanja. Mirovanje prometnih

sredstava prisutno je u svim prometnim granama, ali je najizraženije u cestovnom prometu

zbog velikog broja prometnih sredstava i to u velikim gradovima, u kojima je koncentriran

najveći dio voznog parka.

U ovom završnom radu je dan osvrt na osnove mirovanja u prometu u prvom redu na

parkiranje, vrste parkiranja, te načine parkiranja.

2

2. MIROVANJE PROMETNIH SREDSRAVA

2.1. Razlozi mirovanja prometnih sredstava

Okolnosti u prometu zbog kojih se javlja potreba za mirovanjem prometnih sredstava mogu

biti vrlo različite. Mirovanje prometnih sredstava prisutno je:

1. Tijekom prometnog procesa

2. Izvan prometnog procesa.

1. Tijekom prometnog procesa – prometna sredstva imaju potrebu za mirovanjem radi:

ukrcaja ( utovara ), iskrcaja ( istovara), i prekrcaja ( pretovara ).

organizacije prometnih tokova i

organizacije samog prometnoga procesa ( dostavna vozila ).

Posebno je kompleksna grupa razloga, koja proizlazi iz organizacije prometnih tokova.

Veliki dio mirovanja tijekom prometnog procesa uvjetovan je zastojima u prometu, najčešće

zbog nedovoljne propusne moći prometne infrastrukture. A lako dolazi i do smanjenja

sigurnosti na prometnici, porasta zagađenja. Najveći dio uzroka mirovanja prometnih

sredstava, u tijeku prometnog procesa, nalazi se izvan mogućnosti utjecaja prometnog

poduzeća kao npr. radovi na cesti, punjenje gorivom, pripremnih radova za ukrcaj, čekanje na

početak prometnog procesa zbog organizacije komercijalnog poslovanja itd. Mirovanje

prometnih sredstava prisutno je u svim prometnim granama, ali je najizraženije u cestovnom

prometu zbog velikog broja prometnih sredstava i to u velikim gradovima, u kojima je

koncentriran najveći dio voznog parka.

2.2.Posljedice mirovanja prometnih sredstava

Posljedice neodgovarajućeg rješavanja prometnih tokova u gradovima su zaustavljanje

ili čak parkiranje vozila na kolniku, a zbog toga se:

smanjuje propusna moć prometnice,

3

smanjuje prosječna brzina kretanja,

povećavaju troškovi korištenja prometnih sredstava,

raste broj prometnih nezgoda,

raste razina zagađenja.

Veliki doprinos rasterećenju prometnica može dati dobro organiziran javni prijevoz (autobusi,

tramvaj, trolejbus, podzemne željeznice…) – smanjuje potražnju za korištenjem vlastitog

automobila.

2.3. Rješavanje mirovanja cestovnih vozila u gradovima

Kako je potrebu za mirovanjem cestovnih vozila, najviše osobnih automobila u

gradovima nemoguće eliminirati, već jedino umanjiti potrebno je na određenim lokacijama

osigurati prostor za mirovanje. Ti prostori mogu imati oblik PARKIRALIŠTA ili GARAŽA.

Na donošenje odluke da li graditi parkiralište ili garažu utječe: raspoloživa površina za

gradnju, visina investicija i mogućnost financiranja, namjena kapaciteta, način naplate ili

nepostojanje naplate, obrt parkiranja. Takvi se objekti najčešće grade posredstvom

KONCESIJE.

Parkirališta – su uređene površine namijenjene mirovanju cestovnih vozila.

Dijele se prema:

lokaciji – trgovački centri, frekventne prometnice, poslovni centri, stambeni

prostori, bolnice, kazališta, fakultetski kampusi…

namjeni – javna, za vlastite potrebe te za posebne grupe korisnika

vlasništvu – gradska – u vlasništvu grada ili specijaliziranog poduzeća, trgovačkog

centra…

načini naplate – naplatno, besplatno – automatizirane naplate

načini parkiranja – mjesta ulaza-izlaza parkirališta determiniraju raspored

prometnica na parkiralištu

Garaže su građevinski objekti namijenjeni mirovanju cestovnih vozila. Najčešće se koriste u

gradovima, gdje je površina iskoristiva za parkiranje nedovoljna za zadovoljavanje svih

potreba.

4

Garaže se dijele prema:

vrsti – ispod razine tla, iznad razine tla i kombinirane

načinu povezivanju katova – rampa ili lift

namjeni – ovisi o vlasniku i lokaciji

vlasništvu – pozicija vlasnika je mnogo složenija zbog visine investicije i

profitabilnosti poslovanja objekta ( nego kod vlasništva nad parkiralištima )

metodi parkiranja – besplatno ili naplatno

načinu naplate – ovisi prvenstveno o namjeni i vlasništvu.

Za primorske, ali i sve ostale turističke destinacije, sve su atraktivnija parkirališta s

ugrađivanjem elemenata visokog i niskog zelenila, koja pružaju kvalitetniju parkirališnu

uslugu, posebice tijekom toplih ljetnih mjeseci, a uvažavaju ekološke principe. Ujedno, za

primorske gradove prihvatljivo rješenje mogu predstaviti brodovi trajno privezani u luci koji

preuzimaju funkciju plutajuće garaže.

3. SUSTAVI PARKIRANJA

3.1. Parkiranje - osnovni pojmovi

Parkiranje ili promet u mirovanju ili stacionirani promet predstavlja prekid kretanja

vozila u trajanju duljem od tri minute..

Parkiralište je posebno izrađen ili određen prostor koji je prometnim znakom i oznakama na

kolniku označen i namijenjen zaustavljanju vozila.

Parkirališta se dijele se prema :

lokaciji – uz trgovinske centre, prometnice (ulicna ili otvorena), stambene prostore,

sportske objekte, bolnice, poslovna središta, mjesta turisticke atraktivnosti te sva

mjesta gdje se okupljaju veci broj ljudi,

namjeni – javna, za vlastite potrebe, za posebne korisnike,

vlasništvu – gradska, privatna, trgovinska, ostalih subjekata,

načinu parkiranja – uzdužno, okomito, koso, riblja kost i sl.,

načinu naplate – ručno, poluautomatski, automatski.

Uzroci parkiranja:

5

zbog odlaska na posao,

zbog obavljanja raznih poslova,

zbog kupovine,

zbog turističkih putovanja i dr.

U koju ć e svrhu biti poduzeta vožnja zavisi od:

načina stanovanja – izvan grada ili u gradu,

razvijenosti, učestalosti, udobnosti i cijene javnog gradskog prijevoza,

stupnja motorizacije (broj stanovnika na jedan osobni automobil),

visine životnog standarda,

mogućnosti parkiranja,

propusne moci gradskih ulica,

veličine grada i sl.

3.2. Garažno – parkirni objekti - osnovni pojmovi

Garažno – parkirni objekti su građevinski objekti iznad ili ispod tla namijenjeni

parkiranju koji služe za smještaj automobila.

Klasificiraju se prema :

tipu garaže – u razini, podzemne, nadzemne ili kombinirane

vezi izmedu katova – s rampama ili liftovima

metodi parkiranja – samostalno, pomoću osoblja, kombinirano ili mehaničko

naplati – sa naplatom, besplatno

načinu upravljanja – komercijalna ili komunalna

svrhi ili namjeni – za sve korisnike, za stanare ili zaposlenike.

S obzirom na veli č inu dijele se na :

mali garažno - parkirni objekti – 100 do 300 PM (parkirnih mjesta)

srednji garažno - parkirni objekti – 300 do 800 PM

veliki garažno - parkirni objekti – više od 800 PM

Modeli upravljanja garažno – parkirnim objektima:

model “vođenja operativnih poslova” garaže,

model “menadžmenta” garažom,

model “podjele dobiti” – zajednicko trgovačko društvo,

6

model “najma” garaže.

Ekonomski aspekti ulaganja u građevinsko parkirne objekte:

potreba,

opravdanost,

mogućnost ulaganja.

Povrat ulaganja u garažne objekte izuzetno je duga, a njihova rentabilnost i profitabilnost

upitna. Izgradnja garažnih objekata u gradskoj destinaciji u pravilu nije isplativa i mora se

promatrati kroz ukupne:

prometne,

turističke,

ekološke i druge aspekte.

3.3. Sustavi parkiranja

Problem parkiranja je najviše izražen u gradskim područjima. Dobar izbor sustava

parkiranja je uvjet smanjenja prometnih gužvi, zastoja i općenito racionalizacije prometa u

gradu.

Postoje dvije vrste mjesta za parkiranje ulično (uz rub kolnika) i izvanulično (parkirališno).

Parkiranje uz rub kolnika može se podijeliti na:

1. neograničeno rubno pariranje

2. ograničeno rubno parkiranje koje je upravljano tako da su:

a) ograničenja označena prometnim znakovima

b) parkiranje je kontrolirano satovima za parkiranje.

Izvan ulično parkiranje je parkiranje na parkiralištima i u garažama što je već navedeno u

radu.

Odabiranjem najpovoljnijeg sustava parkiranja možemo dobro iskoristiti postojeće površine

za parkiranje.

Sustavi parkiranja su:

Sustav paralenog parkiranja s kolnikom,

Sustavi parkiranja pod kutom od 30o, 45o,60o i 90o

Susatvi parkiranja u vidu riblje kosti,

Sustavi parkiranja „Park-a-Back“ u dvije razine

7

Sustavi parkiranja u vidu uplitanja,

Sustavi parkiranja „park and Ride“.

Pri parkiranju uz rub kolnika mogu se koristiti samo prva dva sustava, dok se ostali sustavi

pretežno koriste u izvanuličnom parkiranju.

Parkiranje pod kutom osigurava više parkirališnih mjesta nego parkiranje u paralelnom

rasporedu. Primjerice kod parkiranja pod kutom od 90o treba manje 2,5 puta mjesta nego kod

paralelnog parkiranja.

Kako kut raste potrebno je osigurati veću širinu prometnice za parkiranje i dodatnu površinu

za psotupak s vozilom pri ulasku i izlasku iz tog prostora. Zbog toga se parkiranje pod kutom

od 90o koristi samo u specijalnim slučajevima npr. u širokim trgovačkim prometnicama.

Obično se parkiranje izvodi pod kutom od 60o,a kut od 45o daje najbolje rezultate. Odluka o

tome koji će se kut za parkiranje izabrati ovisi o širini prometnice, gustoći prometa i vrsti

prometa, odnosno vrsti vozila, tipu parkiranja koji se očekuje te okolišu.

Sl.1. parkiranje pod kutom od 30o

8

Sl.2. Parkiranje pod kutom od 45o

Sl.3. Parkiranje pod kutom od 60o

9

Sl.4. Parkiranje pod kutom od 90o

Za izvan ulično parkiranje treba voditi računa o širini prolaza, koji mora biti dovoljno širok

kako bi omogućio parkiranje i pokretanje vozila bez postupka naprijed nazad. Potreban

prostor za prolaze ovisi o:

Veličini vozila,

Dimenziji mjesta za parkiranje,

Tipu parkiranja

Okretnim karakteristikama vozila,

Smjeru parkiranja (naprijed ili natrag) i potrebne vidljivosti.

Širina prolaza pri samoparkiranju pod kutom od 30o iznosi 3 m, pri parkiranju pod kutom od

60o iznosi 5,4 m, a pod kutom od 90o je širina parkiranja 8,7 m.

Sustav parkiranja u vidu riblje kosti je najefikasniji pri kutu parkiranja od 45o.

Međusobno upleteni sustav jednako je efektivan pri svakom kutu parkiranja.

10

Sl.5. Parkiranje u vidu riblje kosti

Sl.6. Parkiranje u vidu uplitanja

11

Sl.7. Ulična površina iskorištena za različite načine parkiranja

12

3.4. Rješavanje problema prometa u mirovanju parkiranjem u garažama

Broj motornih vozila uvelike je premašio parkirališne mogućnosti gradova, tj. sva

mjesta za parkiranje na prometnicama postala su preko cijelog dana zaposjednuta, jedini način

da se preostali broj vozila smjesti bila je izgradnja parkirališnih garaža.

Najveći problem oko smještaja vozila pojavio se u centrima većih gradova, za koje je

karakterističan veliki priliv vozila iz ostalih dijelova grada, zbog značaja centra u kojem su

smješteni važni objekti: robne kuće, javne ustanove, poslovna središta i drugi objekti s

velikom frekvencijom stranaka.Zbog ograničenog prostora najbolje rješenje predstavljaju

garaže na kat.

Općenito garaže moraju biti podijeljene na tri dijela:

Otvoreni prostor blizu ulaza, gdje se vozila preuzimaju i dostavljaju,

Parkirališni prostor, gdje se vozila smještaju, parkiraju,

Prolaze ka mjestima za smještaj vozila.

Garaže se klasificiraju:

Prema tipu:- garaže u razini, podzemne ili nadzemne,

Prema vezama između katova – putem liftova ili rampa

Načinu parkiranja –parkiranje putem zaposlenog osoblja, samoparkiranje i mehaničko

parkiranje.

Prema naplati- uz naplatu i besplatne

Prema svrsi kojoj služe – postoje garaže za građanstvo i za zaposleno osoblje.

Za razliku od nadzemnih podzemne garaže koštaju puno više zbog složenosti

gradnje.Prednost imaju podzemne garaže jer ukoliko se površina u razini zemlje dovede u

prvobitno stanje nema naplate troškova vezanih za zemljište. Osim toga podzemne garaže u

slučaju ratne opasnosti služe i kao sklonište za građane.

Garaže sa dizalima koja ostvaruju vezu između katova su novijeg datuma. Rade se tamo gdje

zbog uskog prostora nije moguće izgraditi garaže s rampama.

Garaže se također razlikuju prema broju rampi. Postoje garaže sa rampama za gore i dolje tj.

ulaz i izlaz, zatim kružne spiralne rampe kojima se izvodi prijelaz s jednog kata na drugi.

Koji će se način parkiranja koristiti ovisi o troškovima parkiranja. Samoparkiranje je

najjeftiniji način parkiranja. Osoblje garaže poskupljuje troškove parkiranja za oko 20%.

Samo parkiranje može biti besplatno i uz naplatu. U većini garaža se kristi sustav parkiranja

uz naplatu. Naplata se može realizirati automatima, kupovanjem karte ili povjerenjem u

13

vozača, koji pri parkiranju ostavlja iznos novca predviđen za određeni vremenski rok

parkiranja.

Sl.9. Nadzor u garaži sa samoparkiranjem

Ukoliko garaže imaju zaposleno osoblje ono se brine o vozilu, njegovom parkiranju,

izvoženju sa parkinga i naplati. Ovaj sustav je skuplji, ali mu je prednost što se vozač ne mora

brinuti oko parkiranja.

14

Sl.10. Ulazak u garažu uz kupnju karte za parkirališni prostor

Kod mehaničkog parkiranja se ono obavlja u pravilu dizalima, jer za garažu i parkirna

mjesta nema dovoljno prostora. Vozač predaje vozilo koje se dizalom smješta u slobodna

parkirališna mjesta po katovima garaže.

15

4. ZAKLJUČAK

Tijekom dana vozila u gradskim područjima su u mirovanju do dvije trećine vremena.

Ovaj podatak nam govori da je vrlo važno u gradskim područjima riješiti problem parkiranja,

tj. prometa u mirovanju. Obzirom na današnji stupanj razvitka društva gdje se u prometu

svakodnevno povećava broj automobila potrebno je sustavno prići rješavanju problema

parkiranja posebno u centralnim područjima gradova.Za optimalno iskorištenje postojećih

površina za parkiranje u gradovima nužno je pravilno izabrati sustav parkiranja, da li je to

parkiranje pod kutom, parkiranje u vidu riblje kosti ili neki drugi sustav parkiranja naveden u

radu ovisi o studiji parkiranja čijom izradom počinje rješavanje ovog problema.

Parkiranje uz kolnik ili izvanulično parkiranje u garažama su mogući načini rješavanja

problema parkiranja u gradovima. Danas, se prednost daje izradi garaža i to na kat gdje na

manjim površinama se može parkirati veći broj vozila.

U ovom završnom radu je dan prikaz sustava parkiranja uz opis njegovih značajki, kao

i razlozi mirovanja vozila u prometu, te načini rješavanja problema mirovanja u prometu.

16

5. LITERATURA

1. Županović, I.: Tehnologija cestovnog prometa, F.P.Z. Zagreb, 1986.

2. Veselinović, M. Perotić, V.Prometna tehnika 2, Škola za cestovni promet Zagreb,

1988.

17