Promet u Turizmu - Skripta Za Kolokvij 1-2

Embed Size (px)

Text of Promet u Turizmu - Skripta Za Kolokvij 1-2

1

Pojam promet javlja se ak u 3 razliita znaenja:

-najiri smisao vee se uz odnose meu ljudima

-neto ui smisao se odnosi na razliite oblike meuodnosa ekonomske prirode robni promet, devizni promet, meudravni promet-najui smisao obuhvaa PRIJEVOZ ILI TRANSPORT, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika, te KOMUNIKACIJE.Pojam prijevoz ueg je smisla od pojma promet transport iz ega slijedi: Prijevoz ili transport je aktivnost premjetanja ljudi, dobara i energije od poetne do zavrne toke.

Promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke.

Promet je iri pojam od prijevoza. Promet je gospodarska djelatnost ukoliko je prijevoz

( prijenos ) ljudi, dobara, energije i vijesti organiziran na komercijalnim osnovama.U svladavanju prostorne udaljenosti promet se koristi s 3 konstitutivna imbenika:

- ovjek ( njegovo znanje, iskustvo )

- Prijevozna sredstva i ureaji

- Prometna infrastruktura.

Prometni sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na odreenom podruju.

Njegova se struktura moe prikazati u obliku sheme, na vertikalnu strukturu, gdje se elementi nalaze u odnosima hijerarhijske ovisnosti, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti ine njegovu horizontalnu strukturu.

Vertikalna struktura obuhvaa elemente tehnike, tehnoloke, organizacijske i ekonomske prirode, te elemente pravne prirode.

Horizontalni elementi obuhvaaju prometne grane: kopneni promet ( cestovni i eljezniki ), vodni ( pomorski i R J K promet), zrani, cjevovodni, promet prijevoznog traka, prijevoz potanskih poiljki, telekomunikacijski promet i prijenos energije.

Ako je sustav sastavljen od manjih cjelina, tada se moe smatrati da je prometni sustav sastavljen od prometnih grana koji predstavljaju odreene cjeline podsustave,npr. podsustav cestovnog prometa

Prometni sustav ima znaajke vrlo sloenog sustava, koja je uvjetovana slijedeim odreditima:

- veliki broj bitno razliitih elemenata ( od tehnoloko pravnih )

-veliki broj elemenata koji i sami imaju sve znaajke ( npr. prometne grane )

-meunarodni karakter prometa koji prerasta u najvaniji znaaj razvitka

-organizirani zahtjevni prometni procesi koji pod pritiskom trinih potreba poprimaju znaajke prometnog lanca

- velik broj ne samo glavnih prometnih, ve i sporednih procesa koji se odvijaju u skladu sa sve sloenijim kriterijima.

Izmeu svih elemenata sustava, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi:

glavni svladavanje udaljenosti u vremenu

sporedni - funkciji glavnih

Upravljanje sustavom je opi cilj kojem se tei i zbog kojeg se sustavi izuavaju.

Prometno sredstvo je tehniki ureaj namijenjen prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu energije i vijesti od polazne do odredine toke.

U procesu reprodukcije predstavljaju sredstva za rad.

Razlikuju se od ostalih sredstava:

-tijekom procesa mijenjanja mjesta i time omoguavaju odvijanje samog procesa reprodukcije

- izrazito su podlona tehniko tehnolokom progresu- nabavne cijene novih sredstava su vrlo visoke

-elastinost u zadovoljavanju trinih potreba

Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehniku razinu prometnog sustava, odnosno podsustave svake prometne grane.

Prema ope prihvaenoj definiciji prometa predmet prometa su:ljudi,dobra,energija i vijesti.

Ljudi su putnici, a u turistikim tokovima turisti.

Teretni promet predmet prijevoza dobara.

Energija uvjetuje uporabu vrlo specifinih tehnolokih sredstava, a vijesti poprimaju najrazliitije oblike.

Dinamikim povezivanjem prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika ostvaruje se prometni proces, koji obuhvaa 3 osnovne faze:

- pripremna faza

- faza prijevoza prometni lanac- zavrna faza

Prometni proces je proces proizvodnje prometne usluge, pa je njegova kvaliteta ujedno i kvaliteta prometne usluge.

Prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta, te prijenos energije i vijesti od polazine do odredine toke.

Za svoje kretanje prometna sredstva koriste prometni put koji odreuje njegove znaajke.

Voda 70,8%, ekonomian prometni put, mali otpor. Najvei prometni uinak uporabom jedinice pogonske snage ( 1 km ) postie se u vodnom prometu ( 27 puta vei nego u cestovnom prometu ).

Zrak zrani promet, povezuje dvije toke najkraim putem ( 3 dimenzije ), sila gravitacije, vrlo neekonomian. Prometni put je besplatan prijevoz od poetne do zavrne toke.

Prometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta, te prijenosu energije i vijesti.

U nekim se prometnim granama izgrauje samo poetne i zavrne toke, dok u drugim cijeli pravci kretanja.

- visoke investicije ( nedjeljivost prometne infrastrukture )

- veliina kapaciteta prometne infrastrukture

- dimenzioniranje prometne infrastrukture ( sukladno oekivanoj potrebi ).

Potreba za prometom proizala je iz potreba za organiziranjem svakodnevnih aktivnosti, za snabdijevanje gradova i naselja

Prometna potranja je potreba za prijevozom u odreeno vrijeme i na odreenoj relaciji.

Prometna usluga ne moe koristiti pogodnosti skladinog poslovanja. Veliinu i strukturu ( prometnu infrastrukturu ) svake prometne potrebe odreuje stanovnitvo ( standard, navike itd).

Visina ivotnog standarda je dominantan imbenik koji utjee na potranju ( turistiku ), a ovisi i o: sklonosti potronji, cijeni i kvaliteti prometne usluge, cijeni supstituirane usluge, te komplementarnim uslugama.

Kapacitet prometnih sredstava je sposobnost prihvata putnika i tereta.

Statiki kapacitet prometnih sredstava je sposobnost jednokratnog prihvata putnika ili tereta ( ta injenica odreuje njegovu nepromjenjivost ).

Dinamiki kapacitet prometnih sredstava je ukupan broj putnika ili masa tereta prevezena u odreenom razdoblju. Iskazuje se kao teorijska i ostvarena veliina. On ovisi o broju dana koritenja u prometnom razdoblju, broju sati koritenja prometnih sredstava u danu, veliini statikog kapaciteta te vremenu trajanja obrta ( vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog koritenja kapaciteta prometnih sredstava ).

-Mogunost prihvata odreene koliine tereta ili putnika naziva se PROPUSNOM MOI.

-Prilikom odreivanja kapaciteta prometne infrastrukture treba razlikovati: prometnice i terminale.

Kapacitet prometnice je propusna mo, a to je veliina koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se kretala prometnicom u odreenom razdoblju.

Prihvatni kapacitet ( terminala ) je veliina koja izraava sposobnost istodobnog prihvata odreenog broja prometnih sredstava, broja putnika ili koliine tereta.

Prometni kapacitet odgovara propusnoj moi kod prometnica, te predstavlja veliinu koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se prekrca na lokaciji terminala u prometnom razdoblju.

Optimalni kapacitet predstavlja onu veliinu kapaciteta koja je u mogunosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta, a da pri tome ostane odreena rezerva kapaciteta za sluaj pojave veih neravnomjernosti prometnih tokova.

Prometne djelatnosti, neovisno o prometnoj grani uvijek imaju za cilj svladavanje udaljenosti u odreenom vremenu.

Prometnim aktivnostima se istovremeno ostvaruju 2 uinka:

- prevaljuje se udaljenost

- prenose se ljudi i teret, vijesti ili energija ( stoga se oni istodobno i iskazuju ).

Budui da se radi o uincima koji su meusobno bitno razliiti i nije ih mogue jednoznano odrediti jednom mjernom jedinicom pribjegava se iskazivanju prometnog uinka. U tu se svrhu koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata i to:

putniki kilometar ( pkm ), putnika milja ( pm ), tonski kilometar ( tkm ), tonska milja( tm ), brutotonski kilometar i slino

Ovi pokazatelji omoguuju usporeivanje veliina koje bi u protivnom bilo nemogue usporediti.

-Zbog uloge koju promet ima u drutvenom i gospodarskom razvitku postoji potreba da drutvo prema prometu definira stav.

Prometna politika je ukupnost gospodarskih i politikih akcija drutva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti i odreene drave.

Odrednice prometne politike odreuju mogunosti razvitka prometnog sustava, a to su :

- zemljopisno prometni poloaj ( objektivni parametar )

- prometna potranja ( ponuda ) harmonizirani odnos

- gospodarski sustav protekcionistika politika velesile

- ciljevi razvitka prometnih sustava realni, ostvarivi ( opi i dugoroni, posebni i detaljni )

- tehnoloki napredak neprekidno prilagoavanje

Promet ostvaruje specifinu drutvenu, politiku, socijalnu, vojnu ulogu, ali je ekonomska uloga najnaglaenija:

- promet je gospodarska djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim naelima

- uloga prometa u tijeku svih gospodarskih procesa je nezamjenjiva

- logistika uloga prometa podlijee naelima odrivosti.

O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tritu.

Povijest razvitka ljudskog drutva istodobno je i povijest gospodarstvenog razvitka, a povijest gospodarstvenog razvitka je povijest razvitka prometa!!!

Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost.

Turizam utjee na promet na vie razina:

- intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture

- porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava

- uvo