Marko MarašSeljak.me

Mirsad HadžalićDaktilograf

Jubilej 55 godinaPlantaže

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 6

Ju

n 20

18.

Izdanje PKCG povodom 90 godina postojanja

Promovisana"Ekonomska istorija

Crne Gore"

Informacijaje najvažnijaalatka u poljoprivredi

Kvalitetni proizvodi ovjenčani nagradama

Od kamena do vina

IMPR

ESU

M

6 Sjednica Skupštine i Upravnog odbora KIF-aRegionalni ekonomski prostor za konkurentnost Zapadnog Balkana

Broj 6Jun 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Marko Maraš, director of the portal Seljak.meInformation as the most important tool in agriculture

Mirsad Hadžalić, the Development Director of the Start-up DaktilografWelcome to the digitized future of journalism and the publicadministration

Mirsad Hadžalić, the Development Director of the Start-up DaktilografWelcome to the digitized future of journalism and the publicadministration

Goran Đurović, Executive Director of Cerovo, BarBeing average is not an option

Taquality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

44

56

57

75

72

4

Broj 6 Jun 2018.

Poslovni forum sa Kosovom

Saradnjom dokonkurentnosti za

treća tržišta

Izdanje Privredne komore povodom 90 godina postojanjaPromovisana "Ekonomska istorijaCrne Gore"

Excellent SME seminarNaplata potraživanja itekući odloženi porezi

Marko Maraš, direktor portala Seljak.meInformacija je najvažnijaalatka u poljoprivredi

Jubilej 55 godina PlantažaOd kamena do vina

Mirsad Hadžalić, direktor razvoja startapa DaktilografDobrodošli u digitalizovanubudućnost novinarstva ijavne uprave

24

52

32

42

3454

5

Broj 6Jun 2018.

Listajući Glasnik...

1982.Teška godina

U gledanjima privrednika na predstojeću 1982. godinu ne prevladava briga o konjukturnoj situaciji – iako neke privrednike muči i to – nego nešto drugo: snabdijevanjei redovnost isporuke materijala za proizvo-dnju i preradu. Ništa ne pomaže, nikakvi unutrašnji napori i organizacione mjere ako proizvodnja stoji.

Koliko se privrednici sjećaju, snabdijevanje nikad nije bilo lošije, to toliko dominira da je sve podređeno tim okol-nostima. Dosta toga se svodi na improvizacije, mjere kratkoročnog dometa. Kratkoročne mjere politike zbunjuju, a kako se često mijenjaju, nema mogućnosti navikavanja, sumiranja i upoređivanja. Nije samo u pitanju snabdije-vanje iz uvoza, već i iz domaćih izvora. Čak i oni proizvođači koji imaju nekoliko puta veći uvoz od izvoza dolaze u neprilike.

Kulminaciona tačka problema se očekuje u proljeće 1982. godine. Tada će se vidjeti svi strukturni neskladi. Mnogi kapaciteti su građeni na pretpostavci jeftine energije i obilja sirovina. Pokazuje se da su računice bile pogrešne. Nove, više cijene energije sada traže preorijentaciju, a do nje je težak put zbog starih tereta, pisao je Glasnik iz 1982. godine.

1990.Pad proizvodnje 10 odsto

Izraziti pad industrijske proizvodnje od 10,5% u periodu januar-mart 1990. godine, u odnosu na isti period pretho-dne, značajnim dijelom je uzrokovan neblagovremenim obezbjeđenjem sredstava za reprodukciju, zbog nedo-statka finansijskih sredstava za njihovu nabavku. Pri tome ne treba zaboraviti činjenicu da je i ograničavanje

rasta ličnih dohodaka destimulativno djelovalo na kretanje proizvodnje.

Pad industrijske proizvodnje se kretao 50 odsto kod proizvodnje tekstilnih prediva do 4,4% kod crne metalurgije. Najveći broj industrijskih grana bilježi pad iznad 10 odsto dok manji broj njih bilježi rast proizvodnje.

Smanjivanje ukupne kupovne moći stanovništva, zadržavanje visokih cijena na početku godine i liberalizacija uvoza uslovili su oštru redukciju tražnje svih roba na domaćem tržištu, što je dovelo do redukcije proizvodnje, pisao je Glasnik iz 1990. godine.

6

Broj 6 Jun 2018.

Regionalni ekonomski prostor za konkurentnost Zapadnog Balkana

Sjednica Skupštine i Upravnog odbora KIF-a

Skupština i Upravni odbor Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke zasijedali su 29. juna 2018. godi-ne u Podgorici.

Sjednicu je vodio predsjednik UO KIF-a i Privredne komore Srbi-je Marko Čadež, a u radu su učestvovali domaćin – predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa, predsjednik Stopanske komore Makedonije Branko Azeski sa saradnicom Ta-tjanom Shterjovom, predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gёrxhaliu sa saradnikom Beratom Rukiqijem, predsjednik vanj-skotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić sa sara-dnikom Nihadom Bajramovićem, te Nenad Đorđević iz Privredne komore Srbije.

Usaglašen je Stav Komorskog investicionog foruma o regional-nom ekonomskom prostoru godinu nakon Samita u Trstu i uoči Samita u Londonu. U dokumentu se poručuje da je stvaranje po-tpuno funkcionalnog Regionalnog ekonomskog prostora najva-žniji cilj Berlinskog procesa koji poslovna zajednica koju zastupa Komorski investicioni forum sa nestrpljenjem iščekuje, pošto bi to učinilo region konkuretnijim na globalnoj investicionoj mapi i omogućilo bi neophodan ekonomski rast, stabilnost i razvoj. Pro-šlogodišnja studija MMF-a i Svjetske banke pokazuje da bi, ukoliko bi mjere regionalnih integracija bile uspostavljene, rast u regionu

iznosio preko 4% godišnje u periodu 2018-2022, što bi rezultiralo većim nominalnim BDP za 15-17 milijardi na regionalnom nivou, sa tendencijom daljeg rasta nakon 2022. godine.

Komorski investicioni forum preko svog Sekretarijata i mreže Ko-mora članica, koji zastupa više od 350.000 kompanija u regionu, apeluje na vlade zapadnobalkanske šestorke, Evropsku komisi-ju, države članice EU u Berlinskom procesu, Regionalni savjet za saradnju i sve druge zainteresovane strane- da razmotre sledeće preporuke:

- da bi se omogućila bolja koordinacija i sprovođenje politika koje bi trebalo da dovedu do stvaranja jedinstvenog ekonomskog pro-stora, apeluje se na osnivanje ministarstava za regionalnu sara-dnju u svim vladama zapadnobalkanske šestorke; ova mjera će obezbijediti veći politički uticaj i osigurati sprovođenje dogovore-nih politika, i pored toga će doprinijeti izgradnji povjerenja među političkim akterima u regionu.

- da zajedno rade na tome da ovaj region postane konkurentniji u privlačenju stranih direktnih investicija i na podsticanju ulaganja unutar regije uklanjanjem barijera i pojednostavljenjem procedura i propisa.

- da se uzme u obzir i moguće prepreke implementacije prilikom kreiranja politika i strategija kako bi se smanjilo vrijeme između

7

Broj 6Jun 2018.

Na predlog predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića, operativni dio Stalnog sekretarijata KIF-a od 2019. u Podgorici.

definisanja politika i njihove potpune implementacije.

- da se omogući brži i jeftiniji promet roba u regionu i smanje dugi redovi kamiona na prelazima uklanjanjem svih necarinskih ba-rijera, omogućavajući uzajamno priznavanje sertifikata i ubrza-vajući proces usvajanja evropskih standarda i uvođenje elektron-skih dokumenata.

- da se omogući bolji i lakši pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća u regionu jer je razvoj tog dela privrede sredstvo za ostvarenje bržeg rasta i kreiranje novih radnih mjesta. Neophodno je više napora uložiti u u smanjenje prepreka za pristup bankar-skim kreditima i promovisanje alternativnih oblika finansiranja (kapital, kvazi-kapital, crowd-funding (finansiranje od strane više lica), lizing, itd).

- raditi na digitalnoj agendi, obezbijediti da kvalitetno obrazovanje bude dostupno svima, uključujući i stručno usavršavanje, te omo-gućiti mobilnost ljudi kako bi se stvorili uslovi da obrazovani poje-dinci ostanu i rade u regionu.

U Stavu se još, između ostalog, navodi da poslovna zajednica za-padnobalkanske šestorke nudi svoju potpunu posvećenost da radi zajedno sa donosiocima odluka u okviru kontinuiranog, strukturi-ranog i interaktivnog privatno-javnog dijaloga.

- Mi želimo da vodimo implementaciju regionalnog ekonomskog prostora na način da se ostvare najveći benefiti za naše poslov-ne zajednice. Mi želimo da budemo tu da unapređujemo proces informacijama šta zaista muči kompanije prilikom poslovanja u regionu – zaključuje se u dokumentu KIF-a.

Na sjednici je izmjenama Statuta produžen mandat predsjedniku Upravnog odbora KIF-a sa jedne godine na četiri. Za zamjenika predsjednika UO KIF izabran je Branko Azeski, predsjednik Sto-panske komore Makedonije, a na predlog predsjedavajućeg iz Sr-bije Čadeža, novi generalni sekretar je Safet Gёrxhaliu predsjednik Privredne komore Kosova. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je predložio da se operativni dio Stalnog sekretarijata KIF-a premjesti od 2019. iz Trsta u Podgoricu, što je jednoglasno prihvaćeno uz ocjenu da će to doprinijeti efikasnijem radu ovog tijela. Odlučeno je da će u Trstu ostati dio Stalnog sekre-tarijata vezan za projekte i fondove.

Usvojeni su i Izvještaj generalnog sekretara za prvih šest mjeseci 2018. godine, predlog aktivnosti Stalnog sekretarijata u drugoj po-lovini 2018, te usklađen je Pravilnik o radu.

U radu skupa učestvovali su i šef kabineta predsjednika Privredne komore Miljan Šestović i savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta.

8

Broj 6 Jun 2018.

U proceduri je donošenje nove uredbe o odloženom plaćanju poreskih obaveza. Time se pruža mogućnost onim poreskim obveznicima koji nijesu ušli u reprogram, a imaju dospjele poreske obaveze da ih plate u roku od dvije godine, na 24 rate.

9

Broj 6Jun 2018.

Saveznici u borbi protiv nelojalne konkurencije

Sporazum o saradnji sa Poreskom upravom Crne Gore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić i direktor Poreske uprave Crne Gore Miomir M. Mugoša potpisali su 19. juna 2018. godine Sporazum o saradnji ove

dvije institucije.

- Na ovaj način Privredna komora i Poreska uprava stvaraju mo-gućnosti za unapređenje poslovnog ambijenta, što je od velikog značaja za sve naše privrednike. Privredna komora nema dilemu da je neophodno boriti se protiv nelojalne konkurencije i sive eko-nomije. Državni organi će u Komori uvijek imati partnera na tom poslu – kazao je predsjednik Privredne komore Golubović.

Direktor Poreske uprave Mugoša ističe dugogodišnju odličnu sa-radnju dvije institucije koja je u obostranom i interesu privrede, odnosno svih onih koji uredno plaćaju poreske obaveze.

- Mi smo na istom zadatku da kroz borbu protiv nelojalne konku-rencije i sive ekonomije damo podršku onima koji uredno plaćaju svoje obaveze. Komora i Poreska uprava imaju mnogo zajedničkih tema, kao što su izmjena propisa s ciljem olakšanja poslovanja, a već je prisutna zajednička ideja dvije institucije da se sagleda mo-gućnost smanjenja opterećenja kada su u pitanju doprinosi koje poslodavci plaćaju za zaposlene – kazao je Mugoša.

On je istakao da je zajednička misija dvije institucije unapređenje poslovnog ambijenta. Mugoša je najavio da će poreskim dužnici-ma koji nijesu ušli u reprogram zaostalih poreskih obaveza uskoro biti pružena još jedna prilika da to učine.

- Na predlog Poreske uprave u proceduri je donošenje nove uredbe o odloženom plaćanju poreskih obaveza. Time se pruža mogućnost onim poreskim obveznicima koji nijesu ušli u reprogram, a imaju dospjele poreske obaveze da ih plate u roku od dvije godine, na 24 rate –kazao je Mugoša, dodajući da je riječ o obavezama nastalim nakon 1. aprila 2017.

On je kazao da je u posljednje dvije godine sa poreskim obveznici-ma Uprava uspostavila partnerski odnos na principima povjerenja i poštovanja, što je rezultiralo i većom naplatom prihoda. Podsjetio je da je prvi reprogram nudio mogućnost plaćanja poreskih oba-veza na 60 rata uz otpis kamata ukoliko se one redovno izmiruju.

- Imamo dobar trend kada je u pitanju reprogram - 71 odsto pore-skih obveznika uredno izmiruje obaveze – kazao je Mugoša.

Na sastanku čelnika Komore i Poreske uprave razmotreni su mo-daliteti buduće saradnje. Potenciran je značaj koji međusobna razmjena informacija ima na unapređivanje rada ovih institucija.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za smanjenje poreza, doprinosa i povećanje cijene rada, te izmjenu pojedinih sistem-skih zakona što bi doprinijelo unapređenju uslova poslovanja.

Privredna komora je predložila da u saradnji sa Poreskom upra-vom i Ekonomskim fakultetom sprovede istraživanje i napravi sveobuhvatnu analizu koja bi dala odgovor na zahtjev privrede za smanjenje opterećenja na zarade. Privreda smatra da je sa posto-jećim porezima i doprinosima na rad teško održati biznis, te da to podstiče rad u sivoj zoni.

- Cijenim da bi Analiza pokazala da ukoliko bi se porezi i doprinosi na zarade smanjili sa 67 na 50 odsto, došlo bi do proširenja poreske osnovice i izvorni prihod u budžetu bio bi na istom ili većem nivou – rekao je Golubović.

Komora je takođe zatražila podršku Poreske uprave u rješavanju problema zapošljavanja stranaca. Golubović je predložio da Pore-ska uprava na osnovu potvrde MUP-a o tome da je stranac pre-dao zahtjev za radnu dozvolu, prihvati njegov privremeni ugovor o radu na mjesec dana dok procedura odobrenja dozvole ne bude završena. Na ovaj način bi se preduprijedila situacija da stranci, angažovani po ovom osnovu, mjesec dana rade bez dozvole, a po-rez bi se naplaćivao od dana zaposljenja. Mugoša je ocijenio pre-dlog vrlo interesantnim, ali i naglasio da je rješenje ovog problema najbolje definisati izmjenom Zakona o strancima.

U radu sastanka su učestvovali i generalni sekretar Privredne ko-more Pavle D. Radovanović, pomoćnik direktora Poreske uprave - Sektor za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora Sreten Gre-bović, savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta i šef kabineta predsjednika PKCG Miljan Šestović.

10

Broj 6 Jun 2018.

Programi podsticaja razvoja biznisa

Mala i srednja preduzeća

Unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća - programi podsticaja razvoja biznisa, kao i značaj standarda i standardizacije bile su teme Odbora udruženja MSP Pri-

vredne komore Crne Gore 21. juna 2018. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Rajko Bujković, a pored čla-nova u njenom radu su učestvovali predstavnici Ministarstva eko-nomije Radosav Babić i Ivana Zečević, te Instituta za standardiza-ciju Crne Gore mr Neško Šćekić.

Sekretar Odbora udruženja MSP Veselin Dragićević predstavio je informaciju u kojoj se navodi da mikro, mala i srednja čine 99% svih preduzeća u Crnoj Gori, u njima radi 75,5 odsto zaposlenih, dok u izvozu učestvuju oko 75,2 odsto. Sektor MSP u Crnoj Gori pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i zapo-slenih. Broj MMSP u 2017. godini, prema podacima Poreske upra-ve, iznosi 25.991, što je povećanje od 39,5% u odnosu na 2011. godi-nu. Kroz specifične oblike podrške i dalje unapređenje poslovnog okruženja, njihov doprinos održivom ekonomskom razvoju Crne Gore može biti ubrzan, zaključuje se u informaciji.

Programe podsticaja razvoja biznisa u ime resornog Ministarstva predstavio je Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije. On je istakao da se fomiranjem ovog direktorata izašlo u susret potrebama privrednika i investitora da na jednom, centralizovanom mjestu dobiju sve što je u admini-strativnom smislu potrebno za realizaciju biznisa. Ovakva centra-lizacija, smatra on, doprinijeće i boljem korišćenju pretpristupnih fondova.

Govoreći o programima podsticaja razvoja biznisa, Babić je nagla-sio značaj inputa koji dolaze od privrede prilikom njihovog kreira-nja. Za približavanje privrednicima, razumijevanje njihovih potre-ba i izazova sa kojima se srijeću u poslovanju, značajne su uloge biznis karavana Vlade i aktivnosti Privredne komore, rekao je on.

Predstavio je 10 programa koji se odnose, između ostalog, na una-

pređenje inovativnosti (drugi javni poziv je otvoren do 25. juna, maksimalna podrška 3.500 eura po preduzeću, odnosno do 50 od-sto troškova inovativne aktivnosti), mentoring za MSP koji se rea-lizuje sa partnerima iz Japana i ima cilj da se pomogne preduzeći-ma te podigne nivo pružanja usluga domaćih stručnjaka (očekuje se javni poziv za 30 preduzeća iz 12 opština). Otpočeće i realizacija Business Advisory Service - BAS programa sa EBRD, vrijedan mi-liona eura, a odnosi se na savjetodavne usluge eksperata iz baze ove evropske banke (pokriva se 50 odsto troškova). Istakao je i drugi poziv preduzećima da apliciraju u okviru Programa podrške uvođenja standarda kvaliteta (maksimalni iznos podrške po pre-duzeću je do 5.000 eura). Tu su i Program podrške za moderniza-ciju prerađivačke industrije( u 2018. godini je opredijeljeno 150.000 eura, 50% više u odnosu na prethodnu), zatim novi javni poziv po osnovu Uredbe za podsticanje direktnih investicija koji predviđa subvencije za investitore u iznosu od 3.000 do 10.000 eura po no-vootvorenom radnom mjestu, koji će uskoro biti raspisan, zatim programi razvoja preduzetništva i klastera, kao i projekat "Kupuj-mo domaće" koji se realizuje sa Privrednom komorom u cilju jača-nja svijesti o značaju kupovine crnogorskih proizvoda. Govorio je u ovom kontekstu i o inoviranju Uredbe o biznis zonama koja će doprinijeti afirmaciji privređivanja u ovim područjima.

- Dakle, riječ je o desetak programa podrške čiji su budžeti uvećani u odnosu na 2017. od 30 do čak 100 odsto – rekao je Babić.

Stojan Kralj, Simteks, smatra da je neophodno da se resorna mi-nistarstva približe privrednicima, jer oni nijesu dovoljno informi-sani o pozivima u okviru programa podrške, niti imaju dovoljno edukovan kadar da to prati. Govoreći o klasterima ukazao je da je teško formirati takvo udruženje kada se ne zna broj preduzeća iz tekstilne branše koji legalno posluju, pošto su mnoga prijavila da nemaju zaposlenih ili imaju samo jednog. Takve firme predstavlja-ju nelojalnu konkurenciju, naročito na tenderima, naglašava Kralj.

Sekretar Odbora Dragićević kazao je da postoje brojne nedoumice

11

Broj 6Jun 2018.

Sjednica Odbora udruženja informa-cionih i komunikacionih tehnologija, u proširenom sastavu, održana je 20.

juna 2018. godine u prostorijama Ministar-stva nauke. Sastanak je održan u formi ra-dionice, koja je bila treća u nizu sastanaka sektorske radne grupe za ICT, koje su dio Procesa preduzetničkog otkrivanja (Entre-preneurial Discovery Process - EDP), a koji je Crna Gora započela 11. maja ove godine.

Pored predstavnika Ministarstva nauke, g-dina Darka Petrušića moderatori su bili i konsultanti za proces preduzetničkog otkrivanja: zamjenica generalnog mena-džera Tehnološkog parka Ljubljana, g-đa Marjana Majerič i g-din Aleš Pevc, zadužen za vođenje projekata u Tehnološkom parku Ljubljana. Oni su prisutne upoznali sa pro-cesom pripreme Strategije pametne spe-cijalizacije i izrazili zadovoljstvo aktivnim učešćem akademskog i privrednog sektora u ovom procesu.

Sastanak je, pored članica OU ICT-a okupio oko 30 predstavnika iz sljedećih instituci-ja: Univerziteta Crne Gore – Prirodno-ma-tematičkog fakulteta i BIO-ICT, , Cho Dex Studio, Telenor, "Chip" doo, M:tel-Digitalna

kod privrednika što se formiranja klastera tiče, pa stoga i prostora za mentoring. On je naveo da je potrebno mnogo više uraditi na terenu da bi biznis zone u Crnoj Gori zaživ-jele, iako postoji nekoliko pozitivnih isku-stava, sa čim se predstavnik Ministarstva saglasio, te najavio da će u tom smjeru biti pomenute izmjene uredbe.

Predsjednik Odbora Bujković istakao je po-trebu internacionalizacije poslovanja do-maćih kompanija za šta je potrebna snažna podrška Komore, diplomatije i finansijskih ustanova. Što se tiče problema koji su nje-govi prethodnici istakli, on smatra da dr-žavne procedure treba da budu "razumljive, jednostavne i prihvatljive za privrednike".

Svetozar Domazetović, Natronka d.o.o, afir-mativno je govorio o tome što Privredna komora obilazi kompanije u crnogorskim opštinama i informiše se o njihovim potre-bama, te naglasio da rezultat toga treba da bude sveobuhvatna analiza izazova sa ko-jima se privreda srijeće koja će biti dosta-vljena donosiocima odluka.

Govoreći o tome kako standardi mogu po-moći u poslovanju MSP mr Neško Šćekić iz Instituta za standardizaciju je istakao da oni nude efikasan odgovor na globalne zahtjeve s obzirom na tržišne potrebe i ra-zvoj nauke/tehnike. Standardi ne naruša-vaju tržišta i nemaju štetno djelovanje na pravedno takmičenje.

Oni pomažu pri izradi organizacionih fle-ksibilnosti, identifikovanjem ključnih ri-zika koji bi mogli dovesti do remećenja poslovanja, kao i pri usvajanju zahtjeva u pogledu kvaliteta i pružanja usluga. Dopri-nose smanjenju troškova nabavke sirovina koje se koriste za proizvodnju, povećanju produktivnosti radne snage. Njihovom pri-mjenom smanjuje se uticaj na životnu sre-dinu kroz uštede električne energije, vode i drugih resursa, a takođe i količina otpada, troškovi razvoja proizvoda, te broj incide-nata koji predstavljaju prijetnju po zdravlje i bezbjednost. Onaj koji primjenjuje stan-darde baždari svoju opremu i održava je u dobrom radnom stanju, naveo je Šćekić.

Članovi Odbora su ocijenili da je neopho-dno da se na tenderima dodatno vrednuje posjedovanje standarda kvaliteta, što bi doprinijelo njihovoj punoj afirmaciji na domaćem tržištu. Takođe su istakli da je nužno formirati bazu sertifikovanih pre-duzeća, sertifikata koje posjeduju, te o fir-mama i pojedincima koje su ovlašćene da izdaju standarde kvaliteta.

Sektor unaprijediti kroz klastere i start up-ove

ICT

fabrika, Urbis doo, Edukacija, WIN soft, Fle-ka doo, Crnogorski telekom, Studio Lasso, Montex Elektronika, Data Design doo. Uče-snici su imali priliku da razmijene mišlje-nja i ideje o užim oblastima razvoja u okvi-ru sektora ICT.

Učesnici su ocijenili na sastanku da kom-panije imaju značajan potencijal koji je važno razvijati, uz adekvatna zakonska rje-šenja. Prepoznati su potencijali u investi-ranju start up-ova, unapređivanju kvaliteta proizvoda radi umrežavanja sa klasterima, prelazak sa tradicionalnog softvera na mo-derni, finansijska tehnologija kao i značaj ove oblasti u kontekstu životne sredine.

Uočeno je da ICT proizvodi sinergetski efe-kat u svim oblastima koje su određene kao potencijalne u izradi S3 strategije, posebno u oblastima: turizam, poljoprivreda i ener-gija. Zbog prethodno navedenog, najzna-čajniji zaključak sa ove radionice je da sek-tor ICT mora biti horizontalno postavljen.

Dogovoreno je da na svim predstojećim ra-dionicama, koje se budu odnosile i na osta-le potencijalne sektore ove Strategije, budu prisutni i predstavnici iz oblasti ICT.

12

Broj 6 Jun 2018.

Peta radionica procesa preduzetničkog otkrivanja

Metalurgija i građevinarstvo

U okviru zajedničke sjednice Odbora udruženja metalurgije i metalopre-rađivačke industrije i Odbora udru-

ženja građevinarstva i industrije građe-vinskih materijala Privredne komore Crne Gore, 22. juna 2018. godine održana je peta radionica procesa preduzetničkog otkriva-nja.

Privrednici su razmotrili zaključke Konfe-rencije o S3-pametnim specijalizacijama koja je održana u hotelu "Hilton" 11.maja 2018.godine, a prezetovan im je program EUREKA.

Sjednicu je vodio predsjednik OU metalur-gije i metaloprerađivačke industrije Ranko Nikolić uz podršku predsjednika OU građe-vinarstva i industrije građevinskih mate-rijala Mila Gujića. Pored članova odbora u radu su učestvovali generalni direktor Di-rektorata za naučnoistraživačku djelatnost Ministarstva nauke Darko Petrušić, zatim konsultanti za proces preduzetničkog ot-krivanja - zamjenica generalnog direktora Tehnološkog parka Ljubljana Marjana Ma-jerič i vođa projekata Aleš Pevc, predstav-nici drugih ministarstava, naučne i stručne javnosti.

Zaključke radne grupe Konferencije o S3--pametnim specijalizacijama koje se od-nose na sektor metalurgije predstavio je Nikola Vujošević, savjetnik u Ministarstvu

ekonomije. On je kazao da su među kompa-rativnim prednostima ovog sektora identi-fikovani: kvalitetan kadar sa iskustvom, know how, tradicija u ovoj vrsti industrije, infrastruktura (koju je potrebno unaprije-diti), te prirodni resursi. Investicije u Crnoj Gori su prilika i izazov za ovaj sektor jer se domaća preduzeća mogu angažovati u njihovoj realizaciji. Među njima je i izgra-dnja autoputa koja može inicirati kreiranje novih proizvoda ovog sektora kao što su bankine i znakovi kojim bi se opremila ta i buduće saobraćajnice. Moguće je razviti i pogone za proizvodnju legure, trupaca, pre-radu čelika i profila, reduktora, konstrukci-ja za hale, za šta već postoji infrastruktura. Slobodna proizvodna zona je takođe pome-nuta kao jedna o šansi za ovaj sektor. Na ra-dnoj grupi je istaknuto da su kapaciteti za istraživanje u ovoj oblasti limitirani, nedo-staju istraživački centri, pa se nove tehno-logije uglavnom uvoze. Kao svijetao izuze-tak naveden je tim inženjera Instituta crne metalurgije koji samostalno razvija novu tehnologiju sifonskog livenja. Resurse, smatra radna grupa, treba preusmjeriti sa velikih preduzeća na mala, kooperante koji bi se razvijali u blizini giganata. Potrebno je da se činioci u sektoru povežu, nastupa sa zajedničkom platformom i naprave speci-jalizovni programi kroz udruživanje i da se proizvodi koji se dobavljaju iz inostranstva

mogu i kod nas proizvoditi. Neophodno je ostvariti sinergiju svih činilaca u sekto-ru metalurgije, a posebno intersektorsku i saradnju sa fakultetima. Modernizacija sektora i administrativno rasterećenje, mjere podrške, usklađivanje propisa, sufi-nansiranje nabavke opreme, obezbjeđenje preferencijalnog statusa proizvođača da bi se pospješio izvoz, neke su od mjera kojima država može pomoći ovaj sektor.

Biljana Šćepanović, koordinatorka Radne grupe za sektor građevinarstva kazala je da je za pametnu specijalizaciju interesantna industrija građevinskih materijala kako klasičnih, kao što je proizvodnja cementa, tako i novih, inovativnih, zasnovanih na preradi pepela iz Termoelektrane ili crve-nog mulja iz KAP-a. Ona je, između ostalog, govorila i o potrebi osposobljavanja privre-de za ovakve projekte koji bi bili od velike koristi u narednim fazama izgradnje auto-puta. Istakla je neophodnost jačanja veze obrazovanja i privrede u pravcu obezbje-đenja nedostajućeg srednjoškolskog, odno-sno, zanatskog kadra. Takođe je govorila o potrebi prenamjene starih objekata koji se mogu transformisati za novu svrhu na ino-vativan način.

Predstavnik Ministarstva Darko Petrušić je istakao da je S3 krovna strategija koju su dužne da imaju sve zemlje koje oče-

13

Broj 6Jun 2018.

kuju podršku iz strukturnih i IPA fondova EU. Prema njegovim riječima, vrlo je bitno šta preduzeća vide kao ključno za pame-tnu specijalizaciju, jer imaju iskustvo na kojem treba bazirati ovu veoma značajnu strategiju. Kao oblasti koje su prepoznate kroz sastanke radnih grupa istakao je mo-gućnost razvoja proizvodnje građevinskih eko-materijala, iskorišćavanje otpadnog materijala kao sirovina za tu namjenu.

Ekspertkinja iz Slovenije Mariana Majerič kazala je da Evropska unija preko pametne strategije uviđa gdje je prostor za saradnju sa njenim novim članicama i kandidatima. Pozvala je privrednike da daju što više su-gestija koje se tiču ove strategije, jer će to doprinijeti kvalitetu dokumenta.

Navodeći slovenački primjer, ona je kazala da je njihovu Strategiju pametne specijali-zacije EU dvaput odbijala, ali da je ona do-prinijela da se generalno rezervisani slove-nački privrednici bolje međusobno povežu na realizaciji projekata.

- Dodjela sredstava zavisi od toga kako ćete se povezati. Potencijal koji imate je veliki – smatra Majerič.

Njen kolega Aleš Pevc kazao je da je ključ-no da se utvrdi u čemu je Crna Gora poseb-na, odnosno područja za čije dodatno una-pređenje bi EU izdvojila sredstva.

ovog sektora koje uglavnom prave stam-bene zgrade da razmisle šta će biti kada se tržište toga zasiti, a Milica Stanišić iz E3 konsaltinga je dodala da je u tom pravcu neophodno edukovati predstavnike sekto-ra. Balša Rakčević, sekretar Odbora građe-vinarstva, pozvao je eksperte da upoznaju crnogorske privrednike sa slovenačkim iskustvima koji su kroz pametnu specija-lizaciju na projektima razvili partnerstvo ne samo u okviru zemlje već i sa Austrijom, Francuskom i drugim državama.

Predstavnik Ministarstva nauke Darko Pe-trušić je na skupu predstavio panevropski projekat EUREKA.

- EUREKA znači međunarodnu saradnju, povezivanje i biznis – rekao je Petrušić.

Osnovni cilj programa je da se podigne produktivnost i konkurentnost evropskih industrija i nacionalnih ekonomija kroz pristup tehnološkim inovacijama. Za par-ticipaciju u programu neophodan je kon-zorcijum najmanje dva učesnika iz razli-čitih zemalja članica EUREKA programa. Rezultati ovih projekata su novi proizvodi ili usluge koji jačaju napredne tehnologije i konkurentnost na tržištu. Za finansiranje projekata koriste se budžetska sredstva i sredstva privatnog sektora. Godišnji fond projekta je 60.000 eura, po projektu 15.000 eura.

- Internacionalizaciju počnite u onim po-dručjima u kojim ste specijalni – rekao je on.

Profesor dr Radenko Pejović sa Univer-ziteta Crne Gore je ocijenio da ulaganje u fabriku cementa ne može biti promašena investicija. On je takođe pozvao da se grit iz Bijele koristi za izgradnju autoputa umje-sto što se izvozi.

Ljubiša Đurković iz Toš čelika smatra da je u Crnoj Gori potrebno donijeti jasnu stra-tegiju upotrebe otpadnog materijala i ista-kao da se šljaka i metalna prašina mogu ponovo iskoristiti za radove na putevima, rekultivizaciju poljoprivrednog zemljišta i slično, a sada se kao otpad lageruju u fabri-kama.

Predsjednik Odbora Ranko Nikolić je ka-zao da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna informacija o laboratorijskim kapaciteti-ma, pa ju je potrebno napraviti. Katarina Mirković, Inženjerska komora Crne Gore, smatra da je potrebno ojačati vezu privrede i nauke, jer sva inovativna rješenja najpri-je moraju dobiti potvrdu u nauci. Dekani-ca Metalurškog fakulteta Mira Vukčević takođe je pozvala na "reciklažu otpadnih i proizvodnju zdravih materijala". Govoreći o potrebi afirmacije industrije građevinskih materijala, predsjednik Odbora građvi-narstva Mile Gujić pozvao je kompanije iz

14

Broj 6 Jun 2018.

Odbor udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke dje-latnosti na sjednici 19. juna 2018.

razmotrio je informacije o privrednim kretanjima u ovom sektoru od januara do maja, prodaji drveta u dubećem stanju na osnovu javnog poziva od prvog marta na godišnje koncesije, te o izvozu sječke, oko-raka i piljevine tokom prošle godine.

U pravcu definisanja novog koncepta u Crnoj Gori, prezentovani su slovenački i hrvatski modeli upravljanja šumama i urađene polazne osnove za koncept gaz-dovanja koje će u toku radionica biti dopu-njavane.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milo-van Gojković a u radu su pored privrednika učestvovali Adem Fetić, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, njegov kolega Goran Đalo-vić, načelnik Direkcije za drvnu industriju, Nusret Kalač direktor Uprave za šume kao i predstavnici Šumarske inspekcije.

Sekretar Odbora Goran Popović podsjetio je da se svake godine donosi Program gaz-dovanja šumama koji opredjeljuje količinu bruto drve mase što se daje na korišćenje. Prvog marta je bio javni poziv na goto-vo svim šumskim područjima za davanje

Drvni otpad preraditi u Crnoj Gori

Šumarstvo i drvna industrija

174.800 m3 bruto drvne mase, od čega četi-nara 98.000 m3 i lišćara 77.000 m3. Uprava i ove godine realizuje Pilot projekat prodaje drvnih sortimenata na šumskom lageru u količini do 20.000 m3 četinara i lišćara, koji prethodi novom konceptu gazdovanja šu-mama.

- Uprava za šume je planirala prihod je 8,4 miliona eura, što jenajviše do sada – kazao je Popović.

Na osnovu njihovih podataka, ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za četiri mjeseca 2018. godine iznosi 34.874 m3, od čega četinara 25.641 m3 i lišćara 9.206 m3,. Ona je manja je za 10% u odno-su na uporedni period 2017. godine. U 2018. može biti korišćeno 804.821 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 618.907 m3, a u privatnim 185.914 m3).

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i na-mještaja je iznosio 40,92 milona eura, što je 5,66 % ukupnog uvoza. Najviše se uvozi namještaj, za 21,52 miliona eura. Izvoz dr-veta, hartije, štampe i namještaja iznosio je 8,28 miliona eura, od čega najviše hartije i papira u iznosu 1,8 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 6,176 miliona eura, a uvezeno 9,025 miliona eura. Najviše je iz-vezeno rezane građe, u vrijednosti od 4,83 miliona eura.

Na javni poziv od 1.marta 2018. godine, za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, dostavljeno je ukupno 26 ponuda. Nusret Kalač je kazao da je u ovoj godini trebalo da bude prodato 170.737 m3 bruto drvne mase, a prodato je 137.725 m3. Planirani finansijski efekti bili su 2.336.322 eura, a ostvareno je 2.850.620 eura, 22 odsto više. Ono što nije prodato javnim pozivom zabrinjava, ali biće u na-rednom periodu je planirana prodaja nera-spoređene drvne mase.

Vrijednost izvoza iverja, piljevine i okora-ca u 2017. godini iznosio je 688.239,90 eura, informisao je Popović. Iverja je izvezeno za 128.682 eura što je 444 odsto više nego go-dinu prije, piljevine za 239.350 eura ili 415 odsto više, a okoraca (drvnih otpadaka i ostataka) za 320.207 ili 672 odsto više nego u 2016.

Vlada je krajem aprila donijela odluku da je potrebno odobrenje za izvoz ove drvne mase. Ova odluka je izazvala pažnju privre-dnika i debatu o tome da li treba da bude ukinuta.

Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, podsjetio je da je prošle go-dine donijeta Odluka o sprečavanju izvoza trupaca dala dobre rezultate.

15

Broj 6Jun 2018.

Ministarstvo sugeriše zainteresovanim stranama da postignu dogovor oko cijene i da ova drvna masa bude prerađena u pelet i da se takva izvozi.

- Međutim, rodila se sumnja da je ova od-luka kršena preko izvoza iverja, piljevine i okoraca. Interes države je da se sva količi-na ovog otpada preradi u Crnoj Gori i zato Ministarstvo sugeriše zainteresovanim stranama da postignu dogovor oko cijene i da ova drvna masa bude prerađena u pelet i da se takva izvozi – rekao je Đalović.

Miloš Vojinović, ŠIK Lim, smatra da treba pružiti šansu dogovoru koji bi rezultirao preradom oporaka u pelet u domaćim po-gonima, umjesto da se izvoze u okruženje.

- Nekad smo imali problema za piljevinom i oporkom jer smo ih skladištili na depo-nijama, a sad je to proizvod koji je tražen i plaćen. Sve što je potrebno je dobra volja među ljudima koji su u ovoj branši – rekao je Vojinović.

On je apelovao da se što više šume daje na korišćenje preko dugoročnih ugovora jer takvi koncesionari održavaju šumsku infrastrukturu, puteve i redovno izmiruju obaveze.

Mr Aleksandar Stijović iz Instituta za šu-marstvo kazao je da je priča o korišćenju biomase u Crnoj Gori počela prije deset go-dina kada nijesu postojale peletare. Tada je na osnovu analiza Instituta ocijenjeno da će piljevina i druga vrsta drvnog otpada biti

veoma vrijedni.

- Zato je potrebno i danas što više konsluto-vati struku da bi se preduprijedili problemi koji se dešavaju u ovom sektoru. Izostaju stručne analize, već država reaguje pošto problem uzme maha. Svaki euro uložen u analize donosi velike benefite kako privre-di tako i državi – rekao je Stijović.

Vuko Marić, Maradom, saglasio se da du-goročno davanje šuma na korišćenje ima brojne benefite.

- Bez toga nema dugoročnog planiranja – smatra on.

Đoko Lješković, Sava trans, usprotivio se odluci koja ograničava izvoz drvnog otpa-da. On kaže da razvio biznis izvozeći bukov otpad u okruženje po mnogo visočijim cije-nama nego što nude domaće peletare.

- Odluka Vlade stvara velike probleme i treba je što prije ukinuti. Ljudi koji se bave peletom za drvni otpad nude mizerne cije-ne u odnosu na inostranstvo – saglasio se prethodnikom Jasmin Bralić, Timber King Montenegro.

On smatra da je kapacitet pilana mnogo veći od peletara, te je potrebno omogućiti nesmetan izvoz drvnog otpada.

Vesko Mijajlović, peletara "Biotel" usproti-

vio se konstataciji prethodnika o mizernim otkupnim cijenama i naveo da njihova fa-brika plaća 35 eura tonu otpada.

Dragan Bojović iz ŠIK Polimlja smatra da je u interesu privrede da se ovaj resurs koristi u Crnoj Gori, ali da je potrebno da zaintere-sovane strane pokažu maksimum razumi-jevanja i partnerskog odnosa.

Vukoman Marić, Javor Intenational, nagla-sio je da nije protiv bilo kakve afirmacije dr-voprerade, ali da ne želi da subvencionira peletare niskom cijenom drvnog otpada.

Vuksan Radonjić, Trudbenik, predložio je da se odluka izmijeni i obavežu proizvođa-či da ponude otpad pelatarama po cijeni od 30 eura po toni i zabrani izvoz svima koji to prekrše.

Predstavnik Ministarstva Adem Fetić ka-zao je da je pomenuta Odluka iznuđena pod opravdanim pritiskom drvne industrije a u cilju zaštite njenog rada.

- Oporavak drvne industrije je nešto čime se moramo ozbiljno baviti. Ona se mora razvijati da bi mogla da se osposobi za evropsko tržište – kazao je Fetić.

Zaključeno je da ukoliko proizvođači peleta ne budu poštovali dogovor oko kvaliteta i cijene, Vlada će to pomno pratiti i shodno situaciji donijeti odluke u interesu svih strana.

Načelnik Direkcije za drvnu industriju Mi-nistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đalović govorio je o organizaciji poslova preduzeća Hrvatske šume d.o.o i odnosu sa drvnom industrijom u toj zemlji. Oni su tokom 2018. godine prodavali drvni sorti-ment putem ugovora, godišnjih i okvirnih ugovora, prodajom na blagajni i putem jav-nog nadmetanja.

Hrvatske šume d.o.o. i Udruženje drvno--prerađivačke industrije pri Hrvatskoj go-spodarskoj komori sklopili su 15.decembra 2017.godine Pismo razumijevanja za ugo-varanje okvirnih i godišnjih ugovora za ku-povinu trupaca.

Okvirni ugovori se mogu zaključiti na vri-jeme do 31. decembra 2027. godine i to na osnovu planiranih, odnosno raspoloži-vih godišnjih količina proizvodnje drvnih sortimenata Društva. Godišnji ugovor se sklapa na osnovu Okvirnog ugovora i nji-me se uređuju bitni elementi kupoprodaje trupaca. Pravo na potpis Okvirnog ugovora imaju svi kupci registrovani u Hrvatskoj do 1.decembra 2017, za preradu i proizvodnju namještaja.

16

Broj 6 Jun 2018.

GDPR - izvor novih rizika ili konkurentne prednosti?

Edukacija u Privrednoj komori

Privredna komora Crne Gore je 13. juna 2018. godine organi-zovala seminar na temu: "Upoznavanje sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) – izvor novih rizika ili

izvor konkurentne prednosti?", u saradnji sa revizorsko-konsul-tantskom firmom BDO Srbija.

Seminar je bio namijenjen rukovodiocima u sektorima revizije, procjene rizika, usaglašenosti, poslovnim savjetnicima, konsul-tantima te zaposlenima koji učestvuju u upravljanju podacima o ličnosti po bilo kom osnovu. Predavač je bio Nikola Marković, sa-radnik u Sektoru za upravljanje rizicima BDO Srbija.

Razvoj novih tehnologija i kanala telekomunikacija uzrokuje da se lični podaci sve slobodnije i brže kreću kroz globalnu digital-nu mrežu, proporcionalno povećavajući i rizike vezane za njihovo upravljanje.

Opšta uredba o zaštiti podataka EU je najstroža zakonska regula-tiva koja u potpunosti mijenja način poslovanja svih organizacija koje se bave prikupljanjem, obradom ili bilo kakvim tretiranjem podataka o ličnosti. Stupila je na snagu 25. maja 2018. godine i di-rektno će se primjenjivati u državama članicama Unije bez preno-šenja u nacionalno zakonodavstvo.

- Zahtjevi centrala međunarodnih kompanija koji se odnose na usklađivanje poslovanja njihovih ispostava na teritoriji koja se nalazi van EU, kao i aktuelnost skandala o neovlašćenoj razmje-ni podataka o ličnosti posredstvom socijalne mreže Facebook, za

rezultat imaju da ova oblast predstavlja "goruću temu" i u domaćoj javnosti – objasnio je rukovodilac Sektora za obrazovanje Privre-dne komore dr Mladen Perazić.

Regulativa će se primenjivati i za one kompanije čije je sjedište izvan EU, a koje nude usluge ili robu na njenom tržištu, ili ukoli-ko raspolažu podacima o ličnosti građana EU. Takođe, očekuje se svakako da će se i lokalna zakonska regulativa mijenjati kako bi se uskladila sa evropskom.

- Efikasno uvođenje ove regulative u organizacije predstavlja ni-malo lak proces pri čemu posebno treba voditi računa o načinu prikupljanja podataka, analizi, čuvanju, njihovoj vrsti, kao i detek-ciji i uklanjanju potencijalnih rizika koji mogu dovesti do ozbiljnih propusta – rekao je predstavnik Komore.

Naglašava da je riječ o velikim i kompleksnim zahtjevima infor-macijske sigurnosti za firme, te ogromnim kaznama ukoliko se jave propusti. Maksimalne propisane kazne za neusuglašavanje dosežu 20 miliona eura ili četiri odsto ukupnog prihoda kompanije.

- To su iznosi koji ozbiljno mogu naštetiti poslovanju čak i velikih svjetskih firmi – rekao je Perazić.

Zaključio je da će Privredna komora ovim seminarom i aktivno-stima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz mar-keting menadžmenta bez kojih domaća preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju.

17

Broj 6Jun 2018.

Predavač Nikola Marković objasnio je obuhvat Opšte uredbe, šta su podaci o ličnosti a šta ne. Govorio je o činiocima procesa upra-vljanja podacima o ličnosti unutar organizacije, naveo principe GDPR-a i prava vlasnika podataka o ličnosti zagarantovana ovom uredbom. Predavao je o konceptu Privacy by Design, koracima u implementaciji GDPR-a u poslovanje organizacije, ingerencijama Data Protection Officera (DPO) i Data Protection Impact Assesment (DPIA) procesu.

- Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) ima cilj jačanje zaštite nad podacima o ličnosti i formiranje čvrstog pravnog okvira koji reguliše ovu osetljivu oblast. GDPR predstavlja izvor novih rizika, ne samo od visoke kazne, već prije svega reputacionih, po imidž organizacije, usljed povreda privatnosti i sigurnosti podataka o lič-nosti. Ona je takođe i izvor mogućnosti, jer će adekvatan dizajn sistema upravljanja podacima o ličnosti i njegova implementacija doprinijeti boljoj kontroli nad podacima i njihovim integritetom, a usklađenost sa regulativom izgradiće povjerenje kod klijenata i poslovnih partnera organizacije – rekao je Marković.

On je preporučio organizacijama da što prije otpočnu procese usklađivanja sa GDPR, jer je u saznanju da će za to biti ostavlje-no vrlo malo vremena kada se ova uredba uvede u zakonodavstvo Crne Gore i zemalja okruženja.

- Organizacija mora prvo da ocijeni postojeći sistem upravljanja podacima o ličnosti, uoči neusaglašenosti trenutnog i željenog stanja, zatim formira plan kako bi neusklađenosti otklonila, sve

u cilju potpunog ispunjenja zahtjeva regulative. Ukoliko dođe do "curenja" podataka o ličnosti ili sličnih neželjenih događaja i inci-denata, organizacija će morati da dokaže da je preduzela adekva-tne mjere u cilju njihove zaštite i prevencije navedenih događaja – naveo je predavač.

Organizacijama koje ne posjeduju kadar koji bi na adekvatan na-čin mogao da odgovori zahtjevima upravljanja podacima o lično-sti, regulativa pruža mogućnost da ga eksterno angažuju.

GDPR prema njegovim riječima najviše utiče na sektore zdra-vstvene zaštite, finansija, javni sektor, ICT, trgovinu i hotelijerstvo.

- Organizacija treba da prikuplja samo podatke o ličnosti koji su joj neophodni, koje će da koristi prilikom obavljanja poslovnih ak-tivnosti. U organizacijama se preko 90% prikupljenih podataka o ličnosti ne koristi – naveo je Marković.

Organizacija mora implementirati osam principa vezanih za pri-vatnost prilikom upravljanja podacima o ličnosti. Podaci moraju biti obrađeni zakonito, pravično i transparentno, u skladu sa pra-vima njihovog vlasnika. Podaci su prikupljeni u određene, izričite i zakonite svrhe i ne smiju se obrađivati na način koji nije u skla-du s time. Podaci su primjereni, relevantni i ograničeni na svrhe u koje se obrađuju. Oni se ne čuvaju se duže nego što je neophodno. Moraju biti tačni i ažurirani, te čuvati se primjenom adekvatnih mjera zaštite. Ne smiju se prenositi u drugu državu bez adekvatne zaštite.

Maksimalne propisane kazne za neusuglašavanje sa GDPR dosežu 20 miliona eura ili četiri odsto ukupnog prihoda kompanije.

18

Broj 6 Jun 2018.

E - commerce budućnost trgovine

ICT i trgovina

Neophodno organizovati promocije e-commerca građanima, pokazati im da su transakcije sigurne, da iza toga stoji bankarski sitem kao procesor plaćanja, te da je elektronska trgovina komfornija od klasične.

Predstavnici sektora informaciono--komunikacionih tehnologija i trgo-vine su 12. juna 2018. godine, na zaje-

dničkoj sjednici njihovih odbora udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, ocijenili da je perspektiva trgovine u elektronskom po-slovanju, za čiji dalji razvoj je u našoj zemlji neophodno edukovati građane i uvjeriti ih u bezbjednost transakcija preko interneta.

U Crnoj Gori se sa elektronskom trgovinom započelo prije 15 godina i sada je tržište sazrelo za prve ozbiljnije rezultate, rečeno je na sjednici na kojoj je ukazano na bene-fite e-commerca i barijere za njegov razvoj.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora udru-ženja ICT Aleksandar Radulović, uz podr-šku kolege predsjednika Odbora udruženja trgovine Stevana Karadaglića, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, generalna direk-torica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave Milica Janković, kao i pred-stavnici Uprave za inspekcijske poslove Slobodanka Vuković, Mladen Koljenšić i

meta ostvare stranci, van prostora Balkana, a 10 odsto Crna Gora i region. Naši ljudi dominantno pretražuju portal, interesuju se za red vožnje, a izostane kupovina po generalno istim cijenama. Smatram da je neophodno organizovati promocije e-com-merca građanima, pokazati im da su tran-sakcije sigurne, da iza toga stoji bankarski sitem kao procesor plaćanja, te da je elek-tronska trgovina komfornija od klasične – rekao je Bukilić.

Direktorica Sektora za ekspres usluge u Pošti Crne Gore Maja Otašević iznijela je podatak da je broj pošiljki prispjelih u Crnu Goru kao rezultat internet trgovine u 2017. godini iznosio 340.606 i 370 odsto je veći nego 2014. godine.

Ona je kazala da Pošta podržava e-com-merce uslugom brze dostave Post Express, te da od 1. jula 2018. pokreću uslugu Po-stPak koja predstavlja povezivanje i raz-mjenu otkupnih poštanskih pošiljki unutar zemalja regiona. Za sada su sklopljeni ugo-vori sa poštama Srbije i Bosne i Hercegovi-ne, a planira se potpisivanje sa hrvatskim,

Željko Mićović.

Branimir Bukilić iz Data Designa predsta-vio je e-commerce projekat Busticket4.me (online buking autobuskih karata) koji raz-vija njegova kompanija.

- Kroz naš projekat smo analizirali zašto u Crnoj Gori trgovina na internetu nije uzela maha u dovoljnoj mjeri. Tržište je zrelo, tr-govina tehnološki može nesmetano da se odvija, omogućene su sigurne transakcije, provajderi usluga, procesori plaćanja, poje-dini biznisi su dostupni na internetu. Ipak, naši građani se i dalje putem interneta više interesuju za ponudu, prikupljaju informa-cije, dok sama online trgovina često izosta-ne – kazao je Bukilić.

Ocjenjuje Busticket4.me uspješnim e-com-merce projektom. Ovaj portal ima godišnji rast od 40 odsto. U njegovom sistemu je 130 prevoznika iz regiona koji obavljaju uslu-ge na 2000 linija. Portal ima 5000 posjeta dnevno. U julu 2017. godine ostvarili su pro-met od 140.000 eura od online trgovine.

- Ono što nas brine je da 90 odsto tog pro-

19

Broj 6Jun 2018.

slovenačkim, makedonskim i albanskim.

Kompanija Donator d.o.o. počela je sa inter-net trgovinom ove godine. Prema riječima Jovane Ivanović iz ove firme, na svom saj-tu nude 15.000 artikala, uglavnom poznatih brendova. Imaju oko 300 posjeta portalu dnevno ali je, kaže, zabrinjavajuće to što im većina narudžbi dolazi iz Podgorice, a ne iz sredina u kojima nemaju maloprodajne objekte.

Predstavnica Hipotekarne banke Milena Grupković, rukovoditeljka Službe za po-slovanje sa VIP klijentima, kazala je da su sa e-commercom počeli 2016. godine i da se ova usluga još razvija sa renomiranim partnerom iz Hrvatske Mony Payments. Ovu vrstu usluga banka za sada nudi prav-nim licima. Da bi mogao da implementira ovu uslugu, potrebno je da korisnik ima otvoren račun u Hipotekarnoj banci, svoj domen i web sajt. Trenutno imaju 50 klije-nata u ovom programu. Benefiti su, između ostalog, niži troškovi održavanja internet prodajnog mjesta klijenta, kao i tehnička podrška dostupna 24 sata dnevno.

- Za sada su troškovi e-commerca veći nego kod post terminala. Mi se trudimo da razvijemo ovu uslugu što će, nadamo se, doprinijeti da se i provizije snize makar na nivo kao što je kod post terminala – rekla je ona.

Maida Lekić iz Službe platnih kartica i na-prednih kanala prodaje govorila je o bez-bjedonosnom aspektu transakcija prilikom elektronske trgovine preko ove banke koja poštuje najsavremenije standarde zaštite klijentovih podataka.

- Od februara 2016. procesuiramo e-com-merce transakcije i do sada nijesmo za-bilježili niti jednu zloupotrebu – rekla je Lekić.

Generalna direktorica Direktorata za elek-tronsku upravu i informatičku bezbjednost Milica Janković rekla je da su elektron-ska trgovina i elektronsko plaćanje u fo-kusu Ministarstva javne uprave i da rade na identifikaciji koraka koji će doprinijeti da se oni u Crnoj Gori omoguće u punom kapacitetu. Podsjetila je da je u maju 2017. godine donijet novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, bazi-ran na EIDAS direktivi EU, te da je spremno 10 podzakonskih akata koji će definisati implementaciju svakog od ovih instrume-nata.

- Sami elektronski potpis i identifikacija građana su dva preduslova da bi se išlo u pravcu elektronske trgovine i elektronskog plaćanja. Ne možete tražiti da neko plaća elektronski ako ga nijeste prethodno iden-tifikovali. Statistika nam ne ide na ruku – u Crnoj Gori je Pošta prodala oko 400 digi-talnih sertifikata za građane, a za privredu 20.000 jer privreda ima servise koji nemaju alternativu osim da se rade elektronski. Po-stavlja se pitanje da li je elektronska iden-tifikacija preduslov servisima ili je obrnuto, da li su servisi preduslov ekspanzije elek-tronske trgovine i plaćanja. Drugo pitanje je kako povećati korišćenje elektronske identifikacije i digitalnih sertifikata prije svega za građane, jer kad se povećaju te brojke privreda će osjetiti benefite – rekla je Janković.

Ona je kazala da je Ministarstvo pokrenulo inicjativu da se u Crnoj Gori pokrene pro-jekat jedinstvene identifikacije. Planira se kreiranje jedinstvene identifikacione kar-tice za građane na kojoj bi bili elektronski sertifikati za razne usluge prema državi ali i privatnom sektoru (npr. objedinjena lič-na karta, zdravstvena knjižica, studentska kartica...).

- U Estoniji, prema čijem modelu radimo projekat, ide se ka tome da to bude i platna kartica. Ukoliko se mogućnost plaćanja doda na ovaj identifikacioni dokument to može doprinijeti ekspanziji elektronske tr-govine – rekla je ona.

U fokusu Ministarstva je i mogućnost elek-tronskog plaćanja obaveza građana prema državi, a kao prepreku tome vidi provizije prilikom transakcija.

- Onog trenutka kada budemo postigli da usluga isto košta ili je jeftinija kada se plaća elektronski biće to veliko ohrabrenje za elektronsku trgovinu – rekla je pred-stavnica Ministarstva.

Saša Adžić iz Crnogorskog Telekoma ka-zao je da je ova kompanija prije šest godina uvidjela potrebu za e-commercom i formi-rala tim koji će prebacivati poslovanje na elektronsko. Formirali su web shop i apli-kaciju i pokrenuli obuke za korišćenje ovih pogodnosti. To je doprinijelo da e-prodaja tokom prošle godine dostigne 10 odsto uku-pne u Crnogorskom Telekomu.

- Pozivamo privredu da svoje poslovanje prebaci online jer će tako ostvariti velike uštede. Crnogorski Telekom se bavi razvo-jem portala i web shopova za biznis kori-snike i u nama mogu vidjeti partnera za ovaj posao – rekao je Adžić.

Predsjednik Odbora trgovine Stevan Ka-radglić upitao je da li su građani i predu-zeća spremni za korišćenje elektronskih potpisa.

- Mislim da je perspektiva ovog poslovanja značajna i u Crnoj Gori ali ima mnogo stva-ri koje treba uraditi na pripremi građana i privrede – rekao je Karadaglić.

Mladen Koljenšić, glavni inspektor za ele-ktronske komunikacije, poštansku dje-latnost i usluge informacionog društva i Slobodanka Vuković, tržišna inspektorka, govorili su o pravnom okviru i zakonskim nadležnostima u okviru kojih djeluju.

Predsjednik Odbora ICT Radulović ocije-nio je da bi puno funkcionisanje Paypala u Crnoj Gori (da naši građani mogu primati novac preko servisa ove kompanije) dopri-nijelo unapređenju e-commerca. Predstav-nica Ministarstva Janković kazala je da se sa Paypalom intenzivno pregovara, ali da ta kompanija za sada ne vidi ekonomski interes da upotpuni svoju uslugu u našoj zemlji jer je crnogorsko tržište malo.

20

Broj 6 Jun 2018.

Privredna komora Crne Gore je 7. juna 2018. godine organizo-vala sastanak sa predstavnicima elektroenergetskog sekto-ra u cilju dodatnog snaženja međusobne saradnje.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović i njegovi sa-radnici razgovarali su sa predsjednikom Odbora direktora Elek-troprivrede Crne Gore Đokom Krivokapićem, izvršnim direktorom EPCG Igorom Noveljićem, predsjednikom Odbora direktora CEDIS--a Miodragom Čanovićem, izvršnim direktor CEDIS-a Zoranom Đukanovićem, predsjednicom Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Vesnom Bracanović i izvršnim direk-torom CGES Draganom Kujovićem, predsjednikom Odbora direk-tora Regulatorne agencije za energetiku Branislavom Prelevićem i članom Odbora direktora RAE Dragoljubom Martinovićem, te iz-vršnim direktorom Crnogorskog operatora tržišta električne ener-gije Milanom Radovićem.

Na sastanku je istaknuto da raspoloživi kapaciteti Komore, kao institucionalnog partnera donosiocima odluka na unapređivanju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, stoje na raspolaganju potreba-ma elektroenergetskog sektora.

Predsjednik Golubović je ukazao na spremnost Komore da orga-nizuje međunarodnu konferenciju na kojoj bi predstavnici proi-

zvođača, regulatora i distributera električne energije razmijenili iskustva na teme koje predloži ovaj sektor. Takođe, predsjednik je pozvao predstavnike elektroenergetskog sektora da uzmu uče-šće u radu godišnje međunarodne Konferencije o ekonomiji, koju Komora već tradicionalno, deveti put, organizuje u Budvi 25. i 26. oktobra.

Predstavnici sektora su istakli veoma dobru saradnju sa Komorom, koja se dodatno može osnažiti daljim učešćem ove asocijacije u unapređenju zakonodavstva (posebno izmjena i dopuna Zakona o energetici), organizovanjem okruglih stolova na aktuelne teme, javnih rasprava, edukacijom i promocijom projekata iz ove oblasti. Projekti WB6 energetske zajednice koji se odnose na unapređenje infrastrukture kandidovani su kao jedna od potencijalnih tema koje se mogu razmatrati na navedenim konferencijama.

U radu sastanka učestvovali su i potpredsjednik Privredne komo-re Ivan Saveljić, direktor proizvodnje u EPCG i predsjednik Odbora udruženja energetike Luka Jovanović i sekretar Ranko Vukmiro-vić, savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta i šef kabineta Miljan Šestović.

Elektroenergetski sektor na sastanku u Komori

Saradnja

21

Broj 6Jun 2018.

Privredna komora Crne Gore je objavila 13. aprila 2018. godi-ne III Javni poziv za pružanje finansijske podrške inovativ-nim, investicionim projektima, koji doprinose ublažavanju

efekata klimatskih promjena u sektoru turizma na teritoriji Crne Gore. Sredstva opredijeljena ovim Javnim pozivom namijenjena su za sufinansiranje troškova nabavke i instalacije nove opreme (postrojenja, rasvjeta, sistemi grijanja i hlađenja, solarni paneli / fotonaponske ćelije, vozila itd.) i izvođenja građevinskih radova na objektima (izgradnja i rekonstrukcija).

U predviđenom roku, do 14. maja 2018. godine, na III Javni poziv je pristiglo ukupno 10 predloga projekata, od čega je 5 iz privatnog i 5 iz javnog sektora. Za prijavljene projekte ukupne vrijedno-sti 1.744.268,06 eura, tražena je finansijska podrška u iznosu od 362.481,32 eura.

U skladu sa kriterijumima poziva, Komisija za ocjenu i odabir pro-jekata donijela je odluku da se finansijski podrže 5 projekta, sa ukupno 24.496,32 eura.

Privredna komora je sa podnosiocima predloga projekata, kojima su na osnovu Javnog poziva odobrena sredstva, zaključila ugovore kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana, rokovi za realizaciju ugovora, postupak izvještavanja i dr. Bespo-

Rezultati III Javnog poziva

Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori"

vratna sredstva, do maksimalnog iznosa sufinansiranja prihvatlji-vih troškova, isplaćuju se nakon završetka projekta.

Javni poziv se realizuje u okviru projekta "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori", koji u partnerstvu sprovode Program Ujedi-njenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a finansira Globalni fond za životnu sredinu. Cilj projekta je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte (prvenstve-no CO2) u sektoru turizma i negativnog uticaja na životnu sredinu kroz: podršku transformaciji turističke ponude i jačanje međuna-rodne pozicije Crne Gore kao zelene destinacije, povećanje nivoa efikasnog korišćenja energije, promovisanje održivog prostornog planiranja i razvoja održivih vidova transporta, uspostavljanje fi-nansijskih mehanizama za podršku mjera ublažavanja klimatskih promjena u turizmu i edukaciji javnosti i promovisanje principa niskokarbonskog / održivog turizma.

Javni Poziv je otvoren u kontinuitetu sve dok se preostala sredstva ne utroše. Komisija za odabir projekata će zasjedati periodično u zavisnosti od pristiglih projekata.

Listu odabranih projekata za sufinansiranje kroz Javni poziv mo-žete preuzeti sa sajta privrednakomora.me.

22

Broj 6 Jun 2018.

EPCG većinski vlasnik Rudnika uglja

Elektroprivreda (EPCG) je u junu postala većinski vlasnik Rudnika uglja iz Pljevalja, navodi se u odluci Komisije za tržište ka-pitala.

Komisija je tu odluku donijela u petak ka-sno poslijepodne, nakon što je vijeće Pri-vrednog suda preinačilo privremenu mjeru o zabrani prodaje akcija pljevaljske kompa-nije, prenosi Pobjeda.

"Utvrđuje se da je na dobrovoljnu javnu ponudu EPCG u postupku preuzimanja Ru-dnika uglja prijavljeno 4,9 miliona akcija sa pravom glasa u Rudniku uglja, čime je po-stupak preuzimanja okončan", navodi se u rješenju Komisije.

Ulagaće u infrastrukturu i agrobiznis

Evropska banka za obnovu i razvoju ula-gaće u razvoj tivatskog i podgoričkog ae-rodroma, a znatna sredstva izdvojiće i za agrobiznis, kazao je u intervjuu Televiziji Crne Gore potpredsjednik EBRD-a Alain Pilloux.

Pedeset osam projekata, uloženih 562 mi-liona eura uglavnom u sektor energetike uključujući i obnovljivu energiju, u puteve, vodovod, u lokalna mala i srednja predu-zeća - bio bi to siže onoga što je Evropska banka za obnovu i razvoj uspjela da uradi u našoj zemlji. I tu se neće zaustaviti, ističe potpredsjednik banke Alain Pilloux.

"Crna Gora je, prije svega, turistička zemlja. Zbog toga ćemo uložiti veliku energiju u ra-zvoj lokalnog agrobiznis sektora. Posebno voća, povrća, mesa", kazao je Pilloux.

Pilu ističe i da su svjesni potrebe za razvo-jem putne infrastrukture.

"Podržaćemo razvoj tivatskog i podgoričk-og aerodroma kao i, naravno, razvoj putne infrastrukture uključujući i izgradnju au-toputa ka Srbiji kao i Jadransko-jonskog koridora koji će povezivati Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju", naveo je potpredsjednik EBRD-a.

Kada je makroekonomska i finansijska si-

tuacija u zemlji u pitanju, Pilloux kaže da veliki broj indikatora idu u pravom smjeru.

"Rast BDP je dobar, a inflacija pod kontro-lom. Nezaposlenost je, kao što znate, i dalje visoka i ono što mi u Evropskoj banci uvijek radimo je to da pomažemo kreiranje novih radnih mjesta u svakoj zemlji", naveo je Pilloux.

Što se biznis barijera tiče, Pilloux je istakao da vladavina prava u Crnoj Gori mora biti poboljšana.

Za potrebe malih preduzetnika 19 miliona eura

Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu ugovora o dugoročnom zajmu od 19 milio-na eura između Kineske razvojne banke i Investiciono-razvojnog fonda (IRF), koji će se upotrijebiti za potrebe malih preduzetni-ka i onih koji imaju potencijal za dalji rast.

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević kazao je da je to kreditni aranž-man koji će upotrijebiti, prije svega, za po-trebe malih preduzetnika, onih koji imaju potencijala za dalji rast i razvoj i za održa-vanje njhove likvidnosti.

"Ta sredstva će biti upotrijebljena da ti mali proizvođači svoj novac koji dobijaju za 90 ili 120 dana dobiju u roku od sedam ili de-set dana i tako će biti u prilici da opstanu", rekao je Vukčević nakon sjednice Vlade, prenijela je RTCG.

U planu je, kako je kazao, da se broj takvih preduzeća kojih je bilo u prošloj godini oko 120 sačuva i da ne pođu u stečaj zbog neli-kvidnosti.

"U okviru inicijative 16+1 formiran je među-bankarski konzorcijum čiji je član ispred Crne Gore IRF i mi smo u okviru te incija-tive pokrenuli nekoliko projekata od kojih smo sada realizovali prvi", precizirao je Vukčević.

On je naveo da pripremaju novi aranažman koji će biti u iznosu od 50 miliona eura, što će biti razvojni aranžman da podržavaju i neka veća preduzeća.

"Uslovi pod kojima smo dobili ova kredi-tna sredstva su rok povraćaja tri godine, sa kamatnom stopom od 2,1 odsto", rekao je Vukčević.

Plan je da se, kako je dodao, ugovor potpiše 7. jula na Samitu u Sofiji a nakon njega, rok od 30 dana da sredstva budu na raspolaga-nju.

Olakšice za obveznike sa prolaznim teškoćama u izmirivanju obaveza

Vlada je krajem juna usvojila Predlog ured-be o uslovima za odlaganje naplate pore-skih i neporeskih potraživanja.

U izjavi za javnost nakon sjednice, gene-ralni direktor Dikrektorata za poreski i ca-rinski sistem Novo Radović saopštio je da pomenuta uredba i Zakon o reprogramu po-reskih potraživanja koji je na snazi nemaju istu ciljnu grupu poreskih obveznika.

"Zakonom o reprogramu poreskih potraži-vanja je stavljena van snage ranija uredba i donošenje ovog zakona je imalo za cilj da se poreskim dužnicima olakša plaćanje poreskog duga koji je nastao do njegovog stupanja na snagu. Svi poreski dužnici su imali mogućnost da koriste prava iz ovog zakona. Međutim, prošlo je osamnaest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu i pokazalo se da postoji potreba za uvođe-njem instituta odlaganja za obveznike koji su bili uredni do dana stupanja na snagu zakona ili koji su započeli djelatnost nakon tog datuma. Tako se faktički daje pravo na odlaganje obveznicima koji imaju prolazne teškoće u izmirivanju obaveza "- rekao je Radović.

On je naglasio da institut odlaganja ima opravdanost ukoliko će obezbijediti lakšu naplatu poreskog duga, te da se i uredni poreski obveznici nužno nađu u situaciji da zatraže odlaganje plaćanja poreske oba-veze.

Radović je istakao da pravo na odlaganje po ovoj uredbi ne mogu koristiti obveznici koji koriste prava iz Zakona o reprogramu poreskog potraživanja i samo se može od-ložiti dug koji je nastao poslije 15.02.2017. godine.

Crna Goravijesti

23

Broj 6Jun 2018.

Građani zadovoljni uslugama operatera

Građani u Crnoj Gori zadovoljni su elek-tronskim komunikacionim uslugama koje im pružaju operatori, pokazalo je istraživa-nje koje je sprovela Agencija za elektron-ske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u saradnji sa agencijom za ispitiva-nje javnog mnjenja "Damar plus".

Istraživanje je pokazalo da je većina građa-na zadovoljna cijenom i kvalitetom ele-ktronskih komunikacionih usluga, pišu Dnevne novine.

Kvalitetom usluga fiksne telefonije gene-ralno je zadovoljno 82,2 odsto ispitanika.

Građani su zadovoljni i cijenama lokalnih i međugradskih poziva, dok je cijenama usluga u fiksnoj telefoniji zadovoljno 72,6 odsto ispitanika.

Primjetan je višegodišnji trend pada broja prijavljenih smetnji u korišćenju usluga fiksne telefonije, a zadovoljstvo brzinom otklanjanja prijavljenih smetnji izrazilo je 75,4 odsto korisnika.

- Cijenama mobilnih usluga zadovoljno je 63,6 odsto ispitanika. Korisnici mobilnih usluga u Crnoj Gori, najveći stepen zado-voljstva iskazuju cijenama telefonskih po-ziva (63,9 odsto) i SMS poruka (60,2 odsto) - naveli su iz EKIP-a.

Dodaje se i da je prisutan porast broja kori-snika rominga i onih koji u romingu koriste usluge interneta.

Istraživanje je pokazalo trend blagog po-rasta broja građana Crne Gore koji prate Televizijske programe (TV) preko nekog od provajdera.

Tako, TV programe preko provajdera prati 78,5 odsto, dok 15,8 odsto anketiranih TV program prati putem besplatnog terestri-alnog signala. Kvalitetom slike koju pruža TV provajder zadovoljno je 92,5 odsto ispi-tanika.

Broj građana Crne Gore koji imaju mo-

gućnost da u domaćinstvu koriste internet je u porastu i sada 70,4 odsto populacije ima takvu mogućnost.

Potvrdili procjene rasta crnogorske ekonomije

Svjetska banka (SB) je u najnovijim glo-balnim prognozama potvrdila procjene ra-sta crnogore ekonomije, za ovu, narednu i 2020. godinu.

Ona je u najnovijim junskim prognozama, u koje je agencija Mina business imala uvid, ostavila nepromijenju stopu rasta cr-nogorske ekonomije za ovu godinu od 2,8 odsto, koju je projektovala i u januarskom izvještaju.

Crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) bi, prema prognozama SB, u narednoj i 2020. godini trebalo da poraste 2,5 odsto, odno-sno 2,1 odsto, koliko je prognozirano počet-kom godine.

SB je u najnovijem izvještaju povisila pro-gnozu rasta crnogorske ekonomije (BDP) za prošlu godinu sa 4,2 na 4,4 odsto.

Iz SB su saopštili da je rast u regiji Evrope i centralne Azije oslabio krajem prošle go-dine zbog slabijeg rasta izvoza i ublaženih podsticajnih mjera.

"Kada su u pitanju uvoznici sirovina, fakto-ri koji su podržavali njihov rast, poput sna-žnije potražnje iz eurozone i isplate struk-turnih fondova u srednjoj Evropi, počeli su da slabe", navodi se u izvještaju.

U SB upozoravaju na prevladavajuće rizike u smjeru još slabijeg rasta te regije.

"Haotično zaoštravanje globalnih uslova finansiranja moglo bi da podstakne naglo pogoršanje spoljnih uslova finansiranja i dovede do zaokreta u aktuelnim kapital-nim tokovima i slabljenja ekonomskih ak-tivnosti", poručili su iz SB.

Svjetski ekonomski rast takođe bi trebalo da uspori u naredne dvije godine nakon ravnomjernog rasta u prošloj i ovoj godini po stopi od 3,1 odsto.

"U naredne dvije godine podrška trgovine rastu ekonomskih aktivnosti biće slabija zbog posustajanja oporavka kapitalne po-trošnje", procjenjuju u SB-u.

Među faktorima koji bi mogli nepovoljno uticati na rast u narednom periodu, iz SB su izdvojil moguće haotične reakcije na finansijskim tržištima, eskalaciju protek-cionizma, pojačanu neizvjesnost u pogledu

regulative i jačanje geopolitičkih napetosti.

Iz SB su saopštili da su neočekivano brzi rast kamatnih stopa širom svijeta i po-novno jačanje dolara doprinijeli tješnjim uslovima spoljnog finansiranja i sporijem prilivu kapitala na tržišta u nastajanju i u razvoju.

Rok za legalizaciju produžiće do 1. oktobra

Amandmanima na izmjene Zakona o pla-niranju i izgradnji predloženo je produže-nje roka opštinama za donošenje planskih dokumenata za 2,5 mjeseca, odnosno do 1. oktobra tekuće godine.

Predviđeno je takođe da građani mogu pri-javiti objekat za legalizaciju samo sa potvr-dom iz katastra da su predali elaborate na ovjeru kazao je juče u parlamentu ministar turizma Pavle Radulović, prenosi Pobjeda.

Parlament je juče počeo raspravu o izmje-nama ovog zakona a nastavice danas.

"Uvažili smo predlog za produženje roka za planska dokumenta jer su u mnogim opšti-nama bili izbori tako da nijesu zasijedali lo-kalni parlamenti. Dozvolili smo da građani mogu prijaviti objekat za legalizaciju samo sa potvrdom iz katastra da su predali ela-borate na ovjeru. Produžiće se rok od 90 dana za ovjeru elabrata. Glavni razlog je to što svi čekamo posljednji trenutak pa su zagušene geodetske kuće i katastri", obja-snio je Radulović.

Zakon je donešen u oktobru 2017, a iz njega su brisani prekršaji, jer su izmjenama Kri-vičnog zakonika kvalifikovni kao krivično djelo.

Ministar je podsjetio da će objekti čija je legalizacija počela po starom zakonu po njemu biti i završena.

24

Broj 6 Jun 2018.

Promovisana "Ekonomska istorija Crne Gore"

Izdanje Privredne komore povodom 90 godina postojanja

25

Broj 6Jun 2018.

Privredna komora je izdavanjem ove knjige pokazala da poštuje prošlost svoje države i da na osnovu prošlosti gradi nove puteve budućnosti, rekao je autor dr Branislav Marović

Promocija kapitalnog djela - knjige "Ekonomska istorija Crne Gore", autora dr Branislava Marovića, koju je Privredna ko-mora objavila u okviru obilježavanja jubileja - 90 godina

uspješnog rada, upriličena je 14. juna 2018. godine.

U prisustvu brojnih uglednih zvanica, predstavnika državnih insti-tucija, akademske, naučne i privredne zajednice, govorili su preds-jednik Privredne komore Vlastimir Golubović, cijenjeni istoričar dr Živko Andrijašević, nekadašnji predsjednik Komore, crnogorski ministar, potpredsjednik Vlade SRJ i rukovodilac nikšićke željeza-re Vojin Đukanović, emitovana je video poruka poznate istoričarke i političarke Latinke Perović, a završnu riječ je imao autor Marović.

Predsjednik Komore Golubović je ocijenio da "Ekonomska istori-ja Crne Gore" predstavlja djelo koje na jedinstven i stručan način prati evoluciju ekonomske ideje i sve etape u razvoju privrede i preduzetništva u našoj zemlji.

- U ovoj knjizi su, prvi put, na jednom mjestu, dokumentovana sva prelomna ekonomska zbivanja koja su uticala da Crna Gora bude ono što danas jeste - otvorena tržišna ekonomija sa jasnom razvoj-nom perspektivnom i nespornom međunarodnom reputacijom – kazao je Golubović.

U konciznom i jasnom kretanju kroz istoriju privrednog razvoja Crne Gore, dodaje on, prepoznaje se i ubjedljiva ilustracija o istoriji Privredne komore Crne Gore.

Višedecenijske sistemske promjene kroz koje je privreda prošla, a koje autor Branislav Marović vjerno prikazuje u svojoj knjizi, po-tvrđuju činjenicu da Privredna komora predstavlja uzornu i pro-fesionalnu organizaciju koja u partnerskom odnosu sa kreatorima ekonomske politike učestvuje u formiranju stavova koji su od zna-čaja za poslovnu zajednicu i društvo u cjelini – navodi prvi čovjek najstarije poslovne asocijacije.

Prema njegovim riječima, Komora ima cilj da mobiliše sve krea-tivne snage društva u konstruktivnom dijalogu, osmišljavanju i sprovođenju modernih programa i projekata primjerenih razvoj-nim potrebama današnje Crne Gore. Modernizacija društva nije moguća bez oslanjanja na obrazovanje i nauku, pa biznis i nauka moraju biti usmjereni jedni na druge, radi uspostavljanja dobre sa-radnje i dugoročnih poslovnih efekata.

Promocija knjige Branislava Marovića slijedi opredjeljenje i na-pore koje Komora čini u produktivnom povezivanju akademske i poslovne zajednice na zajedničkom zadatku izgradnje ekonomski emancipovane države, sposobne da obezbijedi sve materijalne preduslove za dalji razvoj i prosperitet. Naš zadatak je da obezbije-dimo temelje razvoja društva zasnovanog na znanju, kako bi Crna Gora mogla da se dinamično razvija i postane prosperitetno mje-sto za život i rad generacija koje dolaze. Ključne teme koje nameću razvojni imperativi savremenog doba su usvajanje novih znanja i tehnologija, unaprjeđenje korporativnog upravljanja i, posebno, promocija preduzetništva koje treba da bude u osnovi reformisa-nog obrazovnog sistema – kaže Golubović.

On je izrazio zahvalnost Maroviću što je stvaralačkom vizijom i

istraživačkom odvažnošću obogatio naučno naslijeđe naše zemlje i svima pružio inspiraciju da kroz ovako vrijedna djela koja sabi-raju istorijska dostignuća Crne Gore nalaze odgovore za vrijeme pred nama.

Recenzent knjige prof. dr Živko Andrijašević je istakao da je autor Marović vanrednim naporom napravio ono što se u istoriografiji zove velika sinteza, knjigom koja predstavlja saznajnu, istraživač-ku pa i metodološku novinu za ovu oblast.

Naglasio je veliki obuhvat Ekonomske istorije – od rimskog doba do kraja 20. vijeka, te da ovo djelo ne govori samo o Crnoj Gori već i o svim velikim silama i privrednim sistemima koji su vladali ovim prostorima tokom tog perioda.

Ova knjiga pokazuje stalnu težnju da se formira stabilan ekonom-ski sistem na koji ćemo moći nasloniti naše društvo, njegove poli-tičke težnje, na kraju krajeva i ono što mi u našoj nacionalnoj isto-riografiji smatramo najvažnijim, a to je nezavisna država – rekao je Andrijašević.

Pohvalio je inicijativu Privredne komore da Ekonomska istorija ponovo bude objavljena i dostupna naučnoj zajednici, te ostalim čitaocima. Time se, smatra, daje podsticaj drugima da se posvete ovoj temi poput dr Branislava Marovića.

Pišući ovu knjigu Marović nije imao uzora, jer niko prije njega nije napisao ništa slično. On je razvio metodološki model koji je samo njegov, jer ne počiva na iskustvu i znanju prethodnika. Sve što se nalazi u ovoj knjizi zasnovano je na dokazivim, provjerljivim či-njenicama. Ona pokazuje kretanje Crne Gore, njeno zrijevanje i ci-vilizacijske procese. Marovićeva knjiga takođe pokazuje da je naš ekonomski život imao jaku modernističku crtu, te da je bio, više nego drugdje, pokretač emancipacije crnogorskog društva – rekao je Andrijašević.

On kaže da druge istoriografije na prostoru ex-YU nemaju ovako sistematizovano znanje o svojoj ekonomskoj prošlosti, što je još jedan dokaz vrijednosti djela Branislava Marovića i važnosti nje-govog ponovnog objavljivanja.

Ovom knjigom, kao i svim prethodnim, Marović je pokazao ozbilj-nu istraživačku posvećenost, umijeće da rezultate istraživačkog rada sistematizuje i predstavi na lako dostupan i razumljiv način i onima koji nijesu istoričari. On je svim generacijama istoričara koje će doći i baviti se Crnom Gorom, ostavio pouzdanu, sređenu sumu znanja koja će im biti od koristi – zaključio je Andrijašević.

Latinka Perović je video porukom čestitala jubilej Privrednoj ko-mori Crne Gore, za koju je rekla da je asocijacija bez koje nije mo-guć razvoj ekonomije, moderne države i društva.

Govoreći o Crnoj Gori kroz epohe, ona je istakla značajne istorijske ličnosti i događaje koji su oblikovali razvoj zemlje do današnjih dana.

Mislim da je crnogorska elita napravila hrabar izbor orijentišući se na evropske integracije i u tom smislu igra vrlo značajnu ulogu na Balkanu. Ja od sveg srca želim da ta orijentacija uspije i pružam

26

Broj 6 Jun 2018.

duboku moralnu, te intelektualnu podršku ljudima koji je predsta-vljaju – rekla je Perović.

Vojin Đukanović je kazao da je Ekonomska istorija Crne Gore od stare Duklje do 1992. godine dragocjeni dokument od izuzetnog značaja za državu.

On je izlaganjem obuhvatio privredne okolnosti od vladavine kra-lja Nikole, preko ulaska u kraljevinu SHS, svjetskih ratova, SFRJ, radničkog samoupravljanja, industrijalizacije, raspada Jugoslavi-je, kraha ekonomskog sistema što je uništilo velike kolektive, te tranzicije u tržišnu privredu.

Danas je Crna Gora na putu privrednog i svakog drugog oporavka i veoma je perspektivna država u kojoj će se u narednom periodu brzo povećavati standard stanovništva, što je svima cilj – rekao je Đukanović.

On je pozvao dr Marovića "da što prije izuči period nakon 1992. godine i da naučnim dokazima razbije neke zablude pojedinaca i pojedinih političkih struktura u Crnoj Gori".

Pisac "Ekonomske istorije Crne Gore" dr Branislav Marović zahva-lio je izdavaču – Privrednoj komori, te ekspertima koji su govorili o njegovom djelu.

- Ponovno objavljivanje nekog djela za svakog autora, pa tako i za mene, svakako je priznanje da je napravljen kvalitetan proizvod. U ovom slučaju to vrednovanje dolazi od Privredne komore Crne Gore koja je jedna od najkompetentnijih ustanova u ekonomiji i stara se da privredu osavremeni, i u sistemu poslovanja i ruko-vođenja, i u primjeni savremene tehnologije i inovacija. Privredna

komora je izdavanjem ove knjige pokazala da poštuje prošlost svo-je države i da na osnovu prošlosti gradi nove puteve budućnosti – rekao je Marović.

On je ukazao na značajnu konstantu razvoja crnogorske ekonomi-je koja se vidi na stranicama knjige, a vezana je za periode kada je naša zemlja imala status nezavisne države.

- Samostalnost sa mirom na granicama i među plemenima sna-žno su pogodovali da crnogorska ekonomija postigne najveće do-mete u svom razvoju – rekao je autor.

Njegova knjiga obuhvata dva takva perioda u ekonomskom razvo-ju. Prvi pripada 34-godišnjem postberlinskom razvoju od 1878. do 1912. godine, kada Crna Gora gradi savremene saobraćajnice, uvodi poštansku službu sa telegrafom i telefonom, kao i struju. Počinju strane investicije, razvoj trgovačkog kapitala i banaka. Drugi peri-od uspona naše ekonomije, prema Marovićevim riječima, pripada 45-godišnjem socijalističkom sistemu druge polovine 20. vijeka, kada Crna Gora, zajedno sa drugim republikama jugoslovenske federacije postiže takve ekonomske rezultate koji je svrstavaju u rang srednje razvijenih zemalja.

Iako ova knjiga ne tretira period ekonomskog razvoja Crne Gore poslije obnavljanja nezavisnosti 2006. godine, potrebno je ukaza-ti na činjenicu koja potvrđuje ove naše stavove, a to je da je sta-tus nezavisne države bio i ostao odlučujući za razvoj crnogorske privrede. Zato poželimo vječnost samostalnoj, nezavisnoj crno-gorskoj državi u kojoj će ekonomija biti osnova za razvoj, demo-kratskijeg, bogatijeg i civilizovanijeg društva – zaključio je dr Bra-nislav Marović.

27

Broj 6Jun 2018.

Podrška francuskih eksperata Crnoj Gori u otvaranju poglavlja 27

U susret najzahtjevnijem poglavlju pregovora sa EU

Prve procjene pokazuju da će investicije do 2035. godine u zaštitu životne sredine iznositi 1,4 milijarde eura, pa Crne Gora kao mala ekonomija radi realizacije navedenih obaveza mora koristiti sve dostupne načine finansiranja.

Privredna komora Crne Gore je 8. juna 2018. godine organizo-vala okrugli sto "Podrška francuskih eksperata Crnoj Gori u otvaranju poglavlja 27".

U radu su učestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, Ambasade Republike Francuske, francuski i crnogorski eksperti iz oblasti ekologije, kao i predstavnici kompanija iz ove dvije zemlje.

Moderator skupa je bio potpredsjednik Privredne komora Danilo Gvozdenović.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je kazao da je donošenjem Deklaracije o ekološkoj državi, 1991. godine, Crna Gora prema prirodi uspostavila državni odnos, svjesna da je zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i

radimo postao nacionalni interes. Kako tada, tako i danas zaštita životne sredine predstavlja aktuelnu temu, pa je poglavlje 27 jedno od najkompleksnijih i najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu. Znanje i iskustva francuskih eksperata, predstavljaće dragocjen doprinos nastojanju Crne Gore da u što kraćem roku dostigne evropske standarde u ovoj oblasti.

On je podsjetio da je francuska kompanija Valgo, u okviru projekta Svjetske banke koji se odnosi na Upravljanje industrijskim otpa-dom i čišćenjem, izabrana za izvođača radova na sanaciji zemlji-šta u Bijeloj.

- Prostor za saradnju sa francuskim kompanijama u okviru nave-denog projekta postoji i kada su u pitanju radovi koje treba izvršiti na sanaciji deponije šljake i pepela termoelektrane i jalovišta "Gra-dac" u Pljevljima, kao i bazena crvenog mulja i čvrstog otpada na

28

Broj 6 Jun 2018.

lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica – naglasio je Golubović.

Ističe da su Crnoj Gori neophodna značajna finansijska sredstva za realizovanje preu-zetih obaveza i dostizanje evropskih stan-darda u ovoj oblasti.

- Prve procjene pokazuju da će investicije do 2035. godine iznositi 1,4 milijarde eura, pa Crne Gora kao mala ekonomija radi re-alizacije navedenih obaveza mora koristiti sve dostupne načine finansiranja, među-narodne kredite, IPA fondove, donacije, dr-žavne i lokalne budžete. Poseban izazov na ovom putu imaće lokalne uprave prilikom realizacije projekata u oblasti komunalne infrastrukture, kao i industrijske kompani-je u dijelu dostizanja tehnoloških standar-da koji se odnose na zaštitu životne sredi-ne – kazao je predsjednik Komore.

On je ukazao i na mogućnosti unapređenja ekonomske saradnje sa Francuskom, te iznio podatke o robnoj razmjeni koja je u 2017. godini iznosila 56,1 milion eura, 23,6% više nego prethodne. Izvoz u Francusku je iznosio je 3,5 miliona eura, što je sedam od-sto manje u odnosu na 2016. godinu, dok je uvoz bio 52,6 miliona eura i veći je 26,1%.

- Imajući u vidu da je krajnji cilj među-narodnih aktivnosti Privredne komore Crne Gore povećanje izvoza crnogorskih proizvoda, privlačenje direktnih stranih investicija i internacionalizovanje poslo-vanja crnogorskih preduzeća, deficit od 49,1 milion eura, kao i trend njegovog rasta smatramo izazovom kojem je potrebno po-svetiti posebnu pažnju. Nepovoljan spolj-notrgovinski bilans potrebno je nadokna-diti prihodom iz usluga, posebno turizma i značajnijim privlačenjem direktnih stra-nih investicija iz ove zemlje – naglasio je Golubović.

Tokom 2017. godine Crnu Goru je posjetilo 60.865 turista iz Francuske što predstavlja povećanje od 23,7% u odnosu na 2016. go-dinu. Francuski turisti su ostvarili 292.545 noćenja, što je više za 17,7% u odnosu na 2016. godinu. Ukupne investicije u Crnu Goru iz ove države su od 2007. do marta 2018. iznosile su 60,1 milon eura, a u 2017. godini 3,2 miliona.

- Privredna komora je u prethodnom peri-odu, kroz angažman u Udruženju francu-sko-crnogorskih preduzeća, ukazivala na mogućnost saradnje u oblasti energetike, poljoprivrede, turizma, transporta, kao i projekata koji se odnose na korišćenje ob-novljivih izvora energije. U vezi sa nave-

od najvećih bogatstava koje Crna Gora ima - smatra on.

Ambasadorka Francuske Christine Toudic izlaganje je započela riječima koje je preds-jednik te zemlje Emmanuel Macron izgo-vorio na Univerzitetu Sorbona: "Vjerujem da EU treba da bude avangarda ekološke tranzicije".

- Crna Gora, što se tiče Poglavlja 27, mora dosta toga da uradi jer je riječ o najzahtjev-nijem poslu. Njegovo otvaranje i zatvaranje neće biti lako za vašu zemlju jer nije bilo ni ostalim kandidatima za članstvo. Poboljša-nje kvaliteta vazduha, reciklaža i upravlja-nje otpadom, otpadne vode, zabrana kori-šćenja određenih hemijskih elemenata... sve to predstoji i pritom je jako skupo. Zato je Crna Gora tražila podršku EU. Francuska, njeno iskustvo, znanje i kompanije su na raspolaganju vašoj zemlji u ovoj oblasti – rekla je Toudic.

I ona je podsjetila da je opredjeljenje Crne Gore ekološka država.

- Sada takvo zalaganje treba implementi-rati u praksi u svim oblastima. Mi možemo pomoći na polju očuvanja biodiverziteta i očekujemo poziv da se naše kompanije uključe u taj proces – rekla je ambasador-ka.

Direktor Agencije za zaštitu prirode i živo-tne sredine Nikola Medenica istakao je da je ovaj okrugli sto posebno važan jer se od-ržava samo nekoliko dana nakon potpisi-vanja ugovora sa francuskom kompanijom Valgo za poslove remedijacije industrij-skog otpada na području Brodogradilišta Bijela. Riječ je o aktivnosti u okviru projek-ta čišćenja crnih ekoloških tačaka, koja se realizuje sredstvima iz kreditnog aranžma-na sa Svjetskom Bankom.

Ova Agencija je prema riječima Medenice "implementaciona jedinica za realizaciju ovog veoma važnog projekta koji za cilj ima uklanjanje istorijskog industrijskog otpada iz Crne Gore i pomoć u podizanju kapaci-teta za buduće upravljanje industijskim otpadom".

- U tom pogledu mi je drago što ćemo u narednom periodu imati priliku da, kao institucija od centralnog značaja za oblast životne sredine, ostvarujemo svakodnevnu i nadam se čvrstu saradnju na ovako finan-sijski obimnom i inžinjerski komplikova-nom projektu sa jednom relativno mladom, ali mogu reći već sada renomiranom kom-panijom na poslovima ekoloških sanacija. Mogućnosti koje nam se pružaju, na planu

denim želim napomenuti da je francuska kompanija Akuo Energy realizovala proje-kat vjetrenjača na Krnovu, dok je Societe Generale banka u proteklom periodu posta-la jedna od najuspješnijih u Crnoj Gori i re-gionu – podsjetio je on i zaključio da je ovaj skup jedna od brojnih aktivnosti kojima će se utemeljiti čvršća saradnja dvije zemlje u narednom periodu.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović ocijenio je da je poglavlje 27 eko-nomski ogroman projekat ne samo zbog toga što zahtijeva velika finansijska sred-stva, već i što pruža značajne mogućnosti za razvoj biznisa u Crnoj Gori.

- Naša zemlja je ispunila mjerilo Evropske unije donijevši Nacionalnu strategiju za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredi-ne i klimatskih promjena s Akcionim pla-nom za period 2016-2020. Zatim je krenula u izradu pregovaračke pozicije i taj doku-ment je u procesu dobijanja odobrenja Sav-jeta ministara Evropske unije. Apelujem na podršku Francuske da se taj dokument što prije usvoji – rekao je Radulović.

Ministar ističe da Crna Gora problemu za-štite životne sredine prilazi krajnje ozbilj-no, čemu u prilog govori ne samo usvojena Deklaracija o ekološkoj državi, već i opred-jeljenje da strateške grane njenog razvoja budu one koje se oslanjaju na očuvanje okoline, a to su turizam, poljoprivreda i energetika.

On je zatim govorio realizovanim i bu-dućim projektima upravljanja otpadom u crnogorskim opštinama, te saniranju eko-loški problematičnih lokaliteta.

Posebno je istakao da Podgorica ima jednu od najmodernih deponija u Evropi i da je prije deset dana otvoren uređaj za preči-šćavanje otpadnih voda sa deponije.

- Napravili smo i u Baru regionalnu sanitar-nu deponiju, a novom usvojenom strategi-jom razvoja tretmana komunalnog otpada 2030. predvidjeli smo lokacije za četiri re-gionalne deponije, koje će osim Podgorice i Bara biti i u Nikšiću te Bijelom Polju - rekao je Radulović.

Osim izgradnje deponija napravljeno je, kako je dodao, i nekoliko sortirnih stanica, reciklažnih centara.

Radulović je kazao da uređaja za prečišća-vanje otpadnih voda trenutno ima osam.

- Važno je da se nastavi sa projektovanjem i izgradnjom tih uređaja, jer su vode jedno

29

Broj 6Jun 2018.

razmjene iskustava sa francuskim eksper-tima, kao možda i prilika da se naši službe-nici usavršavaju u Francuskoj je dragocje-na upravo u trenutku kad se otvara jedno od naj izazovnijih i najtežih poglavlja u procesu pregovaranja za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju – rekao je Medenica.

On naglašava da otvaranjem Poglavlja 27 Crna Gora istovremeno otpočinje i veoma obimnu Implementaciju brojnih aktivnosti na putu ispunjavanja obaveza i dostizanja neophodnih standarda, kao i sprovođenja domaćih propisa iz oblasti životne sredi-ne koji su u najvećoj mjeri već usaglašeni sa zakonima EU. Samim tim iskustva koja ima Valgo, ali i druge francuske kompani-je, koje se kroz svoje poslovanje ostvaruju u ovoj oblasti su više nego dobrodošle i biće izuzetno vrijedne za sve ono što nas očekuje u narednom periodu, kao i za spro-vodjenje svih budućih investicija koje Crna Gora mora da obezbijedi i realizuje kako bi ispunila neophodne uslove za pristupanje, dodaje direktor Agencije.

Podsjeća da predstoji sanacija još uku-pno četiri lokacije i značajne investicije za uspostavljanje savremenog sistema za upravljanje svim vrstama otpada, a poseb-no čvrstim komunalnim. Tu je, dodaje, i sis-tem za upravljanje komunalnim otpadnim vodama, rekonstrukcija i osavremenjava-nje svih krupnih industrija u Crnoj Gori u skladu sa ekološkim standardima, uveziva-nje energetike sa upravljanjem sirovinama i otpadom, kao i dalji koraci ka uvođenju energetske efikasnosti, pitanja transporta, te regulisanje svih vrsta emisija u životnu sredinu.

- Dakle pred nama je veliki izazov i ogro-man posao. Imajući sve ovo u vidu nameće se zaključak da i Crna Gora predstavlja po-slovni izazov za brojne francuske kompa-nije koje imaju neophodno iskustvo, a koje će se sigurno takmičiti za buduće poslove u Crnoj Gori. Vrata Crne gore su uvijek bila otvorena za poslovnu saradnju i razmjenu iskustava, a posebno prijateljima i savezni-cima u borbi za očuvanje životne sredine i sveukupne borbe za opstanak čovječan-stva – rekao je Medenica.

Preko video linka učesnicima okruglog sto-la se obratio Eric Branquet, Valgo, koji je govorio o iskustvima Francuske u sanira-nju zemljišta. On je istakao centralnu ulogu čovjeka u očuvanju biodiverziteta. Prema njegovim riječima, očuvanje biodiverzi-teta se sve više nalazi u ciljevima evrop-skih preduzeća, a takođe se sve više utiče

vršavati projekte koji se danas otpočinju.

- Projekat na Skadarskom jezeru je sjajna mogućnost za Crnu Goru da pokaže svoje kapacitete zaštite životne sredine, sposob-nost da se razvija po standardima i zahtje-vima poglavlja 27 – smatra Frusta.

Eve Chantome predstavila je svoju grupu Ingerope za ekspertizu i inženjering koja je supervizor izgradnje autoputa Bar-Boljare.

Oni imaju 1.500 saradnika i posluju na 50 lokacija, a od 2015. godine i u Crnoj Gori.

Milica Daković iz E3 konsaltinga je prezen-tovala projekte infrastrukture i zaštite živo-tne sredine u našoj državi.

- Za razvoj strateških grana kao što su turi-zam, energetika, poljoprivreda neophodna je razvijena infrastruktura. Crna Gora je sada veliko gradilište i to predstavlja iza-zov za očuvanje životne sredine – rekla je Daković.

Ona ocjenjuje da je izazov takođe imple-mentacija standarda zaštite životne sredi-ne i evropskih politika na terenu, ali da je to proces koji se ne može okončati "preko noći".

- Potrebna je sinergija privrede i instituci-ja što će dati pozitivan rezultat, odnosno povećan stepen zaštite životne sredine u infrastrukturnim projektima od strateškog značaja za Crnu Goru – zaključila je Dako-vić.

Goran Mijajlović iz Decoma, predstavio je ovu kompaniju koja je konsultant na veli-kim infrastrukturnim projektima, a u Crnoj Gori je angažovana na interkonekciji naše zemlje sa Italijom podmorskim kablom. On je kazao da raduje iskazana spremnost francuskih eksperata da pruže podršku Cr-noj Gori u otvaranju poglavlja 27.

Željko Fain je prezentovao hrvatsku kom-paniju Odlagalište sirovina d.o.o. istakavši da Hrvatska iskustva mogu pomoći našoj zemlji u procesu ispunjavanja zahtjeva iz pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

- Prije ulaska u EU, Hrvatska je svega 30 odsto svog otpada reciklirala, a nakon učla-njenja taj procenat je porastao na 52. Svrha otpada nije da završi na deponiji, već u no-vom gotovom proizvodu koji će se upotre-bljavati – rekao je Fain.

On je istakao ulogu u očuvanju životne sre-dine njihovog Fonda za zaštitu okoliša koji je, prema njegovim riječima, generator svih aktivnosti u ekonomiji otpada.

na svijest mladih generacija o značaju tog procesa. Crna Gora, smatra on, ima poten-cijale održivog razvoja i poseban senzibili-tet za očuvanje prirode.

- Ukoliko se želi unapređivanje turizma uz poštovanje habitata, potrebno je razvoj nastaviti odupirući se izazovima koji mogu da naruše biodiverzitet. Senzibilni razvoj turizma naročito je neophodan u zonama poput Skadarskog jezera bogatim biodiver-zitetom gdje potrebno ograničiti eventual-nu devastaciju prostora – smatra Branquet.

Brankica Cmiljanović, rukovoditeljka Di-rekcije za horizontalno zakonodavstvo u Direktoratu za životnu sredinu Ministar-stva održivog razvoja i turizma istakla je da ovaj resor permanentno radi na usva-janju EU zakonodavstva i harmonizaciji nacionalne sa EU legislativom. Ponovila je da je poglavlje 27 jedno od najzahtjev-nijih u implementacijskom, zakonodav-nom i finansijskom smislu. Značajan iza-zov predstavljaju finansijska sredstva od, kako je procijenjeno, 1,429 milijardi eura za ovaj posao, od čega 59 odsto za upravljanje vodama, 26 odsto za upravljanje čvrstim otpadom, devet odsto za kvalitet vazduha, tri odsto za klimatske promjene, za zaštitu prirode 2,35 odsto, te hemikalije u buku 1,02 odsto.

Frédéric Frusta, OASIIS, govorio je o znača-ju građevinarstva za održivi razvoj i pozvao Crnu Goru da uči iz iskustava Francuske i eventualno izbjegne "zamke" u koje je ova zemlja "upadala" na tom putu.

- Građevinarstvo u Francuskoj je u direk-tnoj korelaciji sa održivim razvojem jer, između ostalog, troši 50 odsto energije i gotovo u istoj mjeri proizvodi otpad. Vrlo je važno kontrolisati uticaj građevinarstva na životnu sredinu, što se često navodi u po-glavlju 27 – rekao je on.

Dodao je da je civilni sektor Francuske imao veliku ulogu da ukaže na rešenja za-štite životne sredine u građevinarstvu i da utiče na vlasti da propišu njihovu imple-mentaciju.

- Danas u cijelom francuskom sektoru građevinarstva postoji visok nivo svijesti o potrebi zaštite životne sredine – kazao je Frusta, koji je zatim predstavio ekološka rješenja OASIIS-a za izgradnju u Monaku, centru Pariza i u jednom francuskom man-grovu.

Prema njegovim riječima, veliki značaj za očuvanje životne sredine ima obrazovanje novih generacija jer će, kako kaže, one za-

30

Broj 6 Jun 2018.

ipodzemlja, kao i živih i neživih bogatstava u unutrašnjim mor-skim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu; izgradnja hidromelioracionih sistema i vađenje materijala iz vo-dnog zemljišta; korišćenje prirodnih bogatstava u državnoj svojini radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskih objekata u cilju proizvodnje električne i/ili toplotne energije; korišćenje morskog dobra u svrhu lučke djelatnosti, u skladu sa posebnim zakonom; korišćenje obala rijeka i jezera; izgradnja, održavanje i korišćenje objekata, modernizacija, održavanje i korišćenje postojećih obje-kata u područjima sa prirodno-ljekovitim svojstvima i drugim pri-rodnim vrijednostima.

Koncesije za javne radove i javne usluge su iz postojećeg zakona prenijete u predlog zakona o javno-privatnom partnerstvu.

Izmjene i dopune preciznije definišu rok trajanja koncesija u dijelu produženja ugovora. Komisija za koncesije će biti ukinuta zako-nom o javno-privatnom partnerstvu i njena nadležnost će preći na Agenciju za investicije Crne Gore. Definisani su osnovni parametri za ocjenu opravdanosti davanja koncesija sa akcentom na eko-nomski razvoj kao i ekonomično i efikasno korišćenje prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi i drugih od opšteg interesa.

- Postupak davanja koncesija se unapređuje u dijelu uvođenja u oblasti istraživanja i ekspolatacije mineralnih sirovina, obavezom dostavljanja, uz ponudu, ekonomske opravdanosti same investi-cije sa akcentom na tehničko-tehnološka rješenja usklađena sa racionalnim i efikasnim korišćenjem mineralnih sirovina uz pri-mjenu standarda zaštite životne sredine – rekla je Jestrović.

Petar Vraneš, Gradir Montenegro, smatra da je odredbu koja defi-niše mogućnost izmjene visine koncesione naknade potrebno do-datno precizirati i vezati za inflaciju pošto je riječ o višegodišnjim

Privrednici o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu

Okrugli sto o nacrtima zakona

Privredna komora Crne Gore je organizovala 11. juna 2018. go-dine, u saradnji sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomije, okrugli sto na kom su razmotreni nacrti zakona

o javno-privatnom partnerstvu i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Javna rasprava po ova dva nacrta traje do 18. juna.

Okrugli sto je otvorio potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i ocijenio da su koncesije i javno-privatno partner-stvo dvije značajne teme za ekonomiju Crne Gore, te da će sve sugestije koje uputi privreda i civilni sektor na ove akte Komora dostaviti resornim ministarstvima.

Koncesije

Generalna direktorka Direktorata za rudarstvo i geološka istraži-vanja Biljana Jestrović predstavila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama.

Prema njenim riječima, izmjene i dopune su urađene u cilju una-pređenja uslova, načina i postupaka davanja koncesije za kori-šćenje prirodnih bogatstava, dobara od opšteg interesa i u opštoj upotrebi.

Redefinisan je predmet Zakona o koncesiji koji izmjenama i do-punama može biti istraživanje, eksploatacija ili istraživanje i ek-sploatacija mineralnih sirovina; korišćenje vodotoka i drugih voda, odnosno njihovih djelova ili određene količine vode, za izgradnju, održavanje i korišćenje vodnih objekata, za namjene utvrđene posebnim zakonom; korišćenje šuma; korišćenje prirodnih bo-gatstava u morskom dobru radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa; istraživanje i/ili iskorišćavanje podmorja, morskog dna

31

Broj 6Jun 2018.

Koncesije za javne radove i javne usluge su iz postojećeg zakona prenijete u predlog zakona o javno-privatnom partnerstvu.

TIVA 2014/23/EU). Ovaj akt donosi nove institute - koncesije na javne radove i javne usluge, kao i osnivanje Agencije za investicije.

Oblasti primjene su javni radovi; javne usluge; javna infrastruktura - putna, željeznička i lučka, aerodromi; komunalna infrastruktura i usluge (upravljanje otpadom, rasvjeta, javni prevoz, vodosnabdije-vanje, pijace, parking...); zdravstvene, obrazovne i ustanove kultu-re; socijalno stanovanje; turizam i ugostiteljstvo.

Prema njenim riječima, ključni elementi uspješnog projekta jav-no-privatnog partnerstva su adekvatna podjela rizika, interesi krajnjeg potrošača, transfer znanja i vještina, pristup finansijskim sredstvima i novim tehnologijama, unapređen sistem javne uslu-ge, plaćanje koncesione naknade koja podstiče unapređenje per-formansi javnog sektora.

Predloženi zakon o javno-privatnom partnerstvu kreira novi kon-cept zajedničkog ulaganja javnog i privatnog sektora. Primjenom zakona u oblastima tradicionalno predviđenim za državu, biće omogućeno intenzivnije uključivanje privatnog sektora.

Potpredsjednik Komore Gvozdenović smatra da je posebno važno u ovom aktu prepoznavanje malih projekata sa preciziranim pra-gom vrijednosti do pet miliona eura, jer to doprinosi uključivanju domaće privrede, posebno sektora malih i srednjih preduzeća u ovakve projekte.

- Zakon otvara više od 20 novih polja djelovanja privrede i poseb-no je interesantan za građevinare, komunalnu djelatnost, turizam. Buduće škole, zdravstvene ustanove i drugi objekti moći će da se grade kroz javno-privatno partnerstvo – kazao je Gvozdenović.

Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim do-brom smatra da bi zakonima o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu trebalo bolje razraditi i razgraničiti pojedina pitanja koja se tiču morskog dobra. Prvo je pitanje izgradnje kupališta što, po njegovom mišljenju, predstavlja klasičan primjer B.O.T. (Build--Operate-Transfer) sistema, jer se daje privatnim licima da izmje-ne obalu, naprave kupalište i nakon dugoročnog zakupa vrate ga državi na korišćenje. Takođe, smatra da je slično potrebno i kada je riječ o lukama. U oba ova slučaja, smatra Malović nije dovoljno dobro diferencirano šta potpada pod Zakon o koncesijama, a šta pod Zakon o javno privatnom partnerstvu.

Ines Mrdović iz NVO MANS smatra da su brojne odredbe zakona preširoko postavljenje te da gotovo sve može bit predmet javno--privatnog partnerstva. Smatra da je potrebno da Nacrt sadrži oba-vezu izrade elaborata o troškovima projekata kada bi bili sprove-deni od javnog sektora i da li bi dali bolje rezultate ukoliko bi se u njihovu realizaciju uključio i privatni sektor. Zamjerila je što se kompletna ova oblast centralizuje osnivanjem Agencije za inve-sticije koja prema njenom mišljenju ima "ogromna ovlašćenja", te je izrazila bojazan da će to uticati na transparentnost postupaka.

- Javnosti se mora dati da komentariše rješenja, jer se jedino tako može doći do najboljih projekata – smatra Mrdović.

Zaključila je da je rokove za projekte javno-privatnog partnerstva potrebno značajno skratiti sa sadašnjih 30 godina ako je potpi-snik Vlada, odnosno 60, ukoliko Skupština daje odobrenje, uz mo-gućnost produženja za još polovinu. Ukazala je i na nedostatke od-redbe koja navodi da se imovina koja je predmeta javno-privatnog partnerstva može založiti, zatim što nije naveden iznos bankarske garancije, izostanak dozvoljenih limita koji se može izdvojiti za projekte javno-privatnog partnerstva i druge.

ugovorima. Prema njegovim riječima, osim garancija kod banaka za dobro izvršenje ugovora, potrebno je predvidjeti i mogućnost avansnog plaćanja naknade. Ocjenjuje spornom i odredbu da kon-cesionar mora za period trajanja ugovora o koncesijama osigurati imovinu.

- Kako se osigurati recimo na 20 godina ako već poslije prve godine dođe do raskida koncesionog ugovora. Iz ovoga proizilazi i osigu-ranje trećih lica, podizvođača i sve to pada na teret koncesionara. Nijesam siguran da ovaj vid osiguranja ide u prilog koncesionari-ma, već ga udaljava od preuzimanja posla – rekao je Vraneš.

Njegov kolega Jovica Tanjević, polemisao je oko člana zakona koji predviđa obavezu da koncesionar nadoknadi štetu nastalu njego-vim aktivnostima po ribarstvo, poljoprivredu, šumarstvo, vodo-snabdijevanje.

- Dolazimo u rizik od tužbi poljoprivrednika zbog smanjenog roda, kao i zbog manjeg broja riba u rijekama i slično, zbog indirektne veze sa našom ekspolatacijom – smatra Tanjević.

Ocijenio je da izmjene i dopune Zakona u neravnopravan položaj na tenderu stavljaju one koji već imaju ugovor o koncesiji jer se trajanje koncesije može produžiti najduže za polovinu roka koji je određen ugovorom.

Javno-privatno partnerstvo

Načelnica Direkcije za unapređenje poslovnog ambijenta u Mini-starstvu finansija Jelena Jovetić istakla je da Predlog zakona o javno-privatnom partnerstvu omogućava zajedničko ulaganje jav-nog i privatnog sektora kroz dugoročne partnerske ugovore, te da je usklađen sa Direktivom EU o dodjeli ugovora o koncesiji (DIREK-

32

Broj 6 Jun 2018.

Najveći je problem za naplatu je kad pravna lica koja izbjegavaju izvršenje obaveza sebe dovode u stanje insolventnosti.

Naplata potraživanja i tekući odloženi porezi

Excellent SME seminar

Vođenje, kontrola i naplata potraži-vanja su među najvažnijim pitanji-ma u poslovanju svakog preduzeća.

Prodaja se smatra realizovanom ukoliko je naplaćena i to je preduslov kontinuiranog razvoja kako preduzeća, tako i kvalitetnih poslovnih odnosa.

Privredna komora Crne Gore, prepoznajući važnost ove teme, u saradnji sa bonitetnom kućom Coface, organizovala je interaktivni seminar na kom su obrađeni naplata potra-živanja i tekući odloženi porezi sa aspekta izazova u dnevnom poslovanju. Edukacija

je bila jedna u nizu namijenjenih nosioci-ma sertifikata Excellent SME. Uvodničari su bili poptredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, advokat Radoš Kastra-tović, direktor Coface za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović, te predstavnica Udruže-nje sertifikovanih računovođa Milena Go-lubović

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović kazala je da Excellent SME sertifi-kat označava odlična - excellent mala i sre-dnja preduzeća. Time ona postaju vidljivija, a potencijalne partnere to uvjerava da je ri-

ječ pouzdanim kompanijama, što doprinosi povećanju povjerenja i lakšem donošenju poslovnih odluka u uslovima smanjenog rizika. Od početka projekta koji realizuju Komora i Coface, odnosno od novembra 2015 do danas je 280 nosilaca sertifikata, koji imaju blizu 8000 zaposlenih.

- U narednom periodu ćemo nastaviti sa širenjem kruga sertifikovanih uspješnih malih i srednjih preduzeća, a i sa resertifi-kacijom postojećih nosilaca. Odgovarajuća pažnja biće posvećena promociji i obezbje-đivanju dodatnih povoljnosti za uspješni-

33

Broj 6Jun 2018.

glasio stečaj snosi odgovornost u iznosu osnivačkog uloga, odnosno kako je uređe-na naplata potraživanja od stranog lica koje je doborovoljno likvidiralo svoju firmu.

Đorđe Živanović je istakao da je Coface jedna je od vodećih svetskih kompanija u osiguranju potraživanja u poslednjih 70 godina. Oni kupcima nude inovativne pro-izvode - od zaštite od neplaćanja do po-slovnih informacija i naplate potraživanja. Imaju 67 kancelarija širom svijeta i 50.000 klijenata, a garantuju za potraživanja kupa-ca vrijedna 513 milijardi eura.

- Naplata potraživanja je ključni aspekt upravljanja kreditnim rizikom. Velika po-traživanja terete likvidnost. Usluge naplate potraživanja kompanija Coface pruža kako za domaće tako i za inostrane povjerioce i dužnike. Naše stručnjake podržava DCON, onlajn baza podataka naplate potraživanja i aktuelne informacije iz ICON-a, baze po-dataka poslovnih informacija. Imamo veli-ku mrežu domaćih i inostranih saradnika, direktan kontakt sa dužnicima preko sa-radnika kompanije Coface Central Europe u svim zemljama Srednje i Istočne Evrope. Naše mjere naplate potraživanja uključu-ju uslugu opominjanja pismenim putem, telefonskog posredovanja, ličnih posjeta i pregovaranja o rasporedu plaćanja (plan otplate) – rekao je Živanović.

Milena Golubović iz Udruženja sertifiko-vanih računovođa govorila je o utvrđiva-nju poreza na dobit, računovodstvenom obuhvatanju prema strandardu MRS 12, te o računovodstvenoj dobiti kao osnovi za utvrđivanje oporezive dobiti.

- Između računovodstvene i oporezive do-biti nemojte stavljati znak jednakosti. Ra-čunovodstvena dobit predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje oporezive dobiti u poreskom bilansu. Računovodstvo teži da svakom obračunskom periodu dodijeli one prihode i rashode koji se odnose na taj ob-računski period – rekla je ona.

Ukazala je i na razlike između računovod-stvene i poreske osnovice. Stalne razlike ne dovode do stvaranja odloženih poreskih obaveza, dok privremene dovode.

- Porez na razliku između računovodstve-ne i poreske dobiti biće plaćen u budućem periodu – navela je ona.

Naglasila je da sve oporezive privremene razlike proizvode odloženu poresku obave-zu, a odbitne privremene razlike odloženo poresko sredstvo.

stanje insolventnosti. Tada naplata ide na stečajni sud i ulazi se u priču koja je supro-tna onome što Zakon o izvršenju i obezbje-đenju predviđa kao način namirenja povje-rilaca. Potraživanje se tada nalazi u ravni sa svim ostalih povjerilaca, taj je postupak vrlo složen i na njega se ovaj zakon ne od-nosi, već je ta materija riješena lex specia-lisom – rekao je Kastratović.

On je pozvao povjerioce da koriste meha-nizme koji proizilaze iz Zakona a odnose se na evidenciju njihovih založnih prava na nepokretnu i pokretnu imovinu dužnika.

- To je veoma važno jer ako dužnik uđe u stečaj, imaćete sa založnim pravima pred-nost u naplati u odnosu na sve ostale povje-rioce. Jer ta imovina na kojoj ste stekli za-ložno pravo neće biti u stečajnoj masi, već će se prodati da bi se namirilo vaše potra-živanje. Tako ćete zadržati poziciju prvog povjerioca u procesu naplate od problema-tičnog dužnika – objasnio je Kastratović.

Objasnio je da založna prava mogu da se vežu i za dužnikova prava u preduzećima, kao što su udjeli, akcije i slično, što može biti značajno za lakšu naplatu potraživanja.

Advokat je takođe govorio o tome kako se Zakon o stečaju odnosi na naplatu potraži-vanja. Postupci su dosta dugi, imovina se prodaje po znatno nižim cijenama nego što su potraživanja povjerilaca.

- Za onaj iznos potraživanja za koji ste pla-tili porez, a nijeste uspjeli da ga naplatite, imate pravo na povraćaj poreza. Zakon je vrlo strog i ako ne prijavite potraživanje možete izgubiti pravo da ga ostvarite – re-kao je on.

Privrednici su ukazali da je mnogo lošije uređena naplata potraživanja od fizičkih lica u odnosu na pravna. Dešava se, kažu, da banka zbog nejasnih odredbi zakona stoji na putu izvšenju naplate potraživanja sa računa dužnika, pa su pozvali na njego-vu doradu u tom dijelu.

Takođe su ukazali na problem naplate po-traživanja od preduzeća koja su reorgani-zovana kroz stečaj. Predavač je objasnio da je reorganizacija pokušaj ozdravljanja dužnika uz odobrenje povjerilaca, gdje je vrlo važno poštovati dogovorene rokove za izmirenje obaveza.

Ukazano je i na problem da dužnici na tuđe ime osnivaju nova preduzeća, te da je ta praksa još prisutna iako postoje zakonska rješenja koja uređuju ovu oblast. Privredni-ke je interesovalo i da li dužnik koji je pro-

je poslovanje nosilaca sertifikata. Danas mogu najaviti novinu, a to je za 35 odsto niža cijena resertifikacije koja će važiti od 1. jula – rekla je Filipović.

Radoš Kastratović iz advokatske kance-larije "Kastratović" govorio je o primjeni Zakona o izvršenju i obezbjeđenju koji je usvojen 2011. godine, a sprovodi se preko izvršitelja.

Uvođenje instituta izvršitelja, prema nje-govim riječima, znatno je ubrzalo naplatu potraživanja u izvršnim postupcima, ali se i dalje javljaju nemogućnosti u tom proce-su, među kojima su da dužnici izbjegavaju dostave, mijenjaju adrese, te njihova predu-zeća idu u stečaj.

- Najveći je problem kad pravna lica koja iz-bjegavaju izvršenje obaveza sebe dovode u

34

Broj 6 Jun 2018.

Od kamena do vinaJubilej 55 godina Plantaža

35

Broj 6Jun 2018.

U Crnoj Gori, blagosloveno smještenoj negdje na pola puta između Grčke i Italije, vino se uzgajalo vjekovima.

Burna istorijska sudbina ometala je rav-nomjeran razvoj vinogradarstva, ali je ono istrajavalo, neodvojivo povezano sa kul-turom, tradicijom i načinom života. U vri-jeme prije vremena kada su Grci, Tračani, Iliri, rimske legije, Sloveni pohodili ove pro-store, sve se mijenjalo, a konstanta su bili čokoti koji su odolijevali i samo mijenjali svoje domaćine. Svima su ovi čokoti davali bliskost sa božanstvima, kojima su se kla-njali i sa kojima su se kroz vino povezivali. Vjekovno trajanje vinove loze je odredilo i knjaza Nikolu Petrovića da u svojoj nared-bi koju je izdao polovinom 19. vijeka kaže: "Da svaki vojnik iz mjesta gdje loza može rasti, zasadi po dvije stotine čokota”. Ovdje se već prepoznaje jasna ideja da se vino-gradarstvo u Crnoj Gori razvije na višem i ozbiljnijem nivou. Koliko je ova odluka bila promišljena, pokazuje činjenica da je već 1907. godine na izložbi vina u Londonu, Cr-nogorski Vranac osvojio prvu nagradu.

Plantaže - korijeni

Korijen današnjih Plantaža treba tražiti u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata, kada su nastale potpuno nove dru-štvene i ekonomske okolnosti. Masovna urbanizacija zemlje tražila je nove privre-dne modele i za proizvodnju vina, a veliki poljoprivredni kombinati počeli su da pre-uzimaju ulogu malih porodičnih gazdin-stava.

1963. godine i formalno je formiran tada-šnji poljoprivredno industrijski kombinat, koji će 1965. postati Agrokombinat 13. jul. Gotovo niko u tom trenutku nije mogao da predvidi kakva se perspektiva nalazi pred mladom firmom. Bio je to pionirski podu-hvat u svakom smislu tih riječi.

Već na samim počecima istorije kombina-ta, pojavila se ideja koja će trajno odrediti sudbinu ne samo današnjih Plantaža, već i vinogradarstva u Crnoj Gori, pa i mnogo šire. Zamisao da se na pustom Ćemovskom polju može stvoriti nešto važno i veliko dje-lovala je nevjerovatno.

Početak savremene poljoprivredne proi-zvodnje i prekretnicu u razvoju vinogra-darstva i vinarstva označila je inicijativa Izvršnog vijeća tadašnje Vlade Crne Gore, na čijem je čelu bio Đoko Pajković, vizio-nar crnogorskog poljoprivrednog razvoja, o spajanju poljoprivrednih dobara – koja

36

Broj 6 Jun 2018.

su početkom 60-tih godina formirana na području tadašnjeg Ti-tograda, Danilovgrada i Virpazara, u Poljoprivredni kombinat koji će kasnije dobiti ime Agrokombinat "13. Jul”. Njegova ideja je bila da bi na Ćemovskom polju, parčetu kamene pustinje nedaleko od Podgorice, trebalo posaditi vinograd. Iako ova ideja nije odmah na-išla na razumijevanje društvene zajednice, na sreću, kao argument koristeći iskustvo stečeno na školovanju, Pajković je istarajao u ideji. Poslije oglednog perioda i rigoroznih provjera, projekat je do-bio zeleno svjetlo i "ćemovska avantura" je počela.

Ćemovsko polje vjekovima se mirno pružalo pored Podgorice, ne-uznemiravano od ljudi. Podgorička Opština prenijela je tada u vla-sništvo Agrokombinata 4.500 hektara potpuno puste i besplodne zemlje, surovog zemljišta, na kome nikada nikome nije palo na pamet da nešto može rasti.

Do 1971. godine trajao je pripremni period. Kraško polje, zasuto šljunkom i pijeskom, nije ulivalo veliko povjerenje stručnjacima iz Agencije Ujedinjenih nacija FAO, koji su predlagali da se na njemu, u najboljem slučaju, može gajiti stočna hrana. Upravo zbog toga, odlučeno je da se prvi ogledni vinogradi postave na najgorih pede-set hektara polja. Od inicijalne odluke pa do završnih istraživanja i projekata proteklo je punih pet godina. Nakon toga, od 1971. do 1973., uslijedio je period rigoroznih provjera od strane državnih in-stitucija, a još dvije godine, sve do 1975. trajale su međunarodne kontrole i revizije koje je sprovodila renomirana organizacija FAO sa sjedištem u Rimu.

Napokon, 1976. godine Međunarodna banka za obnovu i razvoj iz Vašingtona usvaja projekat i odlučuje da ga finansijski podrži, pa u proleće 1977., punih 14 godina nakon osnivanja kombinata i prvih zamisli, počinje sadnja jednog od najvećih evropskih vinograda.

Na žaropeku – golom kamenu, u besplodnom divljem polju koje sunce grije čak 2.500 sati godišnje, od 1977. do 1982. godine, za-sađeno je čak 2.000 hektara vinograda i voćnjaka. Bio je to najveći vinogradarski poduhvat u Evropi tog vremena, vrijedan tadašnjih 62 miliona dolara. Kroz vinograde Plantaža, na Ćemovskom Polju, prolazi korito tvrdoglave rječice Cijevne, koja se tražeći svoj put ka Morači i moru probila kroz iskonske stijene i sačinila živopisni mali kanjon, što čini posebnu ljepotu ovog predivnog vinograda. Korito Cijevne je istovremeno upečatljiv presjek podloge na kojoj leži vinograd Ćemovskog polja. Presjek zemljišta vinograda, koje mnoge vinarije u svijetu mogu da prikažu samo kao muzejski ek-sponat, ovdje se vidi potpuno prirodno. Jedna stara crnogorska poslovica glasi: "Meso je najbolje uz kost, a loza uz kamen.” A ovdje kamena stvarno ima… Djeluje nevjerovatno, ali skoro čitav vino-grad na Ćemovskom polju, čak 90%, bere se ručno. Tokom berbe, koja traje od avgusta do kraja septembra, ovdje je više od 2.000 be-rača! Ponekad to zaista djeluje kao scena iz nekog epskog filma. I upravo na tom nestvarno lijepom i ujedno moćnom Ćemovskom polju uzgaja se sorta koja danas prestavlja ponos Crne Gore –Vra-nac. Vranac je drevna crnogorska sorta i njeno pravo porijeklo je skriveno u dubinama istorije. Vranac je knjaz crnogorskog vina, neprikosnoveni vladar Ćemovskog polja i ujedno temelj crnogor-skog vinarstva, a u njegovom okrilju rađaju se i druge autohtone sorte, kao što su kratošija, žižak i krstač... Međutim Vranac ubje-dljivo dominira i osovina je oko koje se vrti cjelokupno vinogradar-stvo i vinarstvo ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Ono što je danas, poslije najnovijih naučnih otkrića izvjesno, jeste da vranac potiče iz Crmnice i da je u veoma bliskom srodstvu sa kratošijom, pa čak i da postoji prvostepeni odnos između te dvije sorte. Dakle,

u najbližoj mogućoj relaciji: roditelj-potomak. Crna Gora je kolijev-ka vinogradarstva na Balkanu, koje se bazira na porodici genetski povezanih sorti,što je karekteristično i u drugim čuvenim tradi-cionalnim regionima za gajenje vinove loze i proizvodnju vina. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte kratošija i razaklija. Ove dvije sorte su u središtu crnogorskog vinogradar-stva kao što su cabernet franc i pinot noir u središtu Bordoa i Bur-gundije, čuvenih vinogradarskih reona u Francuskoj. Kratošija je u središtu crnogorskog vinogradarstva, a istovremeno je najstarije ime za sortu vinove loze koja se u Italiji gaji pod imenom primiti-vo, kao zinfandel u Kaliforniji i tribidrag u Hrvatskoj. Tako je boga-stvo autohtonih sorti vinove loze nešto što obavezuje na očuvanje i promociju kao dio zajedničkog nasleđa, ali i kao zalog budućnosti u kojoj crnogorska vina imaju posebno mjesto. Predvođena Vran-cem ali i vinima drugih autohtonih sorti Crne Gore kompanija 13. jul Plantaže sa ostalim crnogorskim proizvođačima prestavlja Crnu goru kao zemlju velikih vina koja se sve bolje pozicioniraju na vinskoj mapi Evrope i svijeta. Treba napomenuti da su u tom vremenu osim veličanstvenog vinograda i moćnih autohtonih sorti, istovremeno Plantaže izgradile za ono vrijeme najsavreme-nije pogone za proizvodnju vina i drugih proizvoda. Skupocjena tehnologija i danas djeluje impresivno, skoro kao prizor iz nekog futurističkog filma. Međutim, savremene tehničke inovacije nijesu udaljile Plantaže od tradicije iz koje su potekle. I dalje je u proi-zvodima Plantaža prepoznatljivo znanje i nasleđe starih majstora koji su vjekovima njegovali i prenosili sa koljena na koljeno drevne tajne vinogradarstva.

Plantaže danas

Plantaže danas proizvode preko 40 različitih vina i četiri tipa lo-zove rakije od 26 vinskih sorti grožđa. Lidersku poziciju u regionu potvrđuje proizvodnja od oko 22 miliona kilograma vinskog i sto-nog grožđa, kao i plasman više od 17 miliona flaširanih proizvoda godišnje u preko 40 zemalja svijeta.

Najveći dio proizvodnje vina odvija se u podrumu "Ćemovsko polje", koji je opremljen najsavremenijom opremom i u kojem se primjenjuju najnovija tehnološka dostignuća. Najstariji podrum Plantaža – "Lješkopolje", renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija vina, kao i za eksperimentalne vi-nifikacije. Tu se obavi oko 100 mikrovinifikacija godišnje. Rekon-strukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine, otvoreno je novo poglavlje istorije Plantaža, ali i nova dimenzija vina sa Ćemovskog polja. Stari vojni aerodrom pretvoren je u ve-lelepnu riznicu vina, po principu francuskih šatoa, sa podrumom koji je smješten usred vinograda. Podrum Šipčanik se nalazi na prosječnoj dubini od 30 metara ispod zemlje. U obliku je zavojitog tunela, dugog 356, prosječne širine 13,5 i visine 7 metara. Tempe-ratura je konstantno između 17 i 19 stepeni, a vlažnost od 70 do 80 procenata. U impresivnom prostoru, na 7.000 metara kvadra-tnih, vino se njeguje u idealnim klimatskim i tehnološkim uslovi-ma. U drvenim buradima odležava i stari dva miliona litara vina. Šipčanik je danas centar crnogorskog vinskog turizma, svojevrsni vinski hram nezaobilazan na mapi vinskih hodočasnika. Svakoga dana sve više ovih vinskih poštovalaca posjećuje ovu riznicu i uži-va u jedinstvenom ambijentu, u kojem pored vizuelnog doživljaja imaju priliku da spoznaju tajne slaganja vina i hrane u brojnim po-nuđenim varijacijama.

Sve veću ulogu, u ukupnoj proizvodnji Plantaža, imaju proizvodnja

37

Broj 6Jun 2018.

ribe u ribnjacima Plantaža, maslinovog ulja, konzumnog grožđa, breskve, a maloprodajni objekti i restorani zaokružuju turističku ponudu Podgorice – vinske prijestonice. Dijapazon stilova vina obuhvata raspon od pjenušavih do slatkih, od svježih i lakih, bijelih i crvenih, do snažnih, strukturnih vina koja su u stanju da odleža-vaju i da se razvijaju godinama, pa i decenijama. Od vranca, naše autohtone sorte, proizvodimo čak deset različitih vina.Poseban ponos Plantaža predstavlja Vranac Pro corde, vranac za srce – iz srca grožđa. Ovo vino je jedinstveno u svijetu po sadržini proanta-cijanidola, koji izuzetno blagotvorno djeluju na ljudski organizam.

Vinogradi Plantaža su pogodan teroar i za internacionalne, svjet-ske sorte, kao što su kaberne, merlo, pti verdo, šardone, pino blan, malvazija i mnoge druge.Sve ove sorte pojedinačno i u kupažama daju vina koja ne ostavljaju ravnodušnim kako vinske uživao-ce tako i najveće poznavaoce i ocjenjivače, koji vinima Plantaža nesebično dodjeljuju velike nagrade na svim svjetskim vinskim smotrama. Vina Plantaža su osvojila više od 800 nagrada i prizna-nja na međunarodnim ocjenjivanjima, takmičenjima i sajmovima.

Najuspješnija je bila 2017. godina, kada su osvojene 32 medalje na najprestižnijim svjetskim ocjenjivanjima, a najsjajnije i najznačaj-nije istorijsko zlato, na Dekantera u Londonu, osvojilo je jedno po-sebno vino, Kaberne 2012. iz nove serije Stari podrum. I u jubilarnoj 55-toj godini postojanja kompanija nastavlja sa velikim uspjesima. Nakon zlata koje je vino Epoha osvojilo na smotri "Mundus Vini”, održanoj u njemačkom Nojštatu, zlatni kvalitet potvrdio je i dobar dio etiketa Plantaža, na vinskoj smotri "Vino Ljubljana 2018.”. U međuvremenu su pristigle i nove nagrade - iz Sofije veliki Trofej za najbolje autohtono crveno vino za Vranac Premier iz 2009., kao i 8 prestižnih priznanja sa Dekantera 2018., što predstavlja kon-tinuitet osvajanja nagrada na ovom najznačajnijem svjetskom takmičenju. Osvojene međunarodne nagrade i dobijena priznanja pokazuju da Crna Gora, predvođena kompanijom "13. jul Plantaže”,

jasno stavlja do znanja da je jedna od vodećih vinskih destinacija kako regiona, tako i Svijeta.

Ono što je od krucijalnog značaja za kompaniju je to što Plantaže značajna sredstva investiraju u proizvodno-prerađivačke kapaci-tete. Posljednjih 10 godina uloženo je čak 40.000.000 eura. Sve ove investicije su pažljivo planirane i odgovor su kako na svojevrsne zahtjeve tržišta, tako i na istinsku potrebu da se sa optimizmom gleda na budućnost koja je nedostižna ukoliko ovih investicija nema. Investicije za nabavku nove linije za flaširanje kapaciteta 10.000 flaša na sat, podizanje novih zasada od preko 20 hektara breskve i nektarine, 25 hektara maslina i 37 hektara vinograda, izgradnja nove hladnjače, regulisanje sistema za savremeni teh-nološki tretman otpadnih voda izgradnja novog magacinskog pro-stora za skladištenje gotovih proizvoda i repromaterijala izgradnju kotla na bio masu, nova barik burad, rekonstrukcija restorana "Ma-reza”, realizacija projekta "Vinsko selo”, nabavka linije za preradu maslinovog ulja su definitivno realizovane i već, neke od njih pla-nirane, investicije što je pokazatelj da kompanija "13. jul Plantaže” korača sigurnim i ubrzanim koracima ka budućnosti. Sticajem okolnosti, u koje spade i specifično preplitanje istorije Kompani-je sa biografijama i životima porodica njenih osnivača i vizionara, kao i kroz odnos, na tim temeljima decenijama inspirisanog i iz-građivanog rukovodećeg kadra, ostvaren je funkcionalan i harmo-ničan odnos između njenih ciljeva, interesa vlasnika i zaposlenih koji svi zajedno, u specifičnoj korporativnoj kulturi koju karakteri-šu lojalnost, posvećenost i optimizam, gledaju u svijetlu budućnost crnogorskog vinarstva i vinogradarstva.

Vizionarskom odlukom od prije 55 godina započeta je jedna od najljepših i najdugovječnijih vinarskih priča u ovom dijelu Evrope. Plantaže odavno nijesu samo kompanija za proizvodnju vina: one su simbol sa kojim žive generacije.

Vinski magazin

Plantaže danas proizvode preko 40 različitih vina i četiri tipa lozove rakije od 26 vinskih sorti grožđa. Lidersku poziciju u regionu potvrđuje proizvodnja od oko 22 miliona kilograma vinskog i stonog grožđa, kao i plasman više od 17 miliona flaširanih proizvoda godišnje u preko 40 zemalja svijeta.

38

Broj 6 Jun 2018.

Pogon Don Dona u Danilovgradu

Slovenačka kompanija otvorila pekaru u Crnoj Gori

Direktor kompanije Aleš Mozetič siguran da će njihovi proizvodi brzo osvojiti povjerenje i najprobirljivijih kupaca.

Regionalni lider u pekarskoj industriji, slovenačka kompa-nija Don Don počela je proizvodnju hljeba i peciva u svom prvom pogonu u Crnoj Gori.

Iz kompanije je saopšteno da je u novi pogon u Danilovgradu, u kojem će posao dobiti oko 50 radnika, uloženo više od dva miliona eura. U njemu će se dnevno proizvoditi 30 tona proizvoda, odnosno različitih vrsta hljeba i peciva, koji će se iz fabrike u distribuirati na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Direktor Don Don grupe, Aleš Mozetič, saopštio je da je Crna Gora za tu kompaniju važno tržište i kruna poslovanja u čitavoj regiji, piše Mina Business.

"Iako postoje standardi proizvodnje kojih se pridržavamo na svim teritorijama na kojima poslujemo, svako tržište je specifično. Upravo zato je asortiman proizvoda koji ćemo ponuditi crnogor-skim potrošačima, prilagođen njihovim potrebama i navikama. Na policama najvećih trgovačkih lanaca već danas možete pronaći somune, razne vrste upakovanih i svježih peciva, kao i krofne po kojima je Don Don poznat već dvije decenije", rekao je Mozetić.

On je naveo da kompanija ne pravi kompromise kada je u pitanju kvalitet, bez obzira na širenje tržišta, razvoja asortimana i proizvo-dnje.

"Siguran sam će se to brzo prepoznati na tržištu i da će naši pro-izvodi brzo osvojiti povjerenje i najprobirljivijih kupaca", kazao je Mozetič.

Predsjednik Opštine Danilovgrad, Branislav Đuranović, saopštio je da ga raduje što investitori prepoznaju pogodnosti za poslovanje i razvoj pekarske industrije u Crnoj Gori.

"Don Don je ozbiljan investitor koji radi prema najsavremenijim standardima i otvara nova radna mjesta, što je jedan od prioriteta za dalji razvoj Danilovgrada. Oblast proizvodnje hrane ima ogro-

man potencijal razvoja u budućnosti, a naša opština posjeduje značajne razvojne resurse u toj grani privrede", rekao je Đuranović.

On je dodao da će planirani asortiman proizvoda dodatno obogatiti crnogorsko tržište, kako kroz ponudu građanima, tako i sve većem broju turista.

Don Don u fabrici u Danilovgradu dnevno proizvodi tri vrste svje-žeg bijelog hljeba - manastirski i miješano ražani hljeb produžene svježine, rezani pakovani hljeb, svježa peciva, krofne i somun, kao i tri vrste pakovanog hljeba.

Kompanija je u Crnoj Gori prisutna već desetak godina, prije svega asortimanom smrznutog peciva i polugotovih proizvoda, a od pro-šle godine i tostom Tvojih 5 minuta.

Iz kompanije su najavili da će se otvaranjem novog pogona posto-jeći asortiman proširiti, pa će potrošačima niti ponuđena čitava paleta novih proizvoda i svježih peciva.

Don Don je 1994. godine počeo da radi kao mala pekara u Sloveniji, a danas je vodeća pekarska industrija u regionu. Kompanija po-sluje u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Bugarskoj i Hrvatskoj, a u planu je širenje na tržišta Rumunije i Albanije.

"Strategija kompanije temelji se na rastu i industrijalizaciji, čime će moći da konkuriše većim međunarodnim pekarskim proi-zvođačima. Od 2008. godine kada je počela širenje van Slovenije, kupovinom pekare u Pudarcima pored Beograda, Don Don je uložio oko 60 miliona eura u unaprijeđenje proizvodnje, proširenje asor-timana i recepture, edukaciju zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta", objašnjeno je iz kompanije.

Don Don je proširio poslovanje na cio region, tako da zajedno sa proizvodnjom u Sloveniji, ima oko dvije hiljade zaposlenih i ostva-ruje oko 90 miliona eura godišnjeg prometa.

39

Broj 6Jun 2018.

Crna Gora otvorila Poglavlje 17

Međuvladina konferencija u Luksemburgu

Ovo poglavlje je od posebnog značaja za otvorenu, uspješnu i eurizovanu ekonomiju Crne Gore.

Crna Gora je 25. juna 2018. na Među-vladinoj konferenciji u Luksembur-gu, otvorila pregovaračko Poglavlje

17 – Ekonomska i monetarna unija.

Zajednički je ocijenjeno da je otvaranje ovog poglavlja, kao i dalji rad u ovoj obla-sti od izuzetne važnosti za prilagođavanje principima otvorene tržišne ekonomije koja počiva na slobodnoj konkurenciji, poli-tici jedinstvene valute i postizanju i održa-vanju cjenovne stabilnosti, prenosi RTCG.

Šef crnogorske delegacije, ministar vanj-skih poslova Srđan Darmanović je, u obraćanju predstavnicima država članica i Evropske komisije, istakao da zahvalju-jući posvećenom radu svih crnogorskih institucija Crna Gora danas ima 31 otvo-reno poglavlje, od kojih su tri privremeno zatvorena, te izrazio očekivanje da će do kraja godine biti otvorena i preostala dva, 8 - Konkurencija i 27 - Životna sredina.

Kako je soapšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Darmanović je, govoreći o značaju poglavlja 17, istakao da je Crna Gora u ovoj oblasti, a u okviru ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,

vlju 17 predstavlja još jedan važan korak naprijed na evropskom putu, izrazivši oče-kivanje da će Crna Gora nastaviti da uspje-šno ispunjava obaveze sa evropske agende.

"Kazao je da je Crna Gora najviše napre-dovala u pregovorima s EU te da prioritet, i u narednom periodu, treba da bude oblast vladavine prava. Komesar Han je ponovio da će Evropska komisija nastaviti da podr-žava integraciju Crne Gore u EU, uključu-jući ekspertsku i finansijsku pomoć", saop-šteno je iz MVP.

Predsjedavajuća delegacijom Savjeta EU, ministarka vanjskih poslova Bugarske Ekaterina Zaharieva je kazala da je otva-ranje još jednog pregovaračkog poglavlja potvrda stalnog napretka Crne Gore i ispu-njavanja uslova za članstvo u EU.

Kako se dodaje u saopštenu, ona je dods-jetila na posvećenost bugarskog predsje-davanja Savjetom EU politici prosirenja i evropske budućnosti Zapadnog Balkana, posebno istakavši ulogu Crne Gore u tom kontekstu.

već postigla značajne rezultate.

"Ovo poglavlje je od posebnog značaja za otvorenu, uspješnu i eurizovanu ekonomiju Crne Gore. U tom smislu, već smo preduzeli brojne aktivnosti koje otvaraju put daljem ekonomskom i finansijskom rastu, a nare-dne mjesece ćemo iskoristiti za dodatno produbljivanje i ubrzanje kako ekonomskih tako i političkih reformi", kazao je minsitar vanjskih poslova.

Pregovarač za 17. poglavlje, viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris je poručio da će, uz već ostvareni napre-dak u ovoj oblasti, Crna Gora po otvaranju poglavlja 17 nastaviti sa usklađivanjem svog pravnog okvira sa evropskim zako-nodavstvom, sa ciljem unaprjeđenja tran-sparentnosti i održivosti javnih finansija, smanjenja transakcionih troškova, olakša-nja međunarodne trgovine, povećanja mo-bilnosti kao i potpune integracije Centralne banke Crne Gore u Evropski sistem central-nih banaka.

Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn je ocijenio da je otvaranje pregovora u pogla-

40

Broj 6 Jun 2018.

Razmotreni akti o regulisanim komunalnim djelatnostima

Sastanak u saradnji sa Regulatornom agencijom za energetiku

Radni tekstovi Metodologije za određivanje cijena regulisa-nih komunalnih djelatnosti i Pravila o licencama za oba-vljanje regulisanih komunalnih djelatnosti razmotreni su u

Privrednoj komori 25. juna 2018. godine.

U skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, Regulatorna agencija za energetiku priprema nacrte podzakonskih akata koji se odnose na metodologiju za utvrđivanje cijene usluge, pravila o izdavanju licenci, standardu kvaliteta i bencmarkingu.

Cilj organizovanja skupa bio je da se preduzećima iz oblasti vodo-vodne djelatnosti predstave metodološka i regulatorna pravila iz nacrta akata, sa osvrtom na rješenja koja predviđa Zakon o komu-nalnim djelatnostima.

U radu skupa su koji je vodio potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozdenović, učestvovali su predlagači nave-denih pozakonskih akata - predstavnici Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević, Dragutin Martinović, Miroslav Vukčević, Milica Petrović i Dragana Bjelobrković Vukčević, Mini-starstva održivog razvoja i turizma kao i vodovodnih preduzeća.

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović je kazao da

je riječ o dokumentima koji su veoma važni za privredu, a posebno za djelatnost preduzeća koja pružaju usluge vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama.

Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević je ocijenio da je potrebno unaprijediti situaciju u sektoru vodoprivrede i da je država posvećena tom cilju. On je kazao da su predviđene reforme u ovoj oblasti koncepcijske i strateške prirode, a da je uloga regulatora da kreira rješenja koja će doprinijeti odr-živosti sektora te da pomiri interese potrošača, vodovodnih kom-panija, opština i države. On insistira na što češćoj komunikaciji sa predstavnicima vodovodnih preduzeća u cilju iznalaženja što boljih rješenja za unapređenje sektora vodosnabdijevanja i upra-vljanja komunalnim otpadnim vodama.

Predstavnica Regulatorne agencije Milica Petrović prezentovala je radni tekst metodologije za određivanje cijena regulisanih komu-nalnih djelatnosti. Tokom prezentacije bliže su objašnjeni osnov za donošenje metodologije i principi utvrđivanja cijena; podno-šenje zahtjeva za davanje saglasnosti na predlog cijena vršioca i regulatorni period; način utvrđivanja regulatornog prihoda; koji se troškovi poslovanja smatraju opravdanim; izdaci za otplatu kredi-

41

Broj 6Jun 2018.

Cilj organizovanja skupa bio je da se preduzećima iz oblasti vodovodne djelatnosti predstave metodološka i regulatorna pravila iz nacrta akata, sa osvrtom na rješenja koja predviđa Zakon o komunalnim djelatnostima.

ta i troškovi investiconog održavanja, kao element cijene o kojem podatke obezbjeđuje jedinica lokalne samouprave; alokacija regu-latornog prihoda; cijena usluge između dva vršioca; cijena usluge crpljenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih jama te ključevi za alokaciju troškova.

Radni tekst Pravila o licencama za obavljanje regulisanih komu-nalnih djelatnosti predstavila je Dragana Bjelobrković Vukčević. Ona se kratko osvrnula na pojedine nedostatke u Zakonu koji ote-žavaju, odnosno onemogućavaju proces njegove implementacije. Takođe je govorila o pravnom osnovu za donošenje navedenih pravila, vrstama licenci primjereno vrsti regulisane komunalne djelatnosti, uslovima i periodu izdavanja licenci, potrebnoj kadro-vskoj osposobljenosti i tehničkoj opremljenosti vodovodnih pre-duzeća. Takođe je bilo riječi o izmjenama i oduzimanju licenci i nadzoru poštovanja uslova davanja licenci.

U otvorenoj raspravi predstavnici vodovodnih preduzeća su izni-jeli stavove o predloženim aktima. Saglasni su da je ovakve propi-se nužno donijeti, ali i da je potrebno unaprijediti rad vodovodnih preduzeća da bi mogli odgovoriti njihovim zahtjevima. Predložili su da Regulatorna agencija napravi simulaciju kako će se pravil-

nici primjenjivati i odražavati na nekoliko vodovoda u Crnoj Gori. Takođe, predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Sne-žana Didanović istakla je da su u toku pripreme o izmjenama Za-kona o komunalnim djelatnostima.

Predstavnici vodovodnih preduzeća će u roku od sedam dana do-staviti Privrednoj komori sugestije na predlog razmatranih doku-menata. Privredna komora će zahtjeve objeditiniti i proslijediti Re-gulatornoj agenciji za energetiku i Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Regulatorna agencija za energetiku će uzeti u obzir stavove pred-stavnika vodovodnih preduzeća i ubrzo organizovati javnu raspra-vu o konačnim nacrtima četiri podzakonska akta i to: Metodologije za određivanje cijena regulisanih komunalnih djelatnosti; Pravila o licencama za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti;. Pravila o određivanju i poređenju indikatora poslovanja vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti i Pravila o minimumu kvalite-ta i obima poslova regulisanih komunalnih djelatnosti na koju će biti pozvani predstavnici komunalne privrede i sva zainteresova-na lica, radi sagledavanja ovih akata i davanja sugestija.

42

Broj 6 Jun 2018.

Informacija je najvažnija alatka u poljoprivredi

Marko Maraš, direktor portala Seljak.me

43

Broj 6Jun 2018.

od pijaca ili nemaju vremena da se bave prodajom i marketingom zbog proizvodnje. U narednom periodu ćemo posebno posvetiti pažnju potrošačima koji žele da kupe autentičan domaći proizvod

Glasnik: Ocijenite aktuelni trenutak crnogorskog sela i poljopri-vrede. Šta je neophodno unaprijediti da bi naš agrar dobio status strateške razvojne grane koji se priželjkuje? Kako vratiti ljude selu?

M. Maraš: Situacija nije ni dobra ni loša. Sela funkcionišu, iako se doduše malo brže prazne. Za život na selu potrebna su dobra in-frastruktura i uslovi. Da bi vratili ljude selu potrebno je da se radi sa mladima kod kojih je prisutna ta želja. Potruditi se makar malo da uslove iz grada obezbijedimo i u crnogorskim selima. Ironija je što ljudi koji imaju gdje da se vrate ne žele da razmotre tu opciju dok bi opet neki drugi rado na selo a nažalost nemaju gdje. Tre-ba da osmislimo model da se svaki obradivi pedalj naše teritorije pravilno iskoristi a ne da zarasta i ne obrađuje. Ono što je jako bi-tno naglasiti jeste da poljoprivredni proizvođači moraju početi da nastupaju zajednički jer je to jedini način da se dobiju bolji uslovi.

Glasnik: U susjednoj Srbiji realizovan je projekat pametne njive, gdje se informatička tehnologija stavlja u službu boljih prinosa u agraru. Kao čovjek iz obje djelatnosti, smatrate li da je sličan pro-jekat moguće implementirati u Crnoj Gori i čemu bi to doprinijelo?

M. Maraš: Meni je iskreno jako žao što se u Crnoj Gori ne bavimo ovakvim projektima. Postoje inicijative i poneka organizacija gdje se ove priče pominju međutim to sve ostaje na nivou priče. Ono zbog čega je bitno da se kao nacija bavimo upotrebom savremenih tehnologija u poljoprivredi jeste što mučimo muku sa radnom sna-gom u poljoprivredi. Modernizacijom poljoprivrede se smanjuje potreba za radnom snagom i samim tim olakšava se funkcionisa-nje svih domaćinstava. Definitivno je da imamo ideja ali za ovakve projekte je neophodno da neka od institucija pruži podršku. Uko-liko je bilo ko voljan da radi nešto vezano za ovu temu vrlo rado ćemo biti tu da se uključimo u tu priču.

Glasnik: Kako vidite Vaš portal za nekih 10-ak godina? Da li ga možda vidite samo kao dio šire, uspješne agrarno-informatičke platforme?

M. Maraš: Da mi je neko prije 10 godina rekao da ću da se bavim ovim poslom samo bih ga značajno pogledao i nasmijao se. Mislim da je teško reći gdje vidim portal za 10 godina ali definitivno da ga u narednom periodu vidim kao glavnog prijatelja crnogorskih seljaka pa i potrošača.

Glasnik: Čest se i rado viđen gost na skupovima koje organizuje Privredna komora iz ove oblasti. Kako vidite ulogu Komore u pro-cesima koji slijede a tiču se modernizacije i jačanja crnogorskog agrara?

M. Maraš: Podržavam kampanju Kupujmo domaće koju je Komo-ra pokrenula sa resornim ministarstvima i volio bih da dam svoj doprinos što lično što preko portala. Pokrenuli smo priče o poten-cijalnoj saradnji, jer mi u narednom periodu lansiramo platformu za prodaju domaćih proizvoda i nadam se da će nam Privredna komora biti jedan od partnera na ovom poslu.

Portal Seljak.me je prvi specijalizovani sajt namijenjen proda-ji i kupovini domaćih životinja i poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori. Na ovoj stranici, koja posluje pod motom "Prvo

crnogorsko digitalno selo", možete svakodnevno dobiti informaci-je o dešavanjima i novostima iz svijeta poljoprivrede i stočarstva, kako bi uz korisne savjete poboljšali proizvodnju, prodaju i ušted-jeli na vremenu i novcu.

O portalu Seljak.me pričali smo sa njegovim direktorom Markom Marašem.

Glasnik: Gospodine Maraš, recite nam nešto o sebi, o svojim poče-cima u poljoprivredi i informatici.

M. Maraš: Imam 28 godina i rođen sam u Podgorici. Studirao sam u Švajcarskoj, Mađarskoj i Crnoj Gori. Zahvaljujući mojoj porodici sam imao prilike da od malih nogu vikende i raspuste provodim na selu. Nakon fakulteta sam obilazio razna sela širom Južne Ame-rike. Tamo sam vidio koliki značaj oni pridaju selima i koliko su važna uloga sela u jednoj državi. Kada sam se vratio, prešao sam da živim na selu gdje se i rodila ideja o osnivanju sajta. Što se tiče informatike mogu reći da sam samouk, moji drugovi kažu i da sam "kralj interneta". Negdje je moj istraživački duh uticao na to da sam uvijek u nekoj potrazi za informacijama.

Glasnik: Predstavite nam portal Seljak.me, njegovu djelatnost i misiju.

M. Maraš: Mislim da je najbolja definicija da je seljak.me prijatelj crnogorskih poljoprivrednika. Seljak.me je osmišljen kao sajt za umrežavanje i pomoć pri plasmanu poljoprivrednih dobara, me-hanizacije kao i svih artikala koji su nekako povezani sa poljopri-vredom. Misija sajta je da svaki proizvođač može da plasira svoje proizvode. Važno je napomenuti da se pored prodaje bavimo i in-formisanjem poljoprivrednih proizvođača o svim aktivnostima i novostima iz svijeta agrara.

Glasnik: Kako ste došli na ideju da pokrenete portal seljak.me? Da li ste uvidjeli da u eri digitalizacije postoji mogućnost za otvaranje ovakvog servisa za poljoprivrednike ili ste se možda vodili sličnim rješenjima u okruženju i šire?

M. Maraš: Ova ideja je nastala tokom mog boravka na selu. Kada sam htio da kupim kokoške nisam mogao da nađem jedinstvenu ponudu na internetu. Takođe sam se i upoznao bolje sa problemi-ma ruralnih sredina. U suštini informacija je najvažnija alatka u poljoprivredi i što brže teku informacije to će poljoprivreda više rasti.

Glasnik: Koliko korisnika ima ovaj portal i kakve informacije naj-više traže na njemu? Da li imate povratnu informaciju kako privre-dnici gledaju na Vaš portal?

M. Maraš: Na mjesečnom nivou brojimo 15000 članova sa preko 55000 posjeta. Mještani našeg digitalnog sela su zadovoljni pruže-nom uslugom. Raduje me činjenica da sam se na ovaj način bolje upoznao sa svojim sunarodnicima kao i činjenica da nas je svaki dan sve više i što tako možemo i da se pomažemo međusobno. Najviše su od portala profitirali poljoprivrednici koji su udaljeni

Što brže teku informacije to će poljoprivreda više rasti.

44

Broj 6 Jun 2018.

Portal Seljak.me is the first specialized website intended for sale and purchase of domestic animals and agricultural products in Montenegro. This portal, whose slogan is "The

first Montenegrin digital village", contains all information about activities and news in agriculture and cattle breeding, as well as useful advice to improve the production and sale and thus save money and time.

The seljak.me was presented by its director Marko Maraš.

Glasnik: Mr. Maraš, can you introduce yourself and tell us about your beginnings in agriculture and information technology?

M. Maraš: I am 28 years old and I was born in Podgorica. I studied in Switzerland, Hungary and Montenegro. Thanks to my family I had the opportunity to spend weekends and holidays in the co-untry. After I finished faculty, I toured different villages in South America, where I saw how much attention they pay to villages and

Information as the most important tool in agriculture

Marko Maraš, director of the portal Seljak.me

how important the role of a village is in a country. When I got back, I moved in the village where I came up with the idea to develop the website. Regarding the information technology, I educated by myself. My friends call me "a master of the internet". I am constan-tly searching for information.

Glasnik: Please present the portal seljak.me, its scope of activities and mission to our readers.

M. Maraš: I think that seljak.me is best defined as a friend of Mon-tenegrin farmers. It is designed as a networking portal for provi-ding assistance in placement of agricultural goods, machinery and all items related to agriculture. Our mission is to help each manufacturer sell the products. It is important to note that in addi-tion sale, we are providing information to farmers about activities and news in agriculture.

Glasnik: How did you come up with the idea of launching the por-

45

Broj 6Jun 2018.

increased visits of our portal and the fact that we can help each other. Farmers, who are not in the vicinity of the markets or do not have time to deal with sales and marketing due to production, benefited most from the portal. In the forthcoming period we will pay special attention to consumers, who want to buy an authentic domestic product.

Glasnik: What is your opinion of the current situation regarding Montenegrin villages and agriculture? What needs to be improved in order for our agriculture to receive the status of strategic deve-lopment sector? What can be done in order to bring people back to the village?

M. Maraš: The situation is neither good nor bad. Despite the con-stant emigration rate, there are still people living in villages. Life in villages requires good infrastructure and conditions. In order to bring people back to villages, it is necessary to work with the yo-ung who are keen on the country life and try at least to provide the similar conditions in the villages as in the city. The irony is that people, who have a place to come back, do not want to consider this option, while those who are willing to work in the village, un-fortunately do not have that opportunity. We have to come up with a model to properly exploit every arable inch of our territory. It is very important to note that farmers need to join hands, because it is the only way to get better conditions.

Glasnik: Serbia has carried out the project related to smart fields, which is aimed at higher yields by using information technolo-gies. As a man familiar with both activities, do you think that a similar project could be carried out in Montenegro?

M. Maraš: I am sincerely very sorry that Montenegro is not enga-ged in similar projects. There are initiatives and some organiza-tions, related to these activities, but not much has been done in this regard. It is important that as a nation we use modern tech-nologies in agriculture, since we have problems with the lack of workforce in this field. The modernization of agriculture reduces requirements for labour force and thereby facilitates the functio-ning of all households. Definitely we have ideas, but a project like this requires support by some of the institutions. If anyone is wil-ling to do something about this issue we will be glad to get invol-ved in the story.

Glasnik: What are your plans regarding the portal in 10 years? Do you perhaps see it as part of a larger, successful agri-IT platform?

M. Maraš: If someone told me 10 years ago that I would be engaged in this business I would just looked at him and smiled. I think it's hard to talk about the portal in the next 10 years, but I can defini-tely say that in the forthcoming period I see it as a "good friend" of Montenegrin farmers and even consumers.

Glasnik: You attend events organized by the Chamber of Economy in this area very often. What is your opinion about the role of the Chamber in the upcoming processes concerning the modernizati-on and strengthening of agriculture in Montenegro?

M. Maraš: I support the campaign "Let’s buy domestic" launched by the Chamber in cooperation with the relevant ministries and I would like to give my personal contribution to it through the por-tal. We are discussing potential cooperation, because in the upco-ming period we are launching platform for the sale of domestic products and hope that the Montenegrin Chamber will be a par-tner in this business.

tal seljak.me? Have you realized that the era of digitalization pro-vides an opportunity for developing such a service or you were driven by similar solutions in the region and beyond?

M. Maraš: I came up with this idea during my stay in the villa-ge. When I wanted to buy chickens, I could not find a unique offer on the internet. I also got more information about the problems of rural areas. Basically information is the most important tool in agriculture and faster information flow, the agriculture will record increase.

Glasnik: How many users does portal have and what is the most searched information? Do you have any feedback about the opini-on of the business community on your portal?

M. Maraš: On a monthly basis there are 15,000 members with over 55,000 visits. Users of our digital village are satisfied with the ser-vice provided. I am satisfied with getting to know my compatriots,

46

Broj 6 Jun 2018.

Novi hotel sa pet zvjezdica

Allure Palazzi Kotor Bay

Svečanom ceremonijom presijecanja vrpce u nedjelju, 24. juna otvoren je hotelski kompleks sa pet zvjezdica "Allure Palazzi Kotor Bay" u Dobroti, u Kotoru. Menadžment hotela

dat je na upravljanje međunarodnoj hotelskoj grupaciji Karisma Hotels & Resorts, koja je prepoznata po svom inovativnom pristu-pu i jedna je od vodećih grupacija u svijetu u oblasti hotelskog me-nadžmenta.

Na svečanosti povodom otvaranja zvanicama se obratio Nemanja Kostić, izvršni direktor za razvojne projekte u grupaciji Karisma, piše Analitika.

On je istakao da je Allure Palazzi još jedan doprinos Karisme turi-stičkom proizvodu Crne Gore koji je realizovan domaćom radnom snagom, koristeći crnogorske kompanije i proizvode i zapošlja-vajući dominantno turističke poslenike iz Crne Gore uz najbolji međunarodnu praksu.

Još jedan doprinos Karisme turističkom proizvodu Crne Gore.

Osim Kostića gostima je dobrodošlicu u Allure Palazzi poželjela i generalna menadžerka hotela, Larisa Jovanović. Ona je istakla da ovaj luksuzni hotelski kompleks čini 89 moderno opremljenih soba, kao i 10 jedinstvenih vila.

Svim gostima je takođe na raspolaganju predivna plaža smještena u srcu Bokokotorskog zaliva. Tu su i tri restorana i pet barova sa bogatom gastronomskom ponudom.

Tokom svečanosti koja je upriličena povodom otvaranja hotelskog kompleksa Allure Palazzi, uz veličanstven vatromet nastupio je le-gendarni pjevač, Massimo Savić, a događaj je otvoren muzičkim nastupima Martine Vrbos i Unique Quarteta.

Allure Palazzi nalazi se na samo 11 km od tivatskog aerodroma i 15 minuta šetnje do Starog grada Kotora, stoga već slovi za jedin-stvenu destinaciju apsolutne harmonije i komfora u središtu Boke Kotorske.

47

Broj 6Jun 2018.

Falkensteinerov prvi hotel u Crnoj Gori

Austrijska hotelska grupa preuzela Queen of Montenegro

Nakon hotela u Hrvatskoj i Srbiji, poznata austrijska hotel-ska grupacija preuzela Queen of Montenegro, crnogorski hotel sa četiri zvjezdice, saopšteno je iz Nacionalne turi-

stičke organizacije.

Hotelska grupacija Falkensteiner, jedna od vodećih turističkih kompanija, prisutna u šest evropskih zemalja sa čak 32 hotela i rezidencije, od 23. juna upravlja hotelom "Queen of Montenegro". Hotel sa ukupno 236 soba će pod imenom "Queen of Montenegro" biti otvoren do sredine septembra, a u ljetnoj sezoni imaće tako-zvani white label status.

Za zimsku sezonu već su pripremljeni opsežni planovi za redizaj-niranje i nova koncepcija pozicioniranja. Već početkom ljetnje se-zone sljedeće godine hotel sa četiri zvezdice smješten na samoj plaži u blizini Budve biće rebrendiran i službeno otvoren pod ime-nom Falkensteiner.

Otmar Michaeler, glavni direktor grupacije Falkensteiner Michae-ler Tourism Group (FMTG), u vezi sa odlukom o ulasku Falkenstei-nera u Crnu Goru izjavio je: "Za nas koji smo, s jedne strane, hotel-

Za zimsku sezonu već su pripremljeni opsežni planovi za redizajniranje i nova koncepcija pozicioniranja.

ska grupacija, a s druge strane građevinska i razvojna kompanija, dolazak Falkensteinera u Crnu Goru predstavlja važan korak i uz-budljiv izazov. Ovdje vidimo veliki potencijal za razvoj i otvaranje potpuno novog tržišta – tržišta budućnosti. U OTP banci dobili smo još jednog velikog finansijskog investitora nakon Morgan Stanle-ya".

Zsolt Barna, glavni direktor i predsednik odbora OTP Real Estate Investment Fund Managementa, firme-članice najveće mađarske finansijske grupacije OTP Grupa, takođe je zadovoljan saradnjom sa Falkensteinerom: "Za nas je ključ uspješnog investiranja imati pouzdanog i kompetentnog partnera koji deli naše ciljeve i am-bicije, a u FMTG-u smo pronašli partnera s višedecenijskim isku-stvom.".

Uključenost regije od velike je važnosti upravljačima i vlasnicima. Ona je nužna i za dugoročni uspeh. Stoga su Falkensteiner i vla-snik – fond koji ulaže u nekretnine, a kojim upravlja OTP Grupa – jednako zadovoljni pozitivnom reakcijom i podrškom opštine Budva i crnogorskog Ministarstva održivog razvoja turizma.

48

Broj 6 Jun 2018.

Integrisane usluge za građane

Telekom predstavio najnovija rješenja pametnih gradova

Tehnologija je nužan, ali ne i dovoljan uslov za pametne gradove. Nužna je kulturološka transformacija, spremnost da se prihvate promjene.

"Smatramo da nam to nije samo obaveza zbog okvira našeg posla, zbog oblasti u kojoj radimo, nego i naša društvena odgovornost budući da su digitalizovana društva razvijenija i uspješnija od dru-gih", kazao je Ljušev.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Milan Srzentić, kazao je da Memorandum o razumijevanju i saradnji za digitalnu Crnu Goru, koji je potpisan sa Crnogorskom Telekomu, u tom resoru vide kao vid institucionalne podrške modernizaciji postojećih i uvođe-nju novih tehnologija u Crnoj Gori.

"U krajnjem, to treba da doprinese unapređenju investiciono po-slovnog ambijenta, konkurentnosti crnogorske ekonomije i boljem životu građana. Mi taj dokument doživljavamo i kao jedan od pr-vih koraka u Crnoj Gori na podizanju kolektivne svijesti o važnosti talasa digitalizacije koji je zapljusnuo cijeli svijet, a na kojem svo-je mjesto i svoju priliku da unaprijedi društveni razvoj vidi i traži Crna Gora", rekao je Srzentić.

On je kazao da je njegov utisak da veliki broj ljudi, čak i unutar dr-

Pametan grad je grad koji je uspješno riješio saobraćajne i probleme parkinga, smanjio emitovanje štetnih gasova, in-tegrisao sve javne usluge na jednom mjestu, a u njegovom

središtu je građanin, sa svim svojim potrebama i mogućnostima, saopšteno je na konferenciji Korak bliže gradovima budućnosti, koju je organizovao Crnogorski Telekom.

Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Nikola Ljušev rekao je da savremene tehnologije omogućavaju građanima da stvari obavlja-ju brže, efikasnije i da, kako je rekao, štede na vremenu i novcu, prenosi Mina Business.

"Ali ipak, najveća vrijednost tehnologije je ona koja nam omo-gućava da više vremena radimo stvari koje su isključivo ljudske, aktivnosti koje donose uživanje, bude kreativnost i razvijaju naše talente i potencijale", istakao je Ljušev.

On je rekao da su u Crnogorskom Telekomu jako ponosni da pred-vode, kako je naveo, važan proces digitalne transformacije u Crnoj Gori.

49

Broj 6Jun 2018.

žavne uprave, pogrešno doživljava termin pametan grad.

"Utisak mi je da se pod pametnim gradom podrazumijeva neka aptraktna visokosofisticirana tehnologija, koja će umjesto nas da preuzme upravljanje aktivnostima, neki algoritmi, senzori, koji će posmatrati građane kao tačkice na ekranu ili kao običan izvor pri-kupljanja informacija", naveo je Srzentić.

On smatra da je misija svih "da uporno objašnjavamo šta je pame-tni grad".

"Pametan grad nije ništa drugo nego grad koji je uspješno riješio svoje saobraćajne probleme, koji je riješio probleme parkinga, koji je smanjio misiju štetnih gasova, grad koji je integrisao sve javne usluge na jednom mjestu i sa kojim je komunikacija građana je-dnostavna i laka", pojasnio je Srzentić.

U središtu pametnog grada, kako je istakao, mora biti čovjek, građanin, sa svim svojim potrebama i mogućnostima.

"Iza svega toga, neizostavno, mora da stoji moćna tehnologi-ja koja je tu kao nužan, ali ne i dovoljan uslov. Dovoljan uslov je kulturološka transformacija, spremnost da prihvatamo promjene i jedinstvena vizija koju zajedno treba da pretočimo u stvarnost. I naravno, sredstva za finansiranje ovakvih projekata koja nisu za-nemarljiva", rekao je Srzentić.

Prema njegovim riječima, procjenjuje se da će investicije u pame-tne gradova na glabalnom nivou nadmašiti 35 milijardi dolara, ali u upravama svjetskih metropola su, kako je rekao, svjesni da to nije pitanje izbora, "to je jednostavno obaveza i ulaganje u budućnost".

Ekspert za razvoj softverskih proizvoda u Crnogorskom Telekomu, Vuk Vukašinović je, govoreći o Smart City inicijativama u Crnoj Gori kazao da pametni grad nudi WiFi.

"Poenta priče je da imate široki pristup interenetu, u bilo kojoj tač-ki, jer danas bez interneta teško možete da funkcionišete. Public internet connectivity je nešto što će nama da bude fokus i što već sada imamo u ponudi i što već sada radimo sa par gradova", rekao je Vukašinović.

Drugi segment je, kako je kazao, immobility.

"Definitivno, Crnogorski Telekom ulazi u projekat punionica za električne automobile. Postoje tri komponente kad se radi o im-mobility-ju. Jedna stvar je električni automobil koji je preduslov da bi neko punio struju. Druga stvar je parking mjesto na kome treba da postoji punionica za električne automobile, i treća stvar je klaud dio na kojem treba da budete prepoznati kao vlasnik automobila i da vam se omogući da napunite struju. U ovaj projekat ulazimo do kraja ove godine", pojasnio je Vukašinović.

On je rekao da se u Crnogorskom Telekomu trude da, kao firma, prepoznaju lokalna rješenja.

"Pojavio se inovator u Crnoj Gori koji je napravio pametnu lokalnu klupu. Zašto su bitne pametne klupe? Danas djeca sjede u lokalima da bi imali internet. Zašto bi sjedali u lokalima da bi imali internet? Treba da imaju na nivou grada ne jednu klupu, kao što je to do sada bio slučaj, već da ih imaju stotine", istakao je Vukašinović.

On je podsjetio da u Evropskoj uniji postoji Direktiva da svaki grad mora transperentno da omogući svojim gradovima informaciju da li je vazduh zagađen ili nije.

"Upravo je to razlog zašto smo ušli u projekat Monitoringa kvalite-

ta vazduha, ali smo to proširili sa još jednim modulom koji se bavi monitoringom nivoa buke. Zašto nivo buke? Prošle godine, prema podacima Nacionalne turističke organizacije, glavna primjedba turista je bila na nivo buke", pojasnio je Vukašinović.

On je istakao da im nije ideja da postave uređaj, koji je Crnogor-ski Telekom, postavio u Herceg Novom i da na osnovu njega neko bude kažnjen.

"Ideja je da svi budu svjesni da na toj tački imate informaciju koli-ka je trenutno buka i da ljudi počnu da budu svjesni da treba da je smanje", naveo je Vukašinović.

On je podsjetio da je Crnogorski Telekom prvi pametan parking postavio u Podgorici.

"Poenta je da nije pametan parking tabla na kojoj vam piše koliko ima slobodnih mjesta. Pametan parking je integrisani sistem koji građaninu daje informaciju koliko ima slobodnih parking mjesta, a Parking servisu daje informaciju u realnom vremenu koliko često se mijenjaju automobili na jednom parking mjestu, kako da poveća naplatu prihoda, kako da pokrene prekršajni postupak", pojasnio je Vukašinović.

On je, govoreći o projektu Smart lighting, kazao da ta rješenja još nisu urađena ni u regionu.

"Poenta je da imate mogućnost monitoringa i upravljanja svake lampe po zonama, po regionima, ali iz jednog kontrolnog centra. Sa druge strane, postoje senzori pokreta koji se pale i gase na zonu gdje je smart lighting postavljen", rekao je Vukašinović.

On je, govoreći o menadžmentu upravljanja otpadom, pojasnio da taj je taj sistem razvijen u klaudu koji se kači na senzore koji se postavljaju u kontejnerima.

"Taj senzor vama govori u realnom vremenu koliki je nivo otpada i da li ga treba isprazniti. To je dobro zbog optimizacije ruta kamio-na", naveo je Vukašinović.

Predstavnik Crnogorskog Telekoma, Radovan Vukotić kazao je da je Internet stvari projekat koji se dugo razvija, navodeći da se oče-kuje njegovo pravo proširenje u eri digitalizacije.

On je pojasnio da postojeće mreže nisu napravljene za veliki broj uređaja i za prenos male količine podataka.

"To je njihov prvi nedostatak. Drugi nedostatak, koji možemo reći za 4G mrežu, jeste njena indoor pokrivenost, odnosno pokrivenost u okviru objekata. Svjesni smo koja je pokrivenost same mreže ali u samim objektima ta vrsta tehnologije ima određene limitacije", naveo je Vukotić.

Sa treće strane, kako je dodao, postoje uređaji koji imaju ogroman broj servisa koji su u njih ugrađeni.

"Kroz sve te servise koji su integrisani u uređaju, imamo veliku ci-jenu uređaja i same tehnologije. Svi ovi razlozi su doveli do toga da 2016. godine Asocijacija koja donosi standard u oblasti tehnologije je krenula da rješava ove izazove i donijela standard koji se zove Narrowband IoT. To je mreža koja treba da riješiti sve ove probleme i omogućiti korišćenje Interneta stvari", naveo je Vukotić.

On je podsjetio da je Crna Gora od prvih zemalja u regionu koja je lansirala tu tehnologiju "i sada smo u mogućnosti da širimo servi-se i pomognemo razvoju gradova budućnosti".

50

Broj 6 Jun 2018.

Regionvijesti

Kineski Hisens vlasnik Gorenja

Kineska grupacija Hisens postala je vlasnik 94 posto udjela u slovenačkom Gorenju.

"Hisens-ovu ponudu za preuzimanje je pri-hvatilo 94 odsto akcionara Gorenja", izjavio je direktor brokerske kuće Ilirika koja upra-vlja postupkom prodaje Igor Štemberger, a prenosi slovenački list Delo.

To znači da će, ako budu željeli, moći da is-tisnu preostale dioničare Gorenja, što bi im omogućilo lakše upravljanje kompanijom, ocjenjuje taj list.

Štemberger smatra da su mnogi akcionari odlučili da prodaju akcije zbog dobre cijene koju nudi kineski kupac, a koji je krajem maja ponudio 12 eura za svaku dionicu, procjenivši tako vrijednost Gorenja na 293 miliona eura.

Kinezi najavljuju dodatna ulaganja, zadrža-vanje imena i sjedišta kompanije. Takođe garantuju i da će Gorenje postati centar za istraživanja i razvoj, te proizvodni centar Grupe Hisens u Evropi.

EU povećava pretpristupnu pomoć za Zapadni Balkan

Komesar za pregovore o proširenju Evrop-ske unije Johannes Hahn najavio je po-većanje budžeta za pretpristupnu pomoć (IPA III) zemljama kandidatima i potenci-jalnim kandidatima, sa 12 na 14,5 milijardi eura za period od 2021. do 2027. godine.

– Ovo se uglavnom odnosi na Zapadni Bal-kan – rekao je Hahn, prenosi Bankar.me.

Ovi fondovi služe kao podrška EU zemlja-ma kandidatima i potencijalnim kandida-tima na putu ispunjavanja kriterijuma za pristupanje Uniji i sprovođenja dubokih i sveobuhvatnih reformi.

Hahn je najavio i promjenu u načinu fi-nansiranja koje se pomjera sa finansiranja specifičnih zemalja ka tematskom finansi-ranju.

– To će nam omogućiti da budemo fleksi-

nju HEP-a koje prenosi Tportal.

Miljacka, smještena na području Nacional-nog parka Krka, najveća je hidroelektrana na rijeci Krki i jedna od najstarijih još uvi-jek aktivnih hidroelektrana u svijetu, koja je od 1906. do danas u neprestanom pogo-nu. U svojim počecima HE Miljacka je bila jedna od najvećih hidroelektrana u Evropi (do 1910. i najsnažnija u Evropi) te svojevr-sno tehnološko čudo.

"HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Evropi iz koje su generatori bili direktno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je za-divljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima. Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektro-mašinski dijelovi su dopremani iz fabrike Ganz u Budimpešti. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1.620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljan dovodi do elektra-ne", navodi se iz HEP-a.

HE Miljacka je imala direktan uticaj na in-dustrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindu-strije u Evropi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Evropi.

Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 80 GWh električne energije.

Crna Gora i Kosovo parafirali Nacrt sporazuma o saobraćaju

Predstavnici vlada Crne Gore i Kosova po-tpisali su Protokol i parafirali Nacrt spora-zuma o prevozu putnika i tereta u među-narodnom drumskom saobraćaju, kojim će se urediti odnosi u prevozu, olakšati protok robe i putnika i ukloniti niz administrativ-nih barijera, prenosi Mina Business.

Iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja sa-opšteno je da sporazum predstavlja novi pravni i regulatorni okvir u toj oblasti i is-tovremeno izraz suvereniteta dvije države u oblasti saobraćaja

Na sastanku Mješovite komisije u oblasti

bilniji, kako bismo stvorili neku vrstu tak-mičenja i pogurali zemlje kandidate da se brže kreću naprijed. Tako ćemo poboljšati našu efikasnost i kvalitet našeg angažma-na – poručio je Hahn.

On je ocijenio da će reformisani i povećani budžet omogućiti EU nastavak rada sa ze-mljama koje su angažovane na putu pristu-panja Uniji, kao i da će podržati strateške ciljeve postizanja stabilnosti, bezbjednosti i prosperitet u blizini granica EU.

Za naredni budžetski period Evropska ko-misija je predložila povećanje ukupnog bu-džeta za spoljne poslove EU na 123 milijar-de eura, što je povećanje od 30% u odnosu na trenutni budžetski period. Tako se udio budžeta za spoljnu politiku EU u ukupnom budžetu Unije povećava sa trenutnih šest na skoro devet procenata.

U okviru budžeta za spoljne poslove EU, po-red Fonda za pretpristupnu pomoć, nalaze se i Fond za razvoj i međunarodnu sara-dnju (89,2 mlrd EUR), Fond za humanitarnu pomoć (11 mlrd EUR), Evropski fond za nu-klearnu bezbjednost (300 mil EUR), Investi-cioni okvir za spoljne poslove, a predlože-no je i osnivanje fonda Evropske mirovne pomoći.

Hrvatska hidrolektrana u kući slavnih

U sklopu najveće svjetske konferencije o hidroenergiji Hydro Vision International, koja se u organizaciji PennWell's Hydro Group održava u američkom gradu Šarlo-tu, HEP-ovoj hidroelektrani Miljacka do-dijeljeno je, u konkurenciji više od stotinu svjetskih energetskih objekata, prestižno priznanje Hydro Hall of Fame.

"Projekt Hydro Hall of Fame ima cilj prepo-znavanje izvanrednih dostignuća u hidroe-nergetskom sektoru te se od 1995. jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektra-ni koja je u radu duže od 100 godina, a zbog svojih karakteristika predstavlja važnu energetsku, industrijsku i kulturnu baštinu i unikatnu posebnost", ističe se u saopšte-

51

Broj 6Jun 2018.

međunarodnog drumskog prevoza između delegacija Crne Gore i Kosova, koji je odr-žan u Prištini, dogovoreno je da se spora-zum o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta potpiše u julu.

Na sastanku je, kako su kazali iz Ministar-stva, razgovarano o razvoju i unapređenju saradnje u oblasti drumskog saobraćaja, posebno pravilima za obavljanje prevoza putnika u linijskom tako i vanlinijskom drumskom saobraćaju, razmjeni iskustava u procesu pridruživanja EU, kao i međusob-noj podršci u realizaciji infrastrukturnih projekata od obostranog interesa.

"Crnogorskoj delegaciji su kosovske kolege saopštile da se radi na rješavanju problema naplate graničnog osiguranja od autoodgo-vornosti i da smatraju da će to pitanje biti rješeno tokom godine", navodi se u saop-štenju.

Na sastanku je ocijenjeno da je u interesu obje države da se taj problem riješi, jer taj namet znatno poskupljuje troškove prevo-za tereta i putnika.

Iz Ministarstva su podsjetili da predmetna problematika nije u nadležnosti tog Vla-dinog resora, tako da se u cilju rješavanja problema vode intenzivni bilateralni raz-govori između nadležnih ministarstava finansija.

Sa članovima crnogorske delegacije u Prištini je razgovarao i kosovski ministar infrastrukture, Pal Lekaj. Na sastanku je potvrđen obostrani interes za realizaciju projekta izgradnje novog puta koji će pove-zivati Crnu Goru i Kosovo, odnosno opštine Rožaje i Peć.

"U cilju preduzimanja konkretnih koraka delegacije su razmijenile informacije u vezi sa formiranjem tehničkih timova koji će se uskoro sastati zbog tehničkog ispiti-vanja idejnog rešenja za predmetni proje-kat, nakon čega se očekuje izrada i potpi-sivanje memoranduma o razumijevanju",

zaključuje se u saopštenju.

Slovenačke kompanije traže radnike

Dok su poslodavci prema anketi Zavoda za zapošljavanje optimističniji prema mo-gućnostima zapošljavanja, prognoze agen-cije Manpower pokazuju da se eksplozija zapošljavanje prisutna u posljednje dvije godine u Sloveniji polako stabilizuje. Ra-zlog tome je što poslodavci ne mogu da pronađu potrebne radnike, piše Dnevnik.

Poslodavci koji su bili uključeni u istraži-vanju zavoda za idućih pola godine pred-viđaju 3-postotni rast zaposlenosti i 31.200 radnih mjesta, od čega oko 20.000 novih, a ostalo zbog zamjene. Tako bi se broj za-poslenih u Sloveniji povećao sa sadašnjih 644.600 na 664.000 radnika. Najviše ohra-bruju prognoze za građevinarstvo, gdje se predviđa rast zaposlenosti od 10,4 posto te u tzv. administrativnim i pomoćnim slabo plaćenim uslužnim djelatnostima (čišće-nje, pakovanje, zaštita itd.), te u poslovanju s nekretninama.

Poslodavci će u sljedećih šest mjeseci naj-češće tražiti radnike za jednostavne poslo-ve u proizvodnji, vozače teških kamiona i traktora, prodavce, zavarivače i tesare. Pre-ma rezultatima istraživanja koje je sprove-deno u aprilu i maju ove godine, s nedostat-kom odgovarajućih radnika suočeno je više poslodavaca nego u prošlom polugodištu, njih gotovo 46 posto. Problemi su poseb-no akutni u velikim preduzećima, gdje su kadrovski problemi prisutni kod gotovo 70 posto poslodavaca, uglavnom u hotelima i restoranima, građevinarstvu, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, kao i tamo gdje je rad sla-bo plaćen i fizički zahtjevan.

Kompanija Geox u Srbiji

Najveća italijanska fabrika obuće "Geox" mogla bi uskoro tim zanatom obučiti i sre-dnjoškolce iz Vranja.

Geox je prije nešto više od dvije godine otvorio pogon u Vranju u kojem radi 1.200 radnika koji proizvode obuću za kupce u Njujorku, Parizu, Londonu i drugim svjet-skim metropolama, piše B92.

Praksa u "Geox-u" po dualnom principu obrazovanja bila je jedna od tema sastanka predsjednika i vlasnika te kompanije Maria Moretija Polegate i gradonačelnika Vranja Slobodana Milenkovića u fabrici u Vranju, na kojem je Polegato ponudio da učenici nauče kako se pravi "obuća koja diše".

To je, naime, slogan te italijanske kompa-nije, a prema Polegatovim rečima, slogan je inspirisan tehnologijom koja je omogućila gumenim đonovima da propuštaju vazduh, a zadržavaju vodu i tako pomognu stopalu da "lakše diše".

- Italijanski dizajn i stil za obuću, uz tu teh-nologiju, doprinijeli su da nastane jedin-stven proizvod na tržištu koji je omogućio "Geox-u" da se razvija - objasnio je Polega-to.

Kako je tražnja za "Geoxovom" obućom ra-sla, tako se širila i proizvodnja, koja se da-nas nalazi ne samo u fabrikama u Firenci, Milanu i Veneciji, već širom svijeta, pa i u Vranju.

- Naša proizvodnja je toliko velika da smo natjerani da proizvodimo izvan granica Italije. Izabrali smo da proizvodimo u Sr-biji zato što je blizu Italije i naših upravnih kancelarija - kaže Polegato.

Dodaje da su u Vranju "krenuli od nule", kada je riječ o proizvodnom objektu i obu-čenosti radnika.

- Danas smo zadovoljni cipelama koje se ovdje proizvode. Mnogo smo radili tokom ove dvije godine kako bi radnici mogli da proizvode kvalitetnu obuću, jer "Geox" je brend kvaliteta - podvlači Polegato.

Kaže da su u Vranju uspjeli da dovedu kva-litet, obuče ljude, donesu sirovine, "Geox" tehnologiju, kožu iz Firence i Italijanski di-zajn koji se prodaje širom svijeta.

- Geox prodaje svoju obuću u 115 zemalja na svijetu u ukupno 1.150 prodavnica koje se nalaze u modnim ulicama i tržnim centri-ma najvećih gradova na svijetu od Njujor-ka, preko Toronta, Pariza, Londona, Rima, Milana, Tokija, Sidneja, Šangaja... - ističe vlasnik.

U planu je, kaže Polegato, da u Vranju proši-re postojeće kapacitete, ali da će to zavisiti od potrebe na svjetskom tržištu.

Kompanija "Geox" godišnje proizvodi 20 miliona pari obuće za muškarce, žene i dje-cu.

52

Broj 6 Jun 2018.

Saradnjom do konkurentnosti za treća tržišta

Poslovni forum sa Kosovom

Privrednici Crne Gore i Kosova nijesu konkurencija jedni dru-gima, već kroz intenziviranje saradnje mogu postati kon-kurentni na trećim tržištima. Prostor za čvršću saradnju

postoji naročito u energetici, transportu, turizmu i prehrambenoj industriji, ocijenjeno je na forumu privirednika dvije zemlje 27. juna 2018. godine u Prištini.

Skup koji su u hotelu "Sirius" organizovale privredne komore Crne Gore i Kosova, ocijenjen je kao još jedna potvrda izrazito kvalitetne međukomorske saradnje.

U radu foruma, na kom je sagledano stanje ekonomskih i trgovin-skih odnosa Crne Gore i Kosova, te razmotrene mjere za njihovo poboljšanje, pored privrednika, učestvovali su ambasador Crne Gore u Prištini Ferhat Dinosha, predstavnici Ministarstva finansi-ja, Poreske uprave, Uprave carina Crne Gore i Kosova, te lokalnih samouprava.

- Sastav delegacije i raznolikost djelatnosti govori u prilog činjeni-ci da privrednici dvije zemlje prepoznaju veliki broj polja na koji-ma je moguće ostvariti saradnju između dvije zemlje i realizovati svoje ekonomske interese. Ovim i sličnim događajima promovi-šemo partnerstvo, bolju povezanost i umrežavanje investitora, po-trebu da dijelimo ideje, dobra iskustva i dobre projekte kako bismo zajedno postali konkurentniji – rekao je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

Prema njegovim riječima, ekonomska saradnja dvije države u zna-čajnoj mjeri se ogleda u ostvarenoj robnoj razmjeni, turističkom prometu i direktnim investicijama.

Robna razmjena između Crne Gore i Kosova u 2017. godini iznosila je 26,7 miliona eura, odnosno 18,1 odsto više nego u 2016. godini. Vrijednost izvoza proizvoda na Kosovo iznosila je 22,6 miliona eura, odnosno 17,7 odsto više nego u prethodnoj godini, dok je vri-jednost uvoza iznosila četiri miliona eura i bilježi rast od 17,6 od-sto. U 2017. godini ostvaren je suficit Crne Gore u iznosu od 18,6 mi-liona eura. Kosovo je među glavnim izvoznim spoljnotrgovinskim partnerima Crne Gore, i u robnoj razmjeni sa ovom zemljom Crna Gora konstantno ostvaruje suficit. U 2017. godini na tržište Kosova najviše su se izvozili drvo i proizvodi od drveta 11,1 milion eura, od čega se najveći dio odnosi na rezano drvo 7,9 miliona eura, i ogri-jevno drvo 3,1 milion eura. Zatim slijede proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka 5,3 miliona eura.

- Spoljnotrgovinski deficit je zajednički problem naše dvije države i zato moramo da radimo na približavanju ekonomija kako bismo ojačali u odnosu na regionalnu i evropsku konkurenciju – kazao je Saveljić.

Crnu Goru je u 2017. godini posjetilo 46.948 turista sa Kosova, što je 21,4 odsto više nego prethodne, i ostvarili su 255.117 noćenja. U pe-riodu januar-april 2018. godine, Crnu Goru je posjetilo 5.651 turista sa Kosova, koji su ostvarili 11.798 noćenja.

On je zatim predstavio makroekonomske pokazatelje Crne Gore koju karakteriše rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, zara-da, obima usluga, posebno u turizmu, građevinarstvu i svim vido-vima saobraćaja, te neto stranih investicija.

- Povećanje uvoza i izvoza interes je obje države, vjerujem da su

53

Broj 6Jun 2018.

Spoljnotrgovinski deficit je zajednički problem naše dvije države i zato moramo da radimo na približavanju ekonomija kako bismo ojačali u odnosu na regionalnu i evropsku konkurenciju, kazao je Ivan Saveljić.

mogućnosti mnogo veće od svega što smo do sada učinili. Postoji potencijal kako za dalje širenje uzajamne trgovine i strukture raz-mjene. Možemo da sarađujemo više u oblasti: energetike, transpor-ta, turizma, prehrambenoj industriji itd – rekao je potpredsjednik.

Prema njegovim riječima, u svjetlu razvoja regionalne saradnje očekuje se da netarifne barijere, uočene u trgovini u Regionu, budu eliminisane kroz primjenu CEFTA Dodatnog protokola 5 o trgovin-skim olakšicama, koji je stupio na snagu 18. aprila 2018. Dodatni potokol 5 u okviru CEFTA je jedan od tri sporazuma koji šire kon-tekst CEFTA Sporazuma i predstavlja olakšanje trgovine. Očekiva-nja su da će primjena ovog protokola usloviti porast učešća malih i srednjih preduzeća u prekograničnoj trgovini za 60-80%, smanjiti čekanja u carinskoj proceduri, dovesti do veće usklađenosti rada graničnih službi i omogućiti međusobno priznavanje Okvirnih standarda bezbjednosti Svjetske carinske organizacije, sertifikata između potpisnica CEFTA 2006 Sporazuma , a u krajnjem sniziti izvozne troškove

- Da se Crna Gora istinski ne samo deklarativno zalaže za jačanje regionalne saradnje na Balkanu kroz unapređenje putne, želje-zničke i vazdušne infratsrukture, potvrda je i današnje parafira-nje Sporazuma o prevozu u drumskom saobraćaju, koji je rezul-tat zajedničkog rada dva ministarstva u prethodnom periodu na identifikaciji ključnih pitanja potrebnih za ostvarivanje efikasnije saradnje u oblasti saobraćaja. Razvoj infrastrukture je od velikog značaja za opšte unapređenje konkurentnosti regiona, otvara pu-teve za novu perspektivu Balkana, bolju produktivnost, bolju inte-graciju u tokove svjetske trgovine i učiniće region atraktivnijim za

strane investicije – zaključio je potpredsjednik Saveljić.

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kazao je da biznis zajednice prednjače u u jačanju saradnje dvije prijateljske države.

- Cilj nam je da ovaj nekada konfliktni region promovišemo kao područje mira, otklonimo barijere za biznis i budemo dio evropske vizije. Mi smo komplementarne ekonomije i moramo da osnažimo saradnju ne samo među sobom već i sa trećim zemljama – kazao je Gërxhaliu.

On je istakao značaj uoči foruma potpisanog memoranduma o saradnji ministarstava saobraćaja dvije države koji bi trebalo da doprinese otklanjanju prepoznatih barijera u ovoj oblasti.

Predsjednik Privredne komore Kosova smatra da je potrebno da bi-znis sektor bude još glasniji u zahtjevima da je infrastrukturu koja povezuje ovu zemlju sa Crnom Gorom neophodno unaprijediti.

- Tri su najznačajnija projekta: izgradnja saobraćajnice Dečane - Plav, studija izvodljivosti za tunel koji povezuje Peć i Rožaje i mo-dernizacija željeznice koja će nas povezati sa lukom Bar – rekao je on.

Zaključio je da sastanci poput poslovnog foruma u Prištini dopri-nose približavanju zemalja Zapadnog Balkana.

- Skupovima kao što je ovaj dobre političke odnose pretvaramo u ekonomske benefite – rekao je Gërxhaliu.

Gazmend Abrashi, savjetnik premijera Kosova i koordinator za Zapadni Balkan, privrednicima je prenio pozitivne impresije sa nedavnog sastanka predsjednika vlada dvije države Duška Mar-kovića i Ramusha Haradinaja o potezima koji će doprinijeti jačim partnerskim odnosima. Prema njegovim riječima, razgovarano je o pomenutom tunelu između Peći i Rožaja, dugom 7,9 kilometara koji će približiti dva grada na 15 minuta vožnje. Takođe se razma-tra regionalni željeznički projekat Bijelo Polje – Berane – Peć, te normalizacija ovog vida saobraćaja sa Srbijom, što bi uticalo i na povezanost sa lukom Bar. Izrazio je zadovoljstvo što je započela izgradnja puta Dečane-Plav u dužini 28 km, te što se razmatra uki-danje obaveznog osiguranja za vozila koja ulaze na Kosovo što je ocijenjeno kao biznis barijera.

Abrashi je istakao važnost toga da se Kosovo priključi na Jonski gasovod, a čemu, prema njegovim riječima, značajnu podršku pru-ža Crna Gora. Kosovo će, najavljuje on, u julu potpisati Protokol 5 CEFTA sporazuma, dok će u septembru to učiniti i za Protokol 6, iako postoje određeni problemi sa Srbijom po tom pitanju.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Branislav Todorović in-formisao je privrednike da se uoči poslovnog foruma zajedno sa potpredsjednikom Privredne komore Ivanom Saveljićem sastao sa ministrom finansija Kosova Bedrijem Hamzom. U otvorenom raz-govoru iskazana je saglasnost da su Crna Gora i Kosovo na istom putu jačanja ekonomske saradnje čemu će doprinijeti otklanjanje preostalih barijera. Ministar je, prema riječima Todorovića, tom prilikom istakao da su vrata kosovske državne uprave uvijek otvo-rena za predstavnike biznis zajednice iz Crne Gore.

Nakon plenarnog dijela organizovani su bilateralni razgovori pri-vrednika dvije države na kojima su razmotrene mogućnosti uspo-stavljanja potencijalnih partnerstava.

54

Broj 6 Jun 2018.

Dobrodošli u digitalizovanu budućnost novinarstva i javne uprave

Mirsad Hadžalić, direktor razvoja startapa Daktilograf

Ciljevi su razvoj crnogorske startap scene i jačanje njene međunarodne prepoznatljivosti, liderska pozicija na tržištu Zapadnog Balkana kada je riječ o proizvodima zasnovanim na konverziji govora u tekst.

55

Broj 6Jun 2018.

Crnogorski startap o kojem se poslje-dnjih mjeseci mnogo piše je Daktilo-graf, softversko rješenje koje gotovo

trenutno pretvara govor u tekst. O njego-vom razvoju, startap zajednici i izazovima sa kojima se srijeće, za Glasnik govori Mir-sad Hadžalić. Riječ je o direktoru razvoja startapa, čovjeku brojnih talenata, znanja i vještina, nekadašnji urednik portala Pobje-de i Kliker.tv, pa intervju upravo počinjemo njegovim predstavljanjem.

Glasnik: Predstavite čitaocima Glasnika Mirsada Hadžalića. Da li biste pre za sebe rekli da ste novinar u svijetu IT-a ili inže-njer informacionih tehnologija koji se "spo-takao" o žurnalizam?

M. Hadžalić: Dobro pitanje i teško. Mislim da je svaki skil, svaki zanat, svaka nauka ili znanje koje dostignete prilika za nadogra-dnju ličnosti. Tako je i samnom, jesam IT inženjer i novinar/urednik i muzičar i pje-snik, startap aktivista i entuzijasta i mnogo toga što sada sa prvim godinama u kojima naslućujete mudrost daje sinergiju za ubr-zani put ka uspjehu i postizanju projekto-vanog. Konkretno, ipak sam više IT inže-njer koji je slučajno završio u novinarstvu.

Glasnik: Ovih (mjesec i više) dana se o Vama često piše. Razlog za to je startap Daktilograf, koji je i glavna tema našeg razgovora. Prezentujte nam generalije tog projekta - odakle je potekla ideja, ko sve učestvuje u njegovoj realizaciji, zašto je konkurentan u odnosu na sličan softver…

M. Hadžalić: Ideja je došla slučajno u pa-uzama razvoja drugog startapa, to se u startap industriji zove pivotiranje. Zna-te, u startap svijetu je podjednako važno da prepoznate upotrebljivost tehnologije, tj njenu najbolju moguću primjenu pod-jednako koliko i napraviti kod ili uređaj. To je kao onaj kriterijum da u novinarstvu prepoznate vijest. Tako sam i ja u jednom starom kodu prepoznao "zlatni" speech to text algoritam. Od tog dijela koda smo for-mirali engine, na osnovu kojeg je nastao Daktilograf. U realizaciji učestvuju osni-vači, a sa prilivom investicija zaposlićemo niz stručnjaka za audio signale, lingvistiku i druge oblasti važne za razvoj tržišnog pro-izvoda. Naša prednost je što smo prevazišli sistem rečnika, dakle nismo ograničeni na broj riječi niti govorno područje. Takođe, za trening ne koristimo vještačku inteligenci-ju te osim toga što naše rješenje zahtijeva manje procesorske snage, rezultati trenin-ga su mnogo predvidljiviji od upotrebe AI sistema.

Glasnik: Kakve su Vaše želje, ciljevi koje že-lite postići Daktilografom?

M. Hadžalić: Prva želja nam je da što prije završimo pregovore sa investitorima i za-počnemo razvoj tržišnog proizvoda. Dalje želimo da napravimo funkcionalne i dopa-dljive proizvode zasnovane na našem ori-ginalnom algoritmu. Snimač/Konvertor za novinare i medijsku industriju, Stenogram za sudove, skupštine itd, Titler za titlovanje video sadržaja, personalni asistent Drug, a njegovu primjenu vidimo i u nizu drugih in-dustrija poput glasovnih komandi, robotike, edukacije itd.

Ciljeva imamo više, recimo razvoj crnogor-ske startap scene i jačanje njene međuna-rodne prepoznatljivosti, želimo da postane-mo lider na tržištu Zapadnog Balkana kada je riječ o proizvodima zasnovanim na kon-verziji govora u tekst, želimo da Daktilograf postane kompanija višemilionske vrije-dnosti kako bi mogli da uspješno završimo posao kreiranja Startap centra u Pljevljima. Mada realno mnoge ciljeve smo već ispu-nili ako sagledamo naš razvoj u poslednjih nekoliko mjeseci. Od zapaženog učešća na PODIM konferenciji (događaju u Podgorici), preko polufinala Spark konferencije, pri-vođenja kraju pregovora sa investitorima...

Glasnik: U kojoj ste fazi što se Daktilografa tiče, da li još uvijek traje potraga za investi-torom? Predstavili ste startap u Podgorici i Beogradu – recite nam o značaju tih do-gađaja i njihovim rezultatima, vezi sa ICT Hubom Playground…

M. Hadžalić: Mi smo za sada funkcionalni prototip i u završnoj smo fazi pregovora sa dvije najveće investitorske kuće na Zapa-dnom Balkanu. Potraga za investitorima u startap industriji je neprekidan proces jer imate mnoge runde fonansiranja poče-vši od preseed faze u kojoj smo mi pa sve do serija A, B, C, D i tako dalje. Što se tiče predstavljanja startapa tačno ste rekli, pre-mijerno predstavljanje je bilo devetog maja u podgoričkoj Digitalnoj fabrici, dok je za Srbiju takav događaj organizovan 20. juna u prostorijama ICT Hub Playground, vjero-vatno najznačajnijeg srpskog startap akce-leratora.

Prezentacije su nam donijele mnogo više od očekivanog, u Podgorici smo dobili po-hvale i podršku Ministarstva nauke, Skup-štine Crne Gore, predstavnika Vlade, kao uostalom i svih prisutnih. Tu smo započeli inicijalne dogovore sa budućim klijenti-ma koji bi u fazi razvoja trebalo da podrže startap, dok bi u zamjenu za podršku dobili

mnoge benefite predvićene ugvorima sa ranim klijentima.

Što se tiče prezentacije u Beogradu i ona je protekla odlično, imali smo prisutne pred-stavnike Vlade, sudova, nekih od najzna-čajnijih medija, što nam je omogućilo da započnemo saradnju i sa budućim klijen-tima na tamošnjem tržištu. ICT Hub Play-ground je naš prvi partner sa kojim smo započeli pregovore o investiranju i inkuba-ciji u okviru Huba tako da je riječ o našem najznačajnijem partnerstvu za Republiku Srbiju.

Glasnik: Posljednje što smo pročitali su spekulacije da ste odbili neke unosne po-nude da prodate cio biznis. Ima li istine u tome, i ako ima, zašto ste to uradili?

M. Hadžalić: Ima istine u tim natpisima onoliko koliko sam otkrio u intervju na koji aludirate. Dakle mi zaista jesmo dobili vrlo unosnu ponudu za otkup svih prava na ra-zvoj, distribuciju, licenciranje i sve ostalo vezano za prava nad algoritmom i budućim proizvodima. Iako je riječ o pozamašnoj sumi takva transakcija bi značila odricanje od bilo kakvih prava na algoritam i engine, što bi opet značilo odricanje od bilo kakve zarade od budućih proizvoda i kompanija zasnovanih na našoj originalnoj konverziji govora u tekst. Dakle u kratkoročnom peri-odu bi mi kao tim značajno poboljšali ma-terijalno stanje, ali bi izgubili svaku vezu sa sopstvenom kreacijom što za startapere nema nikakvog smisla. Mi i započinjemo razvoj razvoj inovativnih tehnologija kako bi formirali uspješne kompanije, a ne da bi preko noći došli do nekog novca, koji je u osnovi samo "mrtvi" kapital.

Glasnik: Pitanje koje nas a vjerovatno i ostale novinare interesuje – koliko će ko-štati korišćenje Daktilografa?

M. Hadžalić: Prema našim proračunima za istočni dio bivše Jugoslavije (što uključuje Srbiju, BiH, Crnu Goru i Makedoniju) cijena jednog naloga za aplikaciju Snimač/Kon-vertor namijenjenog novinarima i medij-skim kućama će koštati 50 eura mjesečno za 24/7 konverziju, dok će cijena aplikacije Stenogram namijenjene javnoj upravi biti oko 150 eura mjesečno po istim uslovima kao i za Snimač. Te cijene će za Hrvatsku i Sloveniju biti dva do tri puta više s obzirom na visinu troškova poslovanja u zemljama EU, kao i standard koji je znatno viši u od-nosu na, kako kolokvijalno kažu u EU, oto-manskoj grupi zemalja.

Glasnik: U svjetskim medijima se često

56

Broj 6 Jun 2018.

navodi da će zahvaljujući vještačkoj inteli-genciji brojne profesije nestati, među koji-ma je i novinarska. Da li ste ikada razmo-trili mogućnost da je Daktilograf korak ka toj budućnosti?

M. Hadžalić: Daktilogtaf i jeste prvi iskorak u digitalizovanu budućnost novinarstva i javne uprave na našim prostorima. Brojne profesije jesu nestale u procesu postindu-strijskog razvoja i to ne samo "zahvaljujući" vještačkoj inteligenciji već ukupnom rapi-dnom napretku ICT i drugih tehnologija i to nije razlog ni za žaljenje ni za paniku. Ne-stanak i nastanak profesija je dio procesa koji kontinuirano traje još od početka kre-iranja prvih velikih civilizacija do danas. Uvijek ste kroz istoriju imali primjere otpo-ra novim tehnologijama koje će "zamijeni-ti" ljudski rad, počev od uništavanja parnih mašina, sabotiranja uvođenja električne rasvjete, pa do današnje globalne debate o nestanku radnih mjesta u mnogim tradici-onalnim industrijama zahvaljujući preva-shodno robotici i vještačkoj inteligenciji. Podržavaoci takvih stavova često (a možda i namjerno) zaboravljaju da se dešava pa-ralelni proces - nastanak mnogih radnih mjesta za koje do prije deset godina nismo mogli ni da pretpostavimo da će postojati. Dakle, nemam ništa protiv nestanka pro-fesija koje ne zahtjevaju kreaciju već samo rutinizovane fizičke procese kao što je ku-canje teksta. Mislim da oslobađanje ljudi od takvih poslova i fokusiranje na kreaci-ju može samo dodatno doprinijeti razvoju svjetske ekonomije i civilizacije uopšte. Takođe, ne zaboravimo da velika većina mladih u IT i mnogim drugim industrijama radi poslove koji nisu postojali kada su se oni rodili. To je ono što očekuje i buduće generacije.

Glasnik: Ocijenite aktuelni trenutak za cr-nogroski startap. Zašto je toliko "naših star-tapova" registrovano u inostranstvu?

M. Hadžalić: Pa aktuelni trenutak se može opisati kao rana faza razvoja. Do prije neko-liko godina, osim nas nekoliko okupljenih oko startap zajednice Crne Gore, niko nije ni znao šta je startap u pravom smislu te riječi. U međuvremenu smo dobili Tehno-polis, koji je tek nedavno dobio coworking space i u začetku je stvaranja nečega što bi zaista trebalo da postane naučno-teh-nološki park, kao i Mtel Digitalnu Fabriku koja je prvi pravi startap Hub koji podrazu-mjeva prostor za rad, mentorsku podršku, i mogućnost investiranja u najbolje timove. I dalje je najveća kočnica razvoja startap industrije nerazumjevanje državnih or-

gana kada je riječ o potencijalu i značaju ulaganja u razvoj inovativnih kompanija koje mogu biti konkurentne na državnom nivou. Prosto, država "istim očima" gle-da na vlasnike kafana i ljude čije kreacije mijenjaju svijet i koje su konkurentne na globalnom nivou. Legislativa je takva da prosto tjera timove da postaju "ekonomski imigranti" čim dođu do prototipa ili MVP--a. Ne postoje državni programi pomoći startapima, nacionalni fond za investicio-nu djelatnost, nacionalna ili inostrana VC kompanija, ne postoji praktično ništa sem grupe stručnjaka okupljene u startap zaje-dnici Crne Gore koji sve vrijeme guraju cr-nogorsku startap priču. Zato sam i ponosan na našu startap zajednicu i njen renome u regionu s obzirom na najgore moguće uslo-ve za razvoj i širenje. U vrhu države postoji nekoliko osoba koje razumiju potencijal i značaj startapa (poput ministarki nauke i ekonomije), ali je to nedovoljno za kreira-nje cjelokupnog ekosistema po uzoru na Region i svijet.

Glasnik: Da li ste uspostavili saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore? Na koji način Komora može pomoći Vašem i dru-gim startapovima?

M. Hadžalić: Za sada nismo uspostavi-li saradnju sa Komorom, što ne znači da ne bismo željeli. Komora može biti jedan od glavnih aktera kreiranja nacionalnog startap sistema uz državne organe i nove institucije koje bi trebalo formirati poput Fonda za inovacionu djelatnost. Komora može da u okviru sosptvenih tijela ukazuje na važnost povezivanja i jačanja saradnje privrede sa obrazovnim institucijama i na-učno-istraživačkim organizacijama, kao i povezivanja velikih kompanija sa ino-vativnom startap zajednicom. Komora bi trebalo među prvima da državi ukaže kako je u Crnoj Gori porasla svijest o značaju inovacija, obrazovanja i istraživanja za po-dizanje konkurentnosti, održivi razvoj i pa-metan rast svih segmenta ekonomije, kao i da su sve veće potrebe za finansijskom podrškom inovacionom potencijalu, ideja-ma i projektima. Inovacije, preduzetništvo, edukacija, efikasnije korišćenje sredstava iz evropskih fondova i bolji pristup finan-sijama, veća primjena naučnih istraživanja u privredi bi trebalo da budu visoko rangi-rani u agendi PKCG. Komora bi mogla for-mirati nešto kao Savjet za saradnju nauke i privrede, a mogla bi kreirati i sosptveni pul za podršku razvoju startap industrije, imati zapaženije učešće na tehnološkim konfe-rencijama i događajima i još mnogo toga.

The Montenegrin start-up, which has been written about a lot over the last few months, is Daktilograf, a software

solution that almost instantly transforms speech into text. Mirsad Hadžalić is spe-aking for Glasnik about its development, start-up community and challenges that it is facing. He is a development director of the start-up, a man with numerous talents, knowledge and skills, former editor of the Pobjeda portal and Kliker.tv, therefore this interview will start with his presentation.

Glasnik: How would you present yourself to the readers of Glasnik? Would you rather describe yourself as a journalist in the IT world or as an information technology en-gineer who just "stumbled" over journali-sm?

M. Hadžalić: Good question, but difficult at the same time. I think that each skill, each crafts and knowledge that you attain is an opportunity to upgrade personality. So is with me, I am an IT engineer and a journa-list/editor and musician and poet, a start--up activist and enthusiast. When you are at the beginning, much of this provides you with a synergy that accelerates the way to success and helps attaining the projected goals. In particular, I am more an IT engi-neer who has accidentally found myself in journalism.

Glasnik: It has often been written about you these (over a month) days. The reason for this is the start-up Daktilograf, which is also the main topic of our conversation. Co-uld you generally inform us about this pro-ject – how did you come up with an idea, who participates in its realization, what makes it competitive in comparison to si-milar software solutions ...

M. Hadžalić: The idea came spontaneously during the intermission in the development of the second start-up, it is called pivoting in the start-up industry. You know, in a start-up world it's equally important to re-cognize the usability of the technology, that is, its best application as much as creating the code or a device. It is like a criterion of recognizing news in journalism. That’s how I have recognized in an old code the "gol-den" speech to text algorithm. From this part of the code we formed the engines, on the basis of which Daktilograf was created. Founders are involved in the realization, and with the inflow of investments, we will employ a number of experts for audio si-gnals, linguistics and other areas important for the development of a market product.

57

Broj 6Jun 2018.

Welcome to the digitized future of journalism and the public administration

Mirsad Hadžalić, the Development Director of the Start-up Daktilograf

The goals are the development of the Montenegrin start-up scene and strengthening of its international recognition, the leading position in the Western Balkans market when it comes to products based on conversion of speech into text

58

Broj 6 Jun 2018.

Our advantage is that we have overcome the vocabulary system, so we are not limi-ted to the number of words or the speaking area. Also, we do not use artificial intelli-gence for training, and besides that, our solution requires less processing power, the training results are much more predictable than in case of using the AI system.

Glasnik: What are your desires and goals you want to achieve with Daktilograf?

M. Hadžalić: The first wish is to finalize ne-gotiations with investors as soon as possi-ble and start the development of a market product. Further, we wish to make functi-onal and attractive products based on our original algorithm: Recorder/Converter for Journalists and Media Industry, court and parliaments reports written in shorthand, etc, titler for subtitling videos, Personal As-sistant, and we see its application in a ran-ge of other industries such as voice com-mands, robotics, education, etc.

We have several goals, for example, the development of the Montenegrin start-up scene and strengthening of its internatio-nal recognition, we want to become a lea-der in the Western Balkans market when it comes to products based on conversion of speech into text, we wish Daktilograf to become a company of multimillion-dollar value in order to successfully complete the creation of the Start-up Centre in Pljevlja. Although, if we consider our development in the last few months, we have already met many goals, starting from the noticed par-ticipation in the PODIM conference (event in Podgorica), through the semi-final of the Spark Conference, bringing to the end the negotiations with investors, etc.

Glasnik: At what stage are you when it co-mes to Daktilograf, is the search for an inve-stor still going on? You presented start-ups in Podgorica and Belgrade – could you tell us about the significance of these events and their results, its connection with ICT Hub Playground...

M. Hadžalić: So far, we have been a functio-nal prototype and we are in the final phase of negotiations with the two largest invest-ment companies in the Western Balkans. The search for investors in the start-up in-dustry is an ongoing process because you have many financing rounds starting from the pre-seed phase in which we are now and heading to series A, B, C, D and so on. As for the presentation of the start-up, you said correctly that the premiere presenta-tion was held on 9th May in the Podgorica

M. Hadžalić: According to our calculations for the eastern part of the former Yugosla-via (which includes Serbia, Bosnia and Her-zegovina, Montenegro and Macedonia), the price of an order for the application Recor-der/Converter for journalists and the media houses will be €50 per month for 24/7 con-version, while the application reports writ-ten in shorthand for public administration will be around €150 per month under the same conditions as for the Recorder. These prices will be two to three times higher for Croatia and Slovenia, given the level of ope-rating costs in the EU countries, as well as the standard that is much higher than that, according to the colloquially called in the EU "Ottoman group of countries".

Glasnik: It is often stated in the world's media that thanks to artificial intelligence, many professions will disappear, including journalism. Have you ever considered the possibility that the Daktilograf is a step clo-ser towards that future?

M. Hadžalić: Daktilograf is indeed the first step forward in the digitized future of jo-urnalism and public administration in our region. Numerous professions have disa-ppeared in the post-industrial development process, not just thanks to "artificial intel-ligence", but to the overall rapid advance-ment of ICT and other technologies, and this is neither a cause for regret nor for pa-nic. The disappearance and the emergence of professions is part of a process that has been continuously ongoing since the crea-tion of the first major civilizations to date. Always through history there were exam-ples of resistance to the new technologies that will "replace" human work, starting from destroying steam engines, sabotaging the introduction of electrical lighting, up to today's global debate on the disappearan-ce of jobs in many traditional industries thanks primarily to robotics and artificial intelligence. Supporters of such attitudes often (and perhaps deliberately) forget that there is a parallel process - the emergence of many jobs that ten years ago we could not even imagine that will exist. So, I have nothing against the disappearance of pro-fessions that do not require creativity, but only routine physical processes such as text typing. I think that releasing people from such jobs and focusing on creation can only contribute to the development of the world economy and civilization in ge-neral. Also, let's not forget that the vast ma-jority of the young people in IT and many other industries are doing jobs that did not exist when they were born. That's what fu-

based Digital Factory, while for Serbia such an event was organized on 20th June at the premises of the ICT Hub Playground, pro-bably the most important Serbian start-up accelerator.

The presentations brought us much more than expected, in Podgorica we received praise and support from the Ministry of Science, the Parliament of Montenegro, re-presentatives of the Government, as well as everyone present. That’s where we started initial agreements with future clients who are supposed to support the start-up in the development phase, and in return for their support, they would get many benefits de-fined in the agreements with early clients.

As for the presentation in Belgrade, it was also excellent, there were representatives of the Government, courts, some of the most important media, which enabled us to start cooperation with future clients in the local market. ICT Hub Playground is our first partner with which we started negotiations on investments and incubation within Hub, so this is our most significant partnership for the Republic of Serbia.

Glasnik: The last thing we have read is speculation that you have refused some lucrative offers to sell your entire business. Is there any truth in this, and if so, why did you do it?

M. Hadžalić: There is truth in these inscrip-tions only to the extent that I have discove-red in the interview you are referring to. So, we really have got a very lucrative offer to buy all the rights to development, distribu-tion, licensing and everything else related to the rights over the algorithm and futu-re products. Even though it is a large sum, such a transaction would mean a waiver of all the rights to the algorithm and engine, which would again mean a waiver of any future revenue from the future products and companies based on our original con-version of speech into text. So, in the short term, as a team, we would significantly improve our material situation, but on the other hand we would lose any connection with our own creation, which makes no sense for startupers. We start development of innovative technologies in order to form successful companies, ad not to get some money overnight, which is basically just a "dead" capital.

Glasnik: The question that we, and proba-bly other journalists, are interested in - how much will it cost to use Daktilograf?

59

Broj 6Jun 2018.

ture generations can expect as well.

Glasnik: Could you rate the current moment for the Montenegrin start-up. Why are so many of our "start-ups" have been registered abroad?

M. Hadžalić: Well, the current moment can be described as an early stage of development. Until a few years ago, in addition to some of us gathered around the start-up of the Montenegrin community, nobody knew what a start-up was in the true sense of the word. In the meantime, we got Technopolis, which has just recently got a coworking space, and it is at the beginning of creating something that really should become a science-technology park, including Mtel Digital Factory, which is the first real Start-up Hub, which in-cludes the space for work, mentoring support, and the possibility to invest in the best teams. The biggest brake in the development of the start-up industry is still lack of understanding of the state authorities when it comes to the potential and importance of in-vesting in the development of innovative companies that can be competitive at the state level. Simply, the state "with the same eyes" looks at the owners of the cafe-bars and the people whose creations change the world and which are competitive on a global level. Our legislation is such that it simply forces teams to become "economic immigrants" as soon as they come to the prototype or MVP. There are no state aids programs for start-ups, a national fund for investment activity, a national or foreign VC company, there is virtually nothing except a group of experts gathered in the start-up community of Montenegro who are constantly all alone pushing ahead the Montenegrin start-up story. That's why I am proud of our start-up community and its reputation in the region given the worst possible conditions for development and expansion. At the top of the country there are few people who understand the po-tential and significance of the start-up (such as the ministers of science and economy), but this is insufficient to create the entire ecosystem based on the example of the region and the world.

Glasnik: Have you established cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro? How can the Chamber help your and other start-ups?

M. Hadžalić: So far, we have not established cooperation with the Chamber, which does not mean that we would not like to. The Chamber can be one of the main players in creating a national start-up system along with the state authorities and new institu-tions that should be established such as the Innovation Fund. The Chamber can, within its own bodies, indicate to the importance of connecting and strengthening the cooperation of the economy with educational institutions and scientific-research organizati-ons, as well as to connecting large companies with an innovative start-up community. The Chamber should be among the first to point out to the state that there is raise of awareness in Montene-gro when it comes to importance of innovation, education and re-search for raising competitiveness, sustainable development and smart growth of all segments of the economy, as well as that there is growing need for the financial support to the innovative poten-tial, ideas and projects. Innovation, entrepreneurship, education, more efficient use of European funds and better access to finance, greater application of scientific research in the economy should be highly ranked in the PKCG agenda. The Chamber could form so-mething like the Council for Cooperation in Science and Economy, and it could create its own hub to support the development of the start-up industry, also it could have more noticeable participation in the technology conferences and similar events.

60

Broj 6 Jun 2018.

Smartfoni će zamijeniti plaćanje karticama

Tehnologija u finansijama

Od septembra 2019. desiće se velike promjene u svijetu, a tada će banke, pa i one u Srbiji morati da dopuste trećim licima da preko njih pružaju finansijske usluge. Otpor ba-

naka se očekuje, ipak korist od tog noviteta imaće trgovci i to oni mali koji će na ovaj način pružati servis i naplaćivati svoje usluge, a ključna uloga je pametnih mobilnih telefona, piše Blic.

Banke u Srbiji su skeptične u pogledu otvaranja svojih platnih ka-nala nebankarskim kompanijama da ih koriste za pružanje usluga plaćanja klijentima, što predviđa nova evropska regulativa - Revi-dirana direktiva o platnim uslugama (PSD2) koja bi treba da bude u potpunosti implementirana krajem 2019.

Tim povodom održan je panel "Budućnost mobilnog plaćanja u Sr-biji - šta će banke učiniti" u ambasadi Kraljevine Norveške u Srbiji.

- Polovina bankara u Srbiji smatra da njihove digitalne usluge ni-jesu dovoljno dobre i da neće moći da izdrže konkurenciju u na-rednim godinama, zbog čega je potrebno da pod hitno preduzmu akciju i slijede primjer nordijskih zemalja - kaže Danijel Doderlajn, izvršni direktor i osnivač norveške fintek kompanije Auka.

Na ovaj zaključak ukazali su rezultati istraživanja te kompanije, u kojem je učestovalo 2.000 evropskih banakara, među kojima i bankari sa srpskog tržišta, a koje je prezentovano na skupu. Čak 45 odsto srpskih bankara smatara da će bankarstvo iskusiti funda-mentalne promjene u narednih pet godina, ali je tek 30 odsto njih spremno da prihvati da treća lica preuzmu njihove kanale prodaje. Nova regulativa PSD2 omogućiće trećim licima da pružaju finansi-jske usluge bilo da je riječ o fintek kompanijama ili gigantima kao što je GAFA - Google, Apple, Facebook i Amazon.

To bi moglo, smatra Doderlajn, da zaplaši bankarski sektor, jer će ga primorati da račune klijenata otvori trećim stranama koje bi preuzele usluge plaćanja, što je do sada bilo pod monopolom ba-naka.

- Da bi bili broj jedan u plaćanjima, morate biti prvi u mobilnim plaćanjima - ukazao je Doderlajn.

Čak i u Srbiji, iako je trenutno van Evropske unije, primijetio je Do-derlajn, regulatori već rade na prilagođavanju propisa mnogim re-gulatornim promjenama EU, što će "na kraju rezultirati potpunom usklađenošću sa evropskim zahtjevima".

Tržište Srbije je, prema rečima Srđana Novakovića, direktora Digi-talnog centra Addiko banke, spremno za instant-plaćanja.

Od oktobra ove godine će, kaže on sve banke u Srbiji biti u obavezi da se prilagode novom zakonu, što će omogućiti da svaka transak-cija može da se obavi u bilo kom trenutku i da mora biti izvršena u roku ne dužem od 10 sekundi.

- To je velika prednost u odnosu na ostale zemlje u regionu. Mi smo među prvim zemljama u regionu koje će imati ovakvu regulativu i gdje su zaista sve banke u obavezi da takve naloge izvršavaju. Mislim da je Srbija u dalekoj prednosti u odnosu na zemlje regiona - ističe Novaković.

Zorana Branković, direktorka Odeljenja za multičanel marketing Banke Inteza, podsetila je da je ova banka još 2008. započela sa beskontaktnim plaćanjima u Srbiji.

- Plaćanje pametnim mobilnim telefonima u pekarama i prodavni-cama postaće budućnost, a mi možemo da iskoristimo ovo vrijeme da vidimo razvoj situacije u Evropskoj uniji i da kod nas prenese-mo najbolja iskustva - istakla je Branković.

Miloš Polovina iz odbora za digitalno bankarstvo Udruženja bana-ka Srbije i rukovodilac u Telenor banci, istakao je da je ova banka radila istraživanja prije dolaska u Srbiju i da ukoliko se korisinici klijenti na vrijeme edukuju, uspjeh je neminovan.

- Bankarstvo kako imamo danas će se mijenjati, a kako će izgledati vrijeme će pokazati - rekao je Polovina.

Najveća korist za trgovce i ugostitelje.

61

Broj 6Jun 2018.

"Dijamant" i "Frikom" vrijede više od 250 miliona eura

Agrokor

Dužničko vrzino kolo u koje se svojevremeno zapetljao Ivica Todorić ovih dana raspetljava se na 7.300 stranica. Toliko je, sa pratećim prilozima, obiman tekst nagodbe hrvatskog

"Agrokora" sa povjeriocima koji je prije dva dana stigao u Trgovač-ki sud u Zagrebu, a kojim bi trebalo da bude riješena i sudbina srp-skih kompanija koje posluju pod kapom ovog hrvatskog koncerna. To su "Dijamant", "Frikom", "Merkator S", "Mg Mivela", "Kikindski mlin" i "Nova sloga".

Kako može da se vidi u dokumentima koja su javno dostupna na sajtu ovog koncerna, imovina "Frikoma" u Srbiji procijenjena je na 164,7 miliona eura, dok "Dijamant" vrijedi 87 miliona eura, piše Po-litika.

Te dvije firme vrijedan su dio imovine "Agrokora", jer su svrstane u "top 20 kompanija".

Inače, privremeno vijeće povjerilaca je jednoglasno prihvatilo tekst nagodbe prema kojoj će najveći pojedinačni vlasnik koncerna sa 39,2 odsto udjela biti ruska "Sberbanka". Vlasnici obveznica koje je svojevremeno emitovao Ivica Todorić imaće 24,9 odsto udjela, dok će hrvatske banke dobiti 15,3 odsto. Tekstom nagodbe predloženo je da ruska VTB banka dobije 7,5 odsto, a dobavljači svega 4,7 odsto "Agrokora". Ipak, to ne znači da su dobavljači u ovoj nagodbi ostali kratkih rukava, jer će njima biti vraćen najveći dio duga.

Sva potraživanja, kao i njihov status detaljno su popisani u tabe-lama, a predviđeno je i da se malim i mikro preduzećima vrati 100 odsto potraživanja. U prosjeku, dobavljačima će biti vraćeno 60 odsto duga, vlasnici obveznica imaće stopu povraćaja od 40 do 80 odsto, dok će finansijske institucije u prosjeku dobiti povraćaj 20 odsto duga.

Kako može da se vidi na sajtu "Agrokora", ovaj hrvatski koncern novac duguje i srpskim firmama. Tako se, na primjer, na spisku povjerilaca ovog hrvatskog koncerna nalazi i požarevački "Bambi", "Generali osiguranje", ali i kompanija "Autočačak".

Vijeće povjerilaca je jednoglasno prihvatilo tekst nagodbe prema kojoj će najveći pojedinačni vlasnik koncerna Agrokor, sa 39,2 odsto udjela, biti ruska "Sberbanka".

Kada je riječ o privremenim mjerama koje su izdavali nadležni srpski sudovi, najviše postupaka pokrenula je ruska "Sberbanka". Dva postupka pokrenula je i banka "Intesa", o čemu je Politika ra-nije pisala.

Takođe, nagodbom se predviđa i da se "Agrokorova" imovina pre-nese na novu kompaniju "Ale Dutch Top Co". Reč je holdingu sa sjedištem u Holandiji koji će preuzeti poslovanje svih "Agrokoro-vih" firmi, ali bez obaveza koje su nastale prije uvođenja prinudne uprave.

U tekstu nagodbe navodi se, na primjer, da će "Dijamant" svoje akcije prenijeti na ovu holandsku firmu. Ono što takođe može da se vidi iz ove obimne dokumentacije je da je nova kompanija "Ale Dutch Top Co" u Srbiji angažovala brokersku kuću. Ne navodi se koju, ali u dokumentu piše da će njen zadatak biti da otvara račune potrebne za realizaciju transakcije.

U Hrvatskoj se dosta pažnje se minulih dana posvećivalo ruskom uticaju, pa je tako tamošnja štampa pisala da privremeno vijeće povjerilaca onemogućava ruskim bankama i investitorima stica-nje preko 50 posto upravljačkog vlasništva u novom Agrokoru i njegovim kompanijama. Ukoliko bi taj udio bio veći, onda bi "Agro-kor" došao pod udar sankcija Evropske unije i SAD prema Rusiji, pisao je Jutarnji list.

Fabris Peruško, prinudni upravnik "Agrokora", rekao je da dogovor sa "Sberbankom" podrazumijeva model po kome će naplata potra-živanja zavisiti od budućih rezultata poslovanja kompanije.

"Dogovorena je i mogućnost da oni svoj dio u "Merkatoru" zamije-ne za suvlasnički dio u "Agrokoru", istakao je Peruško.

Povjerenik je dodao da su uspješnim približavanjem različitih pov-jerilaca i njihovih interesa došli do toga da su veliki sukobi koji su izbili među njima sada zatvoreni.

Da bi nagodba počela da se primjenjuje, mora da je potvrdi Trgo-vački sud.

62

Broj 6 Jun 2018.

Ulaganje u kriptovalute nije preporučljivo

Čelnici centralnih banaka regiona

Iako je najpoznatija kriptovaluta – bitkoin, izgubila na vrijedno-sti u poslednjih par mjeseci i povukla ostalih desetak najpo-pularnijih kriptovaluta, njihova popularnost ne jenjava. Ipak,

gotovo sve centralne banke zemalja u regionu nemaju povjerenja u njih i upozoravaju da je ulaganje u kriptovalute izuzetno rizično.

Pojedine centralne banke, poput one u BiH, nisu se čak ni poseb-no bavile kriptovalutama i imaju neutralan stav. S druge strane, neke od njih, kao što je na primjer Narodna banka Makedonije, osnovale su posebna odeljenja koja proučavaju tržište kriptova-luta.

Za guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića, kriptova-luta je špekulativna hartija.

"I to u mnogo većoj mjeri nego što je novac. Taj segment nije regulisan, nema nadzora, nema kontrole i svako ulaganje nosi rizik onoga ko ulaže u njih. Mislim da su centralne banke malo pasivne kada su u pitanju kriptovalute, ali Centralna banka Crne Gore je već zauzela proaktivan stav o tome. Nesporno je da je to zarada, ali ako je špekulativna, a jeste, onda neko ko zaradi to čini na teret nekog ko gubi", kaže za Blic prvi čovjek CBCG.

63

Broj 6Jun 2018.

Smatramo da su kriptovalute samo "balon", a ne novac, navode finansijski stručnjaci.

Prema riječima Želimire Raspudić, viceguvernera Centralne ban-ke BiH, oni se nijesu posebno bavili tom oblašću.

"U BiH kriptovalute nisu pretjerano uzele maha, nisu tako popu-larne kao u drugim zemljama regiona. Centralna banka ima neu-tralan stav za sada. Udruženje banaka BiH je razmatralo tu temu, imali su par prezentacija", kratko je rekla za "Blic" viceguvernerka CBBiH.

Daleko ažurnija po pitanju ispitivanja tržišta kriptovaluta je Ma-kedonija. Iako ih ispituje, Narodne banke Makedonije za sada ta-kođe ima negativan stav prema kriptovalutama. Maja Kadievska--Vojnović, viceguverner NB Makedonije, čak smatra da to nisu valute, već finansijska sredstva.

"Smatramo da je to samo "balon", a ne novac. Dakle, to nisu krip-tovalute jer je samo valuta novac, a kriptosi to definitivno nisu. One nemaju tri osnovna svojstva novca, da su sredstvo razmjene, sredstvo očuvanja vrijednosti i obračunska jedinica. Možda ima-ju eventualno funkciju razmjene… Stav NB Makedonije je da je to sredstvo. NB smatra da ko god investira u njih sam preuzima ri-zik", kaže za "Blic" Kadievska.

Ona ističe da ni lično nikada ne bi uložila novac u kriptovalute. Ipak, NB Makedonije istražuje ovo tržište.

"Kod nas se radi na tome da se ova oblast na neki način reguliše. Treba imati u vidu da se bitkoin pojavio još za vrijeme ekonomske krize, a da je sada u ekspanziji", istakla je Kadievska.

U Narodnoj banci Srbije naglašavaju da je zakonodavstvo te ze-mlje prepoznalo da su kriptovalute značajne za državu u konte-kstu upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

"Baš zato je procijenjeno da propisima treba intervenisati u tom, jednom segmentu koji se odnosi na kriptovalute. U decembru 2017. je usvojen novi Zakon o spriječavanju pranja novca i finansi-ranja terorizma koji je počeo da se primjenjuje 1. aprila 2018. S tim u vezi, lica koja omogućavaju zamjenu kriptovaluta za zakonsko sredstvo plaćanja i obrnuto su izričito prepoznata kao obveznici tog zakona i biće dužna da usklade svoje poslovanje sa odredba-ma Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Iz toga proizlazi obaveza preduzimanja radnji i mjera za sprječa-vanje pranja novca i finansiranja terorizma iz tog zakona, kao što su identifikacija klijenata, uzimanjem kopije ličnog dokumenta, odgovarajuće izvještavanje NBS i određivanje ovlašćenog lica za izvršavanje ovih radnji. Na kraju, uzimajući u obzir sve navedeno, NBS će u saradnji sa drugim državnim organima i uzimajući u ob-zir sve relevantne činjenice razmotriti potrebu za regulatornom intervencijom", naglasili su u NBS.

Oni ističu da kriptovalute nemaju osnovne funkcije novca jer nisu opšteprihvaćena sredstva plaćanja, ne mogu se ni u kom slučaju smatrati ni čuvarima vrijednosti i nisu obračunske jedinice.

"Pored toga, kriptovalute ne izdaje centralna banka i ne garantuje za njihovu vrijednost, ne postoje načini kojima bi se ublažile veli-ke oscilacije u ponudi i tražnji, a ni pravila funkcionisanja platfor-mi za trgovanje bitkoinom u mnogim slučajevima nijesu dovoljno jasna i uređena, ni pod nadzorom regulatornih tijela. S tim u vezi, ne postoje nikakvi mehanizmi zakonske zaštite korisnika nave-denih usluga, tako da svako ko se upušta u bilo koje aktivnosti u vezi s virtuelnim valutama čini to na sopstvenu odgovornost i samostalno snosi finansijske i druge rizike koji proističu iz tih aktivnosti", izričiti su u NBS.

U srpskoj centralnoj banci smatraju da se ne može govoriti o tome da će kriptovalute u bliskoj budućnosti zamijeniti "klasične va-lute".

"Prije svega zbog činjenice da je za tako nešto potrebno da od-ređenu kriptovalutu prihvate svi u okviru jednog pravnog sistema i da upotreba takve kriptovalute bude garantovana u tom prav-nom sistemu. Za tako nešto još nema ni naznaka", navode u NBS.

64

Broj 6 Jun 2018.

Osnaživanje poslovnog registra

Početak projekta BRE

Prvi sastanak projektnih partnera i Upravnog odbora projek-ta BRE (Osnaživanje poslovnog registra), održan je 21. i 22. juna 2018. u Tirani. Domaćin skupa bila je Privredna komora

Tirane, vodeći partner na Projektu, koji finansira EU kroz program Interreg IPA prekogranična saradnja Italija – Albanija – Crna Gora. Projekat je zvanično otpočeo 15. marta ove godine, a trajaće 24 mjeseca, tj. do 14. marta 2020.

Pored Privredne komore Crne Gore, partneri Komori Tirane na BRE projektu su: Privredna komora Barija, Ministarstvo finansija i eko-nomije Albanije i IPC Tehnopolis iz Nikšića.

Projekat BRE ima cilj unapređenje kapaciteta institucija i kom-panija u smjeru razvoja saradnje na međunarodnom nivou. Kroz projekat će biti izrađena partnerska platforma sa bazom podataka o kompanijama iz tri zemlje, a koja će objediniti tri biznis registra. Takođe, biće izrađena mapa postojećih izvora i baza podataka koja sadrži informacije o preduzećima, a daće se i preporuka za univer-zalni sistem biznis registara.

Ovim Projektom ostvariće se značajni benefiti za poslovnu zaje-dnicu tri zemlje partnera, kroz:

1) Jačanje okvirnih uslova za razvoj konkurentnosti;

2) Povezivanje aktivnosti organizacija koje podržavaju razvoj bi-znisa (komora) i promociju saradnje sa javnim institucijama;

3) Razvijanje kapaciteta i obuke kroz koje će se pomoći internaci-onalizacija poslovanja.

Pored toga, opšte poboljšanje tri poslovna registra uticaće na poboljšanje poslovnog okruženja, i to: olakšavanjem pristupa in-formacijama, pružanjem transparentnih i tačnih podataka, sma-njenjem troškova i jačanjem efikasnosti poslovanja, čime će se osigurati bolji alat za nadzor nad tržištem, praćenje poslovanja i konkurentnost.

Projekat se bavi glavnim izazovima koordinacije između Evrop-skog registra poslovanja (BR) kao ključnog činioca za zajedničko poslovno okruženje i stvaranje administrativne harmonizacije,

transparentnosti, pravne sigurnosti i konkurentnosti. Nacionalni poslovni registri iz 26 zemalja članica Evropske unije bili su osno-va EBR-a (Evropski poslovni registar/European Business Regist-ry), mreže razmjene iskustava i usklađivanja poslovnih registara. Osim toga, Prva Direktiva Savjeta EU (9. mart 1968.) dala je mandat novim zemljama članicama za stvaranje centralnog poslovnog re-gistra, ispunjavajući neke zajedničke zahtjeve. Danas, zemlje koje su u pretpristupnoj fazi (npr. Albanija i Crna Gora) još nijesu rije-šile ovo pitanje i još uvijek se vodi debata o tome. Ukoliko se to ne promijeni, nakon formalnog pristupanja Uniji biće potrebno uložiti značajne napore na dostizanju EU standarda.

Budući da Privredna komora Barija ima veliko iskustvo u sferi poslovnih registara, jer je od Vlade Italije ovaj posao već dugi niz godina kao javno ovlašćenje prenijet na Komore članice Unije ko-mora Italije, očekuje se da će to imati velikog uticaja na uspješnost realizacije BRE projekta.

Učestvujući na sastanku projektnog tima, Tanja Radusinović, di-rektorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore, pred-stavila je ovu instituciju, dok je Dragana Šofranac, samostalni sav-jetnik u ovom Sektoru prezentovala radni paket 3 Projekta, koji je povjeren Komori Crne Gore.

Predstavnice Komore Crne Gore učestvovale su i na sastanku Upravnog odbora Projekta, na kojem su definisana pravila i pro-cedure rada na Projektu i način donošenja odluka o formiranju dodatnih tijela koja će podržati njegovu uspješnu implementaciju.

Vodeći partner, Privredna komora Tirane je za partnere organizo-vala i sastanak sa privrednicima iz Albanije, na kojem su učešće uzeli i Nikolin Jaka, predsjednik Komore Tirane Albana Shkurta, zamjenica ministra finansija i ekonomije u Vladi Republike Alba-nije, Pranvera Fagu, generalna direktorice Centralnog biznis re-gistra, te Fabiole Duro, savjetnica u Komori Tirane, koja je ovim povodom predstavila BRE projekat.

I na ovom sastanku naglašen je značaj koji Projekat ima za insti-tucije u Albaniji, a osvrnuli su se i na njegovu važnost kada su u pitanju Italija i Crna Gora.

65

Broj 6Jun 2018.

Pametne zgrade budućnosti već su tu i traže primjenu BMI modela

Siemens

Pametne zgrade su već tu, iako se činilo da će graditeljska struka sporije prihvatiti digitalizaciju i druge tehnološke no-vosti. Ona ih prihvata i primjenjuje, pa tako i razvoj novih

koncepata zgrada ide brže, pogotovo uz tzv. building information (BMI) model, istaknuto je na Siemensovoj konferenciji u Zagrebu.

Taj tehnološki skup je okupio predstavnike Siemensa Hrvatska i Slovenija, kao i njihove brojne partnere, pred kojima je direktorica i hrvatskog i slovenskog Siemensa Medeja Lončar koja je istakla kako pametne zgrade već danas skupljaju puno podataka koje mogu postati korisne informacije za graditelje, arhitekte i druge struke.

- Zgrade puno toga osjećaju i govore što im nedostaje, a mi taj jezik u Siemensu razumijemo i u skladu s time razvijamo softverska rje-šenja BMI, što je i jedan od vodećih trendova u zgradarstvu - rekla je Lončar, piše Poslovni.hr.

Pohvalila je tehničke i srodne fakultete u Hrvatskoj i regiji, jer im s njih dolaze dobri inženjeri tako da za sada, kako je kazala, nemaju problema s pronalaskom kvalitetnih i stručnih kadrova, bilo da se radi o proizvodnji hrane i pića, procesnoj industriji, energetici ili drugima, koji svi traže personalizovane proizvode i rješenja prila-gođena svom poslovanju.

Na konferenciji o pametnim zgradama budućnosti istaknuto je i

da čovjek 90 posto vremena dnevno provede u zgradama, da u nji-ma najviše živi i radi, a često im ne poklanja dovoljno pažnje.

To su neodrživi modeli ponašanja, i moraće se mijenjati, pogoto-vo zbog klimatskih promjena i trendova u graditeljstvu, kojeg, po ocjeni stručnjaka na konferenciji, zahvataju najveće promjene u zadnjih više od 50 godina, te se može očekivati da će zgrade koje će se graditi u budućnosti biti znatno drugačije nego sadašnje zbog materijala, ali i ugradnje tehnoloških i drugih senzora i ra-znih uređaja i sistema.

- Model BMI u zgradarstvu znači da se već u fazi planiranja kon-cepta zgrade definiše što ona i kakva mora biti, i BMI je sigurno smjer kojemu se teži i u Hrvatskoj, koja priprema i zakonsku re-gulativu za to - kazao je na konferenciji profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Mladen Vukomanović, dodajući da dosta zemalja kreće s time da se za svaku zgradu traži BMI te da to po-stane obveza i za javne građevinske projekte.

Naglasio je i da za BMI treba imati sertifikovane stručnjake koji će znati što treba činiti, kao i da su u tome najdalje otišli Kina i SAD.

- U sklopu BMI-a se na primjer traži i da 4D i 5D modelizacija zgra-de bude priložena u prijavama na konkurse, odnosno da se to traži od izvođača u konkursima, a vjerujem da će to pomoći i da se po-veća.

66

Broj 6 Jun 2018.

Svijetvijesti

Crowdfundingom do smanjenja javnog duga

Stanovnici Malezije pronašli su dosta neo-bičan način za smanjenje javnog duga. Dr-žavi čiji dug iznosi gotovo 80 posto BDP-a odlučili su pomoći vlastitim novcem, preko Crowdfunding kampanje.

Već prvi dan skupili su gotovo dva miliona dolara, iako je to bukvalno slamka u plastu sijena, budući da nacionalni dug Malezije iznosi više od 250 milijardi dolara, prenosi Jutarnji.hr.

No, čini se da u ovoj azijskoj državi i dalje vlada optimizam nakon prve promjene vla-sti od 1957. godine (92- godišnji Mahathir Mohamed bio je mentor donedavnom predsjedniku Najibu Razaku, a iz vladajuće je stranke izašao nakon što je Najib Razak optužen za korupciju), pa su spremni po-moći državi iz sopstvenog džepa.

Crowdfunding kampanju je pokrenuo 27-godišnjak, koji kaže da je "jako zalju-bljen i ponosan na svoju zemlju", a ona je privukla interes cijele zemlje i vlasti.

"Građani dobrovoljno dijele svoj novac s vladom kako bi nam pomogli da riješimo ovaj teški teret", izjavio je ministar finan-sija Lim Guan Eng i dodao kako je ovakav način prikupljanja novca "sistematičan i transparentan".

U prvom danu kampanjom je prikupljeno 1,8 miliona dolara, a BBC piše kako je ova-kav način pomoći podsjećanje na kasne 1990-e kada stanovnici Južne Koreje sta-jali u redovima kako bi donirali vjenčane prstene i ostale vrijednosti i tako pomogli posrnuloj državnoj ekonomiji za vrijeme finansijske krize u Aziji.

Iako među Malezijcima vlada optimizam, ekonomski stručnjaci nisu toliko oduše-vljeni ovim načinom vraćanja ogromnog duga i predlažu efikasnije načine poput plaćanja poreza i kupovanja domaćih pro-izvoda. Nisu zadovoljni ni korisnici dru-štvenih mreža iz drugih država, koji već spekulišu kada će se u njihovim zemljama

pokušati nešto ovakvo.

Novi premijer je naglasio kako će se na sve načine boriti da smanji ogroman dug, a nada se da će se jedan dio, oko 700 miliona dolara, vratiti kada krenu optužnice za ko-rupcionaški skandal bivšeg predsjednika.

"Brzi vozovi" EU su spori i skupi

Mreža brzih željeznica u Evropi je spora, skupa i neefikasna, stoji u izvještaju koje je ove nedjelje objavio Evropski revizorski sud, piše euobserver.

U izvještaju objavljenom 26. juna stoji da brzi vozovi vrlo rijetko putuju brzinama kojima bi na papiru trebali voziti – čak štaviše, voze na samo 45 posto svojih mo-gućnosti, a na samo dvije linije koje su bile uključene u istraživanje brzina je prelazila 200 km/h u prosjeku. Na baš ni jednoj lini-ji vozovi nisu vozili prosječnom brzinom većom od 250 km/h, što je naročito pora-zno kad se uzme u obzir da bi na nekima prosječna brzina od 300 km/h trebala biti uobičajena.

– Prosječna brzina koja je toliko ispod one za koju su vozovi i pruge projektovani tjera nas da se zapitamo koliko se njima efika-sno upravlja, naročito u finansijskom smi-slu – stoji u izvještaju Suda, prenosi Ban-kar.

Direktor Snapchata prošle godine zaradio 638 miliona dolara

Direktor Snapchata Evan Spiegel prošle je godine zaradio 637,8 miliona dolara kada je njegova kompanija izašla na berzu, što je treća najveća godišnja isplata nekom di-rektoru u istoriji.

Spiegolova zarada najveća je iza Daniela Ocha, direktora investicionog fonda Och--Ziff Capital Management Group, piše u podacima ISS Analyticsa koje prenosi Al Jazeera.

Och je 2007. primio godišnju kompenzaciju od 918,9 miliona dolara, a 2008. godine 1,19 milijardi dolara.

Spiegelova zarada temelji se na dividenda-ma dionica vrijednih 636,6 miliona dolara, plati i drugim kompenzacijama vrijednim oko 1,2 miliona dolara, piše u izveštaju koji je objavila njegova kompanija Snap Inc.

Kompanija dodaje kako je 27-godišnji Spi-egel 2017. godine zaradio platu od 98.000 dolara.

Dionice Snapa su u februaru prvi put od jula narasle iznad svoje inicijalne ponude dio-nica vrijedne 17 dolara.

Vrijednost dionica pala je u četvrtak za osam odsto, a analitičari to povezuju sa nezadovoljstvom korisnika oko najnovijeg redizajna aplikacije.

McDonald’s bez plastičnih slamki u Velikoj Britaniji i Irskoj

McDonald’s je odlučio da plastične slamke zamijeni papirnatim u restoranima širom Velike Britanije i Irske od septembra ove godine.

Ovo je posljednji potez kompanije da uklo-ni plastične proizvode kojima treba stotine godina da se razgrade ukoliko se ne recikli-raju. Lanac restorana ovog brenda koristi 1,8 miliona slamki dnevno samo u Velikoj Britaniji.

"Nakon javne debate mušterije su nam rekle kako žele vidjeti napredak u vezi sa slamkama", saopštila je firma, prenosi Bi-znis.ba.

Sekretar za životnu sredinu Velike Brita-nije Michael Gove kazao je kako ovo zna-čajan doprinos u očuvanju okoline, te da je ovo divan primjer za druge velike firme.

Zabrana se još ne odnosi na ostatak global-nog carstva ovog lanca, ali eksperimenti će

67

Broj 6Jun 2018.

početi u odabranim restoranima u SAD-u, Francuskoj i Norveškoj. U nekim zemljama slamke se daju samo na zahtjev.

Engleska je u aprilu ove godine zabrani-la upotrebu plastičnih slamki i štapića za uši, pa su velike firme poput Waitrose, Co-sta Coffe i Wagamama već preduzeli akcije kako bi ovo promijenili.

Više od 60 britanskih festivala zabranilo je upotrebu plastičnih slamki s ciljem da daju doprinos i prestanu da koriste plastiku do 2021. godine.

Plastika je do sada napravila nepopravljive štete morskom životu, a zbog nje je uginulo na stotine životinja.

Polovina preduzeća iz EU srezala investicije u Britaniji

Skoro polovina vodećih preduzeća iz EU srezala je investicije u Britaniji otkako je ta zemlja prije dvije godine glasala za izlazak iz evropskog bloka.

To pokazuju rezultati istraživanja u kojem je učestvovalo 800 poslovnih lidera iz šest ključnih članica EU.

Tri četvrtine direktora tih preduzeća je i za to da Brisel obezbijedi ustupak Britaniji kako bi osigurala bolje trgovinske odnose pošto početkom 2019. godine napusti EU, prema istraživanju advokatske kancelari-je "Baker&McKenzy" koje prenosi agencija Royters.

"Vrlo je jasno da, posebno njemačke kom-panije, vjeruju da je Brexit loš za poslova-nje", kaže Anahita Toms iz te advokatske kancelarije.

Dvije trećine ispitanika podržavaju spo-razum o slobodnoj trgovini, dok je 45 od-sto ispitanika za carinsku uniju, pokazuje ovo istraživanje. U anketi su učestvovali direktori kompanija iz Francuske, Nje-mačke, Švedske, Irske, Španije i Holandije, čije kompanija ostvaruju godišnji obrt od najmanje 250 miliona funti (330 miliona dolara).

Njemačka industrijska grupacija BDI upo-zorila je prošle nedjelje da se Britanija kreće ka lošem Brexitu koji može imati ka-tastrofalne posljedice. Evropski proizvođač aviona Erbas je, takođe, prošle nedjelje najavio svoje povlačenje iz Britanije ako ne obezbedi dogovor sa EU o budućim trgo-vinskim odnosima.

Očekivati masovni dolazak finansisijskih društava

Eurozona zbog Brexita treba da bude spre-mna da primi masovni dolazak finansisij-skih društava, saopštila je generalna direk-torica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Christine Lagarde.

"Ključno je preduzeti mjere da sve bude spremno, u smislu regulative i nadzora, za masovan dolazak finansijskih kompanija koje će se preseliti iz sadašnjeg sjedišta u kontinentalnu Evropu, i u Irsku", rekla je Lagarde na konferenciji o evropskoj mone-tarnoj uniji.

Ona je to kazala u trenutku kada se hiljade firmi sve više boji propasti pregovora Veli-ke Britanije i EU, i izlaska Britanije iz Unije bez sporazuma o ustupcima i prelaznom periodu.

Finansijski sektor već ima evropske pasoše koji omogućavaju firmama da nude usluge na cijelom kontinentu, iako su smještene u Velikoj Britaniji. To više ne bi bilo moguće ako London napusti jedinstveno tržište, što je britanska Vlada obećala da će učiniti.

Velika Britanija želi da pregovara o spora-zumu o slobodnoj trgovini koji bi uključi-vao i finansijske usluge, ključne za britan-sku ekonomiju i uticaj njenog kapitala, ali se Brisel za sada tome protivi.

Više banaka koje su simboli londonskog Si-tija ranije je saopštilo da će biti primorane da izmjeste određene aktivnosti i zaposle-ne koji uz njih idu, ali su odnedavno usvoji-le malo manje kataklizmičku retoriku.

Banka Engleske je ocijenila da bi deset

hiljada zaposlenih u sektoru finansijskih usluga moglo biti premješteno prvog dana Brexita. Kao znak velikih strahova finansi-jskog miljea, evropski bankarski regulator EBA je ukazao na manjak priprema finan-sijskih institucija za izlazak Velike Britani-je iz EU, što će se desiti za manje od devet mjeseci, i od njih tražio da se pripreme i za Brexit bez sporazuma.

Ekonomija SAD usporila rast

Američka ekonomija usporila je u prvom kvartalu više nego što je ranije procijenje-no usljed najslabijih pokazatelja potrošnje stanovništva u skoro pet godina, ali se čini da je zamajac privrednog rasta od tada ojačao na "krilima" robusnog tržišta rada i smanjenja poreza.

- Bruto domaći proizvod SAD porastao je na godišnjem nivou za dva odsto u perio-du januar-mart, a ne za 2,2 procenta kako je objavljeno prošlog mjeseca - saopštilo je Ministarstvo privrede u trećoj procjeni pri-vrednog rasta za prvo tromjesečje.

Smanjenje rasta u prvom kvartalu je rezul-tat slabije privatne potrošnje i manjeg ni-voa stanja zaliha nego što je vlada procije-nila u maju, prenosi agencija Royters.

Očekuje se da će paket poreskih rezova težak 1.500 milijardi dolara, koji je stupio na snagu u januaru, podstaći ubrzanje pri-vrednog rasta u drugom kvartalu, kako bi godišnje povećanje BDP-a bilo na putu da dostigne cilj Trampove administracije od tri odsto. Predviđa se da će rast u drugom kvartalu dostići čak stopu od 5,3 procenta.

Alternativna mjera ekonomskog rasta, bru-to domaći dohodak, zabilježio je snažan skok od 3,6 odsto u prva tri mjeseca 2018, što je više u odnosu na majsku procjenu od 2,8 procenata.

Rast potrošnje stanovništva, koja učestvu-je sa više od dvije trećine u američkoj pri-vrednoj aktivnosti, u prvom tromjesečju je zabilježio stopu od 0,9 odsto umjesto pre-thodno objavljenih jedan odsto. To je naj-sporiji tempo rasta od drugog kvartala 2013. godine i posljedica je smanjenja troškova neprofitnih organizacija na zdravstvenu zaštitu i izdataka za finansijske i usluge osiguranja.

Rast korporativne potrošnje na opremu re-vidiran je naviše na 5,8 odsto za prvi kvar-tal, sa prethodno procijenjene stope od 5,5 procenata.

68

Broj 6 Jun 2018.

Saradnja na uspostavljanju biznis inkubatora

Zasijedali EPP i Skupština Eurochambres

Međunarodni odnosi

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozde-nović, sa saradnicima, razgovarao je 21. juna 2018. godine sa Davulom Ljuharom, vlasnikom kompanije Braincon i pro-

fesorom Rainerom Hasenauerom, osnivačem biznis inkubatora INiTS iz Austrije. Tema je bila uspostavljanje i izgradnja biznis in-kubatora u Crnoj Gori i ekspertska podrška u ovoj oblasti.

Kompanija Braincon je osnovana 1992. godine i bavi se medicin-skom opremom iz oblasti digitalne radiologije, kao i IT rješenjima i konsaltingom u sferama informacione sigurnosti i e-zdravlja.

INiTS je namijenjen mladim preduzetnicima, odnosno poboljšanju stope uspjeha start up preduzeća, a 2014. godine je izabran kao je-dan od "Global Top 25" univerzitetskih inkubatora, po UBI indeksu Švedske istraživačke inicijative. INiTS vodi program inkubacije, pružajući praktičnu podršku, resurse i mrežu.

Na sastanku u Komori je razgovarano je i o mogućim programima podrške za Crnu Goru, koji imaju za cilj da povežu univerzitetsku, odnosno, istraživačku zajednicu sa tržištem.

Gosti iz Austrije su istakli da je put prema vidljivom ekonomskom napretku malih zemalja u specijalizaciji za određene oblasti, odno-sno pronalasku inovativnih niša, pa je dogovoreno da se saradnja u ovoj oblasti sa austrijskim ekspertima nastavi.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je učestvovao na Evropskom parlamentu preduzeća i Ple-narnoj skupštini Eurochambresa koji su se, zbog aktuelnog

predsjedavanja Bugarske Evropskom unijom, održali 11. i 12. juna 2018. godine u Sofiji.

Evropski parlament preduzeća raspravljao je o jedinstvenom tr-žištu EU, trgovini i investicijama, malim, srednjim preduzećima i preduzetništvu, te na temu "Ljudi – budućnost Evrope". O nave-denom je razgovarano sa aspekta Evropske unije, vlada zemalja članica, privrednih komora i preduzeća uz osvrt na aktuelna de-šavanja na globalnom planu, kao što su uvođenje carina SAD na evropsku robu i najave recipročnih mjera, koheziona politika EU i bolje artikulisanje glasa biznis zajednice i smanjenjenja admini-strativnih barijera za privrednike.

Nakon bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom, čiji je ključni moto bio "jedinstvo Unije" najavljeno je da će prioriteti austrijskog, od jula ove godine, biti usmjereni na stvaranje jedinstvenog digi-talnog tržišta i njegovu regulaciju, te zaštitu trgovine kroz borbu protiv protekcionističkih politika.

Na Plenarnoj skupštini Eurochambresa, pored usvajanja budže-ta i zaključaka sa prethodne sjednice, bilo je riječi o reformskim procesima unutar ove asocijacije, predstojećim projektima koji u pravcu stvaranja poslovnih veza izvan jedinstvenog tržišta, te od-nosu biznis zajednica prema budućnosti Evrope. Eurochambres je Unija evropskih komora, osnovana 1958. godine i zastupa interese oko 20 miliona preduzeća kroz 46 komora članica.

69

Broj 6Jun 2018.

Povezivanje evropskih komora i fondovi

U organizaciji EUROCHAMBRES

U Briselu je, u organizaciji asocijacije komora Evrope EURO-CHAMBRES, 28. i 29. juna 2018. održan skup pod nazivom "Povezivanje evropskih komora – dijeljenje lokalnih i regi-

onalnih mogućnosti o EU fondovima i više...". Predstavnici Privre-dne komore Crne Gore na ovom skupu su bili generalni sekretar Pavle D. Radovanović i direktorica Sektora za projekte Tanja Ra-dusinović.

Na događaju koji je okupio oko 150 predstavnika privrednih komo-ra Evrope, predstavljen je predlog budžeta Evropske unije za period 20121 – 2027 sa osvrtom na promjene koje će to izazvati u fondo-vima za podsticaje preduzetništva, inovacija, vještina i dr. O tome su govorili predstavnici Evropske komisije, menadžmenta EU-ROCHAMBRES-a, kao i komora članica iz EU koji su prezentova-li uspješno realizovane projekte na teme digitaizacije, cirkularne ekonomije, inovacija. Predstavljeni su i dobri primjeri projektnog menadžmenta u komorama.

Prilikom prezentacija pojedinih programa, pa i onih za čija sred-stva Crna Gora može biti aplikant, rečeno je da je zapravo moto Komisije kao predlagača "Evolucija, a ne revolucija". Tako je Evrop-ska komisija predložila da se za sljedeći dugoročni budžet EU udvostruče sredstva za program Erasmus, odnosno da se njegov budžet od 2021 do 2027 poveća na 30 milijardi eura, od čega bi 25,9 milijardi eura bilo namijenjeno za obrazovanje i osposobljavanje, 3,1 milijarda eura za mlade, a 550 miliona eura za sport.

Takođe, Komisija predlaže do sada najambiciozniji program za is-traživanje i inovacije, u iznosu od 100 milijardi eura. Ulaganje u istraživanje i inovacije investicija je u budućnost Evrope, rečeno je prilikom predstvljanja programa Horizont. Njegov novi višego-dišnji period biće utemeljen na velikim uspjesima koji su u prvoj fazi postignuti. Naime, sredstva EU omogućila su timovima iz više zemalja i naučnih disciplina da zajedno rade i ostvare izuzetna

otkrića, te tako stave Evropu na čelo istraživanja i inovacija na svjetskom nivou. Predložena budžetska sredstva od 100 milijardi eura za period 2021 – 2027 uključuju 97,6 milijardi eura za Horizont Evropa (od kojih će 3,5 milijardi eura biti dodijeljeno u okviru fonda InvestEU) i 2,4 milijarde eura za program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje.

Inovacije u svakom od predstavljenih programa predstavljaju oko-snicu za jačanje konkurentnosti privrede, kako u zemljama EU, tako i kod budućih članica.

Digitalizacija, koja je nužnost savremenog poslovanja, kako se po-kazalo, pomogla je velikom broju evropskih komora da unaprijede svoje poslovanje, te pomognu članicama u procesu njihove digita-lizacije. Na skupu su i predstavljena neka od rješenja koja mogu biti dobar primjer i model koji se može prilagoditi našim potreba-ma.

Upravo zbog velike potrebe za razmjenom informacija i boljom povezanošću komora, koje samo na taj način mogu pružiti ade-kvatne usluge članicama, Eurochambres je učesnicima ovog do-gađaja predstavio novu inicijativu kroz koju bi bilo omogućeno svim evropskim komorama (EU i izvan nje) da sarađuju u razvoju programa koji finansira EU, stvaranjem "Zajednica interesa" – Ko-mora +.

Sastavni dio skupa bili su i tematski stolovi, na kojima su predstav-nici komora razmijenili znanja i prakse na različite teme. Pred-stavnici Privredne komore Crne Gore bili su učesnici četiri takva tematska stola o proširenju, preduzetništvu, ljudima i digitalizaciji.

Događaj je bio prilika i za razgovore o potencijalnim partnerstvima na pozivima za projekte koji su Crnoj Gori i njenoj Komori dostupni u ovoj fazi pregovora za pristupanje EU.

70

Broj 6 Jun 2018.

Temelj za jače povezivanje dvije ekonomije

Poslovni forum Crna Gora - Mađarska

na nivou od 15,6 miliona eura, a u 2017. godini 10,5 miliona eura. Suficit u razmjeni posljedica je značajnog povećanja izvoza alu-minijuma na tržište Mađarske – kazao je potpredsjednik Komore.

Ukupna robna razmjena Crne Gore i Mađarske u 2017. je iznosila 52,6 miliona eura, tri odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Izvezeno je robe u vrijednosti od 31,6 miliona eura što je 9,4% ma-nje u odnosu na 2016.godinu, a uvezeno za 21,1 milion eura što je rast od 0,9 odsto.

Tokom 2017. godine iz Mađarske su se najviše uvozili: farmace-utski proizvodi, električne mašine i oprema, mašine za pripremu i preradu duvana, ploče od iverice, dok su se u tu zemlju izvozili

aluminijum, drvo i proizvodi od drveta, šipke i profili od legiranih čelika, vino i voda.

Crnu Goru je u 2017. godini posjetilo 12.848 turista iz Mađarske koji su ostvarili 67.130 noćenja.

Ukupne investicije iz Mađarske u periodu od 2007. do marta 2018. godine iznose 204,4 miliona eura. Najviše je investirano tokom 2010. i 2016. godine, dok je u 2018. godini, do marta, investirano 1,9 miliona eura.

Potpredsjednik Komore je potom predstavio makroekonomske po-kazatelje Crne Gore.

- Nadam se da će današnji susret biti samo jedna od brojnih aktiv-nosti kojima će se stvoriti temelji za povezivanje naše dvije eko-

Poslovni forum sa Mađarskom je održan 20. juna 2018. godi-ne u Privrednoj komori Crne Gore. U fokusu skupa, u čijem radu je učestvovalo više od 50 predstavnika kompanija, bilo

je unapređenje saradnje u oblasti informaciono-komunikacionih i medicinskih tehnologija, energetike, konsaltinga, zaštite životne sredine, industrije i turizma.

Forum je organizovan u saradnji sa Komitetom za Zapadni Balkan Privredne komore Mađarske.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da je riječ o jednoj u nizu aktivnosti u cilju ostvarivanja direktne poslovne saradnje između preduzeća dvije zemlje, koje se realizuju u sara-dnji sa Ambasadom Mađarske u Crnoj Gori i naše države u Budim-pešti, te partnerskom Privrednom komorom Mađarske.

- Posebno interesovanje u proteklom periodu mađarska preduzeća su pokazivala za oblast zaštite životne sredine kao i za predstoje-će otvaranje pregovaračkog poglavlja 27. Da prostor za dalji razvoj privrednih odnosa još uvijek postoji, govori i multisektoralni ka-rakter današnjeg foruma – rekao je Saveljić.

On je istakao da je Mađarska značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore i da se, u 2017. godini, našla na trećem mjestu liste ze-malja u koje se najviše izvozi, poslije Srbije, te Bosne i Hercegovine.

- Do 2016. godine u trgovini Crne Gore sa Mađarskom konstan-tno je bilježen deficit. U posljednje dvije godine robnu razmjenu između dvije zemlje karakteriše suficit, koji je u 2016. godini bio

Tokom sljedećih godina postoje najveće šanse za dalji razvoj naših privrednih odnosa u energetici, zaštiti životne sredine, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, građevinarstvu i turizmu.

71

Broj 6Jun 2018.

na za investiranje, podstiču na pokretanje biznisa u našoj zemlji, zaključuje on.

Ambasador Mađarske Kristijan Posa kazao je da o interesovanju mađarskih kompanija za saradnju sa crnogorskim dovoljno govori to što je ovo drugi forum privrednika dvije zemlje u 2018, nakon što je u aprilu u fokusu bila saradnja u vodoprivredi.

- Saradnja malih i srednjih preduzeća je osnova za dalje razvijanje mađarsko-crnogorskih ekonomskih odnosa. Mađarska Crnu Goru vidi kao veoma značajnog strateškog partnera, što dokazuje i De-klaracija o pojačanom partnerstvu iz 2012. godine, čiji je jedan od stubova razvijanje bilateralne saradnje u oblasti ekonomije – ka-zao je Posa.

Potencirao je da je Mađarska među najvećim investitorima u našoj zemlji, sa uloženih oko 500 miliona eura.

- Nadam se da ćemo uskoro moći da pozdravimo nove značajne mađarske kompanije u Crnoj Gori. Međutim, cilj nam je da se, po-red investicija, snažno razvijaju i odnosi u oblasti bilateralne spolj-notrgovinske razmjene. Upravo zato je 2014. u Podgorici otvorena i kancelarija Mađarske nacionalne trgovinske kuće, sa ciljem da pruži podsticaj povezivanju mađarskih i crnogorskih malih i sre-dnjih preduzeća – rekao je ambasador.

Prema njegovim riječima, rast mađarskog izvoza na više od 100 milijardi eura, smanjenje javnog duga i budžetski deficit ispod tri odsto su stabilna osnova koja mađarskim privrednicima omo-gućava da izađu na inostrana tržišta, pa je sve veće interesovanje kompanija i za crnogorsko.

- Smatram da tokom sljedećih godina postoje najveće šanse za dalji razvoj naših privrednih odnosa u energetici, zaštiti životne sredine, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, građevinarstvu i turizmu. Želim da ukažem crnogorskim privrednicima na mo-gućnosti koje nudi naša EXIM banka koja u slučaju uvoza mađar-skih proizvoda može da odobri povoljne kredite. Takođe, izuzetno je važno da preduzeća iz obje države prepoznaju mogućnosti za saradnju na trećim tržištima koje su odlične zahvaljujući ugovori-ma o slobodnoj trgovini koje je potpisala Crna Gora – rekao je Posa.

Forum je okončan bilateralnim razgovorima predstavnika crno-gorskih i mađarskih kompanija.

Sastanak kod predsjednika Golubovića

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović razgovarao je 20. juna 2018, uoči poslovnog foruma Crna Gora-Mađarska, sa predsjednikom Komiteta za Zapadni Balkan Privredne komore Mađarske Attilom Galambosom i direktoricom Sektora za među-narodne odnose u toj poslovnoj asocijaciji Marijom Stark.

U otvorenoj i prijateljskoj komunikaciji sagovornici su razmotrili mogućnosti unapređenja saradnje komora, sa posebnim akcen-tom na dualno obrazovanje.

Predsjednik Golubović je pozvao goste da uzmu učešće u radu predstojeće Regionalne konferencije o ekonomiji u Budvi, koja će se u organizaciji Privredne komore održati u oktobru. Predsjednik Galambos je uzvratio pozivom da čelnik najstarije crnogorske po-slovne asocijacije u septembru bude gost Konferencije EuroSkills Competetion, koja će biti organizovana u Budimpešti.

nomije – zaključio je Saveljić.

Predsjednik Komiteta za Zapadni Balkan Privredne komore Mađarske Attila Galambos rekao je da ta organizacija okuplja 87 privrednih društava koja žele da naprave proboj na tržište Regiona.

- Neka od tih preduzeća su već napravila prve korake u tom prav-cu, dok pojedina to čine sada, na ovom forumu. Ovaj i skupovi koji će uslijediti doprinijeće jačanju saradnje među našim kompani-jama – kazao je Galambos i istakao ulogu mađarske Ambasade u toj misiji.

Prema njegovim riječima, Mađarska ima vrlo sličnu istoriju i kul-turu kao države Balkana, što je dobra osnova za sjajnu saradnju.

Naglasio je da su vrata Komiteta i privrednih komora dvije zemlje uvijek otvorena za kompanije koje eventualno naiđu na prepreke za razvoj poslovnih odnoa i da će se predano raditi na njihovom otklanjanju, između ostalog i preko Crnogorsko-mađarske među-vladine komisije za ekonomsku saradnju.

- Imamo mnogo toga zajedničkog sa crnogorskim kompanijama i ja ću podržati svaku inicijativu koja je u pravcu uspostavljanja novih poslovnih relacija među privrednicima naše dvije zemlje – rekao je Galambos.

Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i regional-nu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, zahvalio je Komori na organizaciji po-slovnog foruma. Prema njegovim riječima, ovaj skup predstavlja priliku da se razmotre mogućnosti za dalje unapređenje bilateral-nih ekonomskih odnosa između Crne Gore i Mađarske, te defini-šu novi modaliteti saradnje koji će nakon B2B sastanaka, nada se, uroditi konkretnim projektima.

- Crna Gora i Republika Mađarska ostvaruju uspješnu ekonomsku saradnju. O tome svjedoči održavanje četiri sjednice Crnogorsko--mađarske međuvladine komisije za ekonomsku saradnju na ko-jima se razmatraju pitanja iz brojnih oblasti koje su prepoznate kao obostrano korisne. Prije svega je riječ o saradnji u oblastima: promocije investicija, malih i srednjih preduzeća, energetike pol-joprivrede, zaštite životne sredine, naučne i tehnološke saradnje, turizma, građevinske industrije, obrazovanja, saobraćaja, kulture i zdravlja – kazao je Šćepanović.

On je potencirao da je naša zemlja u prethodnom periodu uradila mnogo da poboljša poslovni ambijent, čemu doprinosi i članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, NATO alijansi i harmonizovano zakonodavstvo sa EU regulativom. Naglasio je da je među privre-meno zatvorenim poglavljima u pregovorima sa EU upravo ono koje se odnosi na spoljne odnose.

- Upravo tako pozitivan poslovni ambijent je prepoznat i od mađar-skih privrednika, u prilog čemu govore i vrlo respektabilne investi-cije Mađar Telekoma, OTP grupe – rekao je on.

Istakao je međutim da se u prethodnom periodu smanjila robna razmjena u prehrambenoj industriji.

- To je sigurno oblast u kojoj bi se mogla uspostaviti jača saradnja – rekao je Šćepanović.

Naglasio je da Crnu Goru ne treba posmatrati kao tržište od 650.000 stanovnika već da se odavde, zbog ugovora o slobodnoj trgovini koje imamo sa brojnim velikim državama i EU, može bez dažbina plasirati roba prema gotovo milijardu ljudi. To, i regulativa povolj-

72

Broj 6 Jun 2018.

Kalifornija peta ekonomija svijeta

Najbogatija država SAD Kada je prije dve godine saobraćajna agencija rekla da su gužve na velikom auto-putu u Zalivskoj oblasti San Fran-ciska stvar prošlosti, to nije bila dobra vijest. "Prvi put su

se jutarnji i večernji špicevi spojili", rekao je portparol agencije, "stvorivši konstantno zagušen put od 5.30 izjutra do gotovo 20 sati uveče".

A stvari su se samo pogoršale, piše Nedeljnik.

Ekonomija Kalifornije je otišla u stratosferu ali ne bez muke. Pa-ralizovan saobraćaj je jedan od simptoma; apsurdno visoke cijene kuća su drugi. Jedna osoba je osmislila brzu formulu računanja cijena kuća u Zalivskoj oblasti: pogledajte koliko slična kuća ko-šta u Minesoti i onda dodajte milion dolara. Uobičajen prizor je da se straćara u običnom kvartu prodaje po sedmocifrenim cijena-ma, samo da bi potom bila srušena.

Kalifornija je nedavno zabilježila još jedan rekord, a on odražava lepši dio uspjeha ove američke države: ako bi država bila neza-visna zemlja, njena ekonomija bi bila peta po veličini na svijetu, ispred Britanije. Kalifornija je već jednom bila na tom mestu ali je prije desetak godina, tokom Velike recesije, pala sa te pozicije.

Sa cvjetanjem države počeo je da se usvaja liberalni narativ o ra-zvoju – da država može da ima i veliku vladu i cvjetajuću ekono-miju. Suprotnost tome su konzervativci iz Teksasa: velika ekono-mija koja se brzo razvija i veoma mala vlada.

Kalifornija ima stroge zakone o zaštiti prirodne sredine, progre-sivni poreski sistem i dosta visoku minimalnu cenu rada od 10,50 dolara po satu koja bi do 2023. trebalo da poraste do 15 dolara. Država prima imigrante, slavi svoj etnički i lingvistički

diverzitet i aktivno se bori protiv klimatskih promjena. A uz sve to, ekonomija cveta.

"Podigli smo poreze na prihode i uveli veoma visoke kazne kako bismo smanjili emisije gasova staklene bašte", kaže Steven Levy, direktor Centra za kontinuirane studije eko-

nomije Kalifornije. "Ništa od toga nije umanjilo privlač-nost ove države."

Ekonomski uspjeh Kalifornije naglašava smjelost dr-žave i njeno protivljenje predsjedniku SAD Donaldu

Trumpu. Nedavno su se guverner i tužilac suprot-

73

Broj 6Jun 2018.

stavili harangi Trumpove administracije rekavši, na konferenciji za novinare u Sakramentu, da je "suštinski krenuo u rat protiv Kalifornije".

Kalifornija nije jedina američka država kojoj ide dobro. Federalni biro za ekonomsku analizu sastavio je mapu koja pokazuje ša-blone prosperiteta u Americi. Ekonomije država poput Kanzasa i Luizijane blago su opale prošle godine, dok su one u zapadnim državama procvjetale: ekonomija Nevade porasla je za 3,5 proce-nata, Vašingtona za 4,4 a Arizone za 3,2 procenta.

Čak i među uspješnim susjedima, Kalifornija, gdje je ekonomija prošle godine porasla za tri procenta, ističe se raznolikošću i ve-ličinom svoje ekonomije. Svi sektori su doprinijeli ekonomskom razvoju države osim poljoprivrede, govori Irena Asmundson, dr-žavni ekonomista. Finansijske službe i nekretnine su na prvom mjestu, pa čak je i manufaktura za koju se često tvrdi da je u padu u Americi, blago porasla doprinijevši sa 10 milijardi dolara priho-dima države od 127 milijardi.

"Većinom su ovo relativno male firme koje su veoma specijalizo-vane", kaže Irena Asmundson o rastu manufakturnih delatnosti.

Još jedan barometar uspjeha je broj ljudi na aerodromima u Kali-forniji, naročito regionalnim. Aerodromi na Long Biču, u San Ho-zeu, San Luis Obispu i Sonomi su 2017. prijavili dvocifreni porast broja putnika.

Silicijumska dolina je značajan faktor uspjeha Kalifornije. Jedan od tehnoloških giganata države, Apple, donio je pet puta više pri-

hoda tokom protekle fiskalne godine – 229 miliona dolara – od cijelog Vajominga.

Sav taj novac koji se sliva u tehnološki sektor i industriju zabave ima veliki uticaj na bogatstvo države, povećavši sredstva koja tro-še radnici, i to ne samo oni koji direktno rade u tim industrijama.

Facebook je prošlog mjeseca saopštio da je prosječna plata njiho-vih zaposlenih 240.430 dolara godišnje. Ali šef vatrogasaca u San Ramonu takođe pristojno zarađuje sa godišnjom platom i bene-fitima od 516.344 dolara koliko je zabilježeno 2016, navodi se na sajtu Transparent California. A gotovo 200 policajaca u državi za-rađuje više od 300.000 dolara godišnje, uključujući prekovremeni rad i beneficije.

Ali ne uživaju baš svi u tom prosperitetu. Tokom 2017. u Kaliforniji je zabilježen najbrži rast beskućnika, više nego u bilo kojoj drugoj državi (14 procenata), a najveći broj njih spava napolju, 68 proce-nata od 134.000 koliko ih je zabilježeno.

Svaki ekonomski bum s vremenom ostane bez snage i neki u Ka-liforniji kažu da se raduju odmoru od ovog. Vilijam Ju, ekonomi-sta na Univerzitetu Kalifornije, prisetio se jedne panel-diskusije prije mjesec dana sa investitorima u nekretnine.

"Jednog od njih su pitali da li se brine zbog dolaska recesije, na šta je on odgovorio da ne samo što se ne brine već joj se i raduje", kaže Ju.

Zašto? Jer će moći da kupi jeftino kuće.

74

Broj 6 Jun 2018.

Uz to, američka administracija pritiska svoje saveznike u Evropi, ali i Kanadu i Japan, da promijene trgovačke odnose sa Amerikom, što opet potencijalno jača uticaj Kine. Uostalom, kako kinesko dru-štvo bude imućnije, tako će rasti kineske potrebe za uvozom, što će dodatno povećati njen uticaj na zemlje izvoznice, povećaće, dakle, zavisnost japanske privrede od kineskog tržišta. Opet, tu evropske zemlje ne mogu da imaju nikakav strateški uticaj jer koliko je Kina komercijalna sila u Evropi, toliko su evropske zemlje, Evropska unija u celini, komercijalna sila u Aziji. Tako da EU ne može da bude zamjena za SAD ukoliko se strateška uloga ove posljednje smanji rješenjem korejskog spora.

Naravno, nije uopšte izvjesno da će Severna Koreja krenuti u pri-vrednu tranziciju, a niti da će se najavljeni sporazum sa SAD odr-žati. No, vjerovatno je tačno da sada, za razliku od ranije, tranzicija u Sjevernoj Koreji i eventualno ujedinjenje dvije Koreje povećavaju uticaj Kine, a ne kao ranije Amerike.

Trump je Kimu pustio futuristički film o Koreji, Sjevernoj, ako prihvati mir, odrekne se nuklearnog naoružanja i posveti se, uz pomoć SAD, privrednom razvoju.

Za ovo posljednje postoji naravno primjer Južne Koreje, mada nije izvjesno da bi sadašnja američka administracija podržala mer-kantilističku strategiju razvoja, jer ne gleda sa odobravanjem trgo-vačku i industrijsku politiku koja podrazumijeva nesmetan pristup američkom tržištu. Taj se futuristički film, navodno, veoma dopao Kimu.

Koje su, međutim, strateške posljedice eventualnog sporazuma SAD sa Sjevernom Korejom i tranzicije ove druge u tržišnu pri-vredu? U vrijeme Sovjetskog Saveza i komunističke Kine, takav bi razvoj podrazumijevao ujedinjenje dvije Koreje i veći uticaj SAD u toj regiji i u Aziji uopšte. To bi naprosto bila jedna uvećana Južna Koreja. Sada stvari nijesu više takve. Kina i Rusija su neka vrsta državnog i oligarhijskog kapitalizma, a ova prva je dominantna privreda ne samo u tom dijelu Azije. Tako da bi privreda ujedinje-ne Koreje, kao uostalom sve veći broj azijskih industrijalizovanih privreda, u Kini imala najznačajnijeg trgovačkog i privrednog par-tnera. Tako da bi sada ujedinjena Koreja mogla da znači da bi se povećao uticaj Kine. Na račun Japana i Amerike.

Pogotovo zato što bi nestala potreba da SAD svojim nuklearnim štitom garantuju bezbjednost Južnoj ili ujedinjenoj Koreji. Na po-četku će, kao što je i najavljeno, biti potrebno da SAD garantuju da neće ugroziti bezbjednost Sjeverne Koreje, ali ako bi zaista ta ze-mlja krenula da razvija neki vid državnog kapitalizma i postepeno se približavala Južnoj Koreji, smanjila bi se potreba za prisustvom Amerike, to jest njenih vojnih i snaga bezbjednosti u čitavoj toj re-giji.

Nije lako vidjeti koje bi mogle da budu posljedice. Djelimično bi to zavisilo od toga kako će Kina vidjeti svoju ulogu u Aziji i u svijetu uopšte. Iz evropske perspektive Kina je komercijalna sila. Kad je riječ o bezbjednosti, njen je uticaj mali, a koliko se može vidjeti, kineske vlasti i ne teže da ga uvećaju. Razlog je jednostavan – koji bi mogli da budu geopolitički ciljevi Kine u Evropi? Maova Kina, to je bilo nešto drugo. Postojala je ideološka konkurencija, koje sada više nema i koja se neće obnoviti.

To razlikuje Rusiju od Kine. I to u Evropi, ne u Aziji. Rusija nudi kon-trarevolucionarnu ideologiju zapadnom svijetu, koja nema mnogo smisla u Aziji. I ta ponuda nailazi na korisnike među desnim po-pulistima. Ali u Aziji Rusija je samo vojna sila, koja će takođe ima-ti smanjenu ulogu ukoliko se riješi korejski problem. S privredne tačke gledišta, Rusija nema mnogo toga da ponudi industrijskim azijskim zemljama, osim naravno prirodnog bogatstva. Rusija pod Putinom teži da se afirmiše kao geopolitička sila, za šta ima malo uslova u Aziji, bar tamo gdje je kineski uticaj veliki i raste.

Tako da, bar na prvi pogled, mir na Korejskom poluostrvu vodi smanjenom uticaju SAD i Rusije u tom dijelu svijeta i rastu kine-skog uticaja, pogotovo ukoliko se Sjeverna Koreja zaista okrene privrednom razvoju. Sa strateške tačke gledišta, opet na prvi po-gled, Japan će se suočiti s najvećim izazovom. Ujedinjena Kore-ja je ozbiljna privredna sila, pogotovo ukoliko je dobro povezana s kineskom privredom. Privredno posmatrano, to je povoljno za Japan, koji može da bude važan partner i Koreji i Kini. Međutim, povećani uticaj Kine u cijeloj toj regiji svakako će predstavljati ne-lagodnost za Japan, pogotovo ukoliko SAD, kako je Trump najavio, smanje svoje prisustvo.

75

Broj 6Jun 2018.

Tranzicija u KorejiVladimir Gligorov za Novi magazin

Eventualno ujedinjenje dvije Koreje povećava uticaj Kine, a ne Amerike.

76

Broj 6 Jun 2018.

Od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

Kako je uspjela Kanada

77

Broj 6Jun 2018.

Kanada, površinom jedna od najvećih zemalja svijeta, ima ogromna prirodna bogatstva, ekonomski i tehnološki razvi-jala se paralelno s južnim susjedom SAD-om.

Od uglavnom poljoprivredne zemlje, razvili su se u modernu eko-nomiju baziranu na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih bogatstava poput nafte. Danas je Kanada jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija, a dio je grupe G7 vodećih industrijskih zema-lja sa SAD-om, Njemačkom, Velikom Britanijom, Italijom, Francu-skom i Japanom, piše Index.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformisao je zemlju. Odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Kanada ima velik sektor nafte i prirodnog gasa – sada je treća ze-mlja na svijetu u dokazanim rezervama nafte iza Venezuele i Sau-dijske Arabije i sedmi je najveći svjetski proizvođač.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD-a iz 1989. i Sporazum o slobodnoj trgovini iz 1994. (koji uključuje i Meksi-ko) dramatično je povećavao trgovinsku i ekonomsku integraciju SAD-a i Kanade.

Kanada i SAD imaju trgovinsku razmjenu u iznosu većem od 680 milijardi dolara. Više od tri četvrtine kanadskog robnog izvoza na-mijenjeno je SAD-u. Kanada je najveći strani dobavljač energije za SAD, uključujući naftu, prirodni gas i električnu energiju.

Kanadska ekonomija bazira se na uslugama, industriji i iskorišta-vanju prirodnih resursa.

Uslužne djelatnosti zapošljavaju najveći dio radne snage u podru-čjima poput prevoza, obrazovanja, zdravstvene zaštite, građevi-narstva, bankarstva, komunikacija, maloprodaje, turizma i javnom sektoru. Više od 75 odsto zaposlenih Kanađana radi u uslužnim djelatnostima.

Industrijska revolucija krajem 19. i početkom 20. vijeka dovela je do snažnog razvoja proizvodnog sektora. Razvijaju se papirna in-dustrija, tekstilna industrija, čeličane, hemijska i mesna industri-ja…

Poljoprivreda, koja više nema značaj kakav je nekad imala, prisu-tna je u pokrajinama Alberta, Saskačevan i Manitoba, a bazira se na uzgoju usjeva poput pšenice, kukuruza i uljarica te na stočar-stvu.

S obzirom na izobilje prirodnih resursa i visoko kvalifikovanu ra-dnu snagu, Kanada je imala solidan privredni rast od 1993. do 2007. godine.

Svjetska ekonomska kriza od 2007 do 2008. godine gurnula je ka-nadsku ekonomiju u oštru recesiju krajem 2008. pa su 2009. imali prvi fiskalni deficit nakon 12 godina suficita.

Kanadska ekonomija prošle godine imala je solidan rast, od tri od-sto, no većina analitičara predviđa da će se ove godine rast uspo-riti na oko dva odsto.

Kanada ima velik sektor nafte i prirodnog gasa – sada je treća zemlja na svijetu po dokazanim rezervama.

78

Broj 6 Jun 2018.

79

Broj 6Jun 2018.

Pet najuticajnijih poslovnih knjiga svih vremena

Čitanje put do uspjeha

Warren Buffett, vjerovatno najuspješniji investitor našeg vremena, jednom je rekao da je ključ njegovog uspjeha čitanje. Znao je da pročita i do 500 stranica dnevno. Nje-

gove omiljene teme su, naravno, preduzetništvo, biznis, investicije i teorije uspjeha.

Bill Gates i Mark Zuckerberg su takođe čitali mnoge korporativne knjige. Prvi po dvije, posljednji po jednu knjigu nedjeljno. Čitanje je zaista važno ako želite biti izloženi novim idejama, načinima razmišljanja i zbiru različitih vještina. To će vam pomoći u putanji karijere, pošto ćete početi drugačije gledati na posao, piše Busi-ness Insider.

O tome koje su najuticajnije knjige svih vremena pisao je Indika-tor.

John Brooks - Poslovne avanture

Bill Gates je nazvao knjigu najboljom poslovnom knjigom koju je pročitao u svom životu. Knjiga govori o skandalima i nesrećama velikih korporacija, od kojih običan biznismen može naučiti puno novih lekcija. Knjigu mu je posudio Buffet, ali ubrzo potom je on i sam kupio, jer u njoj vidi važne lekcije, koje se ponavljaju više puta godišnje.

Benjamin Graham - Inteligentni investitor

Prema mnogim finansijerima, knjiga je najbolji konsultant za in-vestitore dvadesetog vijeka. Benjamin Graham podučavao je i in-spirisao ljude širom svijeta, njegova filozofija "vrednovanje ulaga-nja" još i danas štiti investitore pred malim greškama sa velikim posljedicama, i uči ih da razviju dugoročne strategije. Buržoaska biblija, kako knjigu često vole da imenuju, prvi put je objavljena 1949. godine.

Clayton M. Christensen - Inovativna dilema: Revolucionarna knjiga koja će promijeniti način poslovanja

Ova knjiga nudi savjete o tome kako izgraditi uspjeh i kako izbjeći greške. Namijenjena je svim liderima i inovatorima koji žele po-tpuno novi i jedinstveni put ka uspjehu. Često povezuju ovu knjigu sa Steveom Jobsom i Jeffom Bezosom, kada su stvorili prvi oblak za čuvanje podataka u Appleu.

William N. Thorndike - Ausajderi: Osam nekonvencionalnih izvršnih direktora i njihov radikalni racionalan plan uspjeha

Šta čini Izvršnog direktora uspješnim? Da li je lider sa jakom indu-strijskom ekspertizom? Može li se opisati kao harizmatični, virtu-ozni govornik kojem ne nedostaje samopouzdanje u upravljanju kompanijom? Šta je zaista važno kada vodite organizaciju? Ka-kav je odličan direktor? Na godišnjem skupu dioničara Berkshire Hathawaya, Warren Buffett je javno preporučio knjigu svima pri-sutnim.

Dale Carnegie - Kako osvojiti prijatelje i uticati na ljude

Dale Carnegie je pretvorio dobar i često iskusan savjet u pravi best-seler, pomažući mnogim ljudima na putu ka uspjehu u poslovnom i privatnom životu. Jedna od najrevolucionarnijih i najuspješnijih knjiga svih vremena, "Kako osvojiti nove prijatelje i uticati na lju-de" će vas naučiti šest trikova kako bi vas ljudi brže i lakše zavolje-li, dvanaest načina da utičete na ideje ljudi i devet načina za pro-mjenu ljudi nabolje bez njihove pretjerane upornosti, uzbuđenja i nezadovoljstva.

80

Broj 6 Jun 2018.

Prve poljoprivredne škole

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Kada govorimo o poljoprivredi, moramo se osvrnuti na osnivanje prvih poljoprivrednih škola. Crna Gora je u po-smatranom periodu veoma oskudijevala u poljoprivrednim

kadrovima, iako je pokrenula unapređenje svoje poljoprivrede otvaranjem novih rasadnika, stočarskog zavoda, gajenjem novih kultura i zaštitom stočnog fonda od zaraznih i drugih bolesti. Znanja iz poljoprivrede, i to praktična, sticala su se u osnovnoj školi, koja je morala imati svoju baštu. Učitelj je bio obavezan da uči djecu vrtlarstvu, voćarstvu i upoznavanju drugih poljoprivre-dnih poslova.

U razdoblju 1870–1914. godine doneseno je više propisa o osniva-nju, uređivanju i višestrukoj važnosti školskih bašti, što ukazuje na njihovu ulogu u nastavnoj i uopšte vaspitnoj praksi škole. Na-stojanja su bila da bašte postanu uzorna poljoprivredna imanja za racionalniju obradu zemlje.

Prema tome, potreba za poljoprivrednim stručnjacima raznih profila, srednjih i visokih, bila je evidentna s obzirom na značaj poljoprivrede za ukupni život naroda. Mada nije postojala poljo-privredna škola, ipak se poljoprivredi poklanjala određena pažnja u okviru nastave u već postojećim srednjim stručnim školama, pa čak, kako kaže Rovinski, i "u Statutu Ženskog instituta nalaze se znanja iz oblasti zemljoradnje i stočarstva".U nastavi prirodnih nauka, kako navodi Rovinski, obraćala se pažnja na njihovu pri-mjenu u poljoprivredi. Zato je razumljivo što je prva stručna škola bila poljoprivredna –zaključuje s pravom Rovinski.

Pošto u Crnoj Gori nije bilo domaćih snaga – stručnih kadrova za sprovođenje važnih ekonomskih reformi, angažuju se strani

I pored toga što nije dala veći broj učenika koji bi, svakako, mnogo pomogli tadašnjoj poljoprivredi Crne Gore, škola je ipak postigla značajne rezultate, posebno u praktičnoj nastavi.

81

Broj 6Jun 2018.

rada školu je pohađalo 11 učenika, koji su svi bili pitomci crnogor-ske države i carskog ruskog poslanika na Cetinju, jedan pitomac je bio iz Ulcinja. Poslije tri godine školovanja (1896. godine) školu je završilo 16 učenika.

Ti učenici su bili: Bošković Boško – Orja Luka, Vujović Milo – Lju-botinj, Vukosavović Jovan – Sotonići, Ivanović Milisav – Kuči (Sjenica), Jakšić Gojko – Grahovo, Kažić Simon – Lješanska na-hija (Gradac), Kaluđerović Ivo – Ulcinj, Medenica Mirko – Kola-šin, Mijajlović Lazar – Podgorica, Radičević Milo – Zeta (Vukov-ci), Radović Špiro – Podgorica, Stojanović Radule – Vasojevići, Tiodorović Stanko – Zeta (Mahala). Za vrijeme šestogodišnjeg (1893–1898) postojanja škole, završni ispit položilo je 25 učenika. Svi ovi učenici, osim jednog, dobili su stalno zaposlenje. Upravnik škole Filip Jergović odobrio je da se dva učenika koji su završli Zemljodjelsku školu upute u Francusku, i to: Jovan Vukosavović iz Sotonića (Crmnica) i Vidak Krkeljić iz Zagoriča (Podgorica).

I pored toga što nije dala veći broj učenika koji bi, svakako, mnogo pomogli tadašnjoj poljoprivredi Crne Gore, škola je ipak postigla značajne rezultate, posebno u praktičnoj nastavi. "To nijesu bili đaci, već mladi ljudi koji su svjesno težili da nauče ono što im otvara put ka postizanju izvjesnog cilja. U praktičnom radu su, takođe, bili revnosni i efikasni, odnoseći se prema tom poslu kao da je lično njihov".Smatramo da je ovo mišljenje A. P. Rovinskog realan prikaz shvatanja, ponašanja i ciljeva pitomaca ove škole.

Škola je prestala da radi 1898. godine zbog finansijskih i praktič-nih razloga, jer je nastava bila veoma skupa.

Ova se škola starala ne samo o vaspitanju i obrazovanju učenika u oblasti stočarstva već je proučavala stanje i prilike u poljo-

privredi Crne Gore. Pratila je, takođe, razvoj poljoprivredne nauke i prakse u drugim razvijenijim zemljama i njihove

rezultate primjenjivala u Crnoj Gori.

Poslije zatvaranja ove škole, 1898. godine, osnova-ni su po nahijama državni rasadnici, koji su se

djelimično bavili i stočarskom proizvodnjom. Uskoro je bio osnovan i Stočarski zavod sa

poljoprivrednom stanicom u Nikšiću, čiji je zadatak bio da unapređuje stočarstvo u Crnoj Gori. Ovaj zavod i rasadnici koji su bili osnovani po nahijama nastavili su da

realizuju neke zadatke i obaveze škole.

Smatralo se da će sredstva koja su davana za školu biti bolje iskorišćena plasiranjem u ra-

sadnike, voćnjake, ogledne parcele sa oblasnim ekonomimana čelu, koji bi trebalo da djeluju kao

učitelji – putnici, svaki u svojoj oblasti.

Poslije ukidanja škole i nove organizacije sa uglednim po-ljoprivrednim imanjima i dalje se osjećala potreba za stručnim kadrovima u ovoj oblasti, pa je već 1906. godine u Skupštini uka-zano na potrebu za upućivanjem mladih ljudi na školovanje van Crne Gore.

U proljeće 1914. godine preduzete su mjere da se u Peći, na zemlji (300 rala) manastira Dečani, otvori poljoprivredna škola. Držav-ne vlasti su postigle sporazum sa manastirom i određeno je bilo selo Streoci koje je bilo na manastirskom zemljištu da se u njemu osnuje škola. Rat koji je uskoro izbio osujetio je ovu zamisao.

stručnjaci iz Srbije, Poljske, Dalmacije. U poljoprivredi se poseb-no osjećao nedostatak takvih stručnih ljudi. Tako su pripreme

za otvaranje jedne stručne škole za potrebe poljoprivrede po-čele da se realizuju krajem 1874. godine, kada su tri mladića

upućena u neku inostranu zemljoradničku školu, da bi se poslije kraće pripreme angažovali u školi. Pripreme za

osnivanje ove škole, kako smo rekli, počele su 1874. godine. "Glas Crnogoraca" piše u septembru 1874.

godine: "Naša Vlada uvidjela je potrebu osniva-nja zemljodjelske škole i sada smo u stanju

sa osobitom radošću javiti da je naš svijetli Gospodar odlučio da se idućijem prolje-

ćem otvori zemljodjelska škola...

Osim naprednog obrađivanja ze-mlje, raširiće ova škola u narodu

nauk o gajenju i njegovanju stoke, kojom smo bogati.

Vinogradi naši rađaju više po prirodi nego

ušljed rada oko njih... Ukratko

zemljodjelska škola U dru-

goj godini

Od početka godine, crnogorske nacionalne parkove posjetilo je oko 100.000 posjetilaca, što je za oko 20 odsto više u od-nosu na isti period prošle godine. Iz preduzeća koje upra-

vlja ovim prirodnim resursima očekuju da će se trend povećanja broja posjetilaca nastaviti i da je na redu još jedna rekordna turi-stička sezona.

"Najatraktivnija turistička ponuda svakako je splavarenje drve-nim splavovima na Tari i rafting gumenim čamcima, planinare-nje i vožnja biciklima, sportski ribolov i krstarenje Skadarskim jezerom, šetnja Ivanovim koritima i posjeta Mauzoleju, obilazak planinskih jezera, posebno šetnje stazama oko Crnog, Biograd-skog ili Hridskog jezera", rečeno je Dnevnim novinama iz NPCG.

Nacionalne parkove posjetilo 100.000 turista

Kada je u pitanju smještaj, bungalovi na Lovćenu i Biogradskoj gori su spremni za posjetioce.

"Visina naknada za ulazak u nacionalne parkove, uz korišćenje svih pješačkih, biciklističkih i planinarskih staza, za predio sa UNESCO-ve liste – NP Durmitor i za jednu od posljednjih prašu-ma u Evropi – NP Biogradsku goru iznosi tri eura. Za područje sa liste Ramsar koja je i prekogranični zaštićeni prostor prirode – NP Skadarsko jezero ulaz je četiri eura, za NP Lovćen dva, a za najmlađi nacionalni park, Prokletije samo euro. Ulaz u sve nacio-nalne parkove je besplatan za djecu do sedam godina", istakli su iz sagovornici ovog lista.