PSIHOLOGIJA1. ODREENJE PSIHOLOGIJE

Psyche (gr. dua) + logos (gr. Rije, znanost) = znanost o dui. Dua se ne moe dokazati. PSIHOLOGIJA je znanost o psihikim procesima i ponaanju te njihovim fizikalnim, biolokim i socijalnim uvjetima i uincima. PSIHIKI PROCESI: spoznajni (kognitivni) opaanje, uenje, miljenje, pamenje emocionalni (afektivni) emocije i emocionalna stanja: afekti, raspoloenja, strasti motivacijski (konativni) sve voljne radnje i motivi UVJETI: Fizikalni: buka, prostor, vrijeme, izgled prostorije.... Bioloki: bolesti, poremeaj hormona, umor itd... Socijalni: kultura, prijatelji, obitelj.... Psihologija je empirijska znanost utemeljena na sustavnom istraivanju, eksperimentiranju i mjerenju. Istrauje svojim metodama ono to se moe ustanoviti i provjeriti. Koristi znanstvene metode, propituje pojave, stalno provjerava svoje rezultate, oprezno donosi zakljuke. Znanost ima i svoje granice: ne moe dati odgovor na sva pitanja (parapsiholoki fenomeni), nekada je nemogue otkriti jednostavna pravila za sloena ponaanja. Razlika psihologije kao znanosti i svakodnevnog psihologiziranja: 1. neki procesi se ne mogu otkriti logikim razmiljanjem ve samo znanstvenim metodama (npr. koja podruja mozga su ukljuena pri sluanju govora) 2. Svakodnevna objanjenja ponekad su tona ali mogu biti i potpuno pogrena. Bez znanstvene provjere tonost se ne moe saznati. Cilj psihologije je opisati, objasniti, predvidjeti i mijenjati ponaanje ljudi (ponekad). POVIJEST PSIHOLOGIJE Duga prolost ali kratka povijest: duga prolost se odnosi na razdoblje predznanstvene psihologije. Tada se koristio spekulativni pristup (nije temeljen na znanstvenim dokazima) poput rasuivanja i anegdotskog opaanja. Predznanstvena psihologija do 1879. Njome se bave filozofi ( Aristotel otac psihologije: formulirao osnovne zakone asociranja: po slinosti, kontrastu i dodiru), Platon (treba se oslanjati na razum), Hipokrat: 4 temperamenta: kolerik, melankolik, flegmatik, sangvinik). Od filozofije preuzet dio predmeta istraivanja, a metode je izgradila pod utjecajem fizike i fiziologije. Znanstvena psihologija poinje 1879. Wilhelm Wundt osniva u Leipzigu (Njemaka) prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju a Ramiro Bujas 1920. u Zagrebu. 1860.- Fechner: knjiga o psihofizici. 1885.- Ebbinghaus pamenje. 1906.- Pavlov: uvjetovani refleksi. 1929. katedra za psihologiju na Filozofskom fakultetu. PODJELA I GRANE PSIHOLOGIJE: 1. znanstvena (istraivaka) (prouava zakonitosti psihikih procesa i ponaanja) a) opa psihologija istrauje ope zakonitosti psihikih procesa i ponaanja, koje vrijede za prosjenog ovjeka b) eksperimentalna psihologija ope zakonitosti psihikih procesa i ponaanja. Eksperiment glavna istraivaka metoda (npr. kako opaamo, to sve utjee na uenje itd...) c) fizioloka (bioloka) psihologija organske osnove psihikih procesa i ponaanja (npr. kako hormoni utjeu na ponaanje?) d) komparativna psihologija ponaanje i razinu psihikog razvoja kod razliitih ivotinjskih vrsta

1

e)

diferencijalna psihologija razlike u psihofiziolokim i psihikim osobinama (npr. postoje li razlike meu ljudima u inteligenciji. Jesu li one nasljeene ili steene?) . Psihometrija mjeri te razlike. Razrada i vrednovanje psihologijskih testova) f) razvojna psihologija razvoj ovjeka od zaea do smrti (npr. kako razvod utjee na razvoj djeteta?, smanjuje li se inteligencija u starosti?) g) socijalna psihologija ponaanje pojedinca u drutvu (kako ljudi formiraju stavove. Kako se ponaaju u grupi?) 2. primijenjena (praktina) (primjenjuje zakonitosti psihikog ivota u rjeavanju konkretnih sluajeva) a) psihologija rada psihologijski aspekti olakanja rada i poveanja njegove produktivnosti (uzroci umora, nesree na radu) b) inenjerska psihologija pomo inenjerima da strojeve, alate, metode i uvjete rada prilagode mogunostima ovjeka c) kolska i psihologija obrazovanja spoznaje o procesu uenja primjenjuje u praksi (profesionalno savjetovanje, odnos uenik profesor, metode pouavanja...) d) klinika psihologija problemi prilagodbe pojedinca (dijagnostika i otklanjanje psihikih poremeaja) Razlika izmeu klinikog psihologa i psihijatra: Psihijatri su lijenici koji su specijalizirali psihijatriju i koji uglavnom rade sa psihikim oboljelim osobama. Mogu propisivati lijekove. I psiholozi i psihijatri provode psihoterapije za koje se moraju dodatno specijalizirati. Psiholozi obino rade sa klijentima koji imaju ouvan kontakt sa stvarnou. Psiholozi dijagnosticiraju poremeaje koristei psiholoke testove. REDOSLIJED POSTUPAKA U PSIHOLOKIM ISTRAIVANJIMA: odabir problema (u obliku pitanja) formuliranje hipoteza (mogue rjeenje problema) odabir metode prikupljanje podataka analiza podataka (matematiki postupci) odgovor na problem Eksperiment Darley i Latane-a: Zato ljudi ne pomau u nevolji? (odabir problema) Jer dolazi do difuzije odgovornosti (formuliranje hipoteza :mogue rjeenje problema) eksperiment ( odabir metode) Ispitanici su u odvijenim prostorijama i komuniciraju preko mikrofona. Reeno im je da imaju 1,2 do 5 sugovornika. U stvarnosti nije bilo nikoga osim njih. Putena vrpca razgovora u kojem sudionik dobije napad. Mjerili da li e i za koliko brzo pritei u pomo ovisno o broju drugih sudionika (prikupljanje podataka) 85% priteklo u pomo ako mislili da su samo oni i trebalo im oko 52 sek, 62% ako ih je dvoje i 31% ako ih je etvero a trebalo im 166 sek da krenu po pomo (analiza podataka :matematiki postupci) broj ljudi utjee na spremnost pomaganju (odgovor na problem) GLAVNE METODE PSIHOLOGIJE: samoopaanje (introspekcija) opaanje vlastitih psihikih procesa; vrste: retrogradna (naknadno) i simultana (u trenu); ovo je specifina metoda psihologije, upotpunjuje spoznaje dobivene objektivnim metodama nedostaci: samoopaanje moe izmijeniti doivljavanje, neki se ne mogu istovremeno opaati i doivljavati (veliki strah i panja), rijei su esto neprikladne i nedovoljne za opisivanje, subjektivnost opaanje u prirodnim uvjetima opaanje ponaanja ljudi ili ivotinja koje je temeljito planirano (koga i to opaamo, tko opaa, kojim sredstvima, koliko dugo,,), prisutnost opaaa ne smije utjecati na ponaanje nedostaci: moe trajati dugo jer se neka ponaanja rijetko dogaaju, pa ih je teko otkriti, rezultate je teko verificirati, ne mogu se mijenjati uvjeti prouavanje sluaja metoda klinike psihologije; temeljito ispitivanje jednog ili vie ljudi da bi doli do opih spoznaja. Mogunost generalizacije je ograniena. Moe dugo trajati. korelacijska metoda trai se povezanost izmeu dvije pojave

2

veliina povezanosti izraava se koeficijentom korelacije (kree se od -1 do +1). Negativna korelacija (obrnuta proporcionalnost) i pozitivna korelacija (proporcionalni odnos izmeu dvije pojave). Omoguuje predvianje a tonost predvianja ovisi o veliini korelacije. Ne govori o uzronoj posljedinoj vezi. eksperiment najbolja metoda, jer spoznajemo uzroke i posljedice ponaanja mijenja se jedan parametar situacije (nezavisna varijabla) te mjeri uinak te promjene na pojavu koju istraujemo (zavisna varijabla) ometajui faktori dre se pod kontrolom; uvijek su bar dvije grupe: kontrolna i eksperimentalna laboratorijski eksperiment (bolja mogunost kontrole) i eksperiment u prirodnim uvjetima (bolja primjena na ivotne situacije) Harlowljev eksperiment: utjee li davanje hrane (nezavisna varijabla) na privrenost majmuna (zavisna varijabla). Dio mamunia hranila iana majka koja davala mlijeko (eksperimentalna grupa) a dio majmunia imao frotirsku majku (kontrolna grupa). Svi mamjunii se vezali uz mekanu majku ak i kada im nije davala hranu. anketno ispitivanje prikuplja podatke o ponaanju, stavovima, miljenjima, ukusima i sl. vrijednost ovisi o reprezentativnosti pitanja i uzorka ispitanika za odreeno podruje testovi (sposobnosti) i upitnici (ponaanje i doivljavanje) METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U PSIHOLOGIJI: anketa, testovi i upitnici, intervju (istraivaka ili terapijska svrha, dugo traje, vidimo i ponaanje odnosno reakcije ljudi)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI: psihoanaliza - nastala krajem 19.stoljea vjeruje se da ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi, cilj je da se pacijentu omogui uvid u njih biheviorizam - nastao 20-tih godina 20. stoljea prouavanje ponaanja je jedini mogui predmet istraivanja psihologije. Odbacuju samoopaanje kao znanstvenu metodu. gestalt psihologija - nastala 20-tih godina 20.stoljea prouava psihiki ivot kao cjelinu humanistika psihologija - nastala 50-tih godina 20. Stoljea kao reakcija na psihoanalitiki i bihevioristiki pristup istrauje jedinstvene ljudske doivljaje (ljubav, privrenost, patriotizam, kreativnost...). Poznata kao pozitivna psihologija kognitivna psihologija vrhunac u 50-im godinama 20. stoljea istrauje kako ljudi primaju i obrauju informacije Etika u istraivanjima: istraivanja na ivotinjama (opasnost od krivih zakljuaka). Korist treba nadmaivati tetu. Kod ljudi pozornost je najvea kod obmanjivanja ispitanika, i kod maloljetnika. Treba postojati dobrovoljni pristanak za sudjelovanje. Ukoliko su ispitanici obmanuti moraju biti obavijeteni o svim varkama i obmanama. Mora se tititi privatnost ispitanika. SMJERNICE ZA PONAVLJANJE: 1. Problem psihologiziranja. 2. Uzroci nastanka psihologije. 3. Definicija psihologije. 4. Psihologija nije znanost o dui. 5. Vrste psihikih procesa. 6. Prilog-Rezultati znanstvenog istraivanja znaju biti iznenaujui. 7. Psihologija ima kratku povijest. 8. Psihologija ima dugu prolost. 9. Utjecaj filozofije na razvoj psihologije i glavni predstavavnici.

3

10.

Utjecaj prirodnih znanosti fiziologija i astronomija razvoj psihologije. Dvije godine vane za znanstvenu psihologiju. Hipokratova tipologija. Teorijskih pravci u psihologiji. Osnovne karakteristike biolokog pristupa u psihologiji. 15. Osnovne karakteristike bihevioralnog pristupa u psihologiji. 16. Osnovne karakteristike kognitivnog pristupa u psihologiji. 17. Osnovne karakteristike psihoanalitikog pristupa u psihologiji. 18. Osnovne karakteristike humanistikog pristupa u psihologiji. 19. Osnovne karakteristike meukulturalnog pristupa u psihologiji. 20. Opa psihologija. 21. Eksperimentalna psihologija. 22. Diferencijalna psihologija. 23. Fizioloka psihologija (bioloka psihologija) 24. Komparativna psihologija. 25. Razvojna psihologija. 26. Socijalna psihologija. 27. Primijenjena psihologija. 28. Organizacijska psihologija. 29. Edukacijska psihologija. 30. Klinika psihologija. 31. Razlika izmeu psihologa i psihijatra. 32. Najee metode u znanstvenoj psihologiji. 33. Faze psiholokog istraivanja. 34. Korelacijska metoda. 35. Opaanje u prirodnim uvjetima. 36. Eksperiment (zavisna i nezavisna varijabla, kontrolirani uvjeti, grafiki prikaz) 37. Eksperiment vezan uz spremnost ljudi da pomognu unesreenome 38. Eksperiment kojim ispituju odnos motivacije i uinkovitosti rjeavanja problema. 39. Metoda analize sluaja (studija sluaja). 40. Naini prikupljanja podataka. 41. Samoopaanje (introspekcija) karakteristike i zamjerke. 42. Anketa ( reprezentativni uzorak). 43. Testovi i upitnici karakteristike i razlike. 44. Harlowljev eksperiment (s majmuniima) ZADACI: 1. Psihijatar je isto to i kliniki psiholog. Tono Netono 11. 12. 13. 14. 2. Predmet istraivanja psihologije je ljudska dua. Tono Netono

3. Istraivanja pokazuju da postoje slinosti u osobinama linosti meu osobama koje su roene u istome horoskopskome znaku. Tono Netono 4. Spoznajni proces je: A. raspoloenje B. pamenje C. srdba D. motivacija 5. Prije nego to je postala samostalna znanost, psihologija je bila dio: A. biologije B. medicine C. filozofije D. sociologije 6. Otac znanstvene psihologije je: A. Aristotel B. Wilhelm Wundt C. Sigmund Freud D. Abraham Maslow

7. Poetak znanstvene psihologije vee se: A. uz Burrhusa Skinnera B. uz Sigmunda Freuda Ivana Pavlova

C. uz Wilhelma Wundta

D. uz

8. Kada je osnovan prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Hrvatskoj? A. 1836. B. 1879. C. 1920. 1929.

D.

4

9. Bihevioralni pristup u psihologiji u svojim istraivanjima ne rabi metodu: A. ankete B. vanjskoga opaanja C. introspekcije (samoopaanja) eksperimenta 10. Socijalni psiholog prvenstveno je zainteresiran za objanjavanje: A. individualnih razlika u motivaciji pri radu kod pojedinaca C. problema uenja u odrasloj dobi D. pojedinca u skupini B. psihikih

D.

poremeaja ponaanja

nasilnikoga

11. Koja nam metoda, jedino u psihologiji, omoguuje spoznavanje uzroka i posljedica pojava? A. eksperiment B. introspekcija C. anketa D. opaanje u prirodnim uvjetima 12. Jedina metoda u psihologiji koja nam omoguava spoznavanje uzroka i posljedica pojava je: A. eksperiment B. introspekcija C. anketa D. opaanje u prirodnim uvjetima 13. Kako bismo mogli donositi valjane zakljuke na temelju anketnoga ispitivanja, osobito je vano da uzorak bude sastavljen: A. od istoga broja mukih i enskih ispitanika B. od ispitanika koji dobro reprezentiraju populaciju C. od slinih ispitanika D. od dobrovoljnih ispitanika 14. to psiholozi u svojem radu ne smiju obavljati? A. provoditi psihoterapiju B. propisivati lijekoveC. izvoditi eksperimente na ljudima D. raditi u bolnicama 15. U prvome koraku istraivanja psiholog je postavio problem kako motivacija utjee na brzinu uenja. Koji je njegov idui korak? A. formuliranje hipoteze B. odabir istraivake metode C. odabir ispitanika D. prikupljanje podataka 16. to je predmet prouavanja komparativne psihologije? A. ponaanje ljudi u razliitim socijalnim situacijama C. reakcije ispitanika na razliite podraaje B. ponaanje ivotinja D. individualne razlike meu ljudima razliitih osobina linosti 17. Kada je osnovan prvi laboratorij eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj A. u prvoj polovici 19. st. B. u drugoj polovici 19. st. C. u prvoj polovici 20. st. D. u drugoj polovici 20. st. 18. Koju je istraivaku metodu najbolje primijeniti ako se eli ispitati kako razliite metode pouavanja utjeu na uspjeh u uenju? A. introspekciju B. eksperiment C. vanjsko opaanje D. anketu 18. Povei granu psihologije i predmet istraivanja A. psihologija rada B. pedagoka psihologija C. bioloka psihologija 1. istrauje centre psihikih funkcija 2. vri profesionalnu orijentaciju i selekciju 3. ispituje nain ocjenjivanja 4. ispituje promjene tijekom razvoja

19. Povei godinu sa znaajnim dogaajem: 1. otvoren prvi laboratorij eksperimentalne psihologije u A. 1920. god.

5

svijetu 2. otvoren prvi laboratorij psihologije u Hrvatskoj 3. objavljen prvi test inteligencije

B. 1905. god. C. 1879. god. D. 1895. god.

20. U koju vrstu psihikih procesa spadaju percepcija, uenje, pamenje i _________________________________

miljenje?

21. to je predmet istraivanja psihologije? _________________________________________________________________________________________________ 22. Objasni kako neki fizikalni initelj moe utjecati na psihike procese i ponaanje. _________________________________________________________________________________________________ 23. U kojoj su zemlji korijeni predznanstvene psihologije? _________________________________________________________________________________________________ 24. Kako se zove grana psihologije koja ispituje proces uenja i initelje koji djeluju na njega? _________________________________________________________________________________________________ 25. elite istraiti kako se radnici odreenoga poduzea odnose prema svojem poslu tijekom radnoga vremena. Koja e istraivaka metoda biti najprikladnija? _________________________________________________________________ 26. Koja metoda u psihologiji omoguuje izravan uvid u psihike procese? _________________________________________________________________________________________________ 27. Koja se grana primijenjene psihologije bavi ljudima koji se teko nose sa svakodnevnim ivotnim situacijama i neprimjereno se suoavaju s problemima? _________________________________________________________________________________________________ 28. Koji pristup u psihologiji odbacuje utjecaj psihikih procesa poput motivacije i emocija na nae ponaanje? _________________________________________________________________________________________________ 29. Koju je istraivaku metodu najbolje primijeniti ako se ele ispitati spolne razlike u ponaanju djece vrtikoga uzrasta? _________________________________________________________________________________________________ 30. Kako glasi ime i prezime _____________________________________________________ 31. Koja se grana psihologije _____________________________________________________ oca bavi znanstvene konstrukcijom psihologije? testova?

32. Imenujte metodu kojom u kraem vremenu moemo saznati miljenja veega broja ljudi o smrtnoj kazni. _________________________________________________________________________________________________ 33. Navedite osnovna obiljeja metode samoopaanja i navedite kako bi se metodom samoopaanja mogle prikupiti dodatne informacije u spomenutome eksperimentu. ___________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________ POZORNO PROITAJTE TEKST i odgovorite na pitanja koja slijede: Psiholozi ele ispitati utjee li temperatura okoline na sposobnost rjeavanja testova inteligencije. Uenike srednje kole podijelili su u dvije skupine: jednu su skupinu stavili u prostoriju gdje je

6

temperatura bila 30 stupnjeva celzijusa. Druga je skupina boravila u prostoriji gdje je temperatura bila 20 stupnjeva celzijusa. Obje skupine rjeavale su isti test inteligencije. 34. Imenujte varijablu.________________________________________________________________________ 35. Imenujte varijablu.__________________________________________________________________________ nezavisnu zavisnu

36. Kako se zove ova vrsta istraivanja? ___________________________________________________________________ 37. Saeto objasnite tri razlike izmeu znanstvenoga i laikoga (svakodnevnoga) pristupa u psihologiji. ___________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________

Jakov se ve neko vrijeme osjea tjeskobno, nervozan je i raspoloenje mu se esto mijenja. Odluio je posjetiti psihologa koji mu kae da e se tijekom razgovora usmjeriti na otkrivanje naina na koji on prima i obrauje informacije iz okoline. Ispitat e i kako te informacije rabi pri pamenju, miljenju, rjeavanju problema, donoenju odluka i sl. To je vano jer nain na koji primamo, obraujemo i rabimo informacije utjee na nae doivljavanje i ponaanje. Psiholog je zamolio Jakova da mu za poetak opie kako se osjea, to misli i koji mu se simptomi javljaju u odreenim situacijama. 38. Koji teorijski pravac (pristup) prakticira psiholog kojega je Jakov posjetio? _________________________________________________________________________________________________ 39. Koja se grana psihologije bavi ovom vrstom problema? _________________________________________________________________________________________________ 40. Koju istraivaku metodu psiholog rabi kada od Jakova trai da opie svoje misli, osjeaje i simptome? ___________________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ 41. U koju vrstu psihikih procesa spadaju pamenje i miljenje? _________________________________________________________________________________________________ 42. Psiholozi u praksi u svojem radu primjenjuju spoznaje iz znanstvene psihologije i rabe znanstveni pristup u rjeavanju praktinih problema. Usporedite znanstveni i laiki pristup u objanjavanju psihikih procesa, osobina i ponaanja. ___________________________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________ Pozorno proitajte tekst. U jednome istraivanju psiholozi su eljeli ispitati utjee li gledanje crtanih filmova s agresivnim sadrajem na agresivno ponaanje djece vrtike dobi. Jednoj skupini od 20-ero djece stare pet godina prikazana su tri crtana filma s agresivnim sadrajem, a drugoj skupini prikazana su tri crtana filma koji ne sadre agresivne sadraje. Psiholozi su opaali njihovo ponaanje i registrirali broj agresivnih oblika ponaanja koja su se javila kod djece u vremenu od jednoga sata nakon to su pogledali crtane filmove. 43. to je zavisna varijabla u ovome istraivanju? _________________________________________________________________________________________________ 44. Kakav mora biti uzorak ispitanika ukljuenih u istraivanje da bi se dobiveni rezultati mogli poopiti na cijelu populaciju? _________________________________________________________________________________________________

7

45. Navedite neku od metoda znanstvene psihologije koja ne bi bila prikladna za ispitivanje djece u navedenome istraivanju. _________________________________________________________________________________________________ 46. Ukratko navedite osnovne znaajke metode eksperimenta i istaknite tri njezine prednosti u odnosu na druge istraivake metode. ZADACI ZA VJEBU: 47 . 48 . 49 . 50 . 51 . Pozitronska emisijska tomografija otkriva neke karakteristike psihike aktivnosti ovjeka. Spekulativni pristup u znanosti temeljen je na znanstvenim dokazima. U Zagrebu 1920. Zoran Bujas osniva prvi psihologijski laboratorij u naoj zemlji. Ako veliina znanstvene spoznaje to odobrava moemo provesti bilo kakvo psihologijsko istraivanje. U psihologijskom eksperimentu za jedan postavljeni problem moemo formulirati i nekoliko hipoteza. T T T T T N N N N N

52.. Poetak svakog eksperimenta poinje definiranjem: a) Metode istraivanja b) Hipoteze Opisom ispitanika 53. Osnovne zakone asociranja formulirao je: a) Platon b) Ebbinghaus c) Freud

c) Problema istraivanja

d)

d) Aristotel

54. Koja grana psihologije se bavi izborom zanimanja ljudi: a) Bioloka psihologija b) Psihologija rada c) kolska psihologija psihologija 55.Koeficijent korelacije moe se kretati u rasponu od: a) -1 do +1 b) -1.5 do +1.5 do 1.5 c) 0 do 1

d)

Savjetodavna

d)

0

56.. Za izradu psihologijskih testova zadueni su: a) kolski psiholozi b) Kliniki psiholozi c) Psihometriari psiholozi

d)

Razvojni

57. Nakon detaljne analize ovjeka s prostrijelnom ranom, psiholog zakljuuje da je oteeno mozgovno podruje vjerojatno bitno za funkcije uenja. Koju metodu koristi psiholog pri donoenju ovog zakljuka a) eksperiment b) anketno ispitivanje c) prouavanje sluaja d) korelacijsku metodu 58. Hipoteza je a) pretpostavka koja bi mogla biti odgovor na problem c) znanstveno istraivanje b) problem d) znanstvena metoda

59. U istraivanju u kojem se provjerava utjecaj alkohola na percepciju, oni ljudi koji piju alkohol su a) kontrolna grupa b) ometajui faktori c) eksperimentalna grupa d) sluajan uzorak 60. Meu navedenim granama pronai onu koja se ne uklapa meu ostale: a) diferencijalna psihologija b) psihometrija c) ininjerska psihologija d) komparativna psihologija 61.. Ako su koliina zapamenih pjesama i veliina kvocijenta inteligencije u negativnoj korelaciji onda a) to zna manje pjesama to ima vei IQ b) ne postoji nikakva veza izmeu poznavanja pjesama i veliine kvocijenta inteligencije

8

c) to zna manje pjesama ima manji kvocijent inteligencije d) to zna vie pjesama, ima vii kvocijent inteligencije 62. Filip eli provesti anketu o tome koliko sati na dan ui tipian uenik te planira provesti svoje istraivanje na uenicima koji idu s njim u razred. Ti misli da Filipovo istraivanje ima jednu ozbiljnu manu jer: a) Filipov uzorak nije reprezentativan b) nije odredio nezavisnu varijablu c) nije odredio zavisnu varijablu d) sve od navedenog 63 Granama psihologije pridrui predmet njihovog prouavanja. .. A B C D . . . . I. Socijalna A Organske osnove psihikih procesa i I. psihologija . ponaanja II. Bioloka II B Neprilagoene oblike ljudskog ponaanja psihologija . . III. C Pojedinca u grupi i odnose meu . grupama Razvojna III psihologija . D Psiholoke promjene od zaea do smrti . 6 Teorijskim stajalitima pridrui psihologijski pravac. 4. A B C D . . . . I. Istraivanjem ljudskog doivljavanja ne moe se izgraditi I. objektivna znanost II. Ponaanjem ovjeka upravljaju nesvjesni motivi II . III. Psihiki procesi su posrednik izmeu podraaja i reakcije II I. A . B . C . D . Kognitivna psihologija Humanistika psihologija Biheviorizam Psihoanaliza

65. Psihologijskim metodama pridrui karakteristike. A. B. C. D. I. Introspekcija I. A. Otkriva uzrok i posljedicu ispitivane pojave II. Eksperiment II. B. Prikuplja velik broj podataka u kratkom vremenu C. Opaanje procesa koji nisu vidljivi III. Anketa III. D. ekanje reakcije radi opaanja KRATKI ODGOVOR 66. koja metrijska karakteristika testa je zadovoljena ako ispitanik pri ponovljenom ispitivanju postie iste ili sline rezultate? __________________________________________________________________________________________ 67. Koji teorijski pristup prouava linost kao cjeloviti organizam? ______________________________________________ 68. Koja grana psihologije prouava neprilagoeno ponaanje ovjeka? ___________________________________________ 69. Navedi dva nedostatka introspekcije___________________________________________________________________ 70. Koje godine i tko osniva prvi psihologijski laboratorij u svijetu? ______________________________________________ DUGI ODGOVOR 71.Objasni vanost teorija, hipoteza, eksperimenta i ponavljanja u psihologiji

9

_________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ 72. Navedi redoslijed postupaka u provoenju eksperimenta. _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ 73. Ukratko objasni razliku izmeu psihologa i psihijatra. _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ GROZDOVI: 74. Psiholog istrauje kognitivne sposobnosti impanzi. Postavio je 2 grane i gleda hoe li impanza uspjeti povezati te dvije grane. Istraivanje vri u svom laboratoriju gdje snima kamerom sve to se dogaa. a) Koju znanstvenu metodu on koristi b) Kojoj grani psihologije on pripada c) Nabroji neke kognitivne procese d) Opii postupak istraivanja u psihologiji _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ 75. Marija je esto tuna. Ne izlazi van, esto plae i spava. Roditelji su nagovorili Mariju da ode psihologu koji je zakljuio da je Marija depresivna. U razgovoru s psihologom Marija pria o sebi, svom djetinjstvu, svojim strahovima i planovima za budunost. a) Kojoj grani pripada psiholog b) Koju metodu koristi Marija c) Kojem znanstvenom pristupu pripada psiholog kojeg posjeuje Marija d) Objasni prednosti i mane opaanja _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________ PSIHOLOGIJA (PROFIL, pitanja za vjebu) 76.) Psihologija se definira kao znanost o dui T N 77.) Mogue je objektivno registrirati odreene fizioloke promjene koje se zbivaju dok se odvijaju psihiki procesi. T N 78.) Temeljni cilj psihologije je kontrolirati ponaanje, osobito ono koje je tetno za neku drutvenu zajednicu. T N 79.) Ponaanje je objektivno i mogue ga je opaati, te izmjeriti pomou odreenih znanstvenih postupaka i mjernih instrumenata. T N 80.) Znanstveno razdoblje psihologije poinje 1889 T N 81.) U Hrvatskoj se prvi laboratorij za psiholoka istraivanja osniva 1920. T N 82.) Ramiro Bujas smatra se ocem psihologije u Hrvatskoj T N 83.) Iako to mnogi znanstvenici ne priznaju, ipak se grafolokom analizom moe uspjeno analizirati neiji karakter.

10

T N 84.) Na osnovi horoskopa moemo predvidjeti neije ponaanje. T N 85.) Bihevioralni pristup poiva na ideji da na nae ponaanje utjee nesvjesni dio linosti. T N 86.) Psihoanalitiki pristup temelji se na klasinom psihologijskom eksperimentu u kojem su sve varijable kontrolirane. T N 87.) Klinika psihologija primjenjuje psiholoka znanja za poboljanje uinkovitosti i zadovoljstva u radu. T N 88.) Ako bi korelacija izmeu inteligencije i bavljenja sportom bila negativna, to bi znaila da to je osoba inteligentnija, manje e se baviti sportom. T N 89.) Ako elimo provesti eksperiment u laboratoriju, moramo se pobrinuti da je situacija to slinija stvarnoj, kako bi rezultati bili vjerodostojniji. T N 90.) Hipotezom pretpostavljamo kakvo bi moglo biti rjeenje problema. T N 91.) Kod opaanja je vano pobrinuti se da prisutnost opaaa ne utjee na ponaanje promatranih. T N 92.) Anketa se ubraja i u metode istraivanja i u metode prikupljanja podataka. T N 93.) Anketa ili intervju ukljuuju introspekciju ispitanika T N 94.) Prednost intervjua u odnosu na neke druge metode prikupljanja podataka je njegova detaljnost. T N 95.) Reprezentativni uzorak je dio populacije koji sadri sve bitne karakteristike te populacije. T N 96.) Nije nuno temeljito planirati opaanje jer je ponaanje ionako nepredvidljivo i ne moemo pouzdano znati kada e se dogoditi. T N 97.) Introspekcija je sustavno opaanje vlastitih psihikih procesa.. T N 98.) Ako nas zanima detaljno prouavanje jednog ili vie pojedinaca kako bismo doli do nekih spoznaja, najbolje se koristiti metodom studije sluaja. T N 99..) Studija sluaja je psihologijska metoda koja koristi razliite tehnike prikupljanja podataka. T N 100.) U upitnicima se ispitanicima postavljaju pitanja o njihovom najeem ponaanju i doivljavanju. T N

11

2. BIOLOKE OSNOVE DOIVLJAVANJA I PONAANJAFIZIOLOKA PSIHOLOGIJA istrauje organske osnove psihikih procesa i ponaanja kao to su ivani sustav i sustav lijezda s unutranjim izluivanjem.

IVANI SUSTAV

GRAA IVANOG SUSTAVA: 1. ivane stanice (neuroni) 2. glija stanice (uvruju ivano tkivo, sudjeluju u prehrani neurona, izbacuju tetne tvari). Ukoliko se neke ivane stanice otete, prostor gdje su prije bile popunjavaju glija stanice. Ima ih oko 10 puta vie nego ivanih stanica u mozgu. 3. krvne ilice i kapilare

osnovna

svojstva ivane neobnovljivost graa ivane stanice:

stanice

(neurona):

osjetljivost,

provodljivost,

1.tijelo (siva masa ivane stanice) (metaboliki procesi) citoplazma (organele) stanina jezgra 2. izdanci (bijela masa ivane stanice) dendriti - primaju obavijesti s osjetnih organa i drugih ivanih stanica i alju do aksona. Ima ih puno (do nekoliko stotina),; krai od aksona. Naziva dobili po izgledu (dendron = drvo) aksoni - samo jedan, dugaak od nekoliko m do 1 m, prenosi obavijesti s jedne na drugu stanicu, zavrava sinaptikim voriem (kvricom) na ijim se vrhovima nalaze neurotransmiteri. Moe biti obavijen mijelinskom ovojnicom (bre prenoenje iv. impulsa). Du mijelinske ovojnice male pukotine: Ranvierovi prstenovi (skokovito prenoenje impulsa)

Slika 1. Graa ivane stanice

VRSTE : 1. aferentni ili senzorni: prenose poruke iz osjetila do kraljenike modine ili mozga 2. eferentni ili motorni: od mozga ili KM do efektora (miie ili lijezde) 3. interneuroni: prenose od senzornih i alju do drugih interneurona ili do motornih. Najbrojniji. SINAPSA je mjesto na kojem se zavrna kvrica jedne ivane stanice prislanja na membranu druge stanice, a kontakt moe biti izmeu aksona i dendrita ili aksona i staninog tijela. ivani impulsi se prenose preko neurotransmitera, koje oslobaaju kada dou na kraj aksona i oni se vezuju za tono odreene molekule u susjednoj stanici tzv. receptore.

Slika 2. Sinapsa vaniji neurotransmiteri: acetilkolin (ACh) ekscitator (premala koliina smanjuje pamenje) noradrenalin (djeluje uzbuujue) gama aminobuturika kiselina serotonin (raspoloenje, manjak depresija, lui se dok sanjamo) neuroaktivni peptidi (najpoznatiji endorfini inhibitori poruka boli prema mozgu i prirodni ublaivai boli) dopamin-ekscitator (manjak Parkinsonova bolest; viak shizofrenija) Droge djeluje na neuroprijenosnike u mozgu: kokain poveava koliinu dopamina i noradrenalina a posljedice toga su pretjerano dobro raspoloenje, poveanje samopuzdanja, smanjena potreba za spavanjem i gubitak teka. ivani impuls je kratkotrajna elektro-kemijska promjena. Prenosi se po naelu sve ili nita: ukoliko je podraaj dovoljno jak dolazi do ivanog impulsa a ukoliko nije onda do njega ne dolazi. Jai podraaji ne dovode do jaeg ivanog impulsa. No jai podraaji izazivaju ivane impulse u veem broju ivanih stanica i dovode do toga da te ivane stanice ee odailju impulse. ivani impuls se uvijek iri u smjeru dendrit-tijelo-akson. Nakupine ivanih stanica tvore ganglije, a snopovi izdanaka ivanih stanica tvore ivce. Neki ivci provode impulse od osjetnih organa do lene modine i mozga te tvore senzorne ivane putove, druga od mozga i lene modine do miia i lijezda te tvore motorne ivane putove, a asocijativni ivani putovi povezuju razliite dijelove mozga. Izuzetno sloene funkcije ivanog sustava omoguuju a) veze izmeu ivanih stanica (u mozgu oko 100 milijardi veza). Svaka stanica u vezi sa 100, 1000-ma drugih stanica. Veze se mijenjaju iskustvom i uenjem. b) mnotvo neuroprijenosnika. U mozgu postoje brojni neuronski krugovi koji se koriste odreenim neuroprijenosnikom. Vrsta neuroprijenosnika odreuje funkciju pojedinog neuronskog kruga. PERIFERNI IVANI SUSTAV graa: 1. manje nakupine ivanih stanica 2. izdanci ivanih stanica - povezuju SS s raznim strukturama na periferiji, kao to su osjetni organi, miii i lijezde

podjela i funkcija: 1.somatski ivani sustav - kontrolira voljne pokrete, i nevoljne poput odravanja ravnotee, napetosti miia pri stajanju ili hodanju itd. U vezi je s osjetnim organima i s popreno-prugastim miiima, te regulira odnose izmeu organizma i okoline. 2.vegetativni ili autonomni ivani sustav - regulira odnose unutar organizma. Vegetativni funkcije neophodne za ivot (npr. rad srca, disanje, rad eluca i crijeva). Autonomni reakcije nisu voljne ve automatske. ine ga sve ivane strukture koje su u vezi s endokrinim lijezdama, krvnim ilama, glatkim miiima u probavnim, urogenitalnim organima i srcu. Procesi koje regulira odvijaju se refleksnim putem (kucanje srca, disanje, rad eluca). simpatikus Ubrzava rad srca i disanja, povisuje krvni tlak, iri zjenice, pospjeuje izluivanje nekih hormona, posebno adrenalina, koi rad probavnog trakta. Pojaava motornu aktivnost organizma. Aktivira se kad je organizmu potrebna dodatna energija i kad se sprema na akciju. parasimpatikus Obrnuti uinak ( stvaranje energetskih zaliha u organizmu

IVANI SUSTAV

Periferni ivani sustav (PS) Lena modina Somatski Autonomni ili vegetativni

Sredinji ivani sustav (SS) Mozak

Modano debloSimpatiki Parasimpati ki Produljena modina Srednji mozak Most

Mali moza k

Veliki moza k

ENDOKRINI SUSTAV Slika 3. Podjela ivanog sustava i njegova povezanost s endokrinim sustavom SREDINJI IVANI SUSTAV (zatien kostima i tekuinom) podjela i funkcija: 1. kraljenika modina (iznutra siva tvar, izvana bijela), izlazi 31 par ivaca

Limbiki sustav Hipotalam us Talamus Kora

Funkcije kraljenike modine: a) provodna funkcija (impulsi iz osjetila i trupa provode se u SS. Iz SS ivani impulsi se provode u miie). Ukoliko netko slomi kraljeniku modinu tada od mjesta prekinua na gore informacije ne stiu do mozga i natrag. Od tog mjesta na dolje ti dijelovi tijela su nepokretni. b) centar refleksa (refleksi za zatitu od tetnih podraaja te refleksi stajanja i hodanja). ivani impulsi prenose se senzornim ivanim vlaknima do centra refleksa u kraljenikoj modini. Tamo se prenose na motorne ivana vlakna i provode do miia.

Slika 4. Presjek kraljenike modine 2. mozak (gradi ga vie od 14 milijardi ivanih stanica)

modano deblo (stranji dio mozga) prolaze i ukrtaju se vlakna koja povezuju kraljeniku modinu i mozak, izlazi 10 pari ivaca, a kroz sredinu debla prolazi retikularna formacija (ritam budnost spavanje). Opa razina aktivacije organizma ovisi o tome koliko su aktivne stanice u retikularnoj formaciji. S veine ivanih putova odvajaju se vlakna koji zavravaju u retikularnoj formaciji. Ti impulsi poveavaju aktivnost stanica u retikularnoj formaciji i pridonose budnosti (zato lake spavamo u mranoj prostoriji). produljena modina - centri za disanje, ritmian rad srca, regulaciju krvnog tlaka, zatitne reflekse (gutanje, povraanje, treptanje, kihanje, dotjecanje sline i suza) most - prolaze vlakna koja povezuju mali mozak s drugim dijelovima SNS-om, srednji mozak - nalaze se nakupine ivanih stanica, neke su u vezi s osjetnim organima za vid i sluhSpavanje i sanjanje se odvija u nekoliko faza. 1) Prva faza (NON-REM) obiljeena usporenim radom srca i disanja, te snienim krvnim tlakom. Modani valovi polagani (mala frekvencija i velika amplituda). Ova faza spavanja slui oporavku organizma koji se iscrpio. 2) Nakon 60-90 min. valovi se mijenjaju: velika frekvencija i mala amplituda. Rad srca, disanje i krvi tlak su nepravilni. Miii potpuno oputeni. Pojavljuju se brzi pokreti oiju (REM faza). Tijekom ove faze sanjamo. Tijekom noi izmjenjuju se NON-REM i REM faza (REM faza postaje sve ea i dua pribliavanjem jutra).

mali mozak (iza modanog debla); osjetljiv na alkohol omoguava odravanje ravnotee regulira tonus miia sudjeluje u izvoenju svih voljnih pokreta (bolesti poremeaj koordinacije) veliki mozak -na povrini siva kora (Cortex cerebri) debljine od 0,5 do 4 mm, gradi je oko 9 milijardi tijela ivanih stanica, tu nervna aktivnost prelazi u psihonervnu; unutranjost bijela masa (senzorika, motorika i asocijativna vlakna) - lijeva i desna hemisfera povezane snopom od oko 200 milijuna ivanih vlakana - uljevito tijelo (Corpus callosum)

Slika 5. Popreni presijek mozga limbiki sustav - niz struktura smjetenih s unutarnje strane svake hemisfere; povezan gotovo sa svim dijelovima ivanog sustava, a naroito s RF i prednjim dijelovima kore velikog mozga - kontrolira mnoga instinktivna ponaanja, te ima vanu ulogu u nastanku uvstva (straha i bijesa) amigdale - ukljuene u emocionalne reakcije (strah i bijes) hipokampus pamenje hipotalamus - ukljuen je u motivacijske procese i emocionalne reakcije - izluuje kemijske tvari hipofiza, tako ivani sustav utjee na rad lijezda - nadreeni centar VS-a - glavni centri za glad, e i seksualno ponaanje, regulira temperaturu i krvni tlak, a s nekim dijelovima limbikog sustava ima vanu ulogu u emocijama (agresija) talamus - smjeten ispod kore velikog mozga, graen od vie manjih nakupina ivanih stanica - "veletrnica informacija" ovdje dolaze impulsi iz svih osjetnih organa (osim njuha). U vezi sa retikularnom formacijom, prednijim dijelovima kore velikog mozga i dijelovima limbikog sustava. Informacije o stanju i potrebama organizma selektiraju se prema vanosti, te alju u koru velikog mozga

kora velikoga mozga (naborana) Po strukturi se dijeli na renjeve (eoni, tjemeni, sljepooni i zatiljni) a po funkciji na podruja (senzorna podruja, motorna podruja i asocijativna podruja)

Slika 6. Strukturna i funkcionalna podjela mozga

senzorika podruja -

smjetena u razliitim renjevima, nastaju osjeti i percepcije

Informacije primljene posredstvom osjetnih organa obrauju se u pojedinim senzorikim podrujima, zatim odlaze u zone prepokrivanja (asocijativna podruja), a odatle u podruja ope integracija (asocijativna podruja); tu se donosi odluka o ponaanju te se u skladu s tim u motorikim podrujima stvaraju programi za reagiranje. Govor (lijeva hemisfera): - razumijevanje (stranji dio sljepoonog renja) i - produkcija (donje stranja strane eonog renja).

- zatiljni reanj vidne informacije; sljepooni reanj auditivni centri; tjemeni reanj tjelesni osjeti(dodir, bol, toplo,hladno): veliina mozgovnog podruja je proprocionalna sa osjetljivou organa a ne sa njihovom veliinom, eoni reanj (njuh) motorika podruja - smjetena u eonom reanju - ivani impulsi odlaze u miie i nastaju pokreti razliite sloenosti. Veliina mozgovnog podruja je proprocionalna sa preciznou pokreta pojedi a ne sa veliinom tijela socijativna podruja a) podruja ope integracije - frontalni reanj; programiranje i kontroliranje cjelokupnog ponaanje i usmjeravanje prema cilju b) zone prepokrivanja - granica tjemenog, zatiljnog i sljepoonog renja; integriraju informacije obraene u pojedinim senzorikim podrujima, omoguavaju pamenje primljenih informacija i orijentaciju u prostoru. Da bi percipirali neki predmet prvo ga moramo vidjeti. Slika nekog predmeta stvara se u zatiljnom renju; prepoznavanje predmeta se odvija u donjim dijelovima sljepoonog renja. Percepcija poloaja predmeta stranjim dijelovima tjemenog renja. LH dominantna : percepcija i interpretacija govora jezine vjetine pisanje aritmetiki zadaci raunanje logiko miljenje reagiranja analitiki pristup podacima DH dominantna: vizualno prezentirane informacije vizualne umjetnike vjetine: slikanje i crtanje vjetine plesanja, sviranja mata interpretacija emocija i emocionalnog zahvaanje stvari u cjelini

Prerezano uljevito tijelo lijeva i desna polutka ne razmjenjuju informacije. Ispitanik kojemu je prezentirana rije lijevo od toke fiksacije izvjetava da nije vidio nita ali moe taj predmet prepoznati sa lijevom rukom. Naime rije je otila u desnu polutku (gdje nema govora i stoga se ne moe verbalizirati pokazana rije a niti napipati desnom rukom). Ukoliko se rije prezentira desno od toke fiksacije ona odlazi u lijevu polutku i ispitanik bez tekoa moe rei to je vidio i pronai taj predmet desnom rukom. (Lijevom ne moe)

Mjerenje rada mozga: Frenologija- Gall 17 st. Razvijeniji dijelovi mozga su i fiziki vei te je lubanja na tim dijelovima ispupena. Izgled lubanje je povezan sa psihikim karakteristikama ljudi. 1. EEG elektroencefalogram: mjerenje elektrinih promjena u mozgu. Na glavu se stave elektrode koje primaju elektrine signale. 2. Potronja glukoze u modanim stanicama: glukoza se pomijea sa radioaktivnom tvari i utrca u krvotok. Oni dijelovi mozga koji su aktivniji bre troe glukozu

ENDOKRINI SUSTAV Kontrolira metabolike funkcije, ali pojedini hormoni mogu utjecati i na funkcije ivanog sustava. Hipofiza (glavna jer utjee na rad ostalih lijezda) prednji reanj hormon rasta (vaan i za pamenje) (patuljasti rast i gigantizam) gonadotropin (kontrolira rad gonada) tireotropin (kontrolira rad titnjae) adenokortikotropin (kontrolira koru nadbubrene lijezde) stranji reanj -oksitocin (kontrakcije miia maternice pri porodu) -vazopresin (regulira koliinu vode u organizmu) titnjaa - Tiroksin (metaboliki procesi); prekomjerna ili smanjena aktivacija i bezvoljnost, kretenizam (patuljasti rast i mentalna retardacija) Nadbubrene lijezde kora - kortikosteroidi (reguliraju metabolizam minerala, ugljikohidrata i proteina, imunoloki sustav) sr - adrenalin i noradrenalin (aktivira se kod emocionalnih reakcija) Guteraa - Inzulin i glukagon (reguliraju metabolizam glukoze) Spolne lijezde ovariji estrogen i progesteron testisi testosteron oblikuju primarne i sekundarne spolne karakteristike regulacija seksualnog ponaanja utjeu na razvoj mozga u embrionalnom razvoju

SMJERNICE ZA PONAVLJANJE: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Bitne karakteristike ivanih stanica (izgled, podraljivost, nedjeljivost) Vrste ivanih stanica (senzorne, motorne, interneuroni) Podraljivost stanice gdje nastaju i kamo odlaze ivani impulsi ivani impuls kako nastaje, naelo sve ili nita Ranvierovi prstenovi Sinapsa 7. Prijenos impulsa preko sinapse 8. Prilog- Endorfini 9. Vrste neuroprijenosnika 10. Gdje impulsi dobivaju znaenje? 11. Podjela ivanog sustava 12. Somatski ivani sustav

13. Vegetativni ivani sustav 14. Podjela vegetativnog ivanog sustava 15. Evolucijski razlozi nastanka simpatikusa i parasimpatikusa 16. Prilog - Kontrola autonomnog ivanog sustava 17. Izgled kraljenike modine 18. Modinski ivci 19. Kraljenika modina (silazna i uzlazna funkcija) 20. Refleksi (refleksni luk, centri) 21. Podjela mozga 22. Funkcije malog mozga 23. Karakteristike modanog debla 24. Retikularna formacija 25. Modani ivci 26. Modano deblo - centar brojnih refleksa 27. Dijelovi velikog mozga 28. Strukture velikog mozga koje sudjeluju u nastanku uvstava 29. Hipotalamus 30. Kora ( psihonervna aktivnost, podruja, funkcionalna podruja) 31. Frenologija 32. Senzorika podruja u kori velikog mozga (smjetaj i funkcija) 33. Motorika podruja u kori velikog mozga (smjetaj i funkcija) 34. Asocijativna podruja u kori velikog mozga (smjetaj i funkcija) 35. Poredak funkcionalnih podruja u kori velikog mozga kod primanja i reagiranja na informacije iz okoline 36. Prilog Kako mjeriti aktivnost mozga. 37. Plastinost kore velikog mozga 38. Eksperiment s ispitanicima kojima su presjeene veze izmeu mozgovnih polutki 39. Razlika u funkciji kore lijeve i desne polutke 40. Centri za govor Brocino i Wernikovo podruje 41. Prilog Vanost desne polutke u prepoznavanju emocija 42. Endokrini sustav ( lijezde i njihovi hormoni) ZADACI: 1. Stalna izloenost stresu moe poremetiti rad endokrinih lijezda. Netono

Tono

2. Kako se naziva neuroprijenosnik koji luimo kada smo pod pojaanim tjelesnim naporom i koji nam smanjuje osjet boli? A. endorfin B. serotonin C. epinefrin D. acetilkolin 3. Funkcija parasimpatikusa je: A. ubrzavanje disanja C. poveavanje krvnoga tlaka B. ubrzavanje rada srca D. ubrzavanje rada probavnoga trakta

4. Koji je najprimitivniji dio mozga koji odluuje hoemo li se u situaciji boriti ili bjeati? A. mali mozak B. modano deblo C. limbiki sustav D. thalamus 5. Koji dio ivanoga sustava regulira koordinaciju pokreta i ravnoteu? A. mali mozak B. lena modina C. kora velikoga mozga modano deblo 6. Kakve e promjene najvjerojatnije uzrokovati tumor maloga mozga? A. u koordinaciji pokreta B. u emocionalnome doivljavanju D.u pamenju 7. Evolucijski najmlai dio mozga je: A. mali mozak B. kora velikoga mozga modano deblo C. u panji D.

C. limbiki sustav

D.

8. Glavna endokrina lijezda je: A. nadbubrena lijezda B. hipofiza

C. titnjaa

D. guteraa D. Hipofiza

9. Koja endokrina lijezda izrazito pojaava svoj rad pri jakome strahu? A. nadbubrena lijezda B. spolna lijezda C. guteraa

10. Osoba nakon pada s konja ne moe pomicati donje ekstremitete. Izmeu kojih dijelova ivanoga sustava je onemoguena komunikacija? A. maloga i velikoga mozga B. lijeve i desne polutke mozga C. modanoga debla i velikoga mozga D. lene modine i mozga 11. Gdje se nalaze ivane stanice koje su aktivne prilikom nesanice? A. u lenoj modini B. u malome mozgu C. u modanome deblu sustavu D. u limbikome

12. Nakon prometne nesree u kojoj mu je ozlijeena noga, voza neko vrijeme nije osjeao bol. to je mogui uzrok? A. smanjeno luenje adrenalina B. prestanak luenja endorfina C. pojaano luenje endorfina D. prestanak luenja adrenalina 13. to onemoguuje ozljeda hipokampusa? A. stvaranje osjeta o ponaanju B. pokretanje ruku C. pamenje novih sadraja D. donoenje odluke

14. Povei lijezdu sa hormonom koji izluuje: A. hipofiza B. titnjaa C. nadbubrene lijezde 15. Dijelovima mozga pridruite njihove funkcije. 1. limbiki sustav 2. mali mozak 3. modano deblo

1. 2. 3. 4.

tiroksin adrenalin hormon rasta inzulin

A. stvara energiju B. upravlja sloenim refleksima C. koordinira pokrete D. utjee na agresivno ponaanje

16. Kako se zovu izdanci ivanih stanica koji primaju podraaje s osjetnih organa? ________________________________________________________________________________________________ 17. Kako se nazivaju ivane stanice koje prenose poruku iz osjetila u kraljeninu modinu ili mozak? ________________ 18. Kako se zove mjesto kontakta dviju ivanih stanica? ________________________________________________________________________________________________ 19. Koji dio mozga upravlja radom srca, disanjem i spavanjem? ________________________________________________________________________________________________ 20. Koji e dio ivanoga sustava poveati aktivnost ukoliko se kod osobe jave intenzivna uvstva? ___________________ 21. Koja podruja kore velikoga mozga uz mali mozak sudjeluju u izvoenju voljnih pokreta? ________________________ 22. Kako se zovu podruja kore ____________________________________ velikoga mozga u kojima nastaju vidni osjeti?

23. Koji reanj kore velikoga ________________________________________

mozga

prima

i

obrauje

vidne

informacije?

24. Kako se naziva podruje u kori velikoga mozga u kojem nastaje osjet hladnoe? ________________________________ 25. U kojem renju velikoga mozga ________________________________________________ osoba uje zvuk mobitela?

26. Koja je mozgovna polutka (kod veine ljudi) zaduena za produkciju govora? ________________________________________________________________________________________________ 27. Kako se naziva glavna endokrina lijezda? ________________________________________________________________________________________________ 28. Kako se nazivaju neuroprijenosnici koji su prirodni ublaivai boli, a lue se i tijekom tjelovjebe? ________________________________________________________________________________________________ 29. Koja lijezda zbog smanjenoga izluivanja hormona rasta moe uzrokovati patuljasti rast? _______________________ 30. Navedite naziv strukture u modanome deblu zaduene za odravanje budnosti. _______________________________ 31. Navedite dva ___________________________________________________________________ 32. U kojoj je mozgovnoj polutci ___________________________________ kod veine ljudi smjeteno neuroprijenosnika. sredite za govor?

33. Koji se dio vegetativnoga ivanoga sustava dodatno pojaano aktivira u zavrnici utakmice kada su igrai umorni, ali pokuavaju dati maksimum kako bi ostvarili pobjedu? ______________________________________________________ 34. Kako se naziva struktura u ______________________________________ velikome mozgu mozga koja regulira osjeaj gladi? glazbe?

35. U kojem renju kore velikoga ____________________________________________

nastaje

percepcija

36. Objasnite opu funkciju autonomnoga (vegetativnoga) ivanoga sustava i funkciju njegovih dvaju dijelova. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________3 7. Objasnite ukratko osnovne funkcije hipotalamusa. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 38. Ukratko opiite eksperiment koji je otkrio razliitu funkciju mozgovnih polutki. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________

39. Objasnite na primjeru kako su povezana senzorna, asocijativna i motorna podruja kore velikoga mozga. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 40. Opiite funkciju perifernoga ivanoga sustava pri doivljavanju emocija. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 41. Dendriti primaju a akson prenosi poruku na drugu ivanu stanicu. N 42. Aferentni neuroni prenose informacije iz osjetila u sredinji ivani sustav. N 43. Poveana koliina dopamina moe poveati samopouzdanje ali i uzrokovati shizofreniju. N 44. Somatski ivani sustav kontrolira voljne pokrete. N 45. ivci koji ulaze i izlaze iz kraljenike modine mogu biti debeli kao prst. N 46. U stranjem dijelu eonog renja nalaze se centri koji upravljaju voljnim pokretima. T N 47. U sredini kraljenike modine je bijela masa koja povezuje osjetila sa mozgom N 48. Iz kojeg osjetila ivani impulsi ne dolaze do talamusa? c ) Uho a) Oko d) Jezik b)Nos 49. Iz kojih osjetila aferentni neuroni prenose poruke ? a) Samo iz vidnih, dodirnih, kinestetikih i slunih b) Iz svih osjetila T T T T T

T

c) Samo iz vidnih, dodirnih, njunih ikinestetikih

d) Samo iz kinestetikih i slunih

50. Kod veine denjaka, lijeva mozgovna polutka je dominantna za sve osim za: a) Produkciju govora c) Opaanje melodije b) Opaanje smislenih rijei d) Primjenu gramatikih pravila 51. Reakcija napad ili bijeg na opaenu prijetnju je povezana s pojaanom aktivnou: a) Simpatikog ivanog sustava b) Parasimpatikog ivanog sustava c) Somatskog ivanog sustava d) Endokrinog sustava

52. Nakon to smo dotakli pe, povui emo ruku prije nego to osjetimo bol. To je zato to: a) mozak refleksno reagira kako bi sprijeio daljnje povrede b) pokret ruke je refleks koji ukljuuje funkciju lene modine c) autonomni ivani sustav odmah reagira na opasne podraaje d) u povlaenje ruke ukljuena su motorna podruja kore velikog mozga 53. Koji od kemijskih spojeva se ne uklapa u ostale: a) serotonin, b) endorfin, c) fenil - alanin, d) acetilkolin

54. Nakon ozljede glave, pacijent ima problema da ostane budan. Najvjerojatnije je otetio

a) hipokampus

b) retikularnu formaciju

c) talamus

d) hipotalamus

55. Motorna podruja smjetena su u a) prednjem dijelu tjemenog renja c) stranjem dijelu tjemenog renja

b) stranjem dijelu eonog renja d) malom mozgu d) tireotropine

56. Koju skupinu hormona izluuje hipofiza a) kortikosteroide b) tiroksine c) testosterone

57. Ukoliko imate problema s refleksom zjenice najvjerojatnije imamo problema s: a) modanim deblom b) lijevom stranom kore velikog mozga c) zatiljnim renjem d) autonomnim ivanim sustavom 58.Povei pojedini dio mozga s njegovom funkcijom. A. B. I. Kora velikog mozga II. Modano deblo III. Mali mozak III. III. I. II. C. D. A.Spavanj e B.Ravnot ea C.Refleksi D.Miljenj e

KRATKI ODGOVOR 61. Osoba vidi predmete ali ih ne moe smjestiti u prostoru. Koji dio mozga je odgovoran za ovakvu 21. 59.Povei hormon sa lijezdom koja ga izluuje. A . I.Tiroksin I. II. Kortikosteroidi II. 20. III. Progesteron renjem mozga u kojem nastaje. 60.Spoji osjet s III. A . I.Sluh I. II.Koni osjeti II. III.Njuh III. C.Zatiljni reanj D.Sljeponi reanj B.Tjemeni reanj B . C . D . A.eoni reanj C.Jajnici D.Nadbubrene lijezde B.titnjaa B . C . D . A.Hipofiza

potekou?_____________ 62. Osoba ima velikih problema s prepoznavanjem osoba i stvari koje su se dogodile nakon ozljede mozga. Koji dio mozga je osoba otetila? _________________________________________________________________________________________ 63. Modano deblo jo zovemo_____________ mozak, a koru velikog mozga __________ mozak. 64. Koji dio mozga treba unititi ________________________________________________ 65. Glad, e, seksualno ponaanje, _____________________________________ DUGI ODGOVOR 66. Poevi od senzornog receptora na koi objasni refleksnu reakciju micanja ruke koja se dogaa kad se opeemo na pe. Zatim naglasi modane putove koji se javljaju kao odgovor na ovu situaciju kao i endokrine _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ 67.Objasni kako nastaje patelarni refleks. _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ 68. Objasni funkcije asocijativnih podruja kore velikog mozga da bi i nastala tlak anterogradna centri amnezija? smjeteni u:

temperaturu

reguliraju

_____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ GROZDOVI: 69. Martina se bavi sportom. Profesionalna je atletiarka i nada se da e na natjecanju koje je za pola godine osvojiti prvo mjesto. Martina svaki dan tri 50 km. Tranje joj je kao opsesija. Vjeruje da bi se razboljela, kad bi prestala trati. Prije dva tjedna Martina je stradala u automobilskoj nesrei. U poetku nije bilo vidljivih simptoma nekog poremeaja. Martinine intelektualne sposobnosti ostale su iste. Motorika joj je takoer ostala ouvana. Roditelji su prvi primijetili da neto nije u redu. Martina ne moe zavriti niti jednu vjebu ra zagrijavanje. esto se pogubi. Izgleda kao da njeno ponaanje vie nema smisla. a) Koji je dio Martina povrijedila b) Radi ega Martina ne osjea bol nakon intenzivnih treninga i ovisna je o treningu c) Koji reanj je ukljuen u motoriku d) Objasnite zato lake zaspimo u zamraenoj sobi _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ 70. Ana ima 16 godina. U zadnje vrijeme osjea veliki nemir. ini joj se kao da ne moe kontrolirati svoje ponaanje. Trese se, krvni tlak joj poraste, koa joj se nakostrijei. Bila je kod doktora i doktor joj je pronaao da ima nenormalan rad hormona kortikotropina i tireotropina. Anu najvie brine to e njeni prijatelji rei. 1) koja lijezda izluuje tireotrpine 2) Koji dio mozga regulira seksualno ponaanje 3) Koji dio ivanog sustava je aktivan kad Ana razmilja o tome to e njeni prijatelji rei 4) U kojem razvojnom stadiju po Piagetu je Ana _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________ _____________________________________________________________________________________________________

3. OSJETI i PERCEPCIJAPodatke o svojstvima okoline primamo pomou osjetila: vida, sluha, njuha, okusa, dodira, hladnoe i topline, bola, kinestetikih osjetila, vestibularnih osjetila itd dijelovi osjetnog sustava: 1. receptorski dio (receptorske stanice) 2. senzorna ivana vlakana 3. senzorni centri u kori velikog mozga osjeti se meusobno razlikuju po: 1. modalitetu ( s obzirom na osjetno podruje), unutar modaliteta po kvaliteti 2. intenzitetu PODJELA RECEPTORA: 1. PREMA SMJETAJU U VANJSKOM ORGANU a) eksteroceptori (vanjski receptori) : na povrini koe i sluznice: dodir, bol, toplo, okus (blizinska osjetila) u oima, uima, nosu (daljinska osjetila) b) interoceptori (unutranjost organizma): dini, probavni i spolni organi c) proprioceptori: lokomotorni aparat (miii, tetive, zglobovi), i vestibularni dio uha 2. PREMA VRSTI ENERGIJE a) elektromagnetski (unjii i tapii) b) kemoreceptori (za njuh i okus)

c) mehanoreceptori (najbrojniji): izvan organizma registriraju osjetila za sluh, dodir, bol i temperaturu a unutar organizma proprioceptori i za regulaciju tjelesne temperature 3. PREMA PROCESU ADAPTACIJE NA PODRAAJE a) toniki receptori - uope se ne adaptiraju ili tek u vrlo malom stupnju. Omoguuju odravanje ravnotee i orijentacije u prostoru. b) faziki receptori su podloni adaptaciji npr. njuh detekcija podraaja ovisi o: apsolutnoj osjetljivosti osobe kolebanju u radu ljudskog organizma intenzitetu podraaja poznatosti signala motivaciji opaaa kontekst

APSOLUTNI LIMEN je najmanji intenzitet podraaja koji moe izazvati osjet i to je mjera apsolutne osjetljivosti (podraaj detektiran u 50% sluajeva). Odreuje se metodom granice: npr. zadajemo zvukove od najslabijih prema jaima (ili obrnuto) te nakon svakog putenog zvuka pitamo osobu je li ita ula. Apsolutni limen ovisi o panji , trudu, poznavanju podraaja, oekivanju... DIFERENCIJALNI LIMEN je najmanja razlika u intenzitetu dva podraaja koju zamjeujemo. Weberov zakon: veliina diferencijalnog limena u nekom osjetnom podruju nije jednaka za sve intenzitete podraaja. Ukoliko je neki podraaj jai, potrebna je vea promjena u njegovom intenzitetu da bi ga primijetili. Za slabije podraaje potrebna je manja razlika u intenzitetu da bi bio zamijeen. Odnos diferencijalnog limena i intenziteta podraaja je pravilan i izraava se I / I = k. Weber je odredio postotke za svako podruje za koji se treba pojaati intenzitet da bi se opazila razlika: Weberova konstanta (teina 2%; svjetlost 8%, glasnoa zvuka 15%). Weberov zakon vrijedi samo za srednje intenzitete podraaja, dok za vrlo intenzivne podraaje i one u blizini apsolutnih pragova te konstante ne vrijede. PSIHOFIZIKA je podruje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta podraaja i intenziteta osjeta Razvoj osjeta praen je slijedeim fenomenima: VRIJEME LATENCIJE je vrijeme koje proe od podraivanja osjetila dok osjet ne poprimi puni intenzitet (npr. bol). OSJETNA ADAPTACIJA je pojava da ako podraajem odreenog intenziteta due djelujemo na receptorne stanice intenzitet osjeta e se smanjiti ( npr. ulazak u zaguljivu prostoriju). OSJETNA REKUPERACIJA je poveanje osjetljivosti osjetnog organa tako da moe detektirati sve slabije intenzitete podraaja (npr. ulazak u mranu prostoriju). Dobra vidna rekuperacija se postie nakon jednog sata u tami, a maksimalna nakon 4 sata. PERZISTENCIJA OSJETA je pojava da osjet traje jo neko vrijeme nakon prestanka djelovanja podraaja PAOSJETI (npr. bol ostaje i nakon udarca)

Osjetna podruja: VID 90% informacija dobivamo putem vida. Optiki ivac sadri oko 900 000 vlakana, a sluni oko 30 000. podsustavi oka (periferni dio vidnog osjetnog sustava): optiki usmjeravanje svjetlosnih zraka na mrenicu, dijelovi su: ronica, arenica, zjenica (proputa svjetlost suavanjem i irenjem), lea (mijenja zakrivljenost i usmjerava svjetlost na mrenicu)

receptorni (na mrenici) pretvaranje svjetlosne energije u ivane impulse (fotoreceptori) stanice: tapii i unjii Slijepa pjega mjesto gdje optiki ivac izlazi iz oka. Zamo nema receptorskih stanica. uta pjega - mjesto najvee koncentracije unjia (svaki unji ima svoje optiko vlakno) tapii osjetljivi na slabo svjetlo, uski i dugaki, ima ih 120 milijuna, smjeteni na periferiji mrenice, omoguuju vid na rubovima vidnog polja unjii bolja otrina vida, boja i struktura, imaju malo zadebljanje na jednom kraju, ima ih 6 milijuna, smjeteni u sredini mrenice. Daltonizam - sljepoa za boje (nasljedna, vie kod mukaraca): najee crvena i zelena. Svjetlo je elektromagnetsko zraenje valnih duljina od 400 do 700 nm. tri dimenzije svjetla svjetlina ili luminoznost - subjektivni intenzitet svjetla (koliina svjetla koju neka povrina emitira. Kree se od bijelog do crnog) boja ili tonalitet odreen valnom duljinom (to su boje npr. plava, crvena itd...) zasienost ili saturacija istoa ili punoa boje (dodavanjem bijele boje ostale postaju manje zasiene) Ishiharijeve ploice slue za utvrivanje sljepoe za boje: Slova i brojke su ispisane razliitim bojama ali izjednaene su po zasienosti i po svjetlini. Mjeanje boja - aditivno (mjeanje svjetla razliite svjetline. Dogaa se u senzornom sustavu) - suptraktivno (dogaa se na razini podraaja. Pigmenti boje se fiziki mjeaju, odnosno filtri oduzimaju valove odreene duljine.) SLUH

dijelovi uha (periferni dio osjetila sluha) vanjsko (vidljivi dio uha): usmjerava zvuk prema ostalim dijelovima srednje - na ulazu u srednje je bubnji koji zatitra kad doe zvuk. Te vibracije se prenose kroz koice unutranje reagira na mehanike vibracije koje se prenose iz vanjskog i srednjeg uha. Punica ispunjena tekuinom sadri vie membrana. Zvuni valovi poreu bazilarnu membranu to pomie slune dlaice koji su receptori za sluh i koji izazivaju ivane impulse. ujemo zvukove gibanje zraka frekvencije izmeu 20 i 20000 Hz, najosjetljiviji smo na 1000Hz. Frekvencija odreuje visinu zvuka (via frekvencija, vii zvuk), a amplituda zvunih valova odreuje intenzitet slunog osjeta u db. 70 db je kritina razina, sve iznad toga je tetno (privremena ili trajna oteenja sluha). Subjektivna glasnoa (odreena frekvencijom; tonovi visokih i niskih frekvencija moraju imati veu veu energiju da bi ih doivjeli podjednako glasnim kao tonove srednjih frekvencija) i objektivna glasnoa (odreena amplitudom zvunog vala, to je vea to ton ima veu energiju)

OKUS Okusni receptori nalaze se na jeziku (okusni pupoljci), podraaji su kemijske supstance topive u slini; Povezan sa osjetom njuha. Na okus utjee i temperatura hrane, vrstoa i tekstura namirnica (npr. osjetljiviji smo na gorko kad je hladno, na slano kad je hladno, dok smo na slatko osjetljiviji kad je toplo. Receptori na jeziku grupirani prema etiri osnovna okusa: na vrhu slatko na obje sredinje strane kiselo na stranjem srednjem dijelu gorko s obje strane vrha slano

NJUH Njuni receptori nalaze se u gornjoj nosnoj upljini, aktiviraju ih molekule koje se nalaze u udahnutom zraku. Osjetilo njuha ima najizravniju vezu s mozgom. Osjetilo njuha je povezano s osjetilom okusa. Najbolja je osjetljivot izmeu 30-50 godine. ene takoer osjetljivije. KONI OSJETI vrste konih osjeta osjet dodira: konano osjetilo jer daje dodatne informacije koje vid ne prua (vrstoa, teina, temperatura itd) Nastaje pritiskom i deformacijom koe. Osjetljiviji smo na jagodicama prstiju nego na leima. ene su osjetljivije na dodir. Osjet dodira se s godinama gubi. osjet toplo hladno: podraaj je temperatura. Receptori za toplinu i hladnou su razliiti. Ako podraimo oba, osjetit emo samo toplinu. osjet boli (svaki podraaj koji moe otetiti kou - tlak, elektrini udar, kemikalije);

OSTALI OSJETI kinestetiki osjeti (informacije o poloaju i pokretima udova i glave u odnosu prema tijelu receptori u miiima, tetivama, zglobovima i koi) osjetni organi u vestibularnom aparatu u unutarnjem uhu (informacije o opem poloaju tijela, bitni za ravnoteu) PERCEPCIJA je psihiki proces kojim predmete i pojave zahvaamo u cjelini. Proces kojim integriramo podatke iz vie osjetnih sustava i dajemo im znaenje. percepcija je odreena: 1. fizikalnim svojstvima podraaja 2. fiziolokim osobinama osjetnog sustava i organizma u cjelini 3. psiholokim iniocima (iskustvo, oekivanja, stavovi) funkcije percepcije: 1. rekognicija (prepoznavanje) Uzlazni proces: voen podacima iz naih osjetila. Silazni proces: voen podacima iz pamenja. Ovisi o: karakteristikama predmeta (oblik, boja, veliina), kontekstu u kojem se predmet nalazi, oekivanju i usmjerenosti - razlikovanje lika od pozadine. Nasljeen i automatski proces (slijepi i dojenad): gdje se jasno mijenjaju bridovi i gdje su velike promjene intenziteta svjetla opaa se lik. - gestalt naela grupiranja : blizine (likove koji su blizu vidimo kao cjelinu), slinosti (sline likove percipiramo kao grupu), dobrog pravca (sklonost percipiranja niza toaka na pravcu kao da su cjelina), simetrije, zatvaranja (grupiramo elemente da zatvorimo figuru), zajednike sudbine (elemente koji se kreu zajedno percipiramo kao cjelinu

- konstantnost percepcije : na konstantan nain percipiramo svjetline, boje, oblike i veliine predmeta unato velikim promjenama u podraajima koji stiu do naih osjetila. 2. lokalizacija (smjetanje) Omoguava meusobno razlikovanje podraaja i razlikovanja od svih ostalih predmeta. Za lokalizaciju vana: percepcija dubine- omoguavaju je razliite slike na mrenici i podaci o konvergenciji onih jabuica (binokularni znakovi) ali i monokularni znakovi - relativna veliina to je manja slika predmet je dalje, - linearna perspektiva udaljavanjem od opaaa predmeti zatvaraju sve manji kut gledanja, - zasjenjenje i sjene predmet koji prijei dolazak sunca je blii, - jasnoa predmeta manje jasni predmeti su dalje od opaaa, - pokrivanje predmet koji pokriva je blie a prekriven predmet je dalje)

percepcija gibanja - omoguava ga pomicanje slike na mrenici prividno gibanje fi-fenomem ili stroboskopsko gibanje nastaje podraivanjem oka u tono odreenim periodima podraajima koji miruju (npr. pokretne reklame)

inducirano gibanje pomicanje veeg objekta uzrokovat e percepciju gibanja manjeg objekta (npr. mjesec i oblaci) funkcije percepcije gibanja: omoguava razlikovanje predmeta od njegove okoline selektivno usmjerava percepciju stvara doivljaj kretanja vlastitog tijela PERCEPTIVNE VARKE (naa percepcija ne odgovara loginoj analizi podraajne situacije) - vidimo neto ega nema (Herringova iluzija i naknadna slika)

-

geometrijske oblike vidimo na vie naina (Neckerova kocka)

-

dvosmislene slike (zec- patka, mlada ena starica)

-

pogreno prosuujemo veliinu (Mller- Lyerova varka, Ponzova varka)

-

nemogue slike (Escherove slike)

SMJERNICE ZA PONAVLJANJE: 1. Osjeti kao najjednostavnija psihonervna aktivnost 2. Glavni dijelovi svakog osjetilnog sustava i njihova funkcija 3. Receptori (funkcija i podjela) 4. Osjeti po modalitetima i po kvaliteti 5. Psihofizika ( i otac psihofizike) 6. Mjere osjetljivosti (al, dl) 7. Weberov zakon ( formula)-Weberova konstanta 8. Vrijeme latencije 9. Osjetna adaptacija 10. Prilog Demonstracija adaptacije na temperaturu 11. Osjetna rekuperacija 12. Perzistencija osjeta (naknadna slika ili paslika) 13. Podraaj u vidnom osjetilnom sustavu 14. Dijelovi vidnog osjetilnog sustava 15. Oko (optiki i receptorni dio) 16. Funkcija unjia i tapia 17. Osjeti u vidnom osjetilom sustavu 18. Suptraktivno mijeanje boja 19. Aditivno mijeanje boja 20. Poremeaje u vienju boja 21. Podraaj i osjeti u slunom osjetilnom podruju 22. Uho 23. Osjeti, podraaj te receptori u okusnom osjetilnom sustavu 24. Osjeti, podraaj te receptori u njunom osjetilnom sustavu 25. Osjeti, podraaj te receptori u kinestetikom osjetilnom sustavu 26. Osjeti, podraaj te receptori u konom osjetilnom sustavu 27. Percepcija (i gdje nastaje) 28. Funkcija percepcije 29. Getalt principi 30. Prilog Percepcija nije jednostavan zbroj elemenata iz kojih je nastala 31. Stroopov test- dokaz automatskog izvoenja percepcije. 32. Perceptivna konstantnost 33. inioci koji utjeu na percepciju 34. Binokularni znakovi za procjenu dubine 35. Monokularni znakovi za procjenu dubine 36. Situacije u kojima ovjek procjenjuje dubinu samo na osnovu monokularnih znakova 37. Perceptivne varke (razlika od halucinacija)

38. Vrste perceptivnih varki i primjeriZADACI: 1. Diferencijalni limen je: A. najmanja razlika u intenzitetu 2 podraaja koju moemo zamijetiti C. najmanja jakost podraaja koja izaziva osjet B. vrijeme koje je potrebno da osjet dostigne punu razinu D. razlika u intenzitetu 2 podraaja koju svi zamjeuju 2. Koji od etiriju navedenih osjeta ne spada u osnovne okusne kvalitete? A. kiselo B. ljuto C. slano 3. Koliki postotak informacija iz vanjskoga svijeta primamo vidom? A. oko 60% B. oko 70% C. oko 80% 4. ovjek normalnoga sluha uje zvukove u rasponu: A. od 10 Hz do 20 000 Hz C. od 100 Hz do 20 000 Hz 5. Koje je konano ljudsko osjetilo? A. vidno B. sluno 6. Percepciju dubine (trodimenzionalni vid) omoguuje: A. razliita slika na mrenici oba oka C. receptor za dubinu u mrenici oka 7. Koje je naelo prikazano na slici? A. blizine B. slinosti C. lika i pozadine D. zatvaranja 8. Neki dijelovi stare fotografije su izblijedjeli. Unato tomu u naoj se percepciji automatski popunjavaju izblijedjeli dijelovi koje vidimo kao smislenu cjelinu. Kako se naziva ovo getaltistiko naelo? A. naelo slinosti B. naelo blizine C. naelo zatvaranja D. naelo simetrije 9 Koji se test rabi za dokazivanje automatskoga odvijanja percepcije? A. Binetov test B. Test tematske apercepcije C. Rorschachov test D. Stroop test 10. Koje naelo percepcije rabimo kada samo na osnovi obrisa nekoga lika prepoznajemo taj lik? A. naelo slinosti B. naelo zatvaranja C. naelo blizine D. naelo simetrije 11. Koji od etiriju navedenih osjeta ne doivljavamo preko koe? A. toplo B. Dodir C. Pokret D. bol 12. Vrstama podraaja pridruite odgovarajue vrste receptora. 1. elektromagnetski podraaj A. slune dlaice 2. kemijski podraaj B. tapii i unjii 3. mehaniki podraaj C. okusne kvrice D. mirisni epii 13. Povei osjetilo i podraaj na koji reagira: A. osjetilo vida B. osjetilo sluha C. kono osjetilo 1. titranje valova 2. elektromagnetsko zraenje 3. molekule zraka 4. promjene temperature 14. Kojim osjetnim fenomenom objanjavamo da kratko vrijeme nakon ulaska u zaguljivu prostoriju boravak u njoj vie nije tako neugodan? __________________________________________________________________________________________ D. oko 90% D. gorko

B. od 0 Hz do 20 000 Hz D. od 200 Hz do 20 000 Hz C. njuno B. osjetna adaptacija D. periferni vid D. dodirno

15. Kako se zove najmanji intenzitet podraaja koji je dovoljan da izazove osjet? ____________________________________ 16. Na kojem je osjetnom podruju najizrazitija osjetna adaptacija (prilagodba)? ____________________________________ 17. Ukratko opiite kako kod ovjeka dolazi do nastanka slunoga osjeta. Paljivo proitaj sljedei tekst i odgovori na pitanja koja slijede: Umorna i gladna Tina se vraa kui. Razmilja o sutranjem cjelodnevnom vjebanju klavira pred vaan nastup koji je vrhunac njezine karijere. Voli glazbenu kolu i rado vjeba. Ima mnogo dobrih prijatelja glazbenika koji je potuju i cijene. Odjednom osjeti hladnou. Vadi kapu iz torbe i nasmije se jer joj je tata opet stavio zelenu, a ne crvenu koju je traila. Kapa na glavi je bocka, ali na sreu uskoro je prestaje osjeati. Primjeuje da joj ususret ide pas bez ogrlice i osjeti strah. U tom trenutku zazvoni joj mobitel, posee rukom u dep i javlja se. Na telefonskoj liniji je njezin deko. Osjea kako joj cijelo tijelo treperi i zbiva se cijeli val promjena. Poziva je sutra na izlet. Divno, ali onda se sjeti koncertnoga nastupa. I to sada? 18. Koji vidni poremeaj najvjerojatnije ima Tinin otac?_________________________________ 19. Kako se naziva pojava kada nakon nekoga vremena prestanemo osjeati odjevni predmet na sebi? _________________________________________________________________________ 20. Kako se zove psihiki proces koji Tini omoguuje da vidi i prepozna psa? _________________________________________________________________________ 21. Da bi glazbenik mogao natimati (ugoditi) klavir ili neki drugi glazbeni instrument, koju vrstu osjetljivosti mora imati dobro razvijenu? __________________________________________________________________________________________ 22. Kako se naziva pojava uslijed koje nakon nekoga vremena vie ne ujemo buku vozila koja prolaze ispod naega prozora? __________________________________________________________________________________________________ 23. Koje je najvee ljudsko osjetilo? ______________________________ 24. Kako se nazivaju receptorske stanice za vid? _____________________________ 25. Kako se nazivaju perceptivni doivljaji koji ne odgovaraju stvarnim karakteristikama podraaja? ____________________ 26. Kako se nazivaju receptorske stanice za vid? ____________________ 27. Kada stavimo vunenu kapu na glavu, osjeamo bockanje. No, nakon nekoga vremena bockanje vie ne osjeamo. Kako se naziva ova pojava? ____________________

Paljivo proitaj sljedei tekst i odgovori na pitanja koja slijede: U disko klubu ste u kojem je mrano. U poetku vrlo slabo vidite, a onda polako poinjete razaznavati stvari i ljude. U jednome trenutku prijatelj Vam se obraa i govori broj agencije s kojom trebate dogovoriti putovanje. Zapisujete broj i spremate papiri u dep. Odjednom ujete jednu pjesmu i srce Vam poinje bre kucati jer ste je uvijek sluali u drutvu osobe koju ste voljeli. 28. Ulaskom u mranu sobu s dnevnoga svjetla u poetku nita ne vidimo, a onda postupno poinjemo razlikovati stvari i ljude. Kako se naziva ta pojava? _________________________________________________________________ 29. Koji raspon frekvencija zvukova prosjean, zdrav ovjek moe uti? ____________________________________________________________________________________________ 30. Kako se naziva proces koji omoguuje da se u bunoj prostoriji usmjerite na prijateljev glas? ____________________________________________________________________________________________ 31. to je apsolutna i diferencijalna osjetljivost? Navedite dva zanimanja za koja su one vane. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 32. Objasnite znakove koji nam omoguuju percepciju dubine. ________________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ 33. Opiite ulogu getaltistikih naela u percepciji._________________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 34. Weber se bavio ispitivanjima na podruju psihofizike. Svoja zapaanja formulirao je u zakon. Ukratko opiite o emu govori taj zakon rabei primjer. ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________ 35.. Za odreivanje apsolutnog limena psiholozi koriste metodu granica. 36.. tapia ima vie od unjia. T 37. Gestalt psiholozi smatraju da je percepcija zbroj osjeta od kojih je sastavljena. 38. Iluzija je doivljaj do kojeg dolazi bez prisustva podraaja. 39. Dokazana je spolna razlika u njunoj osjetljivosti T 40. Dokazana je spolna razlika u okusnoj osjetljivosti. T 41. Maksimalna rekuperacija pri boravku u tami postie se nakon: a) Jednog sata b) Dva sata c) Tri sata 42. Nije primarna boja: a) Plava b) Crvena c) Smea 43. Ocem psihofizike smatra se: a) W. Wundt c) G.T. Fechner b) E.H. Weber 44.. Ljudsko oko opaa valne duljine od oko: a) 300 do 500 nanometara b) 300 do 600 nanometara d) E.L. Thorndike c) 400 do 600 nanometara d) 400 do 700 nanometara T N T N N T N N N

d) etiri sata d) Zelena

45. Nepromjenjivost nae percepcije bez obzira na veliinu promjene u podraaju koji dolazi do osjetila, zove se:

a) b) c) d)

Perceptivna konstantnost Vrijeme latencije Binokularna percepcija Osjetna perzistencija

46.. Koji od navednih receptora nije klasificiran po smjetaju receptora: a) kemoreceptor b) eksteroreceptor c) propriocepotr d) interoceptor 47. Koja od sljedeih tvrdnji je tona: a) Apsolutni limen za bilo koji podraaj je konstantan b) apsolutni prag se definira kao minimum podraaja koji se zamjeuje u 70% sluajeva c) apsolutni prag varira d) apsolutni prag je najmanja razlika podraaja koju moemo zamijetiti 48. Razliite boje (npr. Crvena i plavu ) imaju razliite a) frekvenciju b) svjetlinu c) valnu duljinu 49. koje je naelo prikazano na slici? a) blizine b) slinosti c) konstantnosti d) zatvaranja 50. Objektivna glasnoa tona je vea to je a) vea amplituda zvunog vala c) to je vea frekvencija zvunog vala b) manja amplituda zvunog vala d) to je manja frekvencija zvunog vala d) amplitudu

51. Koji osjet ti omoguava da osjeti svoja stopala ikad su ti oi zatvorene i ne dodiruje tlo? a) Kinestetiki osjeti b)koni osjeti c) osjet ravnotee d) osjet vida 5 2. Vrstama receptora pridrui podruje u kojem prikupljaju informacije. A . I. II. III. Interocepto ri III . Propriocept ori Eksterocep tori I. II. B . C . D . A . B . C . D . Kora velikog mozga Miii, zglobovi, tetive Oi, ui, koa Dini i probavni sustav, spolni organi

5 3.

Rasporedi okuse na pojedinim dijelovima jezika. A . B . C . D . A . B . C . D . Slatk o Slan o Kisel o Gork o

I. II. III.

Stranji dio jezika Prednji dio jezika Sredina jezika s lijeve i desne strane

I. II. III .

5 4.

Gestalt naelima pridrui znaenje. A . B . C . D .

I. II. III.

Naelo slinosti Naelo blizine Naelo zatvaranja

I. II. III .

A . B . C . D .

Automatsko popunjavanje praznina koje nedostaju u nekom elementu Percipiranje elemenata koji se kreu zajedno kao da pripadaju istoj skupini Elemente koji su blizu jedan drugom percipiramo kao cjelinu Pri percepciji grupiramo predmete koji slino izgledaju

KRATKI ODGOVORI 55. Koja vrsta receptora nam je zaduena za noni vid? 56. Kako se zove pojava da Palau pravde prepoznajemo i po danu i po noi? 57. Navedi kako se zove najmanji intenzitet podraaja koji izaziva osjet 58. Navedi tri dimenzije boja. 59. Navedi dvije osnovne funkcije percepcije 60. Kako se zove mjesto gdje vidni ivac izlazi iz oka i gdje nema receptora? 61. .Navedi kako se zove najmanja razlika u intenzitetu izmeu dva podraaja koju moemo osjetiti

DUGI ODGOVOR 621. Plesaica u koristi barem 3 osjeta pri izvoenju plesa. Na koje se tri osjeta oslanja i objasni zato je svaki vaan ________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________ 63. Ukratko objasni fenomen stroboskopskog gibanja. ________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________ GROZDOVI: 64. Postarija gospodja Kuki primjeuje da si mora jako zainiti hranu jer inae ju ne osjea. Naalost njen sin njenu hranu smatra nejestivom jer je prejako zainjena. Gospodja Kuki je u zadnje vrijeme primijetila da sve slabije uje i vidi. Poseban problem ima s sluanjem visokih zvukova 1. koji su receptori za vid 2. gdje se nalaze receptori za gorko 3. zato gdja Kuki jako zainjava hranu 4. u kojem je razvojnom razdoblju gdje Kuki 5. Objasni na primjerima kako su povezani okusa i mirisa _________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________ 65. Ivan si eli kupiti novu muziku liniju i poveo je svojeg prijatelja Marka u kupovinu. Marko je naime vrsni muziar. U duanu im prodava puta isti cd s dvije razliite linije. Ivan ne uje razliku izmeu dva zvuka ali ga Marko uvjerava da postoji razlika. Ivan je u dilemi jer jedna linija kota 100 kn a druga 2000 kn . 1. gdje se nalaze receptori za sluh 2 zato Marko uje a Ivan ne uje razliku izmeu dviju linija 3 Nabroji 3 stvari koje utjeu na apsolutni limen

4 u kojem je konfliktu Ivan __________________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________________

4. PAMENJE I UENJEPAMENJE je mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija. FAZE PAMENJA: senzorno pamenje Zadrava informacije koje dobivamo preko receptora u nepromijenjenom obliku vrlo kratko vrijeme (vid 0,5 sek., sluh 2 sek.). Neogranieni kapacitet. George Sperling prikazivao ispitanicima vrlo kratko pomou tahistoskopa tri reda slova (u svakom redu 4 slova). Veina ih zapamtila 4-5 slova. Zatim im nakon prikazivanja slova puten ton (visoki, srednji i nizak). Trebali rei slova iz najgornjeg reda ukoliko je ton visok itd...Svi su ispitanici zapamtili slova iz odreenog reda. Informacije bile zadrane za sva slova jer je zvuk puten nakon to je vidni podraaj nestao. 2. kratkorono pamenje obuhvaa one informacije koje smo u odreenom trenutku svjesni. Ogranienog trajanja (20 sek.) i kapaciteta (5-9 estica). funkcije: ponavljanje - dri informaciju koliko nam je potrebno kodiranje informacije za pohranu u dugorono pamenje rad s informacijama iz dugoronog pamenja. Budui da radimo sa informacijom nazivamo ga i radno pamenje - kapacitet kratkoronog pamenja 5 - 9 izoliranih estica, poveava se grupiranjem npr. broj 18791920 moemo pamtiti kao 2 broja 1879. (prvi psihologijski laboratorij u Leipzigu, i 1920. prvi psih. laboratorij u Zagrebu) 3. dugorono pamenje - neogranien kapacitet za sjeanja, iskustva... Trajno pohranjene informacije. Upamivanje dovodi do traga pamenja (tzv. engram): promjene u putovima prijenosa ivanog impulsa. Mora biti dobro organizirano. esto nastaje spontana organizacija materijala. Pamtimo vie konkretnih nego apstraktnih stvari (jer stvaramo sliku). Slabije se pamti sredina od poetka i kraja niza. vrste dugoronog pamenja: autobiografsko (epizodiko) semantiko (znanje) proceduralno (najvaniji oblik su vjetine) tri faze stjecanja: - kognitivna - treba shvatiti to napraviti - povezivanje - povezujemo najdjelotvornije naine obavljanja dijelova zadatka - automatizacija obavljanje vjetine uz minimum svjesne kontrole automatsko -podatke o mjestu gdje se neto nalazi, prostoru i vremenu - otporno na stres i umor pamenje koje zahtijeva napor - nije otporno na stres, fizioloka stanja... -deklarativno pamenje- moe se iskazati rijeima (epizodiko i znanje) 1.

-nedeklarativno pamenje nema svjesnog i namjernog usvajanja i ne moe se iskazati rijeima (proceduralno pamenje) Kontrolni procesi: panja, ponavljanje, kodiranje, pronalaenje i dosjeanje (tijek kretanja informacija) pronalaenje senzorno pamenje kratkorono pamenje Dosjeanje Dugorono pamenje ponavljanje, kodiranje

panja

metode ispitivanja 1 prepoznavanje 2. dosjeanje 3. uteda nauimo

pamenja: - naueni sadraji provjeravaju se pomijani s drugim sadrajima - aktivna rekonstrukcija informacija - gradivo koje smo jednom nauili, pa zaboravili pri ponovnom uenju bre

Na pamenje i dosjeanje djeluje kontekst u kojem je neto naueno, raspoloenje i emocionalno stanje u kojem se nalazimo: - znakovi za pronalaenje informacija. ZABORAVLJANJE je nestajanje tragova pamenja. U poetku je zaborav brz, a onda se tijekom vremena usporava (u poetku treba ee ponavljati).

uzroci normalnog zaboravljanja nemogunost pronalaenja informacija u dugoronom pamenju premalo znakova za dosjeanje i loe pohrana postepeno gubljenje tragova pamenja trag slabi ako ne ponavljamo represija neugodne sadraje i one koji nas plae potiskujemo interferencija mijeanje slinog gradiva vrste: proaktivna - prethodna znanja ometaju stjecanje novih: na novom mobitelu tipkamo stari pin. Smanjujemo je uei nakon spavanja ili odmora. retroaktivna - novo uenje brie tragove prethodno nauenoga: uili smo latinski pa panjolski i sad se ne moemo sjetiti kako se kae majka na latinskom. Smanjujemo je uei prije spavanja ili odmora. negativan transfer: proaktivna i retroaktivna interferencija pozitivan transfer: prethodno gradivo olakava uenje novog gradiva: znamo voziti auto lake nauimo voziti kamion. uzroci patolokog zaboravljanja: retrogradna amnezija ne sjeamo se starih informacija anterogradna amnezija ne pamtimo nove informacije. Nastajei kao posljedica alkoholizma (spreavanje iskoriatvanja B vitamina iz hrane. hipermnezija pamtimo sve informacije koje percipiramo hipomnezija smanjena mogunost pamenja paramnezija lana sjeanja (dj vu - snaan dojam da se pred nama upravo odvija situacija koju smo ve vidjeli) usavravanje pamenja: najbolje se pamte klasificirani smisleni podaci, pa izolirani smisleni, pa besmisleni i brojevi, bolje se pamte konkretni sadraji (verbalna i slikovna predodba) bolje se pamti ono to se povezuje s prethodno nauenim i uklapa u sustav

bolje se pamti ono to se povezuje s vie razliitih stvari, jer je pod vie indeksa i lake je do toga doi najbolje se pamte informacije na poetku i na kraju nekog niza bolje pamtimo ako nam je poznat kontekst novo znanje potire staro, zato sline predmete ne valja uiti jedan za drugim ne treba u kratkom vremenu uiti puno informacija,