Click here to load reader

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić

  • View
    61

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić. Ekonomski fakultet-Sveučilište u Zagrebu 22. siječnja 2010. Mapa predavanja. Značenje novca Psihologija i novac Neuroekonomija Teorija izgleda (D. Kahneman i A. Tversky). - PowerPoint PPT Presentation

Text of Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić

  • Psihologija novcaIvana Ilijai MiiEkonomski fakultet-Sveuilite u Zagrebu22. sijenja 2010.

  • Mapa predavanjaZnaenje novcaPsihologija i novacNeuroekonomijaTeorija izgleda (D. Kahneman i A. Tversky)

  • elja za bogatstvom je univerzalna, i tako je bilo od najranijih vremena u povijesti. Novac predstavlja sve to moe biti kupljeno.

    Biti bogat znai imati udobnu kuu, u zdravom okruenju, sa puno sunca; posjedovati vrijedne knjige koje moemo itati, zbirku slika koje emo gledati, ii u planine zimi, na more ljeti, putovati svijetom, imati vremena za razonodu ili uenje, dobro drutvo, korisna poznanstva, sve vrste rekreacija (konji, jedrilica..). Biti bogat takoer znai imati m pomaganja drugima, donirati bolnice, volontirati, financirati fakultete...

    Onaj tko posjeduje novac potencijalno posjeduje sve to se novcem moe kupiti. Znamo da je znanje mo; novac je takoer mo. On predstavlja utjecaj, kriterij razlikovanja, a ini se da reprezentira i sva zemaljska dobra.

    James Freeman Clarke (1880.)

  • ZNAENJE NOVCAStvarna i simbolina vrijednostStudije zadovoljstva poslomRazliita znaenja se stjeu ili ueReakcija na novac-uvjetovana biografijomRazliito znaenje za razliite ljude

  • Wernimont i Fitzpatrick (1972)Istraivanje znaenja novca Razliite grupe ispitanikaAnonimni upitnik40 parova pridjeva

    Primjer: Za mene je novac...Lo -3... -2... -1... 0... 1... 2... 3 Dobar

  • Rezultati:Faktor 1 sramotni neuspjeh(Pridjevi: neuspjean, sramotan, degradirajui, neodgovoran, kanjavajui, nemotivirajui, kritizirajui, rizian, bolestan,nedrutven...)Faktor 2 drutvena prihvaenost(Pridjevi:povjerljiv, umjetniki, lojalan, religiozan, zdruen, zdrav, prijateljski, kontrolabilan, ljubazan, znanstven, nagraujui...)Faktor 3 kiselo groe ili ionako me nije briga (Pridjevi: slab, neprofesionalan, nezadovoljavajui, nevaan, neatratktivan, neastan, razoaravajui...)

  • Faktor 4 moralno zlo(Pridjevi: neameriki, nedemokratski, neiskren, neastan, nepravedan...) Faktor 5 ugodna sigurnost(Pridjevi: oputen, sretan, siguran, oslanjajui, ispunjavajui, ljubazan..)Faktor 6 drutvena neprihvaenost(Pridjevi: neznanstven, enski, glup, apatian...)Faktor 7 konzervativne poslovne vrijednosti(set nauenih vrijednosti)

  • Spoznaje stare i noveNegativni stavovi prema novcuDihotomija zaposlen/nezaposlenRazvojni stadiji znaenja i utjecajiNovac kao motivatorOznaeni novac i potronja

  • Novac i prijateljiLiaw Teresa (2009) istraivanje stavova prema novcu meu prijateljima.-na mukarce i azijske ispitanike djeluje u veoj mjeri nego na ene i bijelce openito, injenica da netko od njihovih prijatelja nikad nema dovoljno novaca za izlazak-ispitanici koji su odrasli u 3-lanim kuanstvima e u veoj mjeri, nego oni odrasli u 5-lanim kuanstvima, biti voljni raspravljati o budetu zajednikog ljetovanja s prijateljima-za osobe koje su iskusile veliku i trajnu promjenu u primanjima je manje vjerojatno da e pitati prijatelja povrat male sume novca koji im duguje-manje je vjerojatno da e oni pitati koliko im prijatelj zarauje-manje je vjerojatno da e studenti, za razliku od zaposlenih osoba, rei prijatelju da si ne mogu priutiti obrok u restoranu koji je iznad njihovih mogunosti.

  • Novac i vrijeme 1Vrijeme je novac - postulat zapadnog svijeta

    Prezaposlenost i preoptereenost ljudiAgency theoryTrgovanje vremenomAnomalije u odluivanju o vremenu u odnosu na novac

  • Novac i vrijeme 2LeClerc, Schmitt i Dube (1995) - ljudi vie izbjegavaju nesigurne situacije s vremenom nego s novcem

    Ashwani i Ritesh (2008) nae odluke ovise o tome to troimo

    De Voe i Pfeffer (2006) iskustvo plaanja po satu, mentalno raunanje, vaganje ekonomskog povrata uloenog vremenavolontiranje

  • Stavovi prema ekonomskom riziku, traenju uzbuenja i vrijednostimastudenti ekonomije stavovi prema preuzimanju (kockanju) u odnosu na traenje uzbuenja, emocionalnu inteligenciju, vanost novca i sveobuhvatne vrijednostiRezultati:pozitivan stav prema rizinom ponaanju s novcemvisoki stupanj traenja uzbuenjanizak stupanj brige o novcunizak prioritet altruistikim vrijednostima o miru u svijetu i ouvanju okolia podgrupa koja je planirala karijeru u financijama jo dublji interes za ekonomski rizik i kockanje

  • 2Money Is Material.Burgoyne, Carole; Lea, Stephen

    Science. Materials Science: Composites. 314(5802):1091-1092, November 17, 2006.

    Figure. Polar opposites. Two-dimensional representation of the relationships between 11 goal domains. Data are derived from a questionnaire about the importance of 57 different goals given to a sample of 1854 undergraduates from 15 different countries. Note the diametrically opposite placement of financial success and community. [Reprinted from Grouzet et al. (21) with permission from the authors and publisher (the American Psychological Association).]

  • Psiholoki faktori u potroakom zaduivanjuLea, Webly, Walker (1999)

    neke psiholoke varijable kao mogui uzrok zaduivanjapovijesti zaduivanja; bez duga, blagi dunici, ozbiljni duniciPromatrane su njihove sposobnosti upravljanja novcem, mjere dugoronosti planiranja i nihovo potroako ponaanje

  • Psiholoki faktori u potroakom zaduivanju 2Rezultati:Grupa bez dugova koristi vie servisa za upravljanje novcem (bankovne raune, e-banking, m-banking)procjenjuje da ima vie vjetina upravljanja novcemdugoroniji planovi, manje kredita, vie soc. usporedbemanje vjerojatno da e puiti ili kupovati poklone

    Grupe s dugovimakratkoroniji rokove planiranjaVie kredita, vie socijalizacije, manje soc. usporedbe

  • Sunk cost psychology 1potopljeni trokovi- trokovi nastali u prolosti i ne mogu se vratiti prospect costs ili potencijalni - trokovikoji predstavljaju su budue trokove koje mogu nastati, ali i ne moraju, ovisno o procjeni situacije- relevantni za investicijske odluke, sunk costs nemaju utjecaja Bihevioralna ekonomija

  • Sunk cost psychology 2Arkes i Blumer (2004)vea tendencija da nastavimo s odreenim angamanom kad je novac, vrijeme ili trud ve uloen u tu aktivnostosobe koje imaju prole trokove, imaju sklonost poveati/napuhati izglede za uspjeh nekog projekta od ljudi koji nisu prethodno neto uloili u projekt

    NB: Sunk cost efekt nije smanjen prethodnim sluanjem predavanja iz ekonomije

  • KAKO SAMO PRISUSTVO NOVCA MIJENJA PONAANJE Efekt obilja: Neetino ponaanje u prisutnosti bogatstva (Gino i Pierce, 2009)

    Varanje putem prenapuhavanja aktivnosti na zadatkuIzloenost jedne grupe vidljivom podraaju novca

  • Rezultati sama prisutnost izdane koliine novca je vodila puno eem varanju nego izvravanje zadatka bez stimulacijeprisutnost novca provocirala osjeaje zavisti prema bogatimavodila ka neetinom ponaanjunalazi nude objanjenje da se ljudi ee odluuju na varanje kada im je eljeni objekt na dohvat ruke i kada postoji nain da ga se doepaju.

  • KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAANJE Aktiviranje koncepta novca i promjene u ponaanju(Vohs, Mead i Goode, 2006)variran stupanj aktiviranja koncepta novca kroz minimalno svjesne podsjetnike na novac, i spremnost ispitanika na pomo drugima

  • Rezultati podsjetnik na novac - manja spremnost na pomopreferirali samostalne aktivnosti i manje fizike intimnostipodsjetnici na novac - vie marljivog rada na zahtjevnim zadacimaelja da se preuzme vie posla u usporedbi s ispitanicima koje nisu podsjetili na novac

    ak i suptilan podsjetnik na novac dovodi do promjena u ljudiskom ponaanju.

  • KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAANJE Novac ili ivot? Patologija novca. (Furnham i Okamura, 1999)

    Emocionalni i ponaajni korelati patologije novcaIndividualne razlike najbolji prediktori5 mjera MoneyPathology Scales:jadniktajkunlovac na popustekockar

  • RezultatiEkstravagantnije ene su sklone depresiji, ali manje sklone moralnom riziku zbog novcaBogatiji, desno orijentirani ljudi vie materijalistiManje novano prisebni vie vjeruju da srea i nepotenje igraju ulogu u zaraivanju novca; ne prihvaaju sebe, ekonomski pesimisti, s jakim negativnim emocijama prema novcu poput ljutnje i anksioznostiDemografske varijable (spol, dob, stupanj obrazovanja..) i negativne emocije prema novcu su konzistentni prediktori patplogije novca

  • NOVAC I BOLJITAKPoveava li novac subjektivni osjeaj boljitka? (Kesser i Ryan, 2002)

    1.visoka povezanost izmeu bogatstva nacija i srednjih vrijednosti subjektivnog osjeaja boljitka (SWB) u njima2.uglavnom male korelacije izmeu prihoda i SWB unutar nacija, iako su te korelacije vee kod siromanih nacija, kao i rizik osjeaja da nisu sretni, koji je vii kod siromanih ljudi3.ekonomski rast posljednjih desetljeau najrazvijenijim drutvima je popraen niskim rastom SWB, a poveanja u individualnim primanjima vode razliitim ishodima4.ljudi koji cijene materijana postignua vie od ostalih vrijednosti, imaju tendenciju biti manje sretni, osim ako nisu doista bogati

  • NOVAC I BOLJITAKPsiho-ekonomija novca i socijalne podrke (Kesser, 2008)

    suoeni s fizikim ili psihikim bolom: socijalna podrka ili novac iskustvo boli i nesigurnosti tipino aktivira motivacijski sustav dizajniran da promovira socijalne veze, ili alternativno motivira motivacijski sustav dizajniran za gomilanje novca oba sustava su donekle uspjena u smanjivanju boli i nesigurnosti.

  • NOVAC I BOLJITAKJad nije jad (Cryder, Lerner, Gross, Dahl, 2008)

    tuga poveava koliinu novca koju smo spremni potroiti kako bi si osigurali komoditettestirana veza izmeu tuge,usmjerenosti na samog sebe i koliine novca

    Rezultati:Jad nije jad efekt se pojavljuje samo kad je fokus na samog sebe visok

  • NOVAC I BOLJITAKCijena ivota (Clark i Oswald, 2002)sluajan uzorakstupanj zadovoljstva u razliitim razdobljima ivotastatistike metode izradecijenu razliitih dogaaja u ivotu

    Cijene:brak vrijedi oko $105,000 godinjerastava je jednaka -$255,000 godinjeekonomisti su pokuali izraunati gubitak sree kod neopipljivih dogaaja poput straha od kriminala

  • NOVAC I BOLJITAKLjubav je u zrakupozadinska muzika utjee na ponaanje u prodajnom prostorurazinu povezanosti izmeu vrste muzike koja svira i vrste proizvoda koji se prodaju

    Istraivanje:cvjearnica - varirane ljubavne pjesme i romantina muzika (uvjet slaganja), pop muzika (uobiajeno puta u cvjearnicama), i situacija bez muzike (kontrolni uvjet)

    Rezultati:potroena koliina novca bila znaajno via u situaciji putanja ljubavnih i romantinih pjesamapop muzike nije pokazala nikakav pomak u potronji novaca u odnosu na situaciju bez muzike

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)Spolne razlike u rizinom ponaanju kod financijskog odluivanja (Powell i Ansic, 1998)

    ene manje sklone riziku u financijskim odlukama od mukaraca bez obzira na poznatost situacije, okvir ponaanja, cijenu, dvosmislenost ene i mukarci imaju razliite strategije koje koriste u financijskom odluivanju, ali da one nemaju znaajan utjecaj na sposobnostipoto je strategije puno lake promatrati nego sklonost riziku ili ishode dnevnih odluka, razlike koje su se pojavile u strategijama mogu jaati stereotipna vjerovanja da su ene slabiji financijski manageri.

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)Seks, novac i financijske potekoe (Lim i Thompson, 1998)mukarci esto koriste novac kao sredstvo evaluacije usporedjeno sa enskim ispitanicimagrupa s prethodnim iskustvima s fin. potekoama e vjerojatnije:koristiti novac kao sredstvo evaluacijeimati financijsku anksioznostbiti velikodunija prema manje sretnima

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)Mukarci, financije i uspjeh u zavoenju (Kruger, 2008, Evolutionary Psychology)Kros kulturalna istraivanja- muka ekonomska mo direktno povezana s reproduktivnim uspjehomprikaz bogatstva i socijalni status su vaan dio mukih napora u zavoenjufinancijske odluke kod mukaraca ovise o razliitosti strategija u osobnoj povijesti mukarci koji ulau vie napora u zavoenje mogu:maksimizirati svoje ekonomske prikaze (kua, auto, kreditne kartice, satovi, pokloni..) malo tedjeti, a troiti vie no to imaju vei broj seksualnih partnerica.

    Za ene se ova tvrdnja nije pokazala tonom.

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)U siromatvu i bogatstvu: novac kao tema branog konflikta (Papp, Cummings, Goeke-Morey,2009)

    uzorak 100 mueva, 100 ena, dnevniki izvjetaji o 748 conflikataHipoteza: diskusija o novcu bi mogla biti povezana s branim konfliktima

    Rezultati:suprunici nisu oznaili novac kao najei izvor konfliktabrani konflikti oko novca su bili vrlo stabilni, stalni i ponavljajuiostajali nerijeeni, unato pojaanim naporima rjeavanja

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)Dijeljeno ili odvojeno? (Knudsen i Waerness, 2009)

    hraniteljsko/domainske obitelji su prolost kao dominantan i normativan model za kuanstvanovi ideal - radna obitelj u kojoj je norma spolna jednakost definirana kao ekonomska samostalnost, dijeljenje kuanskih poslova i brige

    Rezultati:dijeljenje ekonomskih resursa i brige biranje odvojenih i nezavisnih sistema financijske alokacije- nova nejednakost spolova

  • BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUIVANJU)Djeje i adolescentske odluke o dijeljenju novca s drugima (Leman, Keller, Takezawa, Gummerum, 2009)uzorak od 300-ak djece 7-17 g.upitana da podijele novac izmeu sebe i jo jedne, imaginarne grupe

    Rezultati:slobodan izbor- djeaci su bili znaajno manje dareljivi od djevojica. uvjeti darivanja (kako izbjei odbijanje druge grupe ili gubitak svog novca) - gotovo da nema spolnih razlika unutar dobnih skupinaredoslijed prezentiranja igara je predstavljao snaan utjecaj na ponude ispitanika.

  • NEUROEKONOMIJANova znanostRazvoj tehnologije=uvid u potpunije funkcioniranje mozgaInterdisciplinarnost pristupa Zato ljudi tede?Zato kupuju dionice,Zato kradu, previe troe...itd.

  • NEUROEKONOMIJAIstraivanjaCamerer i sur. 2003 - rezultati sugeriraju da oteenja mozga, naroito frontalnog korteksa, mogu smanjiti, otetiti ekonomsko odluivanjeSpinella i Lester, 2007:kategorizirali neuralno funkcioniranje na kontrolirane i automatske proceserazlikovanje kognicija i afekata 2-dimenzionalnu karakterizaciju neuralnih funkcija, dobivena su 4 tipa procesa:kontrolirani kognitivni procesikontrolirani afektivni procesiautomastki kognitivni procesiautomatski afektivni procesi

  • Rezultati:osobine linosti i navike ( povezane s psiholokim potekoama uzrokovanih oteenjem mozga) - znaajno povezane sa stavovima i ponaanjima vezanim uz novac i kreditne kartice to je bila vea disfunkcija prefrontalnog korteksa, ispitanici su shvaali novac kao:sredstvo kojim impresioniraju i utjeu na druge ljudekao simbol uspjeha (mo-presti)oklijevali su, imali sumnje u transakcije novcavidjeli novac kao uzrok anksioznosti i brigemanje su se brinuli oko osiguravanja financijske sigurnosti u budunosti.

  • TEORIJA IZGLEDA/PROSPECT THEORYUvodPovijesni kontekst teorija odluivanjaTeorija izgleda

  • Rizian uvodSvakodnevni rizikLaiko poimanje rizikaManagersko poimanje rizika

    Frank H. Knight rizici i neizvjesnost (1921)Rizik se razlikuje od situacije nesigurnosti gdje nam nisu u potpunosti poznate vjerojatnosti ishoda, u odnosu na sigurnost gdje su vjerojatnosti poznate i jednake 0 ili 1

  • Povijesni kontekst teorija odluivanjaPorijeklo teorije odluivanja 1654.korespondencija izmeu Pascala i Fermata (Pierre de Fermat-matematiar) matematiki temelji teorije vjerojatnosti zakljuili da osoba mora izabrati onu opciju koja nudi najveu oekivanu vrijednost.

    EV=p (vjerojatnost) x (iznos novca)$-poetak teorije oekivane koristi (expected utility theory)

  • Teorija oekivane koristi (The utility theory)teorija odluivanja u uvjetima rizikasvaka opcija vodi jednom ili setu moguih ishodavjerojatnost svakog ishoda je poznatapodrazumijeva neutralan stav prema rizikuosoba nastoji max. oekivanu korist pri izboru izmeu rizinih opcijaponderiranje opcija izabor onekoja nosi najvie koristi

  • Primjer:A50% 100$ B sigurnih 49$.50% 0$

    Oekivana vrijednost kockanja EV=px$: 0.5x100$ = 50$ > sigurnih 49$!

  • Moralna vrijednost u oekivanoj koristi

    Daniel Bernoulli, vicarski matematiar, 18.st. ljudi ne vrednuju opcije po njihovoj objektivnoj vrijednosti, ve po koristi ili moralnoj vrijednosti

    Primjer: 1000$ ima veu vrijednost kada procjenjuje osoba koja je siromana, nego kad je procjenitelj bogat.

    Psiholoka vrijednost novca i veine dobara ne raste proporcionalno s objektivnim rastom, ve granina korisnost novca opada kako bogatsvo osobe koja procjenjuje raste.

  • Osoba koja odluuje je (terminologija):neutralna prema riziku ako je indiferentna prema kockanju i njegovoj oekivanoj vrijednostiizbjegava rizik ako preferira siguran dobitak u odnosu na rizinu opciju iste ili vee oekivane vrijednostitrai rizik ako preferira rizinu opciju dobivanja iste ili vee oekivane vrijednosti u odnosu na siguran manji dobitak

    Veina ljudi izbjegava rizik u odluivanju o novcu i preferira siguran dobitak od 50$ (ili ak 40$) , a ne 50/50% anse za 0 ili 100$.

  • The Prospect Theory/ Teorija izgledaDaniel Kahneman i Amos Tversky 1979.Kumulativna teorija izgleda 1992.2002. Nobelova nagrada za ekonomijuPozitivna psihologija, organizacijska psihologija

  • 1979. serija laboratorijskih eksperimenatauzorak su inili studentihipotetiki problemi izboraanonimnouputa je govorila da nema ispravnog odgovora, a da je cilj istraivanja utvrditi kako ljudi vre izbore u rizinim situacijama.

    Primjer ponuenog izbora:A 50% 1000$ B sigurnih 450$ 50% 0$

  • Temeljne znaajke PT:1) dobici i gubici, a ne neto vrijednost bogatstva/posjedaopcije se procjenjuju u terminima promjena od referentne tokenosioci vrijednosti ili koristi su promjene u bogatstvu, a ne konaan iznos bogatstva"

  • 2) Ljudi se razlikuju u preuzimanju rizika kod dobitaka ili gubitakaizbjegavaju rizik suoeni s opcijom dobitkatrae rizik suoeni s opcijom gubitka

    A sigurnih 3000$ B 80% 4000$ 80% ispitanika 20% 0$ A 80% - 4000$ B siguran - 3000 $ 20% 0 92% ispitanika

    U oba sluaja ispitanici su birali sluajeve s niom oekivanom vrijednosti

  • 3)Refleksijski efekt osjetljivost na promjene u bogatstvu se smanjuje kako se osoba pomie od referentne toke u oba pravcapronaeno u nizu situacija i kod velikog broja ljudi moe potpuno nestati kod vrlo malih vjerojatnosti ili kod katastrofalnih gubitaka

    Efekt dara- precjenjivanje postojeeg financijskog stanjagubici pogaaju vie no to raduju dobiciljudi preferiraju status quo vie od 50/50 anse za poz. ili neg. alternative iste apsolutne vrijednosti proces dobavljanja objekta

  • 4)Ljudi precjenjuju sigurne ishode, u odnosu na one koji su jedva vjerojatni efekt sigurnosti ljudi precjenjuju male vjerojatnosti, a podcjenjuju umjerene ili velike vjerojatnosti vie se panje pridodaje kasnijim efektima, nego onima koji prethode odluci Ekstremno vjerojatni, ali nesigurni ishodi se esto tretiraju kao sigurni efekt pseudosigurnosti

  • 5)kako bi pojednostavili izbor meu opcijama, ljudi esto odbacuju komponente koje su zajednike opcijama, a fokusiraju se na razliite osobine opcija izolacijski efektmoe voditi razliitim preferencijama jer postoji vie naina da se opcija rastavi na zajednike i odvojene elemente.

  • 6)Enkodiranje ishoda u terminima referentne tokerazliiti tretman dobitaka i gubitaka= formiranje okvira unutar kojeg donosimo odluke (framing)

    2 naina borbe protiv bolesti za koju se oekuje da e pobiti 600 ljudi

    "survival frame - 200 spaeno (ili 400 umire) 72%mortality frame 33% 600 ljudi preivi 78% 66% 600 ljudi umire

  • Kumulativna teorija izgleda (1992)ljudi donose odluke na osnovu subjektivnih procjena vjerojatnosti pojavljivanja nekog ishodadogaaji male vjerojatnosti , koji se nikad prije nisu pojavili mogu biti procjenjeni kao nulta vjerojatnost pojavljivanja

    1 put vjerojatnost nesree p=0.00012000 putovanja vjerojatnost sree p=0.82vjerojatnost nesree 0.0002 (zbog naina vonje) = vjerojatnost sree p=0.67vjerojatnost nesree 0.0003 vjerojatnost sree=0.55

    Male vjerojatnosti se zbrajaju kada se opetovano riskira.

  • Popis literature:Ashwani, M; Ritesh, S.: How I Decide Depends on What I Spend: Use of Heuristics is Greater for Time than for Money. Journal of Consumer Research, Vol.34, April 2008, DOI: 10.1086/525503.Clarke, J.F. (1880, reprinted 1882). Self-culture: Physical, intellectual, moral, and spiritual: a course of lectures (8th ed). (pp263-281). 446 pp. Boston, MA, US: James R.Osgood and Company; US.DeVoe, S.E.; Pfeffer, J.: When time is money: The effect of hourly payment on the evaluation of time. 2006, Graduate School of Business; Stanford University, USA.Diener, E. (Ed.): The science of well-being: The collected work of Ed Diener, 2009, xi, 271 pp, New York, NY, US: Springer Science + Business Media, pp.119-154.Furnham, A.; Okamura, R.: Your Money or Your Life: Behavioral and Emotional Predictors of Money Pathology. Human Relations, Vol.52(9), 1999, pp. 1157-1177.Jacob, C.; Gueguen, N.; Boulbry, G.; Sami, S.: Love is in the air: Congruence between background music and goods in a florist. The International Review of Retail, Distribution and Consumenr Research, Vol.19(1), Feb 2009, pp.75-79.Kahneman, D.; Tversky, A.: Prospect Theory: An Analysis of Decision under Risk. Econometrica, Vol.47(2), March 1979, pp.263-291.Kesser, T.: Pain and Insecurity, love and money. Psychological Inquiry, Vol.19(3-4), Jul 2008, pp.174-178.Kesser, T.; Ryan, R.M.: A dark Side of the American Dream: Correlates of Financial Success as a Central Life Aspiration, 2002, Department of Psychology, University of Rochester, USA.Knudsen, K.; Waerness, K.: Shared or separate? Money management and changing norms of gender equality among Norwegian couples. Community, Work and Family, Vol.12(1), Feb 2009, pp.39-55.Kruger, D.J.: Male financial consumption is associated with higher mating intentions and mating success. Evolutionary psychology, Vol.6(4), 2008, pp.603-612.

  • Levy, J.S.: An Introduction to Prospect Theory. Political Psychology, Vol. 13, No. 2, Special Issue: Prospect Theory and PoliticalPsychology, Jun, 1992), pp. 171-186.Levav,J.; McGraw,P.A.: Emotional accounting: How feelings about money influence consumer choice. Journal of marketing research.vol.46(1), Feb 2009, pp.66.80. Leman, P.J.; Keller, M.; Takezawa, M.; Gummerum, M.: Children's and adplescents' decisions about sharing money with others. Social development, Vol.18(3), Aug 2009, pp.711-727.Liaw, T.: Money and friends: The unspoken topic. Dissertation Abstracts International: Section B: The Science and Engineering. Vol.69(7-B), 2009, pp.4485.Mikulincer, M.; Shaver, P.R.: Can't buy me love: An attachment perspective on social support and money as psychological buffers. Psychological Inquiry, Vol. 19(3-4), Jul 2008, pp.167-173.Papp, L.M.; Cummings, E.M.; Goeke-Morey, M.C.: For richer, for poorer: Money as a topic of marital conflict in the home. Family Relations, Vol.58(1), Feb 2009, pp.91-103.Pfeffer, J.; DeVoe, S.E.(2008). Economic evaluation: The effect of money and economics on attitudes about volunteering.Polister; P.: A guide to the new science of making choices. xii, 219 pp. 2008. New York, NY, US: Oxford University Press.Sjoberg, L.; Engelberg, E.: Attitudes to economic risk taking, sensation seeking, and values of business students specializing in finance. Journal of Behavioral Finance, Vol.10(1), Jan 2009, pp.33-43.Spinella, M.; Yang, B.; Lester, D.: Prefrontal cortex disfunction and attitudes toward money: A study in neuroeconomics. Behavioral and Brain Sciences, Cambridge University Press. Available online 23 Dec 2007. Vohs, K.D.; Mead, N.L., Goode, M.R.:Merely Activating the Concept of Money Changes Personal and Interpersonal Behavior. Current Directions in psychological Science, Vol.17(3), 2008, pp.208-212.Wernimont,P.F.; Fitzpatrick, S.: The meaning of money. Journal of Applied Psychology, vol.56., 1972, No.3, 218-226.