Psihologija odgoja obrazovanja ucenje

Psihologija odgoja i obrazovanja

18/19.10.2013.

Andreja Bubić

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Sadržaj

Psihologija odgoja i obrazovanja

Metodologija psihologije odgoja i obrazovanja

Psihologija obrazovanja i nastavnici

Učenje

Biheviorističke teorije učenja

Teorije socijalnog učenja

Kognitivistički pristupi učenju

Konstruktivistički pristupi učenju

Samoregulirano učenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Psihologija obrazovanja

* psihologija - znanost o doživljavanju i ponašanju

• Pedagoška, edukacijska ili psihologija obrazovanja:

• grana psihologije* koja proučava psihološku stranu odgoja i

obrazovanja

• glavni cilj: razumjeti i unaprijediti načine učenja i poučavanja

djece ili odraslih (u kontekstu obrazovnog sustava)

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA

PSIHOLOGIJAOBRAZOVANJA

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Podjela psihologije obrazovanja:

S obzirom na dob učenika:

Psihologija obrazovanja djece

Psihologija obrazovanja mladih

Psihologija obrazovanja odraslih

Psihologija obrazovanja osoba treće životne dobi

S obzirom na mjesto realizacije obrazovanja:

Psihologija nastave

Psihologija izvannastavnih aktivnosti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Psihologija učenja

POUČAVANJE:

sustavna primjena generaliziranih

obrazaca ponašanja u nastavi s ciljem

olakšavanja učenja i poboljšavanja

ishoda učenja

UČENJE:

proces kojim iskustvo ili vježba

proizvode promjene u

mogućnostima obavljanja različitih

aktivnosti

Psihologija poučavanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Tradicija psihologije obrazovanja:

nadilazi povijesne okvire psihologije kao znanosti

nadilazi granice psihologije kao discipline

Platon i Aristotel: rasprave o ulozi učitelja i metodama poučavanja

Kvintilijan: radosna nastava

Johann Amos Comenius (17. st.): razumijevanje, ne zapamćivanje

kao cilj učenja

Jean-Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Johann

Friedrich Herbart (18. st.): važnost aktivnosti, ranijeg iskustva i

interesa

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


William James (1842-1910)• Organizirao seriju predavanja za učitelje pod nazivom

“Talks to teachers about psychology”

• Zalaže se za aktivno učenje, korištenje edukacijskih

materijala uz organizaciju rasprava i eksperimenata u

učionici

•Stanley Hall

• Jamesov učenik, naročito se zalagao za istraživanja razvoja djece i

korištenja tih znanja u organizaciji obrazovanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


John Dewey (1859-1952)• Dijete u središtu svega

• Svrha znanja je prilagoditi pojedinca svijetu u kojem živi

• Uspješno učenje se javlja onda kad učenik radi nešto što

mu je vrijedno i smisleno

•Lav Semijonovič Vigotski (1896-1934)

• U procesu učenja oblikuju se i psihičke funkcije

• Kako potaknuti razvoj psihičkih funkcija?

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


E. L. Thorndike (1874-1949)• Važnost mjerenja i znanosti u psihologiji

• Razvoj testova za mjerenje sposobnosti

• Obrazovanje prilagođeno sposobnostima djece

• Autor udžbenika o psihologiji obrazovanja

• Alfred Binet i Theodor Simon

• Osnivači empirijske znanosti o odgoju i obrazovanju u Francuskoj

• Razvijali metode identificiranja djece s posebnim potrebama - autori brojnih

skala za određivanje mentalne dobi djece

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Ostali velikani psihologije obrazovanja

• Jean Piaget:

• Teorija kognitivnog razvoja – važnost izravnog iskustva sa svijetom

• Benjamin Bloom:

• Taksonomija edukacijskih (kognitivnih, afektivnih i psihomotornih) ciljeva

• J.M. Catell, Ernst Meumann, Emile Claparede

• HRVATSKI VELIKANI:

• Ramiro i Zoran Bujas

• Ivan Furlan

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Suvremena psihologija obrazovanja:

zasnovana na znanstveno utemeljenim znanjima

često subjektivan

nepouzdan

pristran

OBJEKTIVNA

POUZDANA

PROVJERLJIVA

ZNANOST (vs. zdravi razum)

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Metodologija psihologije obrazovanja

Ključne metrijske karakteristike znanstvenih

istraživanja u psihologiji obrazovanja:

VALJANOST

POUZDANOST

OBJEKTIVNOST

OSJETLJIVOST

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


KORAK 1Definiranje problema /

nacrt istraživanja

KORAK 2Testiranje hipoteza

KORAK 3Donošenje zaključaka

KORAK 4Provjera / Revizija teorije

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Vrste istraživanja u psihologiji obrazovanja:DESKRIPTIVNA: opisuju fenomen koji se istražuje

EKSPERIMENTALNA: utvrđuju kauzalne veze među varijablama

RAZVOJNA: ispituju promjene koje se događaju tijekom dužeg

vremenskog razdoblja

Longitudinalni pristup: praćenje iste grupe ispitanika kroz različite

vremenske periode

Tranverzalni pristup: usporedba različitih grupa ispitanika mjerenih u

istom trenutku

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA:

Opisuju fenomen koji se istražuje

Često korištena u razvojnim istraživanjima

Mogu uključivati promatranje/opažanje, korištenje testova, upitnika,

intervjua ili bilo kojeg standardiziranog oblika prikupljanja podataka

ANKETNA

KOMPARATIVNA

KORELACIJSKA

AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA: istraživanja koja učitelji provode u

učionicama

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Primjer korelacijskog istraživanja:

Kako objasniti pozitivnu povezanost stupnja permisivnosti učitelja i

smanjene discipline u razredu?

KORELACIJA MOGUĆA OBJAŠNJENJA

Pozitivna povezanost

permisivnosti učitelja i

smanjene discipline

PERMISIVNOST PAD DISCIPLINE

PAD DISCIPLINE PERMISIVNOST

DRUGI FAKTORI

PERMISIVNOST i PAD DISCIPLINE


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA:

Utvrđuju kauzalne veze među varijablama

Strogo definirani i kontrolirani uvjeti

slučajan raspored ispitanika u eksperimentalne i kontrolne

skupine

Mjerenje utjecaja nezavisne na zavisnu varijablu

Najveća znanstvena vrijednost od svih metoda u psihologiji

Kvazieksperimentalna istraživanja:

Nema slučajnog rasporeda ispitanika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Učenici po slučaju raspoređeni u:

Mjerenje znanja na testu

EKSPERIMENTALNA SKUPINA

(S povratnim informacijama)

KONTROLNA SKUPINA

(Bez povratnih informacija)

Primjer eksperimentalnog istraživanja:

Kako organizirati istraživanje utjecaja povratnih informacija na

znanje učenika operacionalizirano kao uspjeh u testu?

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Istraživanja u psihologiji obrazovanja:

Poboljšavaju kvalitetu obrazovnog sustava i rada nastavnika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Nastavnici... poučavaju

Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika:

Jasnoća

Organiziranost

Toplina

Entuzijazam

Očekivanja

Stavovi

Znanje

Intencionalnost

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika Znanje nastavnika o:

Predmetu koji poučavaju

Zakonitostima učenja

Ciljevima i svrsi poučavanja

Općim strategijama poučavanja koje su primjenjive u svim

predmetima

Nastavnom planu i programu

Osobinama učenika i okruženju u kojem uče

Nastavne vještine

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika

Intencionalnost

Svrhovitost ponašanja nastavnika

Visoki stupanj osobne samoučinkovitosti: uvjerenje

da je njegov posao važan i da utječe na učenike

Promišljen nastavnik pažljivo bira svoje postupke,

procjenjuje njihove posljedice i stalno unaprjeđuje

svoje vještine

Da bi se nastavnik mogao ponašati svrhovito, mora

znati više o zakonitostima učenja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Ključni pojam u psihologiji obrazovanja: UČENJE

Da li su ovo primjeri učenja?

Dijete prvi put počinje hodati.

Adolescent se zaljubi.

Dijete se prestraši kad vidi liječnika s iglom u ruci.

Dječak se smiri kad mu roditelj obeća čokoladu.

Djevojčica zbraja dvoznamenkaste brojeve.

Dječak s nasilnim ocem na kritiku drugog djeteta

odgovara udarcem.

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Maturacija i učenje

Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez

jasnih granica.

Maturacija uključuje fizičke i fiziološke promjene koje utječu

na funkcije

Kad organizam dosegne neku razinu zrelosti, ponašanje se

javlja uz minimalnu potporu okoline

Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode

promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti

(Zarevski, 2002)

Rezultira stjecanjem određenih znanja, vještina, navika,

stavova i vrijednosti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Teorije učenja


Klasično uvjetovanje

Operantno uvjetovanje





listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Ivan Pavlov: ruski fiziolog koji je proučavao slinu koja se

izlučivala u probavnom sustavu psa


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


bezuvjetnipodražaj (hrana)

bezuvjetnareakcija

(slinjenje)

neutralnipodražaj (zvono)

nema slinjenja

bezuvjetnipodražaj (hrana)

bezuvjetnareakcija

(slinjenje)

uvjetovani podražaj (zvono)

uvjetovana reakcija

(slinjenje)

PRIJE UVJETOVANJA

UVJETOVANJE

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

BEZUVJETNI PODRAŽAJ (BP)

Podražaj koji na prirodan način i bez ikakvih uvjeta izaziva

određenu reakciju - urođeno

BEZUVJETNA REAKCIJA (BR)

Reakcija koja se prirodnim putem i bez učenja uvijek javlja

kad se pojavljuje i bezuvjetni podražaj (uzročno-posljedična

veza)

NEUTRALNI PODRAŽAJ (NP)

Podražaj koji na prirodan način i bez učenja ne izaziva

nikakvu reakciju

Prije uvjetovanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

UVJETNI PODRAŽAJ (UP)

Podražaj koji je tijekom uvjetovanja stekao mogućnost

izazivanja bezuvjetne reakcije

UVJETOVANA REAKCIJA (UR)

Reakcija koja je na kraju uvjetovanja došla pod kontrolu

nekog ranije neutralnog, a sada uvjetovanog podražaja

Nakon uvjetovanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Primjeri učenja uvjetovanjem

Mali Albert

(John B. Watson)

Mali Peter

(Mary C. Jones)

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se dovoljno jak

(prepoznatljiv) UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s)

prije BP

Vjerojatnost uspostavljanja UR raste s povećanjem broja

uparivanja UP i BP

UR se uspostavlja teže ako se UP na početku zadaje

samostalno

Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali

jednako brzo i nestaje

Zakonitosti uvjetovanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

GENERALIZACIJA PODRAŽAJA

Podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu

reakciju istog intenziteta.

DIFERENCIJACIJA/DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA

Omogućava učenje razlika među sličnim podražajima

GAŠENJE REAKCIJE

Nestajanje uvjetovane reakcije

UVJETOVANJE VIŠEG REDA

Uspostava nove uvjetovane reakcije uparivanjem dotad

neutralnog podražaja s originalnim uvjetovanim podražajem

(bez bezuvjetnog)

Važni pojmovi i procesi

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Važni pojmovi i procesi

VAŽNOST RASPOREDA

PODRAŽIVANJA:

Stalno: reakcija se brže

uspostavlja, ali i gasi kod

izostanka bezuvjetnog

podražaja

Povremeno: reakcija se

sporije uspostavlja i gasi

nakon izostanka bezuvjetnog

podražaja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Što učimo klasičnim uvjetovanjem?

Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje…

Navike hranjenja

Higijenske navike

Rani govor

Emocionalne reakcije (strahove, ljubav, mržnju, gađenje)

………


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

E.L. Thorndike: postavio temelje operantnog učenja radeći s

mačkama

ZAKON VJEŽBE

Ponavljanje uvjetovanog odgovora će učvrstiti vezu između

podražaja i reakcije

ZAKON EFEKTA

Vjerojatnost pojave ponašanja iza kojeg slijedi nagrada se

povećava, a smanjuje onog iza kojeg slijedi kazna


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

B.F. Skinner: psiholog koji je proučavao učinke

nagrada i kazni na ponašanje


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Operatno uvjetovanje:

Oblik učenja kod kojeg se vjerojatnost pojave nekog odgovora

mijenja na temelju posljedica tog odgovora za pojedinca

POTKREPLJENJE: događaj koji mijenja vjerojatnost pojave

reakcije kojoj je prethodio

NAGRADA je posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja

ponašanja, a KAZNA posljedica koja smanjuje vjerojatnost

javljanja ponašanja


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

VRSTE POTKREPLJENJAPrimarno:hrana i voda

bolprikladna temperatura

Sekundarno:novac

pohvalaocjena

Pozitivno:hrana

pohvaladozvola za željenu aktivnost

Negativno:bol

negativne reakcije okoline

Intrinzično:ugoda koja proizlazi iz same

aktivnosti

Ekstrinzično:nagradapohvala


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Potkrepljenje je:

Prisutno Odsutno (uklonjeno)

Pozitivno potkrepljenje

(raste vjerojatnost pojave ponašanja)

Kaznauskraćivanjem

(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)

Kazna zadavanjem

(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)

Negativno potkrepljenje

(raste vjerojatnost pojave ponašanja)


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Nagrade i kazne:Nagrade su ključne za učenje: pokazuju što treba napraviti da

ishod bude pozitivan.

Iako često pozitivne, ekstrinzične nagrade mogu umanjiti

intrinzičnu motivaciju (i učinak).

Kazne pomažu da se neko ponašanje ODUČI (iako ne uvijek

trajno); ne omogućuju usvajanje poželjnog ponašanja.

Kazne često karakterizira strah ili bol, pa mogu dovesti do

povećanja agresivnosti ili izbjegavanja.

Ako se kazna primjenjuje, važno je znati KAKO je iskoristiti za

pozitivan ishod.


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Prilikom kažnjavanja:

Kaznu treba zadati za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog

ponašanja.

Treba biti dosljedan u primjeni kazne; ključno je izbjegavati da se

isto ponašanje nekad nagrađuje, a nekad kažnjava.

Treba jako paziti na intenzitet kazne.

Treba paziti na osobine pojedinca i kategorije nagrada i kazni

koje su učinkovite za njih.

Treba paziti da kazna osobi zapravo nije potkrepljenje.


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Povremeno potkrepljivanje

INTERVALNI RASPORED OMJERNI RASPORED

PRAVILNI RASPORED

Bez obzira na ponašanje, potkrepljujemo u pravilnim vremenskim razdobljima,

npr. svakih 5 min

Potkrepljujemo ponašanje svaki n-ti

put kad se pojavi

NEPRAVILNI RASPORED

Potkrepljujemo ponašanje nepravilno raspoređeno u

vremenu

Povremeno potkrepljujemo

ponašanje kad se pojavi; nekad prvi, nekad sedmi put

Raspored potkrepljivanja

• Kontinuirano vs. povremeno potkrepljivanje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Još o potkrepljenju i učenju:

Kada se potkrepljenje makne ili prestane davati, dolazi do

slabljenja i nestajanja (gašenja) ponašanja

Osim u samom početku – tada može doći do privremenog

povećanja intenziteta ponašanja

Ukoliko se potkrepljenjem uspostavi neka reakcija, to nije

garancija da će doći do generalizacije: samo zato jer smo naučili

zbrajati, ne znači da ćemo to primijeniti u trgovini

Važnost vježbe s različitim primjerima i u različitim

kontekstima


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Što učimo operantnim uvjetovanjem?

Znanja, vještine, vrijednosti, stavove, navike: npr. urednost,

upornost u rješavanju problema, socijalna ponašanja...

OPERANTNO UVJETOVANJE U ŠKOLI:

Potkrepljivanje pohvalom

Premackovo načelo

Oblikovanje

Tehnika žetona

Programirana nastava


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Negativne strane operantnog uvjetovanja:

Naučena bespomoćnost: pojava da ljudi ne poduzimaju akciju

koja bi ih uklonila iz neugodne situacije ako vjeruju da ne postoji

uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i

ishoda takvih situacija.

Psihosomatski poremećaji koji se razvijaju kao posljedica

kažnjavanja (bihevioralna terapija)

Praznovjerja: razvijaju se kroz povremeno omjerno

potkrepljivanje ponašanja


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Teorije učenja








listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Nije nužno da se naše ponašanje nagrađuje ili kažnjava da

bismo nešto naučili

Teorije socijalnog učenja: ponašanje opažača je pod utjecajem

opažanja ponašanja modela.

Rad Alberta Bandure

Prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja kojima

dodaje elemente kognitivizma

Recipročni determinizam

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Bandura: istraživanje s lutkom Bobo

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Faze observacijskog učenja:

FAZA USMJERAVANJA PAŽNJE

FAZA ZADRŽAVANJA

FAZA REPRODUKCIJE

MOTIVACIJSKA FAZA

Teorija prihvaća kognitivističke elemente!

Za učinkovitost modela važna je njegova sličnost s

nama, opažena kompetentnost i status.

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Učenik kod socijalnog učenja očekuje da će imitiranje

modela dovesti do nagrade

Vikarijsko učenje: učenje gledanjem kako su drugi

nagrađeni ili kažnjeni za neko ponašanje

Osim potkrepljivanja modela, u teorijama socijalnog

učenja važno je i samopotkrepljenje

Važan pojam u teorijama socijalnog učenja:

SAMOREGULACIJA

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Teorije učenja








listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivizam

Kognitivistički pristupi u psihologiji:

Učenik kao izvor planova, namjera, ciljeva, zamisli, sjećanja i

emocija koje se aktivno koriste za usmjeravanje, odabir i

izgradnju značenja iz podražaja i znanja iz iskustva

Postoje mentalni procesi koji se mogu znanstveno proučavati

Ljudi kao aktivni sudionici svojih spoznajnih postupaka

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivizam

Kognitivistički pristupi istražuju:

Kako ljudi misle, uče pojmove i rješavaju probleme

Što opažamo, kako pamtimo i donosimo odluke

...

“Znati nešto“ znači:

Primijetiti i obraditi informaciju pred nama

Zapamtiti tu informaciju tijekom vremena i

Moći ju pronaći / upotrijebiti kad nam zatreba.

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Percepcija

Kako vidimo, čujemo, osjećamo..?

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Vidna (i druga) percepcija

RAZUMIJEVANJE PERCEPCIJE:

Opažanje odozdo-prema-gore: analiza informacije počinje

podražajem i postaje sve složenija

Opažanje odozgo-prema-dolje: znanje i iskustvo pomažu u

organizaciji podražaja u smislenu cjelinu

Utjecaj očekivanja

Utjecaj znanja, kulture, iskustva

Konstruktivistička percepcija

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Gestalt principi opažanja

Načelo sličnosti Načelo kontinuiteta

Načelo zatvorenosti

* * * * * ** * * * * * * * * * * *

Načelo blizine

Opažanje lika i pozadine

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Percepcija i pažnja

PAŽNJA: usmjerenost prema sadržajima

Selektivna pažnja – problem odabira informacija

Neke informacije primjećujemo (gotovo) automatski

Neke informacije moramo tražiti – usmjeravanje pažnje

Pobuđenost

Održavanje pažnje kroz duže vrijeme – pozornost i “zadržana”

pažnja

Pažnja kao vrata u svijest (svjesnu, eksplicitnu obradu informacija)

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje

Pamćenje: proces usvajanja, zadržavanja i

dosjećanja (korištenja) informacija

Uska veza s pojmom učenja koje se više veže uz

usvajanje informacija

Dinamičan proces: na temelju jednih znanja stvaramo

novo

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje

Metode istraživanja pamćenja kroz tri faze:

Zadavanje materijala za upamćivanje

Retencija ili zadržavanje materijala

Testiranje dosjećanja

Osnovni načini testiranja pamćenja:

Prepoznavanje

Dosjećanje (tzv. dosjećanje uz znak)

Metoda uštede

Materijali korišteni u istraživanjima pamćenja:

Besmisleni slogovi, brojevi, riječi, slike, složeniji materijali…

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje

Model obrade informacija U počecima je računalo poslužilo kao model pamćenja

Danas se to shvaćanje mijenja; ljudski mozak funkcionira drugačije

informacije SENZORNO PAMĆENJE

KRATKOTRAJNOPAMĆENJE

DUGOTRAJNOPAMĆENJE

dosjećanje

pažnja

zaboravljanje

kodiranje

zaboravljanje zaboravljanje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Zadržavanje podražaja koji dolaze do naših osjetila (cca 0.3-4s) –

nakon toga potrebno usmjeriti pažnju da dođe do daljnje obrade

Glavne vrste senzornog pamćenja: ikoničko i ehoičko

Senzorno pamćenje

Sperlingova paradigma

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje


KRATKOROČNOPAMĆENJE

DUGOROČNOPAMĆENJE

dosjećanje

pažnja

zaboravljanje

kodiranje


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kratkoročno pamćenje i svjesna obrada

informacija:

Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je

zadržavamo onoliko dugo koliko nam je potrebna

Ako nam informacija treba za kasnije, nastojimo je kodirati i

pohraniti u dugoročno pamćenje

Ako nam je potrebna informacija koju smo već naučili, onda

je iz dugoročnog vratimo u kratkoročno (radno) pamćenje

Radno pamćenje: aktivni aspekt kratkoročnog

pamćenja – onaj koji nešto “radi” s informacijama

Kratkoročno pamćenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

KRATKOROČNO PAMĆENJE

Vrijeme zadržavanja informacija je ograničeno

Kapacitet je ograničen na 5-9 čestica.

ALI

Učinkovitim kodiranjem može se smanjiti količina

informacija koju trebamo pohraniti i olakšati buduće

pronalaženje informacija

Kratkoročno pamćenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Upamćivanje informacija

Na lakoću i brzinu učenja utječe smislenost gradiva,

stupanj sličnosti među elementima i dužina razdoblja

između pokušaja učenja.

Što bolje kodiramo informaciju u trenutku

kad se s njom susretnemo,

to ćemo je se kasnije lakše i bolje dosjetiti!

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Primanje informacija:

Važnost višestrukog kodiranja (vizualno ili verbalno)

Važnost aktivne obrade informacija koja (uz

ponavljanje) uključuje grupiranje, organizaciju i

elaboraciju


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Grupiranje brojeva ili informacija:

Vježba povećava broj i veličinu skupina brojeva koji se

mogu zapamtiti (eng. chunk)

Organizacija informacija:

Prolaženje unutrašnjih veza i strukture!

Elaboracija informacija:

Dodavanje informacija

Povezivanje gradiva s prethodnim znanjem


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Razlike u razinama zapamćivanja i mogućnostima kasnijeg

korištenja informacija:

razina traga

razina prepoznavanja

razina reprodukcije

razina automatizacije

Za pronalaženje informacija značajni su:

znakovi za dosjećanje

znakovi za kodiranje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Model dubine obrade informacija: što bolje (dublje, više

elaborirano) obradimo informaciju, veća je šansa da ćemo je

se kasnije uspješno dosjetiti!

Craik i Lockahrt, 1972: više razina obrade informacija (od

osjetilne do visoko semantičke)

“plitka obrada”: na razini zvukova i rime

“duboka obrada”: na razini dubljeg značenja informacija

Kapur i sur., 1994: čitanje imenica kako bi se pronašlo slovo „a”

ili odredila neka osobina imenovanog


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje je selektivno i neujednačeno

Efekt prvenstva

Efekt novosti

Efekt istaknutosti

Što je informacija relevantnija za pojedinca, veća

je šansa da će se bolje zapamtiti.


istaknuti podražaj

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kako učiti: “zbijeno” i distribuirano učenje

(globalno vs. distribuirano)


distribuirano

zbijeno

vrijeme nakon usvajanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Složenije gradivo može se učiti na nekoliko načina:

Globalna metoda: učenje sadržaja u cjelini - zahvaćanje biti i

povezanosti, izostavljanje činjenica i podataka, malo vremena,

poznati sadržaj, jednostavniji zadaci

Učenje sadržaja po dijelovima: podjela sadržaja na manje

cjeline, nov i težak sadržaj, kompleksni zadaci

Kombinirana ili progresivna metoda – uči se prvi dio, pa drugi,

pa se oba ponove, zatim se uči treći dio, pa se sva tri ponove -

ova metoda daje najbolje rezultate, ali traži najviše vremena


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Pamćenje ovisno o kontekstu:

Bolje se dosjećamo informacija koje su u skladu s

kontekstom u kojem se nalazimo

Pamćenje ovisno o stanju

Važnost emocija za pamćenje:

Pobuđenost utječe na upamćivanje informacija – najbolja

je srednja razina pobuđenosti

Veća dostupnost emocionalnih sjećanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Ukoliko se pred nama dolazi gradivo kojem teško možemo

odrediti unutrašnju organizaciju, možemo koristiti i mnemotehnike

Mnemotehnike služe zadržavanju materijala koji bismo inače

najvjerojatnije zaboravili

Mnemotehnikama nastojimo:

povezati nepovezano

pronaći dobre znakove za dosjećanje

učiniti besmisleno smislenim

Mnemotehnike

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Vrste mnemotehnika:

VERBALNE

PREDODŽBENE

MJEŠOVITE

Mnemotehnike

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

VERBALNE MNEMOTEHNIKE

Skraćivanje: zapamtimo kraticu koja je nastala uzimanjem prvih

slova riječi s neke liste

npr.: prijem, obrada, pohrana, prijenos – POPP

Elaborirano kodiranje: dodaju se informacije i prerađuju na

takav način da budu što bolje zapamćene

npr. spektar boja – ljubičasta, modra, zelena, žuta, narančasta, crvena

LjMZŽNC: Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli

Mnemotehnike

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

VERBALNE MNEMOTEHNIKE

Rečenični mnemonici: nepovezane riječi koje treba upamtiti

slažemo u logičnu rečenicu ili kraću priču.

npr.: pas, lula, prozor... – “Pas je pušio lulu i gledao kroz prozor...”

Rime i ritam: unošenje rime i ritma u materijal koji treba

zapamtiti znatno olakšava učenje

npr.: Mala moja, dajem ti na znanje,

sila kroz masa daje ubrzanje!

Mnemotehnike

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Metoda mjesta: vizualno predočimo neki dobro poznati prostor i

stvari koje želimo zapamtiti u njemu

Metoda prostornog uređenja stranice: zabilješke razmjestimo

na papiru tako da dobijemo prostorni raspored prikladan za

zapamćivanje

Bizarno predočavanje: lakše ćemo zapamtiti čudnu, bizarnu

sliku

Mnemotehnike

VIZUALNE / PREDODŽBENE

MNEMOTEHNIKE

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivne mape ili popularno zvane mentalne mape (engl.

mind mapping) su tehnike osmišljene za lakše organiziranje

čitanja, učenja ili rada.

Pripadaju u skupinu mnemotehnika

Pomoć u organizaciji vremena i pojedinih dijelova gradiva i

sveukupnog gradiva

Organizacija kognitivne mape odražava način na koji vaš

vlastiti mozak organizira ideje.

Kognitivne / Mentalne mape

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Za izradu kognitivnih mapa nam je potrebno:

prazan list papira

olovke u boji

dobra volja

mašta

Kognitivne mape koristimo za:

• vođenje bilježaka• prisjećanje• kreativnost• rješavanje problema• planiranje• izlaganje• učenje

Kognitivne / Mentalne mape

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivne mape

Kognitivne mape koriste samo ključne riječi i ključne

slike - na stranicu stane puno više informacija.

Kognitivne mape se mogu jednostavno ispitivati i

revidirati.

Najbolje je prvo pokušati ispitivanje u vlastitoj mašti,

potom se vratiti i provjeriti ona područja koja su bila

maglovita.

Vizualna kvaliteta kognitivnih mapa dopušta vam opis

ključnih točaka koje su lako uočljive.

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivne mape

Istraživanja pokazuju:

Da studenti više nauče iz kognitivne mape nego

običnog teksta.

Najviše koristi od kognitivnih mapa imaju oni

učenici koji inače imaju slabije verbalne

sposobnosti.

Važno je dobro strukturirati kognitivnu mapu –

uzeti u obzir principe percepcije.

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kognitivne mapeKognitivne mape predstavljaju dobru metaforu za način na koje je organizirano dugoročno pamćenje i znanje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje


KRATKOTRAJNOPAMĆENJE

DUGOTRAJNOPAMĆENJE

dosjećanje

pažnja

zaboravljanje

kodiranje


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Neograničenog kapaciteta

Potencijalno neograničenog trajanja

Upamćenje informacije čine naše znanje

Dugoročno pamćenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


PAMĆENJE

DEKLARATIVNO (znanje činjenica)

SEMANTIČKO EPIZODIČKO

NEDEKLARATIVNO

PROCEDURALNO (znanje postupaka)

OSTALO:UDEŠAVANJE,UVJETOVANJE

NEASOCIJATIVNO

Možda ste nekad čuli i sljedeće izraze: simboličko pamćenje, motorno pamćenje,

logičko pamćenje, mehaničko pamćenje, blic pamćenje, namjerno pamćenje,

nenamjerno pamćenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Deklarativno / eksplicitno pamćenje: znanje da

nešto “jest”

Pamćenje kojeg smo svjesni i možemo ga verbalizirati

Epizodičko pamćenje: pamćenje konkretnih epizoda, znamo

kad se dogodilo (autobiografsko pamćenje)

Semantičko pamćenje: pamćenje generaliziranih činjenica; ne

sjećamo se konteksta u kojem su naučene

Proceduralno / implicitno pamćenje: znanje o tome

“kako” nešto napraviti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Podjela dugoročnog pamćenja zapravo pokazuje kako

je organizirano naše znanje:

Deklarativno

Epizodičko

Semantičko (opća znanja i znanja specifična za područja)

Proceduralno

Vještine: specifični oblici iskustva koju čini psihomotorička ili

senzomotorička struktura.

Metakognitivno / samoregulirajuće

Red

Fire

Cherry

Roses

Fire Engine

Apples

House

Green

Flowers

Daisies

Yellow

Orange

Truck

Bus

Ambulance

Sunrise

Sunsets

Clouds

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Znanje

Kako reprezentiramo znanje?

Znanje reprezentirano kroz predodžbe i verbalne kodove

Simbolička građa: činjenice, pojmovi, pravila, zakoni, načela i

modeli intelektualnih operacija

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Znanje

Organizacija znanja:

Pojmovi

(prototip vs. egzemplar)

Namještaj

Ormar Stol

Ugradbeni ormar

Ormar za cipele

Radni stol

Kuhinjski stol

Kategorije

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Znanje

Organizacija znanja:

Sheme i kognitivne mapeScenariji

Teorije

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Razine znanja

Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva / znanja (1956-

1964)

• Najpoznatija taksonomija u području psihologije učenja i

poučavanja

Definira hijerarhiju znanja u tri domene intelektualnog

ponašanja pri učenju:

kognitivna

afektivna

psihomotorna

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Razine znanja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Znanje

Stjecanje znanja:

Konstrukcija znanja (utjecaj konstruktivizma)

Različiti ljudi mogu od istih informacija stvoriti različitoznanje

Naslanjanje na ranije znanje: važnost konceptualne promjene u učenju

Važnost osobina pojedinca: njegove motivacije, uvjerenja o učenju i individualnih pristupa učenju za stjecanje znanja

Različite vrste znanja stječu se na različite načine

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Pamćenje i učenje

Kako učiti … vještine?

Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se

obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili

djelomično

Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za jednostavne

vještine

Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih

vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit).

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Učenje vještina

Kognitivna faza:

Zadatak se analizira i nastoji se verbalno opisati što i kako

treba napraviti da se zadatak izvrši

Asocijativna faza:

Povezivanje sklopova ponašanja

Autonomna faza:

Vještina savladana

Povećava se brzina njezinog izvođenja i postaje otporna na

interferenciju

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

broj ponavljanja

učinak

broj ponavljanja

učinak

Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina

Zakonitosti stjecanja složenih vještina

Učenje vještina

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Vrlo “nesofisticiran” oblik učenja

Isprobavanje raznih (motoričkih ili simboličkih) radnji

dok se slučajno ne dođe do ispravne reakcije

Postupno napuštanje neuspješnih radnji

Zadržavanje onih koji odgovaraju svrsi aktivnosti

Korisno kad nismo u mogućnosti koristiti složenije intelektualne

funkcije (npr. ako nemamo dovoljno podataka, situacija je

nejasna i slično)

Učenje pokušajima i pogreškama

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Učenje koje ide po principu sve ili ništa, tj. nije stupnjevit

proces, nego se ono odjednom javlja u svijesti i tu ostaje

Učenje kao proces rješavanja problema – kod učenja se

susrećemo sa problemskom situacijom koja je

neuravnotežena i koja se rješavanjem dovodi u ravnotežu

Naročito korisno kod loše strukturiranih problema

Učenje uvidom

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

FAZA PREPARACIJE ILI PRIPREME

Bezuspješni pokušaji

FAZA INKUBACIJE

Prividno odustajanje, sudjelovanje u drugim aktivnostima

FAZA ILUMINACIJE ILI UVIDA

Rješenje se odjednom pojavljuje

FAZA VERIFIKACIJE ILI PROVJERE RJEŠENJA

Omogućava zadržavanje rješenja

Uvid kod rješavanja problema

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Oblik učenja koji se temelji na uočavanju, shvaćanju novih odnosa

između stvari i pojava

Usvajanje znanja u užem smislu

Rješavanje problema

Uključuje: učenje ideja, koncepata, stavova, činjenica

Moguća primjena različitih strategija učenja

Primjena: formiranje percepcije, stavova, aktivnosti, moralnog

ponašanja

Učenje spoznajom

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Učenje spoznajom

brže od ostalih načina učenja

veća trajnost znanja i vještina

veći doprinos razvoju

kristalizirane inteligencije

veća transferna vrijednost znanja i

vještina

PREDNOSTI UČENJA SPOZNAJOM

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Zakonitosti učenja

U učenju djeluju pojava transfera (prethodno učenje, tj.

prethodno stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja)

Ukazati učenicima na sličnosti koju nova građa ima sa starom

Učiti s razumijevanjem, da se u naučenom mogu pronalaziti

sličnosti s novim i stvarati generalizacije

U učenju djeluje interferencija (ili negativni transfer), tj. pojava

da prethodno učenje otežava stjecanje novih znanja

Ukazati učenicima na razlike novog i starog gradiva

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Interferencija različitih vrsta informacija:

Retroaktivna interferencija:

Novi materijal kojeg učimo ometat će dosjećanje starog kojeg

smo već naučili

Snažnija kad je nova aktivnost slična prethodnom učenju

Proaktivna interferencija

Ono što smo već naučili ometa naše učenje novog gradiva

Interferencija je manja kada je gradivo učeno s

razumijevanjem, prenaučeno i ako se slični sadržaji uče u

dužim vremenskim intervalima

Zaboravljanje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Zaboravljanje: gubitak sjećanja koji su prethodnim učenjem činili

dio čovjekova iskustva.

Zaboravljamo zbog:

Lošeg inicijalnog učenja (loše kodiranje)

Osipanja tragova pamćenja koje ne koristimo (pomalo upitno)

Nemogućnosti pronalaženja informacija koje smo naučili

Interferencije različitih vrsta informacija

retroaktivna i proaktivna

Potiskivanja informacija (utjecaj emocija)

Zaboravljanje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Teorije učenja








listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Ključne postavke konstruktivističkih pristupa:

Znanje se ne prenosi

Znanje se izgrađuje

Konstruktivistički pristup se naslanja na:

rad Piageta i Vygotskog

teorije socijalnog učenja (važnost samoregulacije)

Učenik treba sam otkriti informacije i obraditi ih na način da

postanu njegove

Ključna je aktivnost učenika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Razlike u uspjehu različitih učenika u školi ne mogu objasniti

samo razlike u kognitivnim sposobnostima

Samoregulirano učenje: sposobnost učenika da razumije i

kontrolira svoje učenje (Schunk & Zimmerman, 1994)

Samoregulirani učenik:

Razvija ponašanja koja mu olakšavaju učenje i omogućuju

ostvarivanje postavljenih ciljeva

Određuje svoje ciljeve i bira način učenja, motivira samog

sebe, preuzima inicijativu, pokazuje ustrajnost u radu i dobro

je organiziran (Nunan, 1989)

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Aspekti samoreguliranog učenja

Samoregulirano učenje uključuje samoregulaciju više elemenata

1. Samoregulacija ponašanja:

Aktivna kontrola resursa potrebnih za učenje:

Okolina za učenje

Druge osobe kao potencijalna pomoć u učenju

Vrijeme za učenje

Samoregulacija

Ponašanje

Emocije i motivacijaKognicija

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


2. Samoregulacija kognicije:

Učenik zna kako učiti i kontrolira svoj proces učenja

– važnost metakognitivnih procesa

Ključan je odabir prikladnog pristupa i strategija

učenja

Strategije učenja treba uskladiti s:

Ciljevima učenja

Gradivom koje se uči

Situacijom u kojoj se učenik nalazi

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Metakognitivni procesi su procesi višeg reda koji se odnose na

razmišljanje o vlastitom mišljenju i znanjima

Metakognicija uključuje:

Kognitivna znanja o sebi kao učeniku i o učenju (npr.

strategijama i oblicima učenja, znanje o načini primjene svake

od njih, znanje o znanju…)

Kognitivnu samoregulaciju: sposobnost odabira, primjene i

procjene uspješnosti različitih strategija učenja, sposobnost

samomotiviranja i ustrajanja u zadatku…

Metakognicija

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Strategije učenja

Strategije učenja: „taktike” koje učenik namjerno koristi za

postizanje željenog cilja

Korištenje prikladnih strategija učenja:

Poboljšati stjecanje znanja, olakšava pohranu ili dosjećanje

informacija

Omogućuje učinkovito korištenje ograničenih resursa

(kognitivnih i okolinskih) za učenje

Povećava pozitivna uvjerenja o samoučinkovitosti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Strategije učenja

Strategija dubinske obrade:

Učenika zanima gradivo i želi ga razumjeti

Učenik postavlja pitanja, aktivno organizira i povezuje gradivo s već

postojećim znanjem

Strategija površinske obrade:

Učenje napamet, bez razumijevanja i povezivanja s drugim

sadržajima

Strategija samootežavanja

Namjerno izbjegavanje napora

Ima samozaštitnu ulogu

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


3. Samoregulacija emocija i motivacije:

Kontrola raspoloženja i emocija:

Važno regulirati negativne emocije (npr. anksioznost,

dosada)

Važno iskoristiti pozitivne emocije

Kontrola i promjena nekih aspekata motivacije:

Moguće promijeniti ciljeve učenja

Moguće utjecati na vjerovanja o vlastitoj

samoefikasnosti

Važan utjecaj atribucija i ciljnih orijentacija učenika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Samoefikasnost

Stupanj uvjerenja u vlastitu sposobnost organiziranja i izvedbe

nekih akcija koje su potrebne za ostvarenje cilja

Na uvjerenja o samoefikasnosti utječu

(Pajares, 1996):

stvarna razina sposobnosti učenika

namjerno i nenamjerno oponašanje

vršnjaka i nastavnika

verbalni komentari drugih i

trenutno psihološko stanje učenika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Samoefikasnost

Učenici koji imaju visoku samoefikasnost biraju izazovnije

zadatke, spremnije postižu ciljeve, više rade i dulje ustraju kad

se susretnu s problemima (Bandura, 1977, 1991)

Primjena uspješnih strategija učenja povezana je s uvjerenjima

o samoefikasnosti

Uz samoefikasnost nerijetko je povezano i samopoštovanje

Učenici s visokim samopoštovanjem skloniji su ulaganju napora i

prihvaćanju rizika u učenju

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Ciljne orijentacije

ATRIBUCIJE: temeljne interpretacije kojima učenici sebi

objašnjavaju svoj uspjeh u učenju (uspjeh u školi)

Neki učenici misle da imaju dobre ocjene jer su pametni, neki

jer puno uče, neki jer je gradivo lagano...

3 vrste ciljnih orijentacija:

Usmjerenost na učenje: učenik želi naučiti, razumjeti

Usmjerenost na izvedbu: učenik želi uspjeti, dobiti dobru ocjenu,

biti bolji od drugih, ostaviti dobar dojam

Usmjerenost na izbjegavanje napora: učenik želi što manje raditi

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Volja Vještine učenja

Motivacija Strategije učenja

Semoregulacija učenja

Atribucije

Baza znanja

Samoučinkovitost Vježba Povratneinformacije

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Faze samoreguliranog učenja

1. Faza planiranja

Učenik treba odlučiti kad će početi učenje, gdje će učiti, što ga u

učenju može omesti...

2. Faza učenja

Učenik uči, kontinuirano prati svoj napredak i, ukoliko je potrebno,

prilagođava svoje ponašanje

Učenik motivira sam sebe za daljnji rad i ustraje u zadatku

3. Faza nakon učenja

Učenik procjenjuje da li je ostvario planirano

Učenik vrednuje proces učenja: da li je planirao dobro, u čemu je

pogriješio prilikom učenja, a koji postupci su bili učinkoviti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Faze samoreguliranog učenja

FAZA PLANIRANJA (prije učenja)

FAZA UČENJA (za vrijeme učenja)

FAZA NAKON UČENJA

(reakcija na učenje)

• Stvaranje uvjeta za učenje

• Postavljanje specifičnih kratkoročnih

i dugoročnih ciljeva

• Podjela na podzadatke

• Planiranje vremena

• Stvaranje realističnih očekivanja i vjerovanja

• Odabir strategija učenja

• Aktivno korištenje odabranih strategija

• Nadzor učenja

•Samoprovjeravanje upamćenog

• Praćenje oscilacija pažnje

• Praćenje razumijevanja

odgovaranjem na pitanja

• Traženje pomoći

• Samovrednovanje ostvarenog učenja

• Razmišljanje o vlastitom radu

(uspješnost korištenih strategija, kontrola

ometanja i anksioznosti)

• Izgradnja povjerenja u vlastito mišljenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kritičko mišljenje

Za samoregulirano učenje važne su i vještine kritičkog mišljenja i

rješavanja problema

Vještine kritičkog mišljenja:

Procjena zaključaka korištenjem logičke i sustavne analize

problema, dokaza i rješenja. Pritom je važno:

Jasno definirati problem, formulirati jasna pitanja i ciljeve

Odrediti što je važno

Znati razlikovati činjenice i mišljenja

Znati provjeriti konzistentnost argumentacije

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

identifikacija problema

definicija i reprezentacija

problema

oblikovanje strategije

organiziranje informacija

raspodjela resursa

praćenje

evaluacija

CIKLUS

RJEŠAVANJA

PROBLEMA


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje


Dobro strukturirani problemi: Problemi s jasnim ciljem i informacijama

Rješavanje određeno pravilima

Važnost algoritama i heuristika

Loše strukturirani problemi:Problemi s nejasnim ciljevima

Nejednoznačne informacije

Važnost uvida i kreativnosti

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kako učiti efikasnije?

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Poboljšanje pamćenja

Kako poboljšati pamćenje:

Vježbom

Boljom organizacijom uvjeta učenja i upamćivanja

Dubljom obradom informacija

Organizacijom materijala

Elaboarcijom: povezivanjem materijala s postojećim znanjem

Korištenjem mnemotehnika

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Za obradu u kratkoročnom / radnom pamćenju važno je:

Ograničiti količinu informacija koje se uče

Koristiti ključne riječi

Prikladno graduirati i povezati informacije

Upute za zadatke dati polako i čekati na odgovor


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Za obradu u dugoročnom pamćenju važno je:

Ukazati na specifičnosti učenja predmeta

Povezati s prethodnim gradivom i učenicima

Prikazati odnose među idejama

Pomoći pri kodiranju – koristiti što više ulaznih sustava inačina poučavanja

Osigurati vrijeme za primjenu i ponavljanje

Što češće ponavljati gradivo nakon što je usvojeno


listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se

obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili

djelomično

Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za

jednostavne vještine

Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih

vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit).

Vježba je nužna za složena znanja i efikasnija je što su jasnije i

brže povratne informacije.

Kako učiti?

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kako učiti?

ORGANIZACIJA UČENJA U ŠKOLI

Ne prenatrpati sat materijalom

Povezati gradivo s prethodnim znanjem učenika

Građu učiniti što smislenijom

Gradivo približiti učenicima koristeći različite metode i osjetne

sustave:

višestruko kodiranje pomaže zapamćivanju

važnost aktivnog eksperimentiranja

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Kako učiti?

SAMOSTALNO UČENJE

Dobro je imati stalno mjesto za rad i smanjiti mogućnost pada

koncentracije (čist stol, itd.)

Važno što češće koristiti “naprednije” oblike i strategije učenja

Koristiti se mnemotehnikama

Aktivno učenje: učenje s prepričavanjem gradiva svojim riječima i

samoispitivanje

Gradivo koje želimo zadržati na duži rok treba prenaučiti

Treba definirati bliže i dalje ciljeve učenja i nagrađivati se za

ostvareno uspješno učenje

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Temeljna literatura

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V.,

Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb,

IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.

Poglavlje 1, Uvod u psihologiju obrazovanja

Poglavlje 3, Teorijski pristupi učenju i njihova primjena

listopad2013.

Uvod

Metode

Učenje

Hvala na pažnji

Documents

Psihologija odgoja obrazovanja ucenje