Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
DUŠKO RODIĆ
RAČUNOVODSTVO U FUNKCIJI FISKALNE ODGOVORNOSTI
JAVNE USTANOVE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
RAČUNOVODSTVO U FUNKCIJI FISKALNE ODGOVORNOSTI
JAVNE USTANOVE
Diplomski rad
Predmet: Menadžersko računovodstvo
Mentor: Prof. dr. sc. Davor Vašiček
Student: Duško Rodić
Financije i bankarstvo
0081129989
Rijeka, 2015.
SADRŽAJ
1. UVOD......................................................................................................................... 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA....................................... 2
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNA HIPOTEZA............................................... 2
1.3. SVRHA I CILJ..................................................................................................... 3
1.4. ZNANSTVENE METODE.................................................................................. 4
1.5. STRUKTURA RADA.......................................................................................... 4
2. FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE...................................................... 5
2.1. SUSTAV FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA.................................................... 5
2.1.1. Zakonodavni okvir u financijskom upravljanju........................................ 5
2.1.2. Uspostava i razvoj financijskog upravljanja i kontrola............................. 7
2.1.3. Interna pravila vezana uz financijsko upravljanje..................................... 8
2.2. USPJEŠNO PLANIRANJE I IZVRŠENJE FINANCIJSKOG PLANA............. 9
2.2.1. Plan uspostave financijskog upravljanja i kontrola................................... 9
2.2.2. Čelnici u procesu strateškog i fiancijskog planiranja................................ 11
2.2.3. Uspješno izvršenje financijskog plana....................................................... 13
2.3. UNUTARNJA REVIZIJA.................................................................................. 14
2.3.1. Uspostavljanje unutarnje revizije............................................................... 15
2.3.2. Unutarnja revizija kao podrška radu i odlukama čelnika.......................... 15
2.4. RAČUNOVODSTVENI SUSTAVI I IZVJEŠTAVANJE.................................. 16
2.4.1. Sustav proračunskog računovodstva u Hrvatskoj...................................... 17
2.4.2. Izvještavanje o financijskom upravljanju i kontrolama............................. 20
2.4.3. Financijsko izvještavanje............................................................................21
3. PRIMJENA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI................................... 23
3.1. IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI..................................................... 23
3.1.1. Sastavljanje i rokovi predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti................... 25
3.1.2. Formiranje i provjera sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti................ 26
3.2. UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI................................................... 28
3.3. TESTIRANJE MINIMALNIH ZAHTJEVA KROZ UPITNIK O FISKALNOJ
ODGOVORNOSTI.............................................................................................. 29
3.3.1. Pitanja iz područja planiranja proračuna................................................... 29
3.3.2. Pitanja iz područja izvršavanja proračuna ................................................ 31
3.3.3. Pitanja iz područja javne nabave............................................................... 33
3.3.4. Pitanja iz područja računovodstva............................................................. 35
3.3.5. Pitanja iz područja izvještavanja............................................................... 37
3.4. UOČAVANJE SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI TE PLAN ZA UKLANJANJANJE SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI....................................... 38
3.4.1. Najčešće nepravilnosti u radu.................................................................... 39
3.4.2. Sastavljanje Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti.............................. 40
3.5. POSTUPANJE I PRAĆENJE PO UOČENIM NEPRAVILNOSTIMA.............. 41
3.5.1. Poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara.................................. 41
3.5.2. Postupanje s nepravilnostima u upravljanju proračusnkim sredstvima..... 42
3.5.3. Postupanje s nepravilnostima uočenih u Izjavi o fisklanoj odgovornosti.43
3.5.4. Izvješćivanje o nepravilnostima................................................................. 44
4. RAČUNOVODSTVO U FUNKCIJI FISKALNE ODGOVORNOSTI NA PRIMJERU
JAVNE USTANOVE NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA...................... 46
4.1. PRAVNA OSNOVA I DJELATNOST JUNP PLITVIČKA JEZERA................ 46
4.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA JUNP PLITIVČKA JEZERA................... 48
4.3. PRIMJER FISKALNE ODGOVORNOSTI U JUNP PLITVIČKA JEZERA..... 49
4.3.1. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti u JUNP Plitvička jezera........................ 50
4.3.2. Izjava o fisklanoj odgovornosti u JUNP Plitvička jezera.......................... 69
4.3.3. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u JUNP Plitvička jezera............. 70
4.3.4. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepavilnostima za prethodnu godnu. 71
5. ZAKLJUČAK............................................................................................................. 72
POPIS LITERATURE...................................................................................................... 74
POPIS TABLICA.............................................................................................................. 75
POPIS SLIKA................................................................................................................... 75
1
1. UVOD
U ovom diplomskom radu obrađena je tema pod nazivom Računovodstvo u funkciji
fisklane odgovornosti Javne Ustanove. Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika
državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju
veliku odgovornost pri planiranju i izvršavanju svojih financijskih planova, a kako bi se
osigurala potpuna transparentnost i uvid u poslovanje zakonom se propisuje obveza stvaranja
sustava financijskog upravljanja i kontrola.
Dakle, tri su zakona na kojima se temelji sustav fiancijskog upravljanja i kontrola i to: Zakon
o proračunu, Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i Zakon o
fiskalnoj odgovornosti.
Iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti proizlazi da čelnik proračunskog i izvanproračunskog
korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave ima obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti kojom čelnik
potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svhrovito korištenje sredstava te
učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru
sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu.
Izjavu o fiskalnoj odgovornosti čelnik potvrđuje na temelju prethodno popunjenog Upitnika o
fiskalnoj odgovornosti gdje svaki čelnik odgovara na šezdeset i devet pitanja koja se odnose
na područja planiranja proračuna, izvršavanja proračuna, javne nabave, računovodstva i
izvještavanja.
Uz Izjavu i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti čelnik donosi i Plan otklanjanja slabosti i
nepravilnosti koje je uočio popunjavajući navedeni Upitnik i Izjavu, a uz to se donosi i
Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima iz prethodne godine. Sve to se
potkrijepljuje pratećom dokumentacijom kao dokazom da je čelnik u opisanom postupku
odgovarao transparentno na postavljena pitanja.
Uvod obuhvaća: problem, predmet i objekt istraživanja, radnu hipotezu, svrhu i ciljeve
istraživanja, znanastvene metode i strukturu rada.
2
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na teorijsko analiziranje računovodstva
u funkciji fiskalne odgovornosti općenito, sastavljanje i popunjavanje Upitnika o fiskalnoj
odgovornosti, Izjave o fiskalnoj odgovornosti, Plana otklanjanja uočenih slabosti i
nepravilnosti i Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostim te konkretno analiziranje
navedenog na primjeru Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera.
Iz problema istraživanja proizlazi i predmet istraživanja, a to je primjena računovodstva u
funkciji fiskalne odgovornosti, odnosno istraživanje postupaka sastavljanja i predaje Upitnika
o fisklanoj odgovornosti, Izjave o fiskalnoj odgovornosti, Plana otklanjanja slabosti i
nepravilnosti te Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
Objekt istraživanja je računvodstvo u funkciji fiskalne odgovornosti u Javnoj Ustanovi, koji
se nakon teorijskog razmatranja prezentira i kritički analizira na primjeru Javne Ustanove
Nacionalni Park Plitvička jezera.
1.2. RADNA HIPOTEZA
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja te na temelju spoznaja o računovodstvu u
funkciji fiskalne odgovornosti općenito, njegovoj važnosti i funkcijama postavlja se radna
hipoteza koja glasi: uloga računovodstva u funkciji fiskalne odgovornosti ogleda se u
osiguranju zakonitog, namjenskog i svhrovitog korištenja sredstava kao i učinkovito i
djelotvorno funkcioniranje sustava financijskih kontrola u okviru sredstava utvrđenih
financijskim planom Javne Ustanove.
Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati pomoću nekoliko pomoćnih hipoteza:
1. Na temelju istraživanja i proučene literature o računovodstvu u funkciji fiskalne
odgovornosti moguće je prezentirati osnove sustava financijskog upravljanja i
kontrola kao i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, Izjave o fiskalnoj odgovornosti,
Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti te Izvješća o otklonjenim slabostima i
nepravilnostima u Javnoj Ustanovi
3
2. Prezentiranjem najvažnijih spoznaja o računovodstvu u funkciji fiskalne odgovornosti
upućuje se na nužnost i neophodnost njegovog poznavanja radi primjene u svrhu
osiguranju zakonitog, namjenskog i svhrovitog korištenja proračunskih sredstava kako
bi se osiguralo transparentno funkcioniranje Javne Ustanove
3. Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog prorčuna i jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave dužni su uspostaviti sustav financijskog
upravljanja i kontrola te time osigurati transparentno i zakonito korištenje
proračunskih sredstava
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja te radne i pomoćnih hipoteza
definirani su svrha i ciljevi istraživanja. Svrha ovog istraživanja je upoznavanje s
računovodstvom u funkciji fisklane odgovornosti kao i mehanizmima njegovog djelovanja,
istaknuti važnost računovodstva u funkciji fisklane odgovornosti kod osiguranja zakonitog,
namjenskog i svhrovitog korištenja proračunskih sredstava kako bi poslovanje svih
prorčunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave bilo transparentno i u skladu sa Zakonom.
Cilj ovog istraživanja je istražiti postupak primjene računovodstva u funkciji fiskalne
odgovornosti kroz popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, sastavljanje Izjave o
fisklanoj odgovornosti, Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti kao i Izvješća o otklonjenim
slabostima i nepravilnostima u Javnoj Ustanovi Nacionalni Park Plitvička jezera te uvidjeti
koristi li Ustanova sredstva iz financijskog plana namjenski, svrhovito i u skladu sa Zakonom.
Pomoću ovog rada daju se odgovori na slijedeća pitanja:
1.) Što je sustav financijskog upravljanja i kontrola?
2.) Što je to Upitnik o fiskalnoj odgovornosti i kako se popunjava?
3.) Što je to Izjava o fisklanoj odgovornosti i kako se sastavlja?
4.) Tko su obveznici primjene fiskalne odgovornosti?
5.) Čemu pridonosi sustav financijskog upravljanja i kontrola?
6.) Kako Javna Ustanova primjenjuje računovodstvo u funkciji fiskalne
odgovornosti?
4
1.4. ZNANSTVENE METODE
Za pisanje ovog diplomskog rada na temu računovodstva u funkciji fiskalne odgovornosti
korištena je kombinacija nekoliko znanstvenih metoda. Slijedeće metode su korištene u
odgovarajućoj kombinaciji tijekom istraživanja i formuliranja rezultata i spoznaja
istraživanja: metoda analize i sinteze, deduktivna i induktivna metoda, metdoda deskripcije,
metoda kompilacije te povijesna metoda.
1.5. STRUKTURA RADA
Ovaj diplomski rad se sastoji od pet međusobno povezanih dijelova.
U Uvodu se navodi predmet, problem i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne
hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstve metode i obrazložena je struktura rada.
Naslov drugog dijela rada je: Financijsko upravljanje i kontrola gdje je objašnjen sustav
financijskog upravljanja kroz zakonodavni okvir, zašto je važno uspješno planiranje i
izvršavanje financijskog plana ili proračuna, uloga interne revizije u sustavu financijskog
upravljanja i kontrola kao i izvještavanje i računovodstveni sustavi u navedenom području.
Naslov trećeg dijela rada je: Primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti gdje će biti detaljno
rečeno o Izjavi o fiskalnoj odgovornosti i načinu njezinog sastavljanja, Upitniku o fiskalanoj
odgovornosti i načinu njegovog popunjavanja, testiranju minimalnih zahtijeva kroz Upitnik,
uočavanje slabosti i nepravilnosti te plan za njihovo otklanjanje kao i postupanje i praćenje po
uočenim nepravilnostima.
Naslov četvrtog dijela rada je Računovodstvo u funkciji fiskalne odgovornosti na
primjeru Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera gdje će biti objašnjena pravna
osnova i djelatnost navedene Javne Ustanove, njihova organizacijska struktura te konkretan
primjer primjene fiskalne odgovornosti kroz Upitnik, Izjavu, Plan otklanjanja slabosti i
nepravilnosti i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima.
U poslijednjem petom dijelu rada: Zaključak, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena radna hipoteza.
5
2. FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I KONTROLE
2.1. SUSTAV FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA
Čelnici na svim razinama upravljanja trebaju biti svjesni da upravljanjem, odnosno
donošenjem i provođenjem odluka impliciraju financijske učinke, vidljive prije ili kasnije i da
su za njih odgovorni, a time onda i odgovorni za financijsko upravljanje (Stepić, Jakir-Bajo,
Maletić, Knežević i Kozina 2012, str 1).
Što znači, da oni koji organiziraju poslovanje, predlažu i usvajaju odluke i u konačnici
provode aktivnosti usvojenih odluka moraju biti svjesni svojih odgovornosti koje iz toga
proizlaze, prije svega za financijske učinke takvog poslovanja, rizike koje takvo poslovanje
nosi sa sobom te u konačnici za kontrole navedenih aktivnosti i sustavno praćenja ostvarenja
donesenih odluka i njihovo eventualno i pravodobno korigiranje.
Prema tomu osobe koje su za to odgovorne su menadžeri poduzeća ili čelnici korisnika
proračuna u skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima. Menadžeri i čelnici korisnika
proračuna mogu prenijeti svoje ovlasti i odgovornosti na druge kroz različite procese
delegiranja ovlasti i odgovornosti, ali to ne isključuje i ne opravdava menadžera ili čelnika
korisnika proračuna od krajnje odgovornosti navedenih postupaka.
2.1.1. Zakonodavni okvir u financijskom upravljanju
Temeljni propisi koji određuju financijsko upravljanje i definiraju pravila za njegovo
provođenje i kontrole odnosi se na tri zakona i to:
· Zakon o fiskalnoj odgovornosti
· Zakon o proračunu
· Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru
Zakon o fiskalnoj odgovornosi utvrđuje pravila kojima se nastoji utjecati na smanjenje
državn potrošnje, kao i jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje
proračunskog novca, a time jača sustav kontrola i nadzora u svrhu postizanja fiskalne
odgovornosti (Zakon o fiskalnoj odgovornosti, NN, br. 139/10). O ovome zakonu u kasnijem
dijelu rada biti će više riječi.
6
Zakon o proračunu određuje način planiranja, samu izradu, kao i proces donošenja te
izvršavanja proračuna. Uz to određuje upravljanje imovinom i dugovima, a isto tako i
upravljanje javnim dugom te postupak davanja jamstva od strane države te jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Djelovi Zakona odnose se i na državni proračun i
proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i na proračunske korisnike
državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne područne (regionalne)
samouprave. Također, pojedini djelovi ovog Zakona se referiraju na procedure i pravila koja
se primjenjuju kod trgovačkih društava, izvanproračunskih fondova i drugih pravnih osoba
gdje država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući
utjecaj (Zakon o proračunu, NN, br. 87/08).
Proračun predstavlja plan prihoda i rashoda koje određuje javno pravno tijelo i donosi se za
određeno razdoblje, najčešće godinu dana (Jelčić, 1980).
Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru uređuje sustav unutarnjih
financijskih kontrola koji obuhvaća financijsko upravljanje i kontrole te unutarnju reviziju u
javnom sektoru Republike Hrvatske. Ovim Zakonom se utvrđuje metodologija, standardi,
odnosi i odgovornosti te nadležnosti Ministarstva financija i drugih tijela u provedbi sustava
unutarnjih financijskih kontrola (Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom
sektoru, NN, br. 141/06).
Veza ova tri zakona očituje se kroz slijedeće: Zakon o proračunu je taj koji postavlja temeljna
pravila za izradu i donošenje proračuna te korištenje proračunskih sredstava uz načelo dobrog
financijskog upravljanja, dok je za njegovu provedbu u praksi potrebna određena
metodologija i standardi, sustavi koji će omogućiti učinkovito financijsko upravljanje i
kontrolu određeni su Zakonom o sustavu unutarnjih financijski kontrola u javnom sektoru.
Bitno za naglasiti je da navedeni zakon nema prekršajnih odredbi, ali neučinkovit i
nedjelotvoran sustav unutarnjih financijskih kontrola može izazvati nezakonitu i neučinkovitu
potrošnju proračunskih sredstava što u konačnici podliježe predviđenim sankcijama.
Sastavljanjem izjave o fiskalnoj odgovornosti koja proizlazi iz Zakona o fiskalnoj
odgovornosti menadžeri i čelnici korisnika proračuna potvrđuju da su u svojem radu i
poslovanju osigurali sve ono što se od njih zahtjeva u Zakonu o proračunu i Zakonu o sustavu
unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.
7
2.1.2. Uspostava i razvoj financijskog upravljanja i kontrole
Već je napisano da je svrha uspostavljanja financijskog upravljanja te kontrola poboljšati
proces financijskog upravljanja, ali i donošenja odluka radi ostvarenja općih ciljeva među
kojima su najvažniji obavljanje poslovanja na pravilan, ekonomičan, etičan, djelotvoran i
učinkovit način kao i osiguranje usklađenosti samog poslovanja u odnosu na zakone, politike,
propise, postupke i planove, zaštita imovine od gubitaka uzrokovanih lošim rukovodstvom,
neracionalnim trošenjem i korištenjem sredstava te od prijevara i nepravilnosti, jačanje
odgovornosti za uspješno ostvarenje zadataka te u konačnici na pravodobno financijsko
izvješćivanje i praćenje ostvarenih rezultata poslovanja (Parać 2007,str. 62).
Postupak uspostave djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrole obuhvaća
potrebu razvoja organizacije. Organizacijska uspostava navedenog sustava obuhvaća (Parać
2007, str. 64):
- Određivanje osoba kojima će biti povjereni poslovi same uspostave ovog sustava
(voditelj financijskog upravljanja i kontrole, radne skupine, koordinator
financijskog upravljanja i kontrole, financijski kontrolori te osobe zadužene za
naknadne kontrole)
- Uspostava jedinica (odjela ili odsjeka) za navedene poslove.
Uvođenje sustava financijskog upravljanja i kontrole složen je i zahtjevan postupak koji se
razlikuje od korisnika do korisnika gdje prilikom uspsostave treba voditi računa o veličini
samog korisnika, djelatnosti korisnika, njegovim specifičnostima, kao i drugim elementima
koji mogu utjecati na pravodobnu uspostavu sustava. Iz svega navedenog logično je da će se i
organizacija uvođenja sustava razlikovati kod malih i velikih korisnika kao i način tretiranja
rizika i uspostava mjera za potrebe kontrole.
Čelnik institucije ili ustanove prema Zakonu treba odrediti voditelja za uspostavu sustava
financijskog upravljanja i kontrole i to najkasnije 60 dana od stupanja Zakona na snagu.
Čelnik može donijeti odluko o imenovanju koordinatora kao i voditelja financijskog
upravljanja i kontrole. Čelnik je sam odgovoran za uspostavu cijelog ovog sustava te stoga on
odlučuje hoće li dio prava i obveza prenijeti na voditelja ili će ipak sam provesti potrebne
radnje za uspostavu sustava. Struka smatra da čelnici unutar malih korisnika trebaju
samostalno odraditi ove poslove i da im za to ne treba imenovanje voditelja i prijenos ovlasti
8
na njega, dok je kod velikih korisnika imenovanje voditelja i prijenos ovlasti poželjan.
Ukoliko čelnik odluči posao obaviti samostalno bez imenovanja voditelja za uspostavu
sustava financijskog upravljanja i kontrole on snosi odgovornosti za obavljanje svih zadataka
koje su po Zakonu u nadležnosti voditelja.
Kod proračunskih korisnika gjde uvjeti poslovanja zahtjevaju obavljanje više postupaka
kontrola i gdje je sukladno tomu potrebno više osoba koje će obavljati ovaj posao
prepororučuje se da se uspostavi zaseban odjel financijskog upravljanja i kontrola. Ovaj odjel
može se organizirati unutar već nekog postojećeg odjela, ali i kao zaseban odjel. Ako korisnik
odluči da će ipak ustrojiti posebnu organizacijsku jedinicu za obavljanje poslova financijskog
upravljanja i kontrola za pretpostaviti je da će imenovani rukovoditelj te organizacijske
jedinice obavljati i poslove koordinacije prilikom uspostave sustava.
2.1.3. Interna pravila vezana uz financijsko upravljanje
Da bi financijsko upravljanje i kontrola bilo uspješno potrebno je dokumentirati tijek
financijskih i drugih aktivnosti od samog njihovog početka pa do završetka zbog omogućenja
rekonstrukcije svih aktivnosti i odobrenja za koje su čelnici odgovorni.
Iz navedenog se vidi da je važno da sve odluke kao i njihova realizacija budu dokumentirani i
arhivirani na pravilan način, uz vjerodostojne isprave kako bi se u razdoblju kontrole precizno
moglo odrediti na što se točno pojedina isprava odnosi te su iz toga razloga pisanje i
dokumentirane procedure od velike važnosti.
Naročito su važne procedure koje ste tiču proračunskog procesa kod strateškog planiranja,
izrađivanja financijskog plan i same realizacije tog financijskog plana pa je stoga u navedene
procese uključen velik broj organizacijskih jedinica, gdje se zahvaljujući internim pisanim
pravilima omogućuje sudionicima informiranost o tijeku aktivnosti, ovlastima i
odgovornostima, poslovima te u konačnici koje aktivnosti kontrolne trebaju provesti. Sve ovo
omogućava poslovanje u skladu sa Zakonom, a upitnik o fiskalnoj odgovornosti propisuje
donošenje slijedećih procedura i to: procedure stvaranja obveza i procedure zaprimanja računa
i pravovremenog plaćanja.
9
Glavni poslovni procesi mogu se dokumentirati na slijedeće načine(Stepić, Jakir-Bajo,
Maletić, Knežević i Kozina 2012, str 6):
- Procedurama, pisanim uputama, odnosno donošenjem internih akata koji uključuju
naputke, upute pravilnike, smjernice i slično
- informatizacijom poslovnih sustava i procesa te izradom knjige poslovnih procesa.
Oni korisnici koji u svom poslovanju koriste ISO certifikat ili barem u dijelu poslovanja imati
će dobru podlogu za dokumentiranost sustava, no bitno za naglasiti je da za uspješna razvoj
financijskog upravljanja i kontrole ne postoji zakonska obveza uvođenja ISO normi kao niti
skupe informatičke podrške koja bi osigurala lakše korigiranje promjena u sustavu. Isto tako
uvođenje ISO sustava ne znači da time korisnik ima u potpunosti razvijen sustav financijskog
upravljanja i kontrole jer ukoliko nisu adekvatno postavljeni ciljevi poslovanja kao i sama
svrha i učinkovitost odvijanja poslovnih procese ISO sustav neće pružati prave i realne
informacije te je on kao takav samo dobra podloga za uspješno uvođenje sustava financijskog
upravljanja i kontrole.
2.2. USPJEŠNO PLANIRANJE I IZVRŠENJE PLANA
2.2.1. Plan uspostave financijskog upravljanja i kontrole
Prema Zakonu voditelj financijskog upravljanja i kontrole ili ukoliko isti nije imenovan tada
čelnik institucije ima obvezu sastaviti plan uspostave financijskog upravljanja i kontrole u
Zakonom utvrđenom razdoblju. U planu se trebaju navesti rokovi kao i sve aktivnosti
potrebne za provedbu navedenog sustava ali i odgovorne osobe zadužene za provođenje
aktivnosti.
Plan uspostave i razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrole sastoji se od(Parać 2007,
str. 66) :
1. Uvod –u njemu se navodi zakonska obveza uspostave sustava financijskog
upravljanja i kontrole, kao i sama svrha ovog sustava;
2. Postojeće stanje –ovdje se opisuje sadašnje zatečeno stanje, odnosno nastoji se
dati pregled svih do sada poduzetih koraka na uspostavi sustava s kratkim
pregledom zakona i propisa koji uređuju poslovne procese specifične za korisnika
proračuna;
10
3. Opis aktivnosti – ukratko opisati sve ono što se planira poduzeti u svrhu uspostave
i razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrole;
4. Tablica – treba sadržavati pregled svih aktivnosti kao i popis odgovornih osoba
zaduženih za provođenje pojedinih aktivnosti u utvrđenim rokovima u kojima se te
aktivnosti trebaju provesti.
Zakonom nije propisan rok za uspostavu sustava iako se od korisnika proračuna na državnoj
razini očekuje da sustav u cjelosti bude implementiran u roku od dvije godine.
U uvodnom djelu plana se navedi zakonska obveza uspostave sustava financijskog
upravljanja i kontrole kao i njegova osnovna svrha uvođenja. Obveza i svrha uvođenja sustava
propisani su Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.
Opis stanja mora ponuditi trenutnu sliku stanja i pružiti uvid u do sada obavljene radnje na
procesu uspostave sustava s jasnim pregledom svih propisa kojima se utvrđuju ovi poslovni
procesi. Ovaj dio plana će se razlikovati između korisnika zboh toga što neki korisnici imaju
već postojeću službu za navedene poslove, kao i imenovane voditelje dok neki nemaju
ustrojeneu službu i neće imenovati voditelje cijeli posao obavljati čelnici što uvelike ovisi i o
samoj veličini korisnika zbog čega se i njihovi planovi razlikuju. U ovom djelu plana navodi
se djelatnost korisnika kao i popis svih propisa koji se odnose na tu djelatnost bez obzira bili
oni opći ili specifični. U ovom dijelu plana se navodi infomracija o tome je li korisnik
primjenjuje ISO standarde jer one čine znatan preduvjet za uspješnu uspostavu sustava.
Opis planiranih aktivnosti obuhvaća da se na temelju već utvrđenog postojećeg stanja utvrdi
što je sve potrebno da bi se uspostavio i u cijelosti razvio sustav financijskog upravljanja i
kontrole.
Da bi se uspostavio sustav financijskog upravljanja i kontrole potrebno je poduzeti sljedeće
radnje (Parać 2007, str. 68):
- Odrediti voditelja za sustav financijskog upravljanja i kontrole;
- Odrediti osobu zaduženu za nepravilnosti;
- Odlučiti o tome postoji li potreba imenovanja koordinatora;
- Osnovati radnu grupu koja će se baviti pitanjima uspostave sustava;
- Donijeti plan za uspostavu sustava;
11
- Napisati izjavu o misiji, viziji i glavnim poslovnim ciljevima korisnika proračuna;
- Napraviti procijenu komponenata unutarnje kontrole;
- Napraviti popis glavnih poslovnih procesa i identificirati aktivnosti u njima;
- Sastaviti opis poslova;
- Sastaviti knjigu (mapu) procesa;
- Utvrditi rizike, procijeniti rizike i rangirati ih, te donijeti plan o odgovoru na rizike,
odnosno uspostaviti kontrolu (upravljanje rizicima);
- Napisati pregled uspostavljenih kontrola
- Analizirati postojeće kontorle kao i sve potrebne kontrole
- Donijeti akcijski plan za otklanjanje slabosti unutarnjih kontrola;
- Nadgledati ostvarenje plana;
- Napisati godišnje izvješće o uspostavi sustava.
Tablični prikaz predstavlja posljednji dio plana za prikaz aktivnosti koje će se poduzeti u
obliku tablica u kojima se nastoji pružiti popis aktivnosti, odgovorne osobe i rokovi za
njihovo provođenje kao i funkcija osoba nadležnih za provođenje tih istih aktivnosti.
2.2.2. Čelnici u procesu strateškog i financijskog planiranja
U vrijeme gospodarske krize na većem značaju dobiva efikasno i svrsishodno upravljanje
javnim financijama. Takvo upravljanje zahtjeva od čelnika, na svim razinama, veću
odgovornost i transparentnost kod provođenja programa koji se financiraju iz proračuna, kao i
vidljive rezultate njihova provođenja. Od čelnika u javnom sektoru se svakodnevno očekuje
da se osigura bolja uspješnost i veća kvaliteta u pružanju javnih dobara i usluga. S obzirom na
ograničena sredstva odnosno zadani fiskalni okvir jasno je da se to može postići jedino
promjenom u načinu upravljanja, a strateško planiranje jedan je od procesa koji pri tome
može pomoći (Stepić, Jakir – Bajo, Maletić, Knežević i Kozina 2012, str.8).
Strateško planiranje predstvalja postavljanje dugoročnih ciljeva razvoja korisnika kao i
njegovo poslovanje na osnovu dosadašnjih pokazatelja i provedenih analiza. Strateško
planiranje odnosi se na određivanje načina kojim će se ti ciljevi postići kroz stalno praćenje
napretka i utvrđivanje pokazatelja uspješnosti u odnosu na postavljene kriterije, ciljeve i
pokazatelje. Strateško planiranje predstavlja cjelokupa, smislen, sustavan i nadasve
organiziran način vođenja određene organizacije iz situacije u kojoj se sada nalazi u željnu
12
situaciju u budućnosti. Svako strateško planiranje nužno je porpaćeno strateškim planom koji
se sastoji od postavljenih ciljevi koji pomažu u određivanju važnosti i prioriteta kod
odlučivanja. Iz svega ovoga vidljivo je da strateški planovi predstavljau temeljno sredstvo
prilikom odlučivanja čelnika o rasporedu i korištenju sredstava. Ovi planovi postaju temelj za
izradu programa i projekata koji će biti financirani iz proračuna pa iz tih razloga moraju biti
temeljeni na nekom strateškom dokumentu u kojem su sadžrani glavni ciljevi i aktivnosti, a
strateški plan time postaje idealan temelj za njihovu izradu.
Zakon o proračunu daje obvezu sastavljanja strateških planova za razdoblje od tri godine za
sve čelnike državnih. Ispunjavanje ove obveze propisane Zakonom, kao i provjera jesu li
ciljevi navedeni u strateškom planu povezani s programima iz financijskog plana provodi se
putem Upitnika o fiskalnoj odgovornosti na osnovu koje čelnik daje Izjavu o fiskalnoj
odgovornosti. Ne postoji zakonska obveza sastavljanja strateških planova za lokalnu razinu.
Na temelju Zakona o regionalnom razvoju županije imaju obvezu sastavlja i izrade
županijske razvojne strategije. Također, ne postoji obveza propisana zakom za izradu
strateških planova za proračunske korisnike treće razine državnog proračuna i jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave. Ipak, potiču se razine kojma je propisana obveza izrade
strateških dokumenata da u postupak izrade uključe i svoje korisnike. Takav pristup daje
garanciju da će sve organizacijske cjeline kao i njihovi korisnici razviti osjećaj vlasništva nad
strateškim dokumentima, a time i osjećaj odgovornosti za njegovu realizaciju. (Stepić, Jakir –
Bajo, Maletić, Knežević i Kozina 2012, str.10).
Metode koje se koriste pri izradi strateških planova za razdoblje od tri godine detaljno je
uređena Uputom za izradu strateških planova koju svake godine donosi i dopunjuje
Ministarstvo financija, a koja se objavljuje na službenim web stranicama Ministarstva
financija. Metodode izrade strateških planova su obvezujuće za sve korisnike proračuna i to
(Šegon 2012, str. 50):
- provođenje analize stanja,
- određivanje misije i vizije,
- definiranje općih ciljeva (strateških ciljeva),
- definiranje posebnih ciljeva,
- utvrđivanje načina ostvarenja (mjera),
- određivanje pokazatelja uspješnosti,
- povezivanje s financijskim sredstvima.
13
Uz dobro strateško planiranje kako bi se ustrojio sustav financijskog upravljanja i kontrole
potrebno je provesti i adekvatno programsko planiranje, financijsko planiranje te operativno
planiranje. Programsko planiranje podrazumjeva određivanje programa te njegovih ciljeva i
pokazatelja uspješnosti po pojedinim projektima od kojih se navedeni program sastoji.
Operativno planiranje se odnosi na preciznu i do detalja razrađenu upotrebu resursa koji su
nam na raspolaganju bilo da se radi o materijalnim, ljudiskim ili financijskim resursima.
Financijsko planiranje označava u nocu iskazane potrebne resurse koji služe za realizaciju
postavljenih ciljeva. Priprema financijskog plana je zahtjevan proces koji između ostalog
uvjetuje (Šegon 2012, str.55):
- povezivanje operativnih i strateških planova s financijskim planom
- određivanje postupka, rokova i samih sudionika, na prijmjer tko je ovlašten
iskazati potrebu za novčanim sredstvima i za koje točno vrste troškova odnsono
prihoda
- određivanje načina na koji će se iskazati potreba za financijskim sredstvima ( što
je sve potrebno i na koji način će se te potrebe obrazložiti) kao i sam način
vredovanja njihove opravdanosti i cjelovitosti
- odlučivanje o prioritetima financiranja na temelju izrađene liste prioritetnih
programa, projekata, aktivnosti
- procjenu financijskih utjecaja predloženih programa, aktivnosti, projektata na
predviđena sredstva proračuna
- usklađenost izrade financijskih planova s drugom i trećom razinom korisnika
proračuna
2.2.3. Uspješno izvršavanje financijskog plana
Izvršavanje financijskog plana ne znači samo obavljanje plaćanja iz proračuna već i
postizanje određene razine kontrole da je trošenje novčanih sredstava u skladu s usvojenim
proračunom. Dobro ustrojen proces izvršavanja sa svim potrebnim kontrolama i primjenom
propisanih pravila od velike je važnosti za čelnike na svim razinama odlučivanja jer je to
svojevrsno osiguranje za koje su odgovorni ( Stepić, Jakir – Bajo, Maletić, Knežević i Kozina
2012, str. 20).
14
Izvršno tijelo odgovorno je svojem predstavničkom tijelu za planiranje i izvršenje proračuna i
o tome ga izvještava na Zakonom propisan način. Čelnik jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave i proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovara za
pravilno, zakonito planiranje i izvršavanje proračuna, a također i financijskog plana. Osim
donošenja državnog proračuna donosi se i poseban zakon o izvršavanju državnog proračun, a
uz donošenje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi se
odluka o izvršavanju tog proračuna. Propisi su ti kojima se uređuje struktura prihoda i
primitaka te s druge strane rashoda i izdataka proračuna kao i njegovo izvršavanje,
mogućnost zaduživanja i garancije države, a što isto vrijedi i za jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, također tu je i upravljanje javnim dugom te nefinancijskom i
financijskom imovinom, prava i obveze korisnika sredstava iz proračuna, pojedine ovlasti
Vlade i samog predsjednika Vlade, ili na lokalnoj razini poglavarstva i predsjednika
poglavarastva, Ministarstva financija u pogledu izvršavanju proračuna za svaku proračunsku
godinu, kazne za neispunjavanje nastalih obveza te druga pitanja iz područja izvršavanja
proračuna ( Zakon o proračunu 2015, NN, br. 87/08).
2.3. UNUTARNJA REVIZIJA
Unutarnja revizija daje potporu korisniku proračuna kako bi što bolje ostvario svoje ciljeve.
Unutarnja revizija predstavlja neovisnu aktivnost koja procjenjuje uspostavljeni sustav
unutarnjih kontrola, daje objektivno i krajnje neovisno, stručno mišljenje, ali i savjete za još
bolje unaprijeđenje poslovanja. Unutarnja revizija je ta koja pomaže korisniku proračunskih
sredstava u ostvarivanju postavljenih ciljeva primjenom discipliniranog i sustavnog pristupa u
unapređenju i vrednovanju djelotvornosti procesa iz područja upravljanja rizicima, kontrola i
gospodarenja. (Ministarstvo financija, Unutarnja revizija)
Možemo reći da je cilj unutarnje revizije osiguranje dostante razine sigurnosti čelnicima
korisnika proračunskih sredstava da je provođenje kontrolnih i upravljačkih mehanizama
odgovarajuće, dosljedno i ekonomično u odnosu na postavljane standarde i samo nacionalno
zakonodavstvo. Unutarnja revizija se smatra kao pomoć upravljačkoj strukturi, a uloga joj se
ogleda kroz sintagmu „produžena ruka rukovodstva“ ili „oči i uši rukovodstva“, pa prema
tomu možemo reći da od interne revizije upravljačka struktura dobiva potrebne informacije o
funkcioniranju sustava za koji je odgovorna, a samo područje djelovanja unutarnje revizije
15
uključuje sve postupke, procese i aktivnosti korisnika proračunskih sredstava i to na svim
rukovodećim razinama. (Ministarstvo financija, Unutarnja revizija)
2.3.1. Uspostavljanje unutarnje revizije
Zakonom o proračunu i Pravilnikom o unutarnjoj reviziji proračunskih korisnika postoji
obveza ustrojavanja unutarnje revizije, odnosno jedinica za unutarnju reviziju. Zakon
propisuje obvezu ustrojavanja revizije na jedan od slijedećih načina (Linzbauer 2007, str. 26):
- Ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku
korisnika proračuna ili imenovanjem unutarnjeg revizora izravno odgovornog
čelniku korisnika proračuna,
- Osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika
proračuna, prethodnu suglasnost ministra financija,
- Sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s mjerodavnim
ministarstvom i institucijom te jedinicom lokalne i područne (regionalne)
samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva financija.
Ministar financija pravilnikom određuje potrebne kriterije za uvođenje unutarnje revizije kod
korisnika proračunskih sredstava i to ovisi o broju zaposlenih kao i raspoloživim financijskim
sredstvima. Korisnici proračuna koji su uz to i korisnici sredstva od Europske unije imaju
obvezu osnovati organizacisku jedinicu za unutarnju reviziju i to prema odredbama i
pravilima iz Zakona. Unutarnju reviziju baziranu na objektivnoj projekciji rizika obavljaju
osobe koje su ovlaštene od strane ministarstva financija.( Zakon o sustavu unutarnjih
financijskih kontrola u javnom sektoru, NN, br. 141/06).
2.3.2. Unutarnja revizija kao podrška radu i odlukama čelnika
Čelnicima je unutarnja revizija od iznimne važnosti jer im putem svojih izvješća daje dodatne
informacije o tome kako funkcioniraju sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima,
isto tako kako voditelji na koje su prenijete ovlasti ali i odgovornosti realiziraju postavljene
ciljeve te u konačnici kako upravljaju sredstvima iz proračuna za koja su odgovorni. Uz sve to
interna revzija im daje preporuke u cilju povećanja uspješnosti poslovanja (Stepić, Jakir –
Bajo, Maletić, Knežević i Kozina 2012, str. 65).
16
Za čelnike interna revizija znači pomoć da se uoče i primjete neke slabosti i nepravilnosti koje
se u redovitom obavljanju posla nisu uočile te da se na pravovremeno poduzmu sve mjere
koje će te slabosti i nepravilnosti umanjiti i ukloniti. Unutarnja revizija predstavlja
organizacijsku cjelinu unutar pojedinog korisnika proračunskih sredstava, ali bitno je za
naglasiti da je ona organizacijski i funkcionalno odvojena od dugih organizacijskih jedinica i
direktno odgovorna čelniku korisnika proračuna kako bi se zadržala njezina neovisnost
objektivnost u provođenju svojih aktivnosti. Važno je pri tome istaknuti da neovisnost i
objetkivnost interne revizije ne znači njezinu izolaciju (Stepić, Jakir – Bajo, Maletić,
Knežević i Kozina 2012, str. 65).
Zakonom je propisano da se unutarnja revizija obavlja u skladu s međunarodnim revizijskim
standardima za unutarnju reviziju kao i propisima i smjernicama koji uređuju internu reviziju
u Hrvatskoj. Unutarnji revizori u svom su radu imaju obvezu primjenjivati Povelju unutarnjih
revizora, Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora i Priručnik za unutarnje revizore koji je
izradila Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija, a koju je kao takvu odobrio
ministar financija. Priručnik za unutarnje revizore određuje metode u područja rada i
obavljanja interne revizije. Radi standardiziranja načina obavljanja unutarnje revizije,
priručnik izrađuje i ažurira Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija.
Poveljom unutarnjih revizora utvrđuju se koja su sve to prava i obveze internih revizora u
odnosu na revidiranu jedinicu. Navedenu povelju donosi čelnik korisnika proračunskih
sredstava i to na osnovu predloška koji priprema Središnja harmonizacijska jedinica
Ministarstva financija. Uz čelnika korisnika proračunskih sredstava, povelju propisuje i
voditelj organizacijske jedinice za internu reviziju. Kodeks strukovne etike internih revizora
utvrđuje načela i pravila kojih se interni revizori moraju obavezno pridržavati u obavljanju
previzijskih poslova. Kodeks donosi ministar financija (Linzbauer 2007, str. 30).
2.4. RAČUNOVODSTVENI SUSTAVI I IZVJEŠTAVANJE
U ovom dijelu rada biti će više rječi o samim računovodstvenim sustavima koji se primjenjuju
u Hrvatskoj na području proračuna kao i o sustavima izvještavanja koji su od izrazite važnosti
za uspješno provođenje politike fiskalne odgovornosti.
17
2.4.1. Sustav proračunskog računovodstva u Hrvatskoj
Od 2002. godine u Hrvatskoj je na snazi novi koncept proračunskog računovodstva.
Nekadašnje dvije glavne knjige spojile su se u jednu, računski plan se izmijenio u skladu sa
zahtjevima ekonomske klasifikacije, a najvažnija promjena je bila u metodologiji i prelasku s
načela novčanog tijeka na modificirano načelo nastanka događaja. (Bičanić, Jakir – Bajo,
Maletić i Milić 2011, str. 11).
Promjena i postavljanje ekonomske klasifikacije kao osnove za definiranje računa računskog
plana značilo je potpuno mijenjanje prijašnjeg računskog plana čiji su računi bili kombinacija
različitih klasifikacija te se kroz računovodstvo odnosno financijske izvještaje nije mogao
dobiti jasan odgovor na pitanje „što je plaćeno“. Prelaskom s načela novčanog tijeka na
načelo računovodstva modificiranog nastanka događaja dolazi do znatno aktivnije uloge u
samim proračunskim procesima, a to znači da se ne odgovara samo na pitanje što je plaćeno
nego i kolika je potrošnja države, jesu li aktivnosti subjekata i same države u cjelini izvršene
uspješno i sl. Analitički okvir finacijskog izvještavanja također se zmijenio i prilagodio
novom računovodstvenom sustavu (Bičanić, Jakir – Bajo, Maletić i Milić 2011, str. 12).
Modifikacija računovodstvenog načela nastanka događaja ogleda se u tome da se (Burian,
Dremel, Jakir – Bajo, Kusaković, Maletić i Parać 2004, str. 142):
- ne iskazuje rashod amortizacije dugotrajne imovine,
- ne iskazuju prihodi i rashodi nastali zbog promjene vrijednosti nefinancijske
imovine,
- dugotrajna nefinancijska imovina čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 1.000,00
kn klasificira se u sitni inventar, a time i otpisuje jednokratno,
- rashodi za utrošenu kratkotrajnu nefinancijsku imovinu, osim kad se radi o
utrošku kratkotrajne imovine u djelatnosti zdravstva, kod nabave robe za daljnju
prodaju i u proizvodnji, te se kao takvi priznaju se u trenutku nabave i u visini
njene nabavne vrijednosti,
- prihodi se priznaju prema kriteriju raspoloživosti i mjerljivosti,
- rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) u razdoblju
na koje se odnosi.
18
Obveznici primjene proračunskog računovodstva su (Burian, Dremel, Jakir – Bajo,
Kusaković, Maletić i Parać 2004, str. 119):
- državni proračun,
- proračuni jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave,
- izvanproračunski fondovi,
- tijela državne uprave i javne vlasti,
- tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave,
- ustanove,
- druge pravne osobe koje se temeljem posebnih propisa financiranju iz proračuna.
Oni korisnici proračunskih sredstava koji su utvrđeni Registrom proračunskih i
izvanproračunskih korisnika dužni su primjenjivati proračunsko računovodstvo. Registar
proračunskih korisnika se donosi i objavljuje pojedinačno za svaku proračunsku godinu, a
proračunski korisnici se određuju prema pravilima i procedurama koje su utvrđuju
Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog prorčuna i
proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i regionalne
(područne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračuna i izvanproračunskih korisnika
(Dremel, Glavota, Jakir – Bajo, Maletić i Milić 2011, str. 89).
Proračunsko računovodstvo temelji se na prihvaćenim računovodstvenim načelima, a to su
(Burian, Dremel, Jakir – Bajo, Kusaković, Maletić i Parać 2004, str. 133):
- točnost,
- istinitost,
- pouzdanost,
- međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor,
- pojedinačnom iskazivanju pozicija,
- dvojno knjigovodstvo (prema rasporedu računa koji je propisan Pravilnikom o
proračunskom računovodstvu).
Proračun i cijeli sustav proračuna je glavni instrument funkcioniranja države odnosno
ispunjavanja ciljeva postavljenih na razini zakonodavnog tijela. Sustav proračuna je određen
Zakonom o proračunu, a u tehničkom smislu to znači da se sustav proračuna sastoji od
elemenata koji su međusobno povezani i usklađenti kao i bilo koji drugi sustav. O kvaliteti
19
elemenata, samim procesima i vezama među njima ovisi i sama razvijenost sustava te njegovi
rezultati. (Burian, Dremel, Jakir – Bajo, Kusaković, Maletić i Parać 2004, str 1).
Osnovni procesi u sustavu proračuna su (Burian, Dremel, Jakir – Bajo, Kusaković, Maletić i
Parać 2004, str 1):
- analiziranje i prognoziranje,
- planiranje,
- izvršavanje,
- nadzor,
- računovodstvo i izvještavanje.
Osnovni propis koji se odnosi na sustav proračuna u Republici Hrvatskoj jest Zakon o
proračunu. Uz njega postoje još tri zakona koja su ključna za definiranje odnosa unutar
proračuna, upravljanja prava i obveza, kontrola i revizije proračuna, a to su: Zakon o fiskalnoj
odgovornosti, Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola i Zakon o državnoj reviziji
(Dremel, Glavota, Jakir – Bajo, Maletić i Milić 2011, str. 4).
Osnovne klasifikacije kroz koje se nadziru aktivnosti države su funkcijska, ekonomska i
organizacijska klasifikacija. Podatak koji je klasificiran: ekonomski daje odgovar na pitanje
na što je novac potrošen, funkcijski daje odgovor na pitanje kako je potrošen, a organizacijski
pak odgovara na pitanje tko je novac potrošio. Uz funkcijsko, ekonomsko i organizacijsko
klasificiranje podataka razvijeniiji sustavi uvode i četvrtu klasifikaciju, a to je prema
programu kojim se uspostavlja osnova za dobivanje odgovora na pitanje zašto je novac
potrošen i koji su posljedice toga.(Bičanić, Jakir – Bajo, Maletić i Milić, 2011. str 14).
Funkcijska, ekonomska i organizacijska klasifikacija čine institucionalni okvir organiziranja i
praćenja rashoda i izdataka te prihoda i primitaka. Funkcijsko, ekonomsko i organizacijsko
klasificiranje rashoda je osnova za i praćenje uspješnosti poslovanja bilo nekog pojedinog
subjekta ili cijele države. (Bičanić, Jakir – Bajo, Maletić i Milić, 2011. str 15).
20
2.4.2. Izvještavanje o financijskom upravljanju i kontrolama
Sustav izvještavanja je temeljni element razvoja javne odgovornosti čelnika. Izvještavanje se
može razdjeliti u dvije skupine i to na (Stepić, Jakir – Bajo, Maletić, Knežević i Kozina
2012, str.50):
- vanjsko (eksterno) izvještavanje – pruža informacije zakonodavcu, javnosti,
investitorima, međunarodnim organizacijama i financijskom tržištu te
- unutarnje (interno) izvještavanje – koje pruža informacije za potrebe čelnika i svih
onih osoba ukljjučenih u postupak donošenja odluka,
Korisnici proračunskih sredstava o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola
izvješćuju se putem:
- podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
- podnošenja Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola
Podnošenje izjave o fiskalnoj odgovornosti propisano je i određeno je Uredbom o sastavljanju
i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, dok je
podnošenje Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola propisano i
određeno premaNaputku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom
sektoru (Šegon 2012, str. 102).
Izvješćivanje preko Izjave o fiskalnoj odgovornosti odnosi se na to da su korisnici
proračuskih sredstava zajedno sa svim pratećim dokumentima koji se sastoje od popunjenog
Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješća o
otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine te Mišljenja unutarnjih
revizora, a koje su obvezni dostaviti (Stepić, Jakir – Bajo, Maletić, Knežević i Kozina 2012,
str.54):
- Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika sredstava državnog proračuna,
ali i čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika sredstava proračuna
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju Izjavu nadležnom
ministarstvu, županu, gradonačelniku, načelniku općine do najkasnije 28. veljače
tekuće godine za prošlu godinu.
21
- Čelnici državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, župani,
gradoonačelnici i načelnici općina dostavljaju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti
Ministarstvu financija do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu.
Predajom Izjave o fiskalnoj odgovornosti, korisnici proračunskih sredstava izvještavaju o
djelotvornosti sustava financijskog upravljanja i kontrola u temeljnim područjima kao što su:
- planiranje proračuna odnosno financijskog plana,
- izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana,
- javna nabava,
- računovodstvo i
- izvještavanje (Šegon 2012, str. 102).
Kod Godišnjeg izvještaja o sustavu financijskog upravljanja i kontrole osim Izjave korisnici
proračunskih sredstava koji imaju obvezu detaljnije samoprocjene sustava financijskog
upravljanja i kontrola, moraju ispuniti i Upitnik za Godišnje izvješće o sustavu financijskog
upravljanja i kontrola. Tako ispunjeni Upitnik zapravo predstavalja Godišnje izvješće o
sustavu financijskog upravljanja i kontrola. Oni koji imaju obvezu ovake izrade uključuju:
- središnja tijela državne uprave
- izvanproračunske korisnike državnog proračuna
- županije i Grad Zagreb
- županijska središta
- velike gradove iznad 35 000 stanovnika,
u obvezi su dostaviti ih Središnjoj harmonizacijskoj jedinici do 31. 01. tekuće godine za
prošlu godinu. Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola prema Naputku
za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru
ispunjava imenovani voditelj za financijsko upravljanje i kontrole, a njegovo odobrenje
obavlja čelnik proračunskih sredstava (Šegon 2012, str. 103).
2.4.3. Financijsko izvještavanje
Ako govoriomo o financijskom izvještavanju moramo razlikovati dvije osnovne vrste
izvještaja koje su određene Zakonom a to su:
- financijski izvještaji,
- izvještaj o izvršenju proračuna koji se odnosi na jedinice lokalne razine
22
Temeljna svrha financijskih izvještaja je pružiti informacije o financijskom stanju kao i
učinkovitosti priliko realizacije postavljenih ciljeva iz područja proračuna, proračunskih i
izvanproračunskih korisnika. Financijski izvještaji mogu se sastavljati se za mjesečno
tromjesečno, polugodišnje, devetomjesečno i godišnje za cijelu proračunsku godinu.
Financijske izvještaji koi se sastavljaju za razdoblje u toku godine ostaju čuvani i pohranjeni
do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje naredne godine, dok se godišnji
financijski izvještaji trajno čuvaju. (Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom
računovodstvu 2014, NN, br. 3/15).
Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovara voditelj službe računovodstva dok je osoba
odgovorna za predaju financijskih izvještaja odgovorna osoba proračuna bilo da se radi o
proračunskom ili izvanproračunskom korisniku ili je to osoba koja je ovlaštena za
potpisivanje financijskih izvještaja. (Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom
računovodstvu 2014, NN, br. 3/15).
Proračunski korisnici kao i sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su
sastavljati slijedeće financijske izvještaje (Stepić, Jakir – Bajo, Maletić, Knežević i Kozina
2012, str.51):
- Bilanca
- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima
- Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna (isključivo proračunski
korisnici)
- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (isključivo jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave)
- Izvještaj o novčanim tijekovima (isključivo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave)
- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
- Izvještaj o obvezama
Jedinice LPRS kao i proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju svoje financijske
izvještaje na svojim službenim internet stranicama i to najkasnije osam dana od predaje. Oni
korisnici koji nemaju vlastite internet stranice mogu objavljivati financijske izvještaje na
internet stranicama nadležnog razdjela prema organizacijskoj klasifikacji. (Pravilnik o
financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu 2014, NN, br. 3/15).
23
3. PRIMJENA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Zakon o fiskalnoj odgovornosti ima za cilj osigurati i održati fiskalnu odgovornost,
transparentnosti te srednjoročnost i dugoročnost javnih financija. Ostvarenje ovog cilja
postiže se uspostavljanjem i jačanjem fiskalnih pravila i pravila za osiguranje fiskalne
odgovornosti temeljem kojih Vlada Republike Hrvatske utvrđuje i provodi fiskalnu politiku.
(Zakon o fiskalnoj odgovornosti, NN, br. 138/10).
Također u zakonu su navedena pravila vezana za procjenu fiskalnog učinka, stvaranje
obveza iznad iznosa utvrđenog proračunom i uvođenje prethodnih kontrola u procesu
izvršenja proračuna. Zakon nalaže uvođenje Izjave o fiskalnoj odgovornosti koja se odnosi na
čelnike svih razina. Uvodi se sustav nadzora i odgovornosti za provedbu Zakona. U Registru
proračunskih i izvanproračunskih korisnika navedeni su proračunski i izvanproračunski
korisnici državnog proračuna na koje se odnosi ovaj zakon. Ovaj zakon odnosi se i na državni
proračun i proračun jedinica lokalne i područne samouprave (Zakon o fiskalnoj odgovornosti,
NN, br. 138/10).
3.1. IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNSOTI
Izjava o fiskalnoj odgovornosti je izjava koja se odnosi na godinu dana i kojom čelnik
proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave potvrđuje svrhovito, namjensko i zakonito korištenje sredstava te učinkovito i
djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Sa procesa planiranja
čelnikova pažnja je orijentirana na izvršenje proračuna s ciljem postizanja optimalnih
rezultata budući da su proračunska sredstva ograničena. Načelnici, gradonačelnici, ministri i
slično imaju obavezu da u svom radu utemelje sve potrebne preduvjete, posebna pažnja daje
se sustavu financijskog upravljanja i kontrola te se time osigurava zakonito, namjensko i
svrhovito korištenje sredstava. Ako čelnik prekrši odredbu Zakona, svoj mandat stavlja na
raspolaganje Vladi tj. tijelu koje ga je imenovala. (Maletić, Jakir – Bajo i Zorić 2011, str. 20).
Čelnik sastavlja Izjavu temeljem (Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj
odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, NN, br. 139/2010):
- Upitnika o fiskalnoj odgovornosti ( prethodno ispunjavanje od strane obveznika)
24
- Informacija koje stoje na raspolaganju o radu tijela
- Rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i
- procjene na temelju vlastite prosudbe.
Ako postoje slabosti i nepravilnosti koje ne utječu, barem ne značajno na zakonito, svrhovito i
namjensko korištenje sredstava te na djelotvorno i učinkovito funkcioniranje sustava
financijskog upravljanja i kontrola Izjava o fiskalnoj odgovornost se može izdati. (Uredba o
sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila,
NN, br. 139/2010).
Izjavu o fiskalnoj odgovornosti obavezni su sastaviti:
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave ( oni koji su navedeni u Registru proračunskih i
izvanproračunskih korisnika vođeni prema Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra
proračunskih i izvanproračunskih korisnika). U izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i
područne samouprave ubrajamo županijske uprave za ceste. U izvanproračunske korisnike
državnog proračuna ubrajamo: Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banaka, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
Odredbe se ne odnose na: komunalna poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica ili trgovačka
društva u vlasništvu države (izuzev Hrvatskih cesta), Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku
obrtničku komoru, udruženja obrtnika i obrtničke komore i druge neprofitne organizacije
kojem nemaju status proračunskih korisnika. Međutim s obzirom na vlasništvo i način
financiranja ovi subjekti su dužni prihode koje ostvaruju iz proračuna odnosno na temelju
posebnih zakona koristi u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u
skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.
Mjesni odobri koji imaju svoj račun sastavljanja Izjave , ali oni su su istodobno i obveznici
sastavljanja financijskih izvještaja (Maletić, Jakir – Bajo i Zorić 2011, str. 20).
25
3.1.1. Sastavljanje i rokovi predaje izjave o fiskalnoj odgovornosti
Hijerarhijskim odnosima unutar organizacijske klasifikacije određeno je slanje Izjave o
o fiskalnoj odgovornosti klasifikacije (Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček 2013,
str. 4):
- Čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna Izjavu
dostavlja nadležnom ministarstvu koje provjerava njezin sadržaj, a
- Čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave Izjavu dostavlja načelniku, gradonačelniku
odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
koji provjerava njezin sadržaj.
Ministri, čelnici i druga tijela na prvoj razini organizacijske klasifikacije Izjavu dostavljaju
Ministarstvu financija ( krajnja odgovornost za sveukupan sustav financijskog upravljanja).
Do 28. veljače tekuće godine čelnici proračuna i izvanproračunskih korisnika državnog
proračuna dostavljaju Izjavu ministarstvu za prošlu godinu zajedno sa Upitnikom, Planom za
otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
utvrđenima prethodne godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog
upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini.
Do 28. veljače tekuće godine čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave godine za prethodnu godinu dostavlja
načelniku općine, gradonačelniku odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave Izjavu, popunjeni upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti,
Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i Mišljenje
unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila
revidirana u prethodnoj godini (Maletić, Jakir – Bajo i Zorić 2011, str. 24).
Do 31. ožujka tekuće godine Ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela
organizacijske klasifikacije dostavljaju izjavu za prethodnu godinu Ministarstvu financija za
ministarstvo odnosno državno tijelo Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i
nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne
godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za
područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini.
26
Do 31. ožujka načelnici općina, gradonačelnici odnosno župani dostavljaju Izjavu za
prethodnu godinu Ministarstvu financija, takođe i popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti
i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne
godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za
područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini (Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, Stepić i
Vašiček 2013, str. 5).
Hrvatskom saboru se podnosi Izjava, popunjeni Upitnik, Plan o otklanjanja slabosti i
nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne
godine i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za
područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini koje sastavljaju čelnici obveznika koji
su izravno odgovorni Hrvatskom saboru zajedno sa godišnjem izvješćem o radu.
Odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika koje napuštaju mjesta
odgovorne osobe unutarnje ustrojstvene jedinice obveznika i postupka primopredaje, ako to
čelnik od njih zatraži, sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma
odlaska s mjesta odgovorne osobe, koja se zajedno s prilozima predaje čelniku i ulaže u
Predmet o fiskalnoj odgovornosti (Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj
odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila 2011, NN, br. 139/2010).
Obaveza čelnika u nadležnim tijelima je provjera sadržaja Izjave koja im je dostavljena od
strane čelnika korisnika pod njihovom nadležnošću. Provjera se dali su poštovana načela
zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja sredstava te dali je uspostavljen i funkcionira
li učinkovito i djelotvorno sustav financijskog upravljanja i kontrola. Nadležna ministarstva i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su obavijestiti Ministarstvo
financija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama. (Maletić, Jakir – Bajo i
Zorić 2011, str. 24).
3.1.2. Formiranje i provjera sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
Izjava o fiskalnoj odgovornosti prilaže se zajedno sa (Uredba o sastavljanju i predaji
Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila 2011, NN, br.
139/2010):
27
- popunjenim Upitnikom,
- Planom otklanjanja slabosti i nepravilnosti,
- Izvješćem o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne
godine,
- Mišljenjem unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za
područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini.
Izjava i svi drugi dokumenti temeljem kojih se daje Izjava zajedno sa preslikom
dokumentacije dokumentiraju se u Predmetu o fiskalnoj odgovornosti za određenu godinu.
Predmet se čuva kod obveznika. Nastoji se izbjeći kopiranje dokumentacije koja se prilaže u
Predmet te se navodi u referencama po kojima se jednostavno može ponoviti postupak
popunjavanja Upitnika u slučaju kontrola. Dokument u kojem je popisan sadržaj Predmeta o
fiskalnoj odgovornosti korisno je sastaviti. Sadržaj Predmeta obuhvaća dokaze. Dokazi su
reference za veći dio pitanja ili upućuje na obrasce testiranja za pojedina pitanja u koje su
upisane reference dokumenata uzetih u testirani uzorak. Revizorski trag provedenih testiranja
koji se temelje na danim odgovorima na neka pitanja iz Upitnika predstavlja posložena i
označena dokumentacija te se time omogućuje naknadno provođenje potpuno istog postupka
u slučaju kontrola ili potrebe za ponavljanjem testiranja (Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, Stepić i
Vašiček 2013, str. 14).
Uredba propisuje slijedeći Postupak provjere sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
(Maletić, Jakir – Bajo i Zorić 2011, str. 25):
- Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bave
se provjerama formalnog sadržaj Izjave i Upitnika koje im obveznici dostavljaju.
- Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
bave se provjerama za svakog obveznika tijekom proračunske godine
- za svakog obveznika Izjavu i Upitnik koje im obveznici dostavljaju, ali na
odabranom uzorku pitanja iz Upitnika.
- Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na
izbranom uzorku provjeravaju dostavljena izvješća o otklonjenim slabostima i
nepravilnostima utvrđenim prošle godine, provedbe aktivnosti iz Izvješća o
otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine koje im
obveznici dostavljaju.
28
3.2. UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Upitnik sadrži pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i
izvještavanja temeljem propisanog zakonodavnog okvira. Provodi se samoprocjena rada
sustava po područjima na temelju pitanja s ciljem potvrde namjenskog, zakonitog i
svrhovitog korištenja sredstava te učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava
financijskog upravljanja (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i
izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11).
Upitnik se sastavlja na obrascu iz priloga 2. Uredbe te se njime testiraju minimalni zahtjevi po
proračunskim procesima za dobro financijsko upravljanje. Radi utvrđivanja da li se postupa i
do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, provode se testiranja po
pitanjima iz Upitnika. Ako za primjer uzmemo pitanje „U potpisanim ugovorima s
dobavljačima/pružateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno je utvrđena vrsta robe ili
usluge (radova) koji se nabavljaju“, može se dati odgovor „DA“, „NE“ ili „DJELOMIČNO“,
prije davanja odgovora potrebno je provesti testiranje na uzorku od 5% ukupne vrijednosti
svih ugovora.
Tijekom cijele proračunske godine moguće je provoditi kontinuirana testiranja. Ne uvažava se
primjedbe obveznika kako je za testiranje odnosno popunjavanje Upitnika i davanje Izjave
predviđeno malo vremena jer testiranja se mogu provoditi tijekom cijele godine, a ne
isključivo u razdoblju od 1 siječnja pa do roka predaje 31. ožujka. Za svako pitanje u
Upitniku određuje se na koji način će testirati. To mogu biti preslika odnosno reference
ugovora, izvješća ili testiranje na samom uzorku. Odgovarajućim dokazima dokumentiraju se
rezultati testiranja (preslike odnosno reference pregledane poslovne dokumentacije), zavisno
o vrsti pitanja te se pohranjuju u Predmetu o fiskalnoj odgovornosti za određenu godinu
(Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, 2011., str. 33).
Prilikom odgovaranja na pitanja iz Upitnika može se odgovoriti potvrdno, djelomično
potvrdno ili negativno. Međutim, na neprimjenjiva pitanja obveznik odgovara s: „NIJE
PRIMJENJIVO – N/P“. Potvrdan odgovor je onda ako su usvojeni potrebni procesi,
procedure, odnosno kontrole, te ako postoje potrebni pisani dokumenti ili interni akti koji su
primijenjeni u najmanje 98% poslovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi. Negativan
odgovor odnosi se na ona pitanja kada se potrebni procesi, procedure, odnosno kontrole ne
29
provode ni u jednoj poslovnoj aktivnosti na koje se pitanje odnosi, odnosno ako se provode u
manje od 90% poslovnih aktivnosti na koje se pitanje odnosi i ne postoje potrebni pisani
dokumenti ili interni akti, s tim da je u Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti potrebno
evidentirati slabost, odnosno nepravilnost. Na pitanja na koja nije odgovoreno potvrdno niti
negativno daje se Djelomično potvrdan odgovor s tim da je u Planu o otklanjanju slabosti i
nepravilnosti potrebno evidentirati slabost, odnosno nepravilnost. Odgovori se testiraju na
uzorku i na način definiran u Upitniku za svako pojedino pitanje (Uredba o sastavljanju i
predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br.
78/11).
3.3.TESTIRANJE MINIMALNIH ZAHTJEVA KROZ UPITNIK O FISKALNOJ
ODGOVORNOSTI
Upitnik o fiskalnoj odgovornosti bavi se testiranjem pet temeljnih područja: planiranje
proračuna, izvršavanje proračuna, javnu nabavu, područje računovodstva te područje
izvještavanja radi potvrđivanja da li je poslovanje u skladu s zakonom.
3.3.1. Pitanja iz područja planiranja proračuna
Upitnik sadrži petnaest pitanja iz područja planiranja proračuna / financijskog planiranja.
Odgovara se s „DA“ ili „NE“ odnosno „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“ (Maletić, Jakir – Bajo,
Zorić, 2011., str. 35) te nije moguće dati djelomičan odgovor.
Pitanja koja se mogu pronaći u ovom području su (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o
fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11):
1) „Strateški plan je sastavljen i objavljen na web stranicama (odgovaraju
ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske
klasifikacije).“
2) „Programi iz financijskog plana povezani su s ciljevima iz strateškog plana
(odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela
organizacijske klasifikacije).“
3) „Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija izradilo upute za izradu
30
proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i
dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i
izvanproračunske korisnike.“
4) „Ministarstvo je nakon primitka uputa za izradu prijedloga državnog proračuna od
Ministarstva financija izradilo i dostavilo upute s limitima proračunskim
korisnicima iz svoje nadležnosti (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti
imaju proračunske korisnike).“
5) „Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i
primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje
razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženja
financijskog plana.“
6) „Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke
predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim
klasifikacijama te obrazloženje financijskog plana.“
7) „Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i
proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
sadrži sažetak i djelokrug rada proračunskog korisnika, obrazložene programe,
zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve,
strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje
na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje
programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na
pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj
godini te ostala obrazloženja i potrebnu dokumentaciju.“
8) „Financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po
vrstama i rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane po
proračunskim klasifikacijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana.“
9) „Usklađeni prijedlog financijskog plana ministarstva sastavljen je tijekom
prikupljenih i objedinjenih prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika
(odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike).“
31
10) „Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave izrađen je i plan razvojnih programa.“
11) „Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog
proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonskom
predviđenom roku“
12) „Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.“
13) „Uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno
financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću godinu
donijele su se i projekcije za sljedeće dvije godine.“
14) „Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu
financija u roku od 15 dana od njegovog stupanja na snagu.“
15) „Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se zaduživala/davala
suglasnost za zaduživanje/jamstvo sukladno odredbama Zakona o proračunu i
Pravilniku o postupku zaduživanja te davanja jamstva i suglasnosti jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave.“
3.3.2. Pitanja iz područja izvršavanja proračuna
Upitnik u ovom djelu se sastoji 12 pitanja, a pitanja se odnose na izvršavanje proračuna, tj.
financijskog plana. Pitanja pod rednim brojem 24 i 25 sastoje se još od 3 odnosno 7
dopunskih potpitanja na osnovu kojih se ispituje funkcioniranje sustava financijskog
upravljanja i kontrola u praksi, i to za područje namjenskog isplaćivanja i korištenja donacija,
subvencija, pomoći i drugih transfera prema krajnjim korisnicima proračunskih sredstava, isto
tako i za područje provjera prilikom isporuke roba ili obavljanenih uslug ili izvršenih radova.
Na neka od pitanja u ovom dijelu nije moguće odgovoriti s „NIJE PRIMJERENO – N/P“, dok
se na neka pitanjmože odgovoriti s DJELOMIČNO što je označeno na način da su pojedina
pitanja polja tih odgovora zasivljena (Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, 2011., str. 70).
Pitanja koja se postavljaju u ovom području su (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o
fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11):
16) „Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je definirana i dostupna svim
ustrojstvenim jedinicama/upravim odjelima.“
32
17) „Obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje iz proračuna u sljedećim
godinama preuzimale su se isključivo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske
odnosno općinskog načelnika/gradonačelnika odnosno župana, a na prijedlog
ministra financija odnosno pročelnika upravnog tijela nadležnog za financiranje.
(odgovaraju proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave).“
18) „Obveze po investicijskim projektima preuzimaju se isključivo ako su predviđene
u proračunu i projekcijama, financijskom planu i po provedenom stručnom
vrednovanju i ocjeni opravdanosti tre učinkovitosti investicijskog projekta.“
19) „Preraspodjele su izvršene u skladu s odlukom o izvršavanju proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave (odgovaraju jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave).“
20) „Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i
primitaka iz nadležnosti i za uplatu u proračun.“
21) „Svi namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika
uplaćivali su se u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave osim onih koji su izuzeti od obveze uplate temeljem odluke o
izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj
nadležnosti imaju proračunske korisnike).“
22) „Ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pratila
je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje ostvaruju
proračunski korisnici iz svojih nadležnosti, a koji su izuzeti od uplate u proračun.“
23) „Sredstva su utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom.“
24) „Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji.“
25) „Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći, subvencija do
krajnjeg korisnika te korištenje istih
- dostupne su preslike odnosno reference odnosno referenca ugovora koje su
podloga za isplate
- obavljene su provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika na uzorku za
pojedinačne isplate iznad 20 000 kuna
- postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za
pojedinačne isplate iznad 10 000 kuna.“
26) „Prilikom isporuke opreme /izvođenja radova obavljene su sve potrebne provjere
33
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni na način utvrđen ugovorom
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni u skladu s vremenskim rokovima iz
ugovora
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni u skladu s zahtjevima količine i kvalitete
iz ugovora
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni na lokacijama koje su navedene u
ugovoru
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni prema opisu iz ugovora
- oprema je isporučena/radovi su izvedeni u skladu s nacrtima, analizama,
modelima, uzorcima iz ugovora
- oprema je instalirana i u upotrebi.“
27) „Propisana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim
ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja.“
28) „Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju sukladno propisima o čuvanju arhivske građe.“
29) „Imenovana je osoba za nepravilnosti (odgovaraju ministarstva i druga državna
tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave).“
3.3.3. Pitanja iz područja javne nabave
U području pitanja iz javne nabave nalazi se 12 pitanja na koja odgovaraju jedinice LPRS, ali
i proračunski kao i izvanproračunski korisnici. Testiranje se obavlja na uzorku od 5% poslova
koji su obavljeni u javnojnabavi koji su doveli do nastanka ugovora o javnoj nabavi. Glede
vrijednosti, upitnikom nije postavljeno ograničenje, ali bi bilo dobro da se testira barem 5%
vrijednosti provedenih javnih nabava. S obzirom na složenost obavljanja poslova javne
nabave smatra se da bi najidealnije bilo kada bi računovodstvene poslove obavljala samo
jedna ili maksimalno dvije osobe. Korisnici proračuna koji na navedeni način imaju
organizirano računovodstvo na postavljena pitanja u upitniku odgovaraju s „NIJE
PRIMJENJIVO – N/P“ (Maletić, Jakir – Bajo, Zorić, 2011., str. 134).
Novim Zakonom kojim se uređuje područje javne nabave i njihove pojedine odredbe
dodatno nastoji uskladiti s pravnom regulativom Europske unije. U svrhu toga pojedine su
odredbe promjenjene kako bi došlo do povećanja učinkovitosti primjene samog Zakona. Kao
krajnji rezultat primjene ovog Zakona očekuje se i smanjenje rizika od nepravilnosti u
području javne nabave, među kojima se misli i na rizik od korupcije. Tome će se pridonijeti
34
kvalitetnije i preciznije razrađene odredbe vezane uz sprječavanje sukoba interesa. Smanjenju
rizika od nepravilnosti i povećanju transparentnosti doprinijeti će obveza objave planova
javne nabave kao i registra ugovora vezanih za javnu nabavu na internetskim stranicama
naručitelja, a što će u konačnici biti testirano i pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti.
(Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 103).
Pitanja koja se postavljaju u ovom području su (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o
fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11):
30) „U zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su
instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o
ugovornoj obvezi.“
31) „Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u
dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.“
32) „Za predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od
200.000 kuna za nabavu roba i usluga, odnosno za nabavu radova jednaka ili veća
od 500.000 kuna vrijednost provedeni su postupci javne nabave sukladno
odredbama Zakona o javnoj nabavi.“
33) „Za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave
objavljene su odgovarajuće objave sukladno Zakonu o javnoj nabavi.“
34) „Na internetskim stranicama (ili u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili na
drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik
odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u
smislu propisa o javnoj nabavi.“
35) „Donesen je plan javne nabave u skladu s propisima o javnoj nabavi.“
36) „U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje jedan ovlašteni
predstavnik imao je važeći certifikat u području javne nabave u skladu s propisima
o javnoj nabavi.“
37) „U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od ovlaštenih
predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude.“
38) „Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile su
različite od osoba koje prate provedbu ugovora.“
39) „Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i i okvirnih sporazuma koji
sadrži podatke u skladu s propisima o javnoj nabavi.“
35
40) „Sva dokumentacija o svakom postupku javne nabave čuva se najmanje četiri
godine od završetka postupka javne nabave.“
41) „Ugovori o nabavi javnih usluga iz Dodatka II. B sklopljeni su na temelju odredbi
Zakona o javnoj nabavi.“
42) „Do 31. ožujka tijelu nadležnom za sustav javne nabave dostavljeno je izvješće o
javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj
nabavi.“
43) „Donesen je akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu roba i usluga odnosno
za nabavu radova na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.“
3.3.4. Pitanja iz područja računovodstva
Upitnik koji se odnosi na dio računovodstva obuhvaća 20. U ovom dijelu Upitnika uz
odgovor „DA“, „NE“ obveznici mogu ponuditi i „DJELOMIČAN“ odgovor. S druge strane
postoji mogućnost da neka pitanja nisu primjenjena kod nekog od obveznika Izjave o
fiskalnoj odgovornosti te u toj situaciji na pitanja odgovara s „NIJE PRIMJENJIVO - N/P.
Interne i eksterne revizije vrlo često ukazuju na nepravilnosti koje su vezane uz
računovodstveno poslovanje. Nepravilnosti se uglavnom odnose na primjenu načela
računovodstva prilikom bilježenja poslovnih događaja u poslovnim knjigama. U nekim
situacijama utvrđeno je da su se poslovni događaji bilježili prema ukinutom načelu novčanog
tijeka umjesto prema važećem načelu nastanka poslovnog događaja. Pojedini poslovni
događaji se pak nisu uopće evidentirali u poslovnim knjigama, dok pojedini događaji nisu bili
evidentirani po računima poslovnog plana. Isto tako revizijom je uočeno da se evidentiranje
nastalih događaja ne bazira na istinitim, vjerodostojnim i prethodno kontroliranim
knjigovodstvenim ispravama, pa se stoga ne može potvrditi na koji poslovni događaj pojedini
rashodi odnose, tj. ne može se utvrditi jesu li rashodi nastali u svrhu ostvarenja poslovnih
ciljeva. Pitanja koja se odnose na područje računovodstva nastoje ispitati upravo navedene
probleme kako bi se izbjegle nepravilnosti. Testiranja iz područja računovodstva provode se
najvećim djelom na određenom uzorku i to u praviulu od jedan do pet posto što ovisi o
pojedinom pitanju. (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 103).
Pitanja iz područja računovodstva su (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj
odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11):
36
44) „Rashodi su evidentirani u glavnoj knjizi na temelju nastanka poslovnog događaja
(obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnosi neovisno o plaćanju.“
45) „Narudžbenice su valjano ispunjene da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu
odobrio, koja vrsta roba/usluga/radova se nabavlja uz detaljnu specifikaciju
jedinica mjere, količina, jediničnih cijena te ukupnih cijena.“
46) „U potpisanim ugovorima s dobavljačima/pružateljima usluga/izvršiteljima radova
detaljno je utvrđena vrsta robe/usluga/radova koja se nabavlja.“
47) „Iz primke, otpremnice i drugog odgovarajućeg dokumenta potpisanog od
skladištara ili druge odgovarajuće osobe zadužene za zaprimanje robe i dobavljača
vidljivo je da prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta
zaprimljene robe.“
48) „Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili
dokumentacije kojom se potvrđuje izvršenje usluge.“
49) „O izvedenim radovima, sukladno definiranoj proceduri odobrenja radova, postoji
privremena, odnosno konačna obračunska situacija, koju odobrava osoba odnosno
tijelo koje nadzire i odobrava radove.“
50) „Na zaprimljenim računima navedeni su svi elementi računa u skladu s zakonskim
i podzakonskim propisima.“
51) „Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem
kojeg su roba/usluga/rad isporučeni.“
52) „Računi sadrže detaljnu specifikaciju roba/usluga/radova koje odgovaraju opisu i
specifikaciji roba/usluga/radova definiranih narudžbenicom ili ugovorom.“
53) „Za svaki račun obavljena je matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je
zaračunan što je naznačeno na računu.“
54) „Provjereno je postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da
je račun odobren za plaćanje.“
55) „Provjerom suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga/radova odnosno
nabave robe računi se u glavnoj knjizi evidentiraju po proračunskim
klasifikacijama (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva).“
56) „Prihodi su evidentirani u glavnoj knjizi u trenutku u kojem su postali raspoloživi i
mjerljivi (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva).“
57) „Za primljene i dane donacije nefinancijske imovine u glavnoj knjizi evidentirani
su prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti imovine, a međusobni prijenos
nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika evidentiran je preko
37
promjene u obujmu imovine (odgovaraju obveznici primjene proračunskog
računovodstva).“
58) „Povjerenstva za popis osnovao je čelnik proračuna/proračunskog korisnika.
Odredio je datum obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanje
izvještaja s priloženim popisnim listama.“
59) „Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne imovine i obveza, sastavilo
izvještaj temeljem popisnih lista i predalo ga je čelniku.“
60) „Poslovne knjige i računovodstvene isprave čuvaju se u skladu s rokovima
utvrđenim Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu
(odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva).“
61) „Uspostavljene računovodstvene evidencije omogućile su praćenje korištenja
sredstava po izvorima financiranja i programima (projektima/aktivnostima).“
62) „Uspostavljena je evidencija svih ugovora.“
63) „Vodi se analitička evidencija dugotrajne, nefinancijske imovine i usklađena je s
glavnom knjigom.“
3.3.5. Pitanja iz područja izvještavanja
Posljednji dio Upitnika obuhvaća 6 pitanja koja se odnose na izvještavanje. Kod pitanja iz
područja izvještavanja ne može se ponuditi djelomičan odgovor, već je potrebno odgovoriti
isključivo sa „DA“, „NE“ ili „NIJE PRIMJERENO – N/P“ te je bitno napomenuti da jedinice
LPRS odgovaraju na sva pitanja iz ovog područja. Proračunski i izvanproračunski korisnici
odgovaraju samo na prvo pitanje, dok za sva ostala pitanja upisuju „NIJE PRIMJENJIVO –
N/P“ (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 154).
Pitanja iz ovog područja su (Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i
izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, 2011, NN, br. 78/11):
64) „Kod predaje financijski izvještaja poštivali su se rokovi i način predaje izvještaja
utvrđenih Pravilnikom o financijskom izvještavanju i proračunskom
računovodstvu (odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva).“
65) „Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvještavala je Ministarstvo
financija o zaduženjima/danim suglasnostima za zaduženja/jamstva sukladno
odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja
38
jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“
66) „Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (korisnik pomoći
izravnanja) dostavila je izvještaj o utrošenim sredstvima resornom ministarstvu ili
nadležnim tijelima državne uprave na propisan način i rokovima utvrđenim
Uredbom o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i odlukama o kriterijima i
mjerilima za osiguranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u
djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva
(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave).“
67) „Kod predaje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave poštivali su se rokovi i odredbe o
sadržaju izvještaja utvrđene Zakonom o proračunu (odgovaraju jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave).“
68) „Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u
roku od 15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo, odnosno u slučaju
da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja
navedenog izvještaja predstavničkom tijelu (odgovaraju jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave.“
69) „Provedene su suštinske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fiskalnoj
odgovornosti (odgovaraju nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave kojima se dostavljaju izjave o fiskalnoj odgovornosti).“
3.4. UOČAVANJE SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI TE PLAN ZA UKLANJANJE
SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI
U ovom djelu rada biti će obrađen način na koji bi se trebale uklanjati nepravilnosti te sam
plan za uklanjanje aktivnosti prema Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o
nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih
korisnika, a sam Naputak donesen je na osnovu odredbi Zakona o sustavu unutarnjih
financijskih kontrola u javnom sektoru.
39
3.4.1. Najčešće nepravilnosti u radu
Nepravilnosti koje su definirane Naputkom možemo podjeliti na (Naputak o otkrivanju,
postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br. 141/06):
- nepravilnosti za koje ne postoje propisane prekršajne odredbe
- nepravilnosti koje za koje se može utvrditi obilježje prekršaja
- nepravilnosti sa sumnjom na kazneno djelo.
Odredbe iz ovog Naputka primjenjuju se na proračunske i izvanproračunske korisnike
državnog proračuna, ali proračuna jedinica LPRS koji su upisani u Registru proračunskih i
izvanproračunskih korisnika te na proračune jedinica LPRS.
Čelnik proračunskog obveznika mora sprječaviti nepravilnosti i poduzeti sve potrebne radnje
protiv nepravilnosti. Čelnik proračunskog obveznika može na osnovu akata o unutarnjem
organiziranju i načinu djelovanja prenijeti svoje ovlasti na druge osobe. Prenošenjem ovlasti,
čelnik prenosi i odgovornosti, ali prenošenje ovlasti i odgovornosti ne izuzima i odgovornost
samog čelnika. Ministri nadležnih ministarstava te čelnici drugih tijela na razini razdjela
organizacijske klasifikacije kao i čelnici jedinica LPRS određuju osobu koja će biti zadužena
za nepravilnosti. Osoba koja je zadužena za nepravilnosti odgovara za (Naputak o otkrivanju,
postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br. 141/06):
- primanje obavijesti o nepravilnostima,
- nadziranje tijeka postupanja po uočenim nepravilnostima,
- pisanje i sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnostima
- koordinaciju s nadležnom organizacijskom jedinicom u Ministarstvu financija u
čijem je području proračunski nadzor.
Korisnik proračunskih sredstava odgovoran je za svaku uočenu i primljenu prijavu o
nepravilnosti kao i za sve poduzete mjere popuniti „Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj
nepravilnosti“ te ga žurno dostaviti osobi koja je zadužena za nepravilnosti u nadležnom
ministarstvu odnosno jedinici LPRS. Ako se prijava o nepravilnosti odnosi na samog čelnika
proračunskog korisnika, onaj tko je uočio neku nepravilnost mora obavijestiti osobu zaduženu
40
za nepravilnosti pri određenom ministarstvu, tj. određenoj nadležnoj jedinici LPRS (Jakir
Bajo i Maletić, 2012, str. 6).
3.4.2. Sastavljanje Plana o otklanjanju slabosti i nepravilnosti
Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti podižu se zahtjevi i kriteriji koji su vezani za sustav
financijskog upravljanja i kontrola naspram do sada uobičajenu praksu pa je za očekviati će
veliki broj Izjava o fiskalnoj odgovornosti biti sastavljen prema prilogu 1b iz Uredbe. U
Izjavu o fiskalnoj odgovornosti koja je sastavljene prema spomenutom prilogu upisuju se
pitanja iz Upitnika na koja je ponuđen odgovordjelomično potvrdno i negativno. Također za
navedena pitanja nužno je sastaviti „Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti“ u skladu s
određenim sadržajem i oblikom.
„Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od planova otklanjanja slabosti i
nepravilnosti za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti, a
sadrži opis slabosti i nepravilnosti uočenih tijekom postupka popunjavanja Upitnika, akcijski
plan s popisom aktivnosti koje je potrebno poduzeti za rješavanje slabosti i nepravilnosti,
očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti te podatke o odgovornim osobama za
otklanjanje slabosti i nepravilnosti. Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti
i nepravilnosti popunjava se posebni obrazac. U slučaju da korisnik ima više od tri uočene
slabosti i nepravilnosti propisanom obrascu dodaje nove retke identičnog sadržaja s rednim
brojevima“ (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 158).
Korisnici proračuna imaju obvezu planirati aktivnosti koje se tiču uspostave i daljnjeg
unaprjeđenja financijskog upravljanja i kontrola. Središnja tijela državne uprave i ostali
korisnici planiranje svojih aktivnosti na unaprijeđenju sustava financijskog upravljanja i
kontrola organiziraju donošenjem „Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i
kontrola“ (Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru, NN, br.
130/11).
U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnostima koje su uočene prošle godine
obrazlaže se jesu li poduzete mjere iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti realizirane, te
se daje pregled i onih nerealiziranih ili djelomično realiziranih mjera, a uz sve to postavlja se
i novi vremenski rok u kojem bi se slabosti i nepravilnosti trebale otkloniti. U svakom dijelu
41
upitnika u kojem postoje slabosti i nepravilnosti i za koje je su ovlaštene osobe ispunili
obrazac „Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti“ koji se nalazi u prilogu 3, ispunjava se i
obrazac pod nazivom „Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima
prethodne godine“ koje se nalazi u prilogu 4. Izvješće se najčešće popunjava na način da se
prepišu podaci iz „Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti“ koji su trebali biti otklonjeni u
sadašnjoj godini, a napisani su prošle godine (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček,
2013, str. 164).
3.5. POSTUPANJE I PRAĆENJE PO UOČENIM NEPRAVILNOSTIMA
3.5.1. Poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i prijevara
Zakonom je određen pojam nepravilnosti koji znači pogrešnu primjenu ili nepridržavanje
zakona, ali i drugih propisa zbog čega može nastupiti štetan utjecaj na sama proračunska
sredstava ali i sredstva iz drugih izvora, neovisno o tome radilo se o rashodima i izdacima,
prihodima i primicima ili pak o imovini i obvezama. Prijevara se prema Zakonu definira kao
namjeravan i ciljan propust ili činjenje koji se može odnositi na netočno, lažno ili nepotpuno
prezentiranje činjenica, što za krajnji rezultat ima negativne učinke na rashode i prihode, tj.
na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora. I ovdje se naglašava da je upravo čelnik
taj koji ima dužnost i obvezu sprječiti rizik od nepravilnosti i prjevara kao i poduzeti sve
potrebne mjere za njihovo otklanjanje. (Linzbauer, 2007, str. 45).
Osobe koje su zadužene za nepravilnosti u državnim tijelima u pravilu su pozicionirane na
višim upravljačkim mjestima (tajnik, pomoćnik ministra, državni tajnik, ravnatelj, zamjenik
ravnatelja, načelnik..), a na razinama lokalne zajednice to su običnoto pročelnici iz odjela za
pravne poslove ili tajnici. Sve to ovisi o odluci čelnika. Interni revizori, osobe koje su
uključene u financijsko upravljanje i kontrole, ali i svi ostali zaposlenici, o sumnjama na
prijevaru trebaju obavijestiti i čelnika korisnika proračuna, ali i osobu koja je kod tog
korisnika proračuna zadužena za nepravilnosti. Ukoliko interni revizor imalo sumnja na
prijevaru u vremenu obavljanja revizije, o tome će obavjestiti voditelja organizacijske
jedinice za internu reviziju, koji je zatim obvezan prekinuti obavljanje revizije i podnijeti
pismeno izvješće osobi zaduženoj za nepravilnosti i čelniku korisnika proračuna. Nakon što
je zaprimio obavijest o sumnji na prijevaru ili nepravilnosti, čelnik ili osoba koja je zadužena
42
za nepravilnosti moraju podzeti odgovarajuće korake i obavjestiti državno odvjetništvo i
druge nadležne službe Hrvatske.(Linzbauer, 2007, str. 45).
Za svaku uočenu nepravilnost ili zaprimljenu prijavu o nepravilnostima obveznik je dužan
popuniti „Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti“ te ga žurno dostaviti osobi
zaduženoj za nepravilnosti. Ukoliko se zaprimljena obavijest o uočenim nepravilnosti odnosi
na nadležno ministarstvo, neko drugo državno tijelo ili jedinicu LPRS „Obrazac Podaci o
prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti“ dužna je ispuniti osoba koja je zadužena za nepravilnosti
u nadležnom ministarstvu, drugom državnom tijelu i jedinici LPRS te u vezi toga žurno
obavijestiti nadležnog čelnika koji mora poduzeti sve potrebne radnje. (Naputak o otkrivanju,
postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br. 141/06).
Nedvosmisleno je kako je čelnik uvijek odgovoran za sprječavanje nepravilnosti i
poduzimanje radnji protiv nepravilnosti. Ta odgovornost proizlazi iz „Zakona o proračunu“ i
„Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru“ isto kao što je slučaj i u
djelu predaje ovlasti na druge osobe glede pojedinih poslova iz područja javne nabave,
planiranja, izvršavanja, računovodstvenog praćenja i izvještavanja (Maletić, Jakir Bajo, Zorić,
Stepić i Vašiček, 2013, str. 198).
3.5.2. Postupanje s nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima
U roku od petnaest dana od poduzimanja mjera čelinik obveznika u pisanom će obliku o tome
izvijestiti osobu koja je tu prijavila nepravilnost, osim ako se radi o slučaju anonimne prijave.
Ukoliko se prijava o nepravilnosti odnosi na nekog čelnika nadležnog ministarstva ili drugog
državnog tijela ili pak na jednicu LPRS, osoba koja je zadužena za nepravilnosti žurno će o
tome izvjestiti organizacijsku jedinicu Ministarstva financija u čijem je opisu poslovanja i
proračunski nadzor te državno odvjetništvo ukoliko postoji sumnja na kazneno djelo kod
uutvrđenih radnji. Ona osoba koja je zadužena za nepravilnosti na osnovu obrazaca „Podaci o
prijavljenoj/uočenoj nepravilnosti“ i obrazaca „Praćenje postupanja po poduzetim mjerama“
sastavlja izvješće o nepravilnostima koje može biti polugodišnje i godišnje (Naputak o
otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br. 141/06).
43
Vrlo su učestale nedoumice od strane proračunskih korisnika glede nepravilnosti koje su bile
uočene u prijašnjim razdobljima i za koje su već tada bile poduzete potrebne mjere. Takve
nepravilnosti ne treba prijavljivati ponovo ispunjavanjem obrasca „Podaci o
uočenoj/prijavljenoj nepravilnosti“, ali je potrebno obavijstiti o postupku rješavanja toga
predmeta odnosno koje su to aktivnosti i rezultati nastali popunjavanjem obrasca. Dakle vrši
se nadzor postupanja po poduzetim radnjama. Bitno je napomenuti da se za svaku
nepravilnost isppunjava pojedinačni, novi obrazac budući da svaka nepravilnost predstavlja
zaseban slučaj (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 208).
3.5.3. Postupanje s nepravilnostima uočenih u Izjavi o fiskalnoj odgovornosti
Nadležna ministarstva i jedinice LPRS za svakog pojedinog obveznika kontroliraju sadržaj
naveden u Izjavi o fiskalnoj odgovornosti“ i „Upitnika o fiskalnoj odgovornosti“ koje su im
obveznici dostavljali prema propisanim pravilima. Nadležna ministarstva i jedinice LPRS
kontroliraju kroz proračunsku godinu svakog pojedinog obveznika, i to na izabranim
pitanjima iz Upitnika koje su im obveznici prema pravilima dostavili. Nadležna ministarstva i
jedinice LPRS kontroliraju na određenom uzorku pristiglih „Izvješća o otklonjenim
slabostima i nepravilnostima utvrđenim prethodne godine“ provođenje tih mjera i aktivnosti
navedenih u izvješću koje su prema pravilima obveznici im dostavilil., Čelnici su obvezni
odmah, a najkasnije u roku od 7 dana od proteka uočenih nepravilnosti po provedenim
provjerama poduzeti potrebne mjere. O uočenim nepravilnostima nakon provedenih provjera
osoba koja je zadužena za nepravilnosti popuniti će „Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj
nepravilnosti“ u svrhu sastavljanja izvješća o nepravilnostima . (Naputak o otkrivanju,
postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna,
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br. 141/06).
Mjere koje je potrebno poduzeti po provedenim aktivnostima su (Maletić, Jakir Bajo, Zorić,
Stepić i Vašiček, 2013, str. 209):
- Ukoliko kod utvrđenih nepravilnosti postoji sumnja da je izvršeno kazneno djelo,
predmet s potrebnim dokazima navedenim u prilogu potrebno je dostaviti na
nadležnom državnom odvjetništvu,
- u situaciji da su utvrđene nepravilnosti koje imaju element prekršaja, predmet s
pripadajućim dokazima navedenim u prilogu potrebno je dostaviti nadležnoj
44
organizacijskoj jedinici u Ministarstvu financija radi podizanja optužnog
prijedloga,
- kada se utvrdi da su sredstva protunamjenski korištena i suprotno slovu zakona,
potrebno je zahtijevati povrat svih sredstava u proračun ili pak podnijeti zahtjev
za obavljanje nadzora proračuna kako bi se donijelo rješenje o povratu
proračunskih sredstava,
- kod utvrđenih nepravilnosti gdje nisu propisane nikakve kazne ni sankcije,
potrebno je pronaći mjere kojima će nepravilnosti otkloniti, odnosno potrebno je
zatražiti donošenje „Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti“.
Najviše pitanja u Upitniku je napisano na temelju obveza koje proizlaze iz „Zakona o
proračunu“ i „Zakonom o javnoj nabavi“ gdje su propisane odredbe prekršajnog karaktera pa
će određeni broj nepravilnosti sukladno tome imati obilježja prekršaja. U takvoj situaciji
predmet zajedno sa svim dokazima prepušta se na razmatranje nadležnoj organihzacijskoj
jedinici u Ministarstvu financija. No za određen broj pitanja nisu predviđene prekršajne
odredbe iz razloga što proizlaze iz primjene načela dobrog financijskog upravljanja ili načela
razdvajanja dužnosti, a tu spadaju na primjer pitanja pod rednim brojem 34 i 35 u Upitniku
koja su povezana primjenjivanjem načela razdvajanja dužnosti u praksi koje predstavlja
jedno od temeljnih načela utvrđenih Zakonom o proračunu. Za nepoštivanje ovoga načelna
nije propisana nikakva prekršajna odredba. Ukoliko se prilikom kontrole primjeti da je na
navedena pitanja ponuđen netočan odgovor, ili nije priložen „Plan otklanjanja slabosti i
nepravilnosti“, zatražiti će se od korisnika dostavi „Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti“
u kojem će se napisati sve potrebne radnje koje će biti nužno poduzeti za otklanjanje
nepravilnosti. Cjelokupan proces postupanja s uočenim ili pak prijavljenim nepravilnostima
dovodi do poboljšanja upravljanja i kontrole proračunskih sredstava. Time čelnik pokazuje i
veću odgovornost prema svom radu što je u skladu dobrom poslovnom praksom razvijenih
europskih država (Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 209).
3.5.4. Izvješćivanje o nepravilnostima
Nadležna ministarstva kao i druga državna tijela te jedinice LPRS u obvezi su nadležnoj
organizacijskoj jedininici Ministarstva financija dostaviti za prvih šest mjeseci polugodišnje
izvješće za to razdoblje i to do 31. srpnja tekuće godine napisano na „Obrascu Izvješća o
nepravilnostima“. Nadležna ministarstva, druga državna tijela te jedinice LPRS u obvezi su
45
nadležnoj organizacijskoj jedinici pri Ministarstvu financija dostaviti do 31. ožujka tekuće
godine godišnje izvješće o uočenim nepravilnostima za prethodnu godinu i to na „Obrascu
Izvješća o nepravilnostima“. Navedeni obrazac sadrži „podatke o obvezniku, podatke o osobi
zaduženoj za nepravilnosti, oznaku pisma, datum primitka prijave/uočavanje nepravilnosti,
vrsta nepravilnosti, procjena fiskalnog učinka, poduzete mjere i praćenje postupanja po
poduzetim mjerama“ (Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u
upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, NN, br.
141/06).
Donošenjem i stupanjem na snagu „Zakona o fiskalnoj odgovornosti“ putem „Izjave o
fiskalnoj odgovornosti“ uveden je još jedan način kako se može izvješćivati o sustavu
financijskog upravljanja i kontrola. Stoga moramo istaknuti da korisnici proračunskih
sredstava o sustavu financijskog upravljanja i kontrola izvješćuju na sljedeće načine
(Maletić, Jakir Bajo, Zorić, Stepić i Vašiček, 2013, str. 217):
- putem „Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola“
- podnošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno „Uredbi o sastavljanju i
predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila“.
46
4. RAČUNOVODSTVO U FUNKCIJI FISKALNE ODGOVORNOSTI NA
PRIMJERU JAVNE USTANOVE NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
U ovom poglavlju rada detaljno će se analizirati primjena fiskalne odgovornosti na primjeru
Javne Ustanove Plitvička Jezera koja je proračunski korisnik, a time i obveznik primjene
fiskalne odgovornosti.
Nacionalni park Plitvička Jezera najstariji je i najposjećeniji hrvatski nacionalni park osnovan
još 1949. godine. Predstavlja planinski i šumoviti kraj u kojem se nalazi šesnaest većih i
manjih jezera modrozelene boje. Jezera se oprskrbljuju vodom iz brojnih potoka i rječica, a
međusobno su spojena slapovima i kaskadama. .Sedra koja razdvaja jedno jezero od drugog i
uz slapove predstavlja jednu od glavnih prepoznatljivosti parka.. Sve navedene prirodne
ljepote uz rukovodstvo Nacionalnog parka dovode do preko milijun turista godišnje na prostor
Plitvičkih Jezera.
4.1. PRAVNA OSNOVA I DJELATNOST JUNP PLITVIČKA JEZERA
Gledano sa stajališta vlasništva osnivač Ustanove je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i
obveze u ime Republike Hrvatske na sebe preuzima nadležno ministarstvo. Ustanova jje
pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima koje proizlaze iz „Zakona o zaštiti
prirode“, te osnivačkog akta i samog Statuta.
U osnovnu djelatnost Ustanove spada održavanje, zaštita i promicanje nacionalnog parka a
sa ciljem zaštite i očuvanja prirodnih ljepota, jamčenja neometanog odvijanja prirodnih
ciklusa, racionalno i održivo korištenja prirodnih resursa, praćenje provođenja mjera za
zaštitu prirode na području nacionalnog parka te sudjelovanje u prikupljanju i obradi podataka
kako bi se kontroliralo stanje očuvanosti prirode (Statut Javne Ustanove Nacionalni Park
Plitvička Jezera, 2014).
Radi obavljanja gore navedenih djelatnosti u Ustanovi se obavljaju i slijedeće djelatnosti
(Statut Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička Jezera, 2014):
- prihvat, vođenje, inforimiranje i prijevoz posjetitelja vlastitim prijevoznim
sredstvima,
- turističko – ugostiteljske djelatnosti,
47
- poslovi mjenjanja novca prema Zakonu o deviznom poslovanju,
- proizvodnja, prerada i priprema mesa, kruha, peciva i mlijeka
- trgovina na malo religijskim predmetima, suvenirima prehrambenim i
neprehrambenim proizvodima u skladu s propisima,
- trgovina na veliko i malo,
- prijevoz osoblja i robe za vlastite potrebe unutar nacionalnog parka,
- poticanje izrade proizvoda autohtone kulturesakupljanje, kulturnog i arheološkog
blaga i sl.,
- poticanje razvoja seoskog turizma,
- izdavačka djelatnost,
- djelatnost upravljanja i gospodarskog korištenja žičare,
- upravljanje zgradama,
- djelatnost promidžbe i istraživanje tržišta,
- taksi služba,
- djelatnost profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu.
Sredstva za rad ustanove i obavljanje svojedjelatnosti Ustanova osigurava iz:
- državnog proračuna,
- prihoda od korištenja Nacionalnog parka „Plitvička Jezera“,
- prihoda od naknada,
- drugih izvora utvrđenih Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima.
Pri korištenju sredstava Ustanove primjenjuju se propisi koji se odnose proračunske korisnika.
Ustanova donosi godišnji financijski plan za svaku poslovnu godinu i on treba biti donešen do
31. prosinca tekuće za sljedeću godinu. Ukoliko iz nekog razloga ne postoje uvjeti da se
financijski plan donese u zakonom utrvđenom roku, donoijeti će se privremeni financijski
plan za koji može biti donešen za najdulje tri mjeseca poslovanja. Upravno vijeće na
prijedlog ravnatelja donosi odluku o financijskom i privremenom financijskom planu.
Ravnatelj je odgovoran a izvršenje godišnjeg financijskog plana. Nakon proteka poslovne
godine Uatanova sastavlja godišnje financijsko izvješće najkasnije 30 dana od dana usvajanja
i dostavlja ga Ministarstvu. Izvješće o poslovanju Ustanove za prethodnu godinu podnosi
ravnatelj Upravnom vijeću. (Statut Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička Jezera, 2014).
48
4.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
Ustanova je organizirana kao jedinstvena pravna osoba bez poslovnica i podružnica u svom
sastavu. Unutarnja organizacija Ustanove kao i način rada internih organizacijskih jedinica
određuje se pravilnikom o interno ustrojstvu, a tijela Ustanove čine Upravno Vijeće i
ravnatelj.
Ustanovom upravlja već spomenuto Upravno vijeće koje ima četiri člana i svog predsjednika.
Članove Upravnog vijeća i predsjednka imenuje nadležni ministar. Jedan član Upravnog
vijeća biran je od strane radnika Ustanove u skladu s posebnim propisa kojim se utvrđuju
radni odnosi u Ustanovi. Mandat članova Upravnog vijeća i predsjednika traje 4 godine.
Upravno vijeće obavlja sljedeće poslove: „donosi statut, donosi poslovnik o svom radu,
donosi plan upravljanja, donosi godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i
korištenja i prati njegovo izvršavanje, donosi godišnji financijski plan i godišnji obračun,
raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja, raspisuje javni natječaj te imenuje i razrješava
stručnog voditelja, glavnog čuvara prirode, čuvare prirode i čelnike ustrojstvenih jedinica i dr.
poslove navedene u statutu“. Sjednice vijeća saziva predsjednik Upavnog vijeća na svoju
inicijativu, a moraju se održati najmanje jednom u tri mjeseca. Gledano kroz hijerarhijsku
razinu ispod Upravnog vijeća nalazi se Ravnatelj Ustanove koji je zadužen za poslove
organiziranja i vođenja cjelokupnog poslovanja Ustanove, a ispod Ravnatelja su ustrojeni
različiti odjeli za obavljanje gore navedenih djelatnosti (Statut Javne Ustanove Nacionalni
Park Plitvička Jezera, 2014).
49
Slika 1. Unutarnje ustrojstvo JUNP Plitivčka Jezera
Izvor: Web stranice Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička Jezera
4.3. PRIMJER FISKALNE ODGOVORNOSTI U JUNP PLITVIČKA JEZERA
U primjeru će biti prikazan popunjeni upitnik o fiskalnoj odgovornosti za 2014. godinu, zatim
izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2014. godinu te Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti za
2014. godinu kao i Izvješće o otklonjenim slabostima iz 2013. godine.
50
4.3.1. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti JUNP Plitvička Jezera
Tablica 1. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
Obveznik Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera PRILOG 2
UPITNIK O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI ZA PRORAČUNSKU GODINU 2014
Redni broj
Pitanje
Odgovor Obrazloženje (za odgovore
NE) Referenca1 N/P DA NE
PLANIRANJE PRORAČUNA/FINANCIJSKOG PLANA
1 Strateški plan je sastavljen i objavljen na web stranicama(odgovaraju ministarstva i druga tijelo državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)
X link na web stranicu
2 Programi iz financijskog plana povezani su s ciljevima iz
strateškog plana(odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije)
X vezne tablice
3 Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu
proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija izradilo upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave(odgovaraju jedinice
X preslika odnosno referenca
dopisa i upute
1 Stupac Referenca ne popunjava se već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanje.
51
lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanproračunske korisnike)
4 Ministarstvo je nakon primitka uputa za izradu prijedloga
državnog proračuna od Ministarstva financija izradilo i dostavilo upute s limitima proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti(odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnik)
X preslika odnosno referenca
dopisa i upute
5 Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana
X preslika odnosno referenca
financijskog plana usvojenog
do 31. prosinca
6 Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana
X preslika odnosno referenca
financijskog plana usvojenog
do 31. prosinca
7 Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na
pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.
X preslika odnosno referenca
obrazloženja financijskog plana usvojenog do 31.
prosinca
8 Financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke
X preslika odnosno referenca
financijskog plana usvojenog
do 31. prosinca
52
predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženje prijedloga
financijskog plana
9 Usklađeni prijedlog financijskog plana ministarstva sastavljen je temeljem prikupljenih i objedinjenih prijedloga financijskih
planova proračunskih korisnika(odgovaraju ministarstva koja u
svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)
X provesti analizu na način da se zbroje prihodi i rashodi iz
financijskih planova
proračunskih korisnika te prihodi i rashodi iz
financijskog plana nadležnog ministarstva bez proračunskih korisnika te usporede s
podacima u usklađenom financijskom planu
10 Uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađen je i plan razvojnih programa
X preslika odnosno referenca
plana razvojnih programa
11 Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku
X preslika odnosno referenca
dopisa odnosno drugi dokaz da
je prijedlog proračuna i projekcija predan
predstavničkom tijelu
12 Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
X broj službenog glasila i datum objave
13 Uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
odnosno financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu donijele su se i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine
X broj službenog glasila i datum objave za proračune, preslika odnosno referenca financijskog
plana usvojenog do 31.
prosinca za proračunske i izvanproračunske korisnike
14 Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova
stupanja na snagu
X preslika odnosno referenca
dopisa
53
15 Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se zaduživala/ davala suglasnost za zaduživanje/jamstvo sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave
X preslike odnosno reference
dobivenih i danih suglasnosti
Napomena: Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac. Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka "X" stavlja se u stupac N/P. Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, potrebno ga je priložiti samo jednom.
54
Redni broj
Pitanje
Odgovor Obrazloženje (za odgovore
NE i DJELOMIČNO) Referenca N/P DA NE DJELOMIČNO
IZVRŠAVANJE PRORAČUNA/FINACIJSKOG PLANA
16 Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je
definirana i dostupna svim ustrojstvenim
jedinicama/upravnim odjelima
X preslika odnosno
referenca pisane
procedure
17 Obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje iz proračuna u sljedećim godinama preuzimale su se
isključivo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske odnosno općinskog načelnika/gradonačelnika odnosno župana, a na prijedlog ministra financija odnosno pročelnika upravnog tijela nadležnog za financije(odgovaraju proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave)
X preslike odnosno
reference dobivenih
suglasnosti na uzorku od
najviše 20
18 Obveze po investicijskim projektima preuzimaju se
isključivo ako su predviđene u proračunu i projekcijama, financijskom planu i po provedenom
stručnom vrednovanju i ocjeni opravdanosti te učinkovitosti investicijskog projekta
X na uzorku od najviše 10 investicijskih projekata
dokazati povezanost s
proračunom i projekcijama, odnosno s
financijskim planom i
priložiti preslike odnosno reference
provedenih vrednovanja
19 Preraspodjele su izvršene u skladu s odredbama Zakona o proračunu (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)
X Preslika odnosno
referenca dopisa s
odobrenom
preraspodjelom
20 Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu
prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu u proračun
X na uzorku od 10%
nenaplaćenih
55
potraživanja sa stanjem 31. prosinca dokazi o
poduzetim radnjama za
naplatu (preslike
odnosno reference
odgovarajućih dopisa, opomena), a najviše 100
21 Svi namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi
proračunskih korisnika uplaćivali su se u nadležni proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osim onih koji su izuzeti od obveze uplate
temeljem odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave(odgovaraju
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike)
X dokaz o uplati
namjenskih prihoda i
primitaka te vlastitih
prihoda u nadležni proračun i preslika odnosno referenca
odluke
22 Ministarstvo odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pratila je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koje
ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun
X dokaz o načinu praćenja
23 Sredstva su utrošena u skladu s proračunom odnosno financijskim planom
X izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave
iz kojeg se vidi da nije
utrošeno više sredstva od odobrenih proračunom (osim za namjenske
prihode i primitke
definirane člankom 48. Zakona o proračunu), usporedba izvršenja i
56
financijskog plana iz
koje se vidi da nije
utrošeno više sredstva od odobrenih financijskim
planom (osim za
namjenske prihode i
primitke definirane
člankom 48. Zakona o proračunu) za proračunske i izvanproračunske korisnike
24 Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj
dokumentaciji
X nasumično odabrano najmanje pet isplata po
svakoj od vrsta rashoda
na razini definiranoj u
Tablici: Testiranja uz
pitanje 24. danoj u
dodatku 1 Upitnika
25 Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaćivanje donacija, pomoći i subvencija do krajnjeg korisnika te
korištenje istih
uzorak od 5 % ukupnog
broja svih transfera i
minimalno 5 % ukupne
vrijednosti svih
transfera, a najviše 100
25.1 Dostupne su preslike odnosno reference odnosno
referenca ugovora koje su podloga za isplate
X preslike odnosno
reference ugovora
25.2 Obavljene su provjere na licu mjesta kod krajnjih
korisnika na uzorku za pojedinačne isplate iznad 20.000,00 kn
X preslika odnosno
referenca zapisnika
izvršene kontrole
25.3 Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta za pojedinačne isplate
X preslika odnosno
referenca izviješća
57
iznad 10.000,00 kn
26 Prilikom isporuke opreme/izvođenja radova obavljene su sve potrebne provjere
provjera na uzorku 5%
ukupnog broja svih
nabava nefinancijske
imovine i minimalno 5%
ukupne vrijednosti svih
nabava nefinancijske
imovine
26.1 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na način utvrđen ugovorom
X priložiti odgovarajući dokaz
26.2 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa
vremenskim rokovima iz ugovora
X priložiti odgovarajući dokaz
26.3 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni u skladu sa zahtjevima količine i kvalitete iz ugovora
X priložiti odgovarajući dokaz
26.4 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni na
lokacijama koje su navedene u ugovoru
X priložiti odgovarajući dokaz
26.5 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni prema opisu iz ugovora
X priložiti odgovarajući dokaz
26.6 Oprema je isporučena/Radovi su izvedeni sukladno nacrtima, analizama, modelima, uzorcima iz ugovora
X priložiti odgovarajući dokaz
26.7 Oprema je instalirana i u upotrebi X priložiti odgovarajući dokaz
27 Propisana je procedura zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog
plaćanja
X preslika odnosno
referenca pisane
procedure
28 Svi ugovori se čuvaju i arhiviraju sukladno propisima o čuvanju arhivske građe
X Preslika odnosno
referenca na pravilnik o
zaštiti i obradi arhivskoga gradiva
58
29 Imenovana je osoba za nepravilnosti (odgovaraju
ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije te jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave)
X Preslika odnosno
referenca odluke o
imenovanju ili link na
web stranicu gdje su
objavljeni podaci o osobi
za nepravilnosti
Napomena: Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac. Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka "X" stavlja se u stupac N/P. Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, potrebno ga je priložiti samo jednom. U ćelije označene sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgovore.
59
Redni broj
Pitanje
Odgovor Obrazloženje (za odgovore
NE i DJELOMIČNO) Referenca N/P DA NE DJELOMIČNO
JAVNA NABAVA
30 U zaključenim ugovorima o nabavama velike vrijednosti ugovoreni su instrumenti za osiguranje urednog ispunjenja
ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni
X preslike odnosno
reference ugovora,
navesti članak u kojem stoje odredbe
o instrumentima
urednog ispunjenja
ugovornih obveza ili
odredbe o ugovornoj
kazni
31 Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom
X Preslike odnosno
reference
dokumentacije o
provedenim
postupcima i preslike
odnosno reference
ugovora
32 Za sve predmete javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna za nabavu robe i usluga, odnosno za nabavu radova jednaka ili veća od 500.000,00 kuna vrijednost provedeni su postupci javne
nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi
X Oznake i datum
objave
33 Za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljene su odgovarajuće objave sukladno Zakonu o javnoj nabavi
X Oznake i datum
objave
34 Na internetskim stranicama (ili u službenim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno
X adresa internetske
stranice ili broj
službenog glasila ili
60
predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa o javnoj nabavi
druga oznaka mjesta
gdje je popis
objavljen
35 Donesen je plan nabave u skladu sa propisima o javnoj
nabavi
X adresa internetskih
stranicama gdje je
objavljen plan
nabave
36 U pripremi i provedbi postupaka javne nabave najmanje
jedan ovlašteni predstavnik imao je važeći certifikat u području javne nabave u skladu sa propisima o javnoj nabavi.
X preslika odnosno
referenca potvrda i
internih odluka o
imenovanju
ovlaštenih predstavnika
naručitelja
37 U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude
X imena osoba koje su
sudjelovale u
pripremi tehničke dokumentacije i
preslika odnosno
referenca internih
odluka o početku imenovanju
ovlaštenih predstavnika
naručitelja
38 Ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru bile su različite od osoba koje prate provedbu ugovora
X preslika odnosno
referenca internih
odluka o imenovanju
ovlaštenih predstavnika
naručitelja i imena
61
osoba koje prate
provedbu ugovora
39 Naručitelj vodi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koji sadrži podatke u skladu sa propisima o javnoj nabavi
X adresa internetskih
stranicama gdje je
objavljen registar
ugovora o javnoj
nabavi i okvirnih
sporazuma
40 Sva dokumentacija o svakom postupku javne nabave čuva se najmanje četiri godine od završetka postupka javne nabave
X preslika odnosno
referenca ovitka
predmeta
41 Ugovori o nabavi javnih usluga iz Dodatka II. B sklopljeni
su na temelju odredaba Zakona o javnoj nabavi
X preslike odnosno
reference
dokumentacije o
nabavi i sklopljenih
ugovora
42 Do 31. ožujka tijelu nadležnom za sustav javne nabave dostavljeno je izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu koje sadrži podatke sukladno Zakonu o javnoj nabavi
X preslika odnosno
referenca izvješća
43 Donesen je akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne
primjenjuje Zakon o javnoj nabavi
X preslika odnosno
referenca akta
Napomena: Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac. Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka "X" stavlja se u stupac N/P. Ako se u godini za koju se daje Izjava o fiskalnoj odgovornosti nisu provodili postupci javne nabave, na sva pitanja iz ovog područja odgovara se „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“. Ako je provođenje postupaka javne nabave objedinjeno na razini osnivača, obveznik odgovara „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“. Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, potrebno ga je priložiti samo jednom.
62
Redni broj
Pitanje
Odgovor Obrazloženje (za odgovore
NE i DJELOMIČNO) Referenca N/P DA NE DJELOMIČNO
RAČUNOVODSTVO
44 Rashodi su evidentirani u glavnoj knjizi na temelju
nastanka poslovnog događaja (obveze) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju
X uzorak do 1%
svih dokumenata
temeljem kojih su
evidentirani
poslovni događaji (ulazni računi, obračuni,
narudžbenice i dr.), a najviše 100
45 Narudžbenice su valjano ispunjene na način da se vidi tko je nabavu inicirao, tko je nabavu odobrio, koja vrsta
roba/usluga/ radova se nabavlja uz detaljnu
specifikaciju jedinica mjere, količina, jediničnih cijena
te ukupnih cijena
X uzorak do 1%
svih
narudžbenica, a najviše 100
46 U potpisanim ugovorima s dobavljačima/pružateljima usluga/izvršiteljima radova detaljno je utvrđena vrsta robe/usluga/radova koji se nabavljaju
X uzorak do 5%
svih ugovora i
minimalno 5%
ukupne
vrijednosti svih
ugovora
47 Iz primke, otpremnice i drugog odgovarajućeg dokumenta potpisanog od skladištara ili druge osobe zadužene za zaprimanje robe i dobavljača vidljivo je da je prilikom preuzimanja robe utvrđena količina, stanje i kvaliteta zaprimljene robe
X preslike odnosno
reference
dokumenata na
uzorku do 5%
svih dokumenata,
63
a najviše 100
48 Postoji izvještaj o obavljenoj usluzi odnosno druga vrsta pisanog odobrenja ili dokumentacije kojom se
potvrđuje izvršenje usluge
X preslika odnosno
referenca
izvještaja ili druge
dokumentacije na
uzorku do 1%
izvršenih usluga, a najviše 100
49 O izvedenim radovima, sukladno definiranoj proceduri
odobrenja radova, postoji privremena odnosno konačna obračunska situacija, koju odobrava osoba odnosno
tijelo koje nadzire i odobrava radove
X preslike odnosno
reference
odobrenih
privremenih
odnosno
konačnih situacija na
uzorku od 5%
svih ugovora
50 Na zaprimljenim računima navedeni su svi elementi računa u skladu sa zakonskim i podzakonskim
propisima
X uzorak do 1%
svih računa, a najviše 100
51 Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj narudžbenice/ugovora temeljem kojeg su roba/usluge/radovi isporučeni
X uzorak do 1%
svih računa po ugovorima
sklopljenim
temeljem
postupaka javne
nabave, a najviše 100
52 Računi sadrže detaljnu specifikaciju roba/usluga/radova koje odgovaraju opisu i specifikaciji roba/usluga/radova
X uzorak do 1%
svih računa, a
64
definiranih narudžbenicom odnosno ugovorom najviše 100
53 Za svaki račun obavljena je matematička kontrola ispravnosti iznosa koji je zaračunan što je naznačeno na računu
X uzorak do 1%
svih računa, a najviše 100
54 Provjereno je postojanje potpisa, žiga ili druge oznake kojom se može potvrditi da je račun odobren za plaćanje
X uzorak do 1%
svih računa, a najviše 100
55 Provjerom suštine računa i dokumentacije obavljenih usluga, radova odnosno nabave robe računi se u glavnoj knjizi evidentiraju po proračunskim klasifikacijama(odgovaraju obveznici primjene
proračunskog računovodstva)
X uzorak do 1%
svih računa, a najviše 100
56 Prihodi su evidentirani u glavnoj knjizi u trenutku u
kojem su postali raspoloživi i mjerljivi(odgovaraju
obveznici primjene proračunskog računovodstva)
X uzorak do 1%
svih uplata, a
najviše 100
57 Za primljene i dane donacije nefinancijske imovine u
glavnoj knjizi evidentirani su prihodi i rashodi prema
procijenjenoj vrijednosti imovine, a međusobni prijenos nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika evidentiran je preko promjena u obujmu
imovine(odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva)
X uzorak do 5%
svih donacija i
minimalno 5%
ukupne
vrijednosti svih
primljenih i danih
donacija
58 Povjerenstva za popis osnovao je čelnik proračuna/proračunskog korisnika. Odredio je datum
obavljanja popisa, rokove obavljanja popisa i
dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listama
X preslika odnosno
referenca odluke
o provođenju popisa
59 Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokupne
imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem popisnih lista i predalo ga je čelniku
X preslika odnosno
referenca
izvještaja
60 Poslovne knjige i računovodstvene isprave čuvaju se sukladno rokovima utvrđenima Pravilnikom o
X Klasifikacijska
oznaka Pravilnika
65
proračunskom računovodstvu i računskom planu(odgovaraju obveznici primjene proračunskog računovodstva)
o čuvanju arhivskog i
registraturnog
gradiva odnosno
odgovarajući dokaz
61 Uspostavljene računovodstvene evidencije omogućile su praćenje korištenja sredstva po izvorima financiranja
i programima (projektima/aktivnostima)
X dio analitičke evidencije po
izvorima
financiranja i
programima
(projektima i
aktivnostima)
62 Uspostavljena je evidencija svih ugovora X preslika odnosno
referenca dijela
evidencije
63 Vodi se analitička evidencija dugotrajne, nefinancijske imovine i usklađena je s glavnom knjigom
X preslika odnosno
referenca dijela
evidencije
Napomena: Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac. Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka "X" stavlja se u stupac N/P. Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, potrebno ga je priložiti samo jednom. U ćelije označene sivom bojom nije dozvoljeno upisivati odgovore.
66
N/P DA NE
Obrazloženje (za odgovore NE)
Referenca
IZVJEŠTAVANJE
64 Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu(odgovaraju
obveznici primjene proračunskog računovodstva)
X
preslike odnosno reference
referentnih stranica financijskih
izvještaja
65 Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvještavala je Ministarstvo financija o zaduženjima/danim suglasnostima za zaduženja/jamstva sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave(odgovaraju jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave)
X preslika odnosno referenca dopisa
66 Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (korisnik pomoći izravnanja) dostavila je izvještaj o utrošenim sredstvima resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave na propisan način i u rokovima utvrđenima Uredbom o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnog
financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog
i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i
vatrogastva(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - nositelji decentraliziranih funkcija)
X preslika odnosno referenca dopisa
67 Kod predaje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave poštivali su se rokovi i odredbe o sadržaju izvještaja utvrđene Zakonom o proračunu(odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)
X preslika odnosno referenca dopisa
odnosno drugi dokaz da je
polugodišnji i godišnji izvještaj predan predstavničkom tijelu te broj službenog glasila i datum
67
objave izvještaja
68 Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana
nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo, odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom tijelu (odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave)
X preslika odnosno referenca dopisa
69 Provedene su suštinske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fiskalnoj odgovornost (odgovaraju nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se dostavljaju izjave o fiskalnoj odgovornosti)
X Preslika odnosno referenca dopisa
ili pismena o izvršenim kontrolama
Napomena: Sva pitanja u Upitniku moraju biti odgovorena upisivanjem oznake "X" u odgovarajući stupac. Ako pitanje nije primjenjivo na obveznika oznaka "X" stavlja se u stupac N/P. Ako se u različitim pitanjima traži isti dokaz, potrebno ga je priložiti samo jednom
Izvor: Javna Ustanova Nacionalni Park Plitvička jezera
68
Iz navedenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti možemo vidjeti kako je Nacionalni park
odgovorio na postavljena pitanja po određenim područjima. Tako zaključujemo da pitanja od
rednog broja 1 pa do rednog pitanja 15 se odnose na područje planiranja proračuna, a
pogledamo li detaljnije primijetiti ćemo da su čelnici Javne Ustanove odgovorili samo na 5, 7
i 13 pitanje s „DA“, dok na ostala pitanja iz područja planiranja proračuna su odgovorili s
„NIJE PRIMJENJENO – N/P“.
Pitanja od rednog broja 16 pa do pitanja 30 se odnose na područje izvršavanja proračuna gdje
su čelnici Javne Ustanove odgovorili na 16, 17, 18 ,20 ,23 ,24 ,25 ,26 ,27 i 28 pitanje s „DA“
dok su na ostala pitanja odgovorili s „NIJE PRIMJENJENO – N/P“ iz čega možemo zaključiti
da Javna Ustanova dobro izvršava svoj prethodno planirani proračun.
Slijedeće područje koje se u upitniku razmatra je javna nabava i pitanja koja se na ovo
područje odnose su od 31og do 43eg. U ovom području čelnici Javne Ustanove su odgovorili
na sva pitanja potvrdno, što znači s „DA“, osim na 41 pitanje na koje je odgovoreno s „NIJE
PRIMJENJENO – N/P“.
U području Računovodstva na koje se odnose pitanja od 44 do 63 na sva pitanja odgovoreno
je s „DA“ osim na pitanje pod rednim brojem 57 na koje su čelnici Javne Ustanove odgovorili
s „NIJE PRIMJENJENO – N/P“.
Na pitanja iz područja izvještavanja na koje se odnose pitanja od rednog broja 64 pa do
rednog broja 69. Na pitanje 64 čelnici Javne Ustanove su odgovorili s „DA“ dok na sva ostala
pitanja odgovori glase na „NIJE PRIMJENJENO – N/P“.
Iz svega navedenog vidimo da je Javna Ustanova na sva pitanja koja se na nju odnose
odgovorila potvrdno, odnosno s „DA“ što znači da se poslovanje odvija u skladu s propisima,
zakonom i namjenskim i svrhovitim korištenjem sredstava. Također uz svako gore navedeno
pitanje se prilaže popratna dokumentacija koja potvrđuje odgovor na pitanje, primjerice
ukoliko se radi o plaćanju obveza uz odgovor se dostavlja i prilog u obliku skeniranih računa
koji se spremaju i organiziraju putem on line programa i koji dokazuju točnost odgovora na
navedeno pitanje.
69
4.3.2. Izjava o fiskalnoj odgovornosti JUNP Plitvička jezera
IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Prilog 1b
ZA PRORAČUNSKU GODINU 2014
Ja, Natalija Božičević, čelnik JAVNE USTANOVE NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA, izjavljujem da sam na temelju popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, raspoloživih informacija, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite procjene uočio slabosti i nepravilnosti u područjima:
· IZVRŠAVANJA PRORAČUNA
PITANJE IZ UPITNIKA 20: PODUZETE SU SVE MJERE ZA POTPUNU NAPLATU PRIHODA I
PRIMITAKA IZ NADLEŽNOSTI
· Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera je u 2014 godini ostvarila promet bez gotovine u iznosu 139.683.781,45 kn a do predaje izvještaja potraživanja po istom iznose 3.352.497,08 kn.
· sukladno navedenom Javna ustanova do 28.02.2015. nije uspjela naplatiti 2,39%
dospjelih potraživanja.
· u tijeku su ovrhe na nekoliko agencija a sa dva najveća dužnika dogovorena je dinamika naplate u roku mjesec dana.
a koje će biti otklonjene sukladno Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Izjavljujem da navedene slabosti i nepravilnosti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i
kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu. Slijedom navedenog potvrđujem:
· zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava,
· učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u
· okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.
Mjesto izdavanja: PLITVIČKA JEZERA, datum izdavanja: 28.02.2015.
Ime, prezime, titula i funkcija čelnika:
NATALIJA BOŽIČEVIĆ, dipl.oec. V.d. Ravnateljice.
Izvor: Javna Ustanova Nacionalni Park Plitvička Jezera
70
U Izjavi o fiskalnoj odgovornosti se navodi da čelnica Javne Ustanove izjavljuje da je na
temelju popunjenog Upitnika o fiskalnoj odgovornosti uočila slabosti i nepravilnosti jedino u
području izvršenja proračuna i to na pitanju pod rednim brojem 20. Navedeno pitanje odnosi
se na naplatu potraživanja, a kako Javna Ustanova do kraja poslovne godine nije uspjela
naplatiti sva svoja dospjela potraživanja u cjelosti u Izjavi se navodi da je u ovom pitanju
uočena slabost i nepravilnost.
Ipak ne naplaćena dospjela potraživanja odnose se na svega 2,39% ukupnih dospjelih
potraživanja čime se ne ugrožava likvidnost i poslovanje Javne Ustanove, a uz navedeno
prema Izvješću se vidi da su poduzete sve potrebne radnje (bilo dogovorne ili sudske) da se
izvrši naplata preostalog potraživanja pa je čelnica Javne Ustanove u Izjavi potrvrdila
zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava kao i učinkovito i djelotvorno
funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno
financijskim planom utvrđenih sredstava
4.3.3. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u JUNP Plitvička jezera
Tablica 2. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti
PRILOG 3
Obveznik Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
PLAN OTKLANJANJA SLABOSTI I NEPRAVILNOSTI
ZA PRORAČUNSKU GODINU 2014
Naziv područja: PODRUČJE IZVRŠAVANJA PRORAČUNA
1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: Pitanje 20: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz nadležnosti i uplatu
u proračun
1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka: Problem naplate potraživanja od turističkih agencija uobičajan je krajem poslovne godine. Međuti mehanizmom
stop liste odnosno zabranom ulaska u NP Plitvička jezera uspijemo natjerati da početkom naredne sezone
podmire dugovanja stvorena u prethodnom razdoblju.
1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:
Aktivnost Očekivani datum otklanjanja Odgovorna osoba 1.2.1 aktivacija osiguranja - ovrha 30.04.2015. Roža Poznanović
1.2.2 zabrana ulaza u NP Plitvička jezera 30.04.2015. Krešimir Čulinović
1.2.3 stopiranje bukinga za 2015 30.04.2015. Ana Brajdić
Izvor: Javna Ustanova Nacionalni Park Plitvička jezera
71
U Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti navode se pitanja na kojima su uočene
nepravilnosti kao i sve potrebne mjere i aktivnosti koje su potrebne da bi se te slabosti i
nepravilnosti otklonile. Konkretno, u našem primjeru Javne Ustanove nepravilnost je uočena
u dvadesetom pitanju jer Javna Ustanova nije uspjela naplatiti sva svoja dospjela potraživanja.
U Planu se navode tri aktivnosti koje će biti poduzete kako bi se naplatila sporna potraživanja.
Kako se radi o neplaćanju turističke agencije Nacionalnom parku dogovor rukovodstva je da
će se se krenuti s ovrhom navedene turističke agencije, stopiranjem rezervacija navedene
turističke agencije kao i zabranom ulaska u nacionalni park na osnovu čega čelnici Ustanove
pretpostavljaju da će do 30.04. 2015. uspjeti naplatiti svoja potraživanja, a time i otkloniti
slabosti i nepravilnosti uočene u gore navedenom pitanju.
4.3.4. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za 2013. godinu
Tablica 3. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
PRILOG 4
Obveznik Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
IZVJEŠĆE O OTKLONJENIM SLABOSTIMA I NEPRAVILNOSTIMA
ZA PRORAČUNSKU GODINU 2013
Naziv područja: PODRUČJE JAVNE NABAVE
1. Pitanje iz Upitnika gdje je uočena slabost i nepravilnost: Pitanje 36: U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude
1.1. Opis slabosti i nepravilnosti s analizom uzroka:
1.2. Akcijski plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti s popisom potrebnih aktivnosti i
očekivanim datumom otklanjanja slabosti i nepravilnosti:
Aktivnost
Očekivani datum
otklanjanja
Odgovorna
osoba Realizacija
Obrazloženje za nerealizirane/
djelomično realizirane aktivnosti
Novi očekivani datum
otklanjanja
Izvor: Javna Ustanova Nacionalni Park Plitvička jezera
Iz navedenog Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za prethodnu proračunsku
godinu vidimo da je postojala slabost u pitanju pod rednim brojem 36 gdje se navodi da su u
pripremi tehničke specifikacije sudjelovale osobe koje za to nisu bile ovlaštene.
72
5. ZAKLJUČAK
Čelnici na svim razinama poslovanja i upravljanja donose odluke koje impliciraju financijske
učinke koji postaju vidljivi prije ili kasnije te iz toga razloga svaki od čelnika nosi i
odgovornost za svaku odluku koju je donio. Takva situacija je i sa čelnicima proračunskih i
izvanproračunskih korisnka državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave te se stoga uspostavlja i sustav financijskog upravljanja i kontrola.
Sustav financijskog upravljanja i kontrola temelji se na tri zakona i to na: Zakonu o
proračunu, Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih
kontrola u javnom sektoru. Zakon o proračunu definira i određuje planiranje, izradu,
donošenje i izvrašavanje proračuna, Zakon o fiskalnoj odgovornosti određuje da čelnici
koriste proračunska sredstva namjenski, zakonito i svrhovito kao što im sam proračun nalaže
te Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru koji uređuje sustav
unutarnjih financijskih kontrola koji obuhvaćaju financijsko upravljanje i kontrole te
unutarnju reviziju u području javnog sektora.
U vrijeme gospodarske krize na većem značaju dobiva efikasno i svrsishodno upravljanje
javnim financijama. Takvo upravljanje zahtjeva od čelnika, na svim razinama, veću
odgovornost i transparentnost kod provođenja programa koji se financiraju iz proračuna, kao i
vidljive rezultate njihova provođenja.
Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica
LPRS popunjavaju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti, popunjavaju Upitnik o fiskalnoj
odgovornosti te Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti kao i Izvješće o otklonjenim
slabostima i nepravilnostima iz prethodne godine.
Izjava o fiskalnoj odgovornosti je izjava koja se sastavlja za jednu proračunsku godinu i
kojom čelnik potvrđuje da poslovanje obavlja uz zakonito, namjenski i svrhovito korištenje
proračunskih sredstava te djelotvorno i učnikovio funkcioniranje sustava financijskog
upravljanja i kontrola u okviru onog iznosa sredstava utvrđenih u proračunu. Ova Izjava je
nastala kako bi se usmjerila pozornost čelnika s planiranja na racionalno korištenje oskudnih
sredstava u fazi izvršenja proračuna.
73
Upitnik o fiskalnoj odgovornosti sastoji se od 69 pitanja koja su podjeljena u područja i to
područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja na temelju
zakonskog okvira. Čelnik na osnovu upitnika procjenjuje svoj rad po navedenim područjima
kako bi utrvdio je li sredstva iz proračuna tj. financijskog plana koristio na odgovarajući
način. Kako bi se procjenilo postupa li se u skladu sa zakonom provode se testiranja po
pitanjima iz Upitnika, a to znači da se svaki odgovor na pitanje mora pomoću prateće
dokumentacije i dokazati. U upitniku se na pitanja odgovara s „DA“, „NE“ i „NIJE
PRIMJENJENO – N/P“.
Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od pojedinih planova za otklanjanje slabosti
i nepravilnosti za svako pojedinačno područje iz Upitnika u kojem su se uočile neke slabosti
ili nepravilnosti. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti sastoji se od kratkog opis uočenih
slabosti ili nepravilnosti, ali isto tako se sastoji i od plana s aktivnostima i mjerama koje je
potrebno poduzeti da bi se uklonile navedene slabosti i nepravilnosti. Posebni obrazac
popunjava se za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti.
U Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prošle godine navodi se
jesu li aktivnosti i mjere iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti realizirane, daje se
tumačenje nerealiziranih ili djelomično realiziranih aktivnosti i mjera te se utvrđuje novi
očekivani rokovi otklanjanja slabosti i nepravilnosti. U pravilu najveći broj podataka u
Izvješću o otklonjenim slabostima i nepravilnostima se prepisuje iz prošlogodišnjeg Plana
otklanjanja slabosti i nepravilnosti.
Sve ovo prikazano je na primjeru Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička Jezera za 2014
godinu gdje možemo vidjeti da je Javna Ustanova na samo jednom pitanju uočila slabost i
nepravilnost i to iz područja izvršenja proračuna. Za navedeno pitanje sastavljen je Plan
otklanjanja slabosti i nepravilnosti te se očekuje da će biti uskoro ta slabost otklonjena. Stoga
je odluka čelnice da u Izjavi o fiskalnoj odgovornosti napiše da se sredstva koriste na zakonit,
svhrovit i namjenski način u potpunosti opravdana.
Zbog svega navedenog u ovom zaključku možemo reći da su radne i pomoćne hipoteze u
potpunosti potvrđene.
74
LITERATURA
1.) KNJIGE
1. Stepić D., Jakir – Bajo I., Maletić I., Knežević M., Kozina D., 2012, Fiskalna
odgovornos i financijsko upravljanje, TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog
sektora d.o.o., Zagreb
2. Maletić I., Jakir – Bajo I., Zorić A., Stepić D., Vašiček D., 2013, Fiskalna odgovornost
– popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća, TIM4PIN d.o.o. za
savjetovanje, Zagreb
3. Linzbauer Lj., Parać G., Kozina D.,2007, Financijsko upravljanje i kontrola u javnom
sektoru, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
4. Maletić I., Jakir – Bajo., Zorić A., 2011, Primjena zakona o fiskalnoj odgovornosti,
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
5. Šegon B., 2012, Priručnik za financijsko upravljanje i kontrole, Središnja
harmonizacijska jedinica, Zagreb
6. Jelčić B., 1980, Financije u teoriji i praksi , Sveučilišna naklada Liber, Zagreb
7. Burian K., Dremel N., Jakir – Bajo I., Kusaković A., Maletić I., Parać G., 2004,
Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, RRiF, Zagreb
8. Dremel N., Glavota M., Jakir – Bajo I., Maletić I., Milić A., 2011, Računovodstvo
proračuna i proračunskih korisnika, RRiF, Zagreb
9. Bičanić N., Jakir – Bajo I., Maletić I., Milić A., 2011, Proračunsko računovodstvo,
TEB, Zagreb
2.) ELEKTRONIČKI IZVORI
10. Zakon o proračunu, 2015, on line 20.04.2015
http://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu
11. Zakon o fiskalnoj odgovornosti, 2010, on line 21. 04. 2015.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_139_3530.html
12. Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, 2006, on line 21.
04. 2015. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_141_3188.html
13. Službene stranice Ministarstva financija, on line 21. 04. 2015.
http://www.mfin.hr/hr/unutarnja-revizija-1-2-3-2
75
14. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, 2014, on line
22. 04. 2015. http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo
15. Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni
fiskalnih pravila, 2011, on line 22. 04. 2015
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_78_1648.html
16. Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju
sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, 2012, on line 25.
04. 2015. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_06_70_1673.html
17. Jakir – Bajo I., Maletić I., 2012, Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o
nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih
korisnika, on line 25. 04. 2015.
https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&ei=p5dOVb7tHI2t8wegxoDgCA&gws_rd=ssl#q=
Ivana+Jakir-
Bajo+Ivana+Maleti%C4%87+Naputak+o+otkrivanju%2C+postupanju+i+izvje%C5%
A1%C4%87ivanju+o+nepravilnostima+u+upravljanju+sredstvima+prora%C4%8Dun
a%2C+prora%C4%8Dunskih+i+izvanprora%C4%8Dunskih+korisnika
18. Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru, 2011, on
line 29. 04. 2015. http://propisi.hr/print.php?id=11395
19. Statut Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera, 2014. on line 03. 05. 2015.
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/files/file/STATUT.pdf
20. Službena web stranica Javne Ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/opcenito/novosti/
POPIS TABLICA
Tablica 1: Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
Tablica 2: Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti
Tablica 3: Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima
POPIS SLIKA
Slika 1: Unutarnje ustrojstvo JUNP Plitivčka Jezera
76
