DIPLOMSKI RAD

BEZBJEDNOST PJEAKA KAO FAKTOR BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA

STUDENT: MENTOR:

Nataa RADANOVI Doc. dr Tihomir URI

Doboj, 2014.

2

SADRAJ

UVOD . 4

2. METOD ISTRAIVANJA ................................................................................. 5 2.1 Predmet istraivanja ....................................................................................... 5 2.2 Ciljevi istraivanja ........................................................................................... 5 2.3 Prostor istraivanja .......................................................................................... 5 2.4 Vrijeme istraivanja ........................................................................................ 5 2.5 Metod istraivanja .......................................................................................... 5

3. POKAZATELJI O SAOBRAAJNIM NEZGODAMA I POSLEDICAMA U KOJIMA SU UESTVOVALI PJEACI NA PODRUJU REPUBLIKE SRPSKE .. 6 3.1. Pregled ukupnog broja saobraajnih nezgoda i ukupnog broja nastradalih lica po centrima javne bezbjednosti u Republici

Srpskoj za period 2009. 2013 godine . 7

4. ANALIZA BEZBJEDNOSTI PJEAKA NA PODRUJU CJB PRIJEDOR .. 9 4.1. Broj poginulih i povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podrujugrada Prijedora u periodu 2009. 2013 godine .. 12 4.1.1. Broj poginulih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013 godine .. 12 4.1.2. Broj tee povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora za period 2009. 2013 godine ... 13 4.1.3. Broj lake povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013.godine .... 14 4.2. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po danima u toku 2013. godine na podruju grada Prijedora ... 15 4.3. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po asovima u toku 2013. godine na podruju grada Prijedora . 16 4.4. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po mjesecima u toku 2013. godine na podruju grada Prijedora . 17

5. PJEACI U SAOBRAAJU .. 18 5.1. Obaveze pjeaka u saobraaju ..... 19 5.2. Obaveze vozaa prema pjeacima 23 5.3. Odnosi vozaa i pjeaka ... 25

6. FAKTORI BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA 26 6.1. ovjek kao faktor bezbjednosti saobraaja .. 26 6.2. Vozilo kao faktor bezbjednosti saobraaja .. 26 6.3. Put kao faktor bezbjednosti saobraaja ... 26

7. DJECA PJEACI 27

8. VRSTE NALETA NA PJEAKA .. 32 8.1. Potpuni eoni nalet vozila na pjeaka 32 8.2. Djelimini eoni nalet vozila na pjeaka .. 33

3

8.3. Bono okrznue ... 35 8.3.1. Tipino bono okrznue 36 8.3.2. Atipino bono okrznue ... 36 8.4. Gaenje pjeaka .... 36 8.4.1. Jednostavno gaenje pjeaka ... 36 8.4.2. Sloeno gaenje pjeaka ... 37

9. ZAKONSKE ODREDBE ... 38 9.1. Zakonske odredbe u Republici Srpskoj .. 38 9.2. Zakonske odredbe u Bosni i Hercegovini .. 38 9.3. Zakonske odredbe u Srbiji ... 42 9.4. Zakonske odredbe u Hrvatskoj 44

10. REZULTATI ISTRAIVANJA . 49 10.1. Rezultati ankete 50

11. ZAKLJUNA RAZMATRANJA SA PRIJEDLOGOM MJERA . 63

12. LITERATURA ... 64

13. POPIS SLIKA, TABELA I DIJAGRAMA . 65 13.1. Spisak slika . 65 13.2. Spisak tabela .. 66 13.3. Spisak dijagrama ...... 67

Prilog 1. ANKETNI LIST .. 68

Prilog 2. POPUNJEN ANKETNI LIST .. 70

4

UVOD

Jedna od kljunih odrednica drumskog saobraaja svake drave je i sigurnost u saobraaju. U svakoj ljudskoj aktivnosti je prisutan rizik, ipak daleko najvei je upravo u drumskom saobraaju, u kojem uestvuje gotovo svaki ovjek.

Pjeak je ravnopravan uesnik u saobraaju kao i vozilo. Najvei dio ukupnog saobraaja otpada na pjeake, pa su zato oni i najugroenija grupa uesnika u saobraaju. Najvee opasnosti im prijete od strane vozaa motornih vozila sa kojima se susreu u zajednikom saobraajnom prostoru. Saobraajna sigurnost pjeaka na zajednikim saobraajnim povrinama je u najveoj mjeri zavisna od pravovremene i dovoljne obavjetenosti vozaa motornih vozila i o mjeri potovanja regulacije saobraaja. Standardna saobraajna sigalizacija esto nije dovoljna.

Svake godine u saobraajnim nezgodama pogine 1,2 miliona ljudi irom svijeta, a 20-50 miliona bude povrijeeno. Posebnu rizinu grupu pjeaka predstavljaju djeca i mladi. Djeca i mladi se na svom svakodnevnom putu prema koli, odnosno iz kole susreu sa opasnostima zbog drugih uesnika u saobraaju. Djeca se u saobraaju, zbog specifinih linih i fiziolokih osobina, ponaaju drugaije od odraslih ljudi. Njihov vidni ugao je manji, sporije reaguju na brze promjene u saobraaju, percepcija opasnosti i reakcija na opasnost bitno je smanjena zbog psihike i fizike nezrelosti. Zbog toga je potrebno posebnu panju posvetiti planiranju i opremanju puteva, koje svaki dan koriste djeca i mladi kao pjeaci. Te puteve je potrebno opremiti tako da odravaju panju pjeaka prilikom kretanja u saobraaju. Svojim vizuelnim izgledom trebaju biti privlani za djecu, istovremeno upozoravati vozae motornih vozila da voze opreznije po saobraajnim povrinama te poveana koncentracija djece kao pjeaka.

U poslednjoj deceniji je zabiljeen nagli porast broja automobila na naim ulicama to izaziva veliku guvu i kolaps u saobraaju, to dovodi do nervoze svih uesnika u saobraaju, a posledice su veliki broj saobraajnih nezgoda, i to sve vie njih sa smrtnim ishodom. U posebno nepovoljnom poloaju su pjeaci, kao najugroenija kategorija uesnika. Guve na pjeakim prelazima, esto nepotovanje saobraajnih propisa u pravu prvenstva pjeaka, sve to utie da pjeaci kao slabiji trpe jae koji nikako ili pak rijetko ispotuju pjeake. Posebno su kritini pjeaki prelazi preko veih raskrsnica i bulevara, gdje se nerijetko deava da apsolutno niko od vozaa ne stane da propusti pjeaka, gdje su pjeaci preputeni sami sebi i na sopstvenu odgovornost trae povoljnu priliku kako bi preli pjeaki prelaz koji je vidno obiljeen, ali koji se ne potuje. Kao posledica toga svakodnevno se mogu uti vijesti o nezgodama, gdje je veoma veliki broj onih u kojima su pjeaci rtve.

5

2. METOD ISTRAIVANJA

2.1. Predmet istraivanja

Svakodnevne saobraajne nezgode u kojima uestvuju pjeaci ukazuju na znaaj i neophodnost prevencije u saobraaju za ovu kategoriju populacije. Razliiti projekti iz oblasti saobraajne prevencije su svakako dobro doli, imaju efekta ak ako zatite samo jedan ljudski ivot ili sprijee saobraajnu nezgodu. Kao i u svim oblastima odgoja i obrazovanja uenika i ovoj problematici se treba prilaziti sistemski, ciljano i planski. Za razliku od nastavnih planova i programa koji garantuju trajnost i sistematinost u radu, kratkotrajni projekti traju dok postoji kratkotrajni interes za njih. Istraivanja o pjeacima pokazuju da je problematika pjeaka u saobraaju sloena, te da ona ukljuuje mnotvo psiholokih, sociolokih, edukativnih i ostalih aspekata. elja za dokazivanjem, manjak ivotnog kao i iskustva u saobraaju, loe procjene - precjenjivanje vlastitih sposobnosti, jedni su od najznaajnijih faktora stradanja pjeaka u saobraaju. Bezbjednost u saobraaju je drutvena kategorija, koja je uvjetovana odnosima pjeak u saobraaju, vozila, saobraajne povrine i drugih faktora u dinaminom i zatvorenom sistemu.

2.2. Ciljevi istraivanja

Brojna istraivanja iz ove oblasti upozoravaju kako za bezbjednost u saobraaju nisu vie primarna znanja i steene vjetine, ve upravo ponaanje i nivo saobraajne kulture uesnika u saobraaju. Istraivanje ponaanje pjeaka u saobraaju na podruju Grada Prijedora smo proveli putem ankete u ulicama Akademika Jovana Rakovia, Svetosavska, Nikole Paia i Miloa Obilia, kao i na magistralnim putevima M-15 Prijedor K. Dubica, M-4 Prijedor Novi Grad i M-15 Prijedor Otra Luka.

2.3. Prostor istraivanja:

Istraivanje je sprovedeno na podruju Grada Prijedora, odnosno u samom centru Grada Prijedora, kaoi ulice i putevi oko Grada Prijedora .

2.4. Vreme istraivanja:

Analiza svih saobraajnih nezgoda u kojima su uestvovali pjeaci na podruju Republike Srpske, kao i analiza saobraajnih nezgoda na podruju Grada Prijedora za period 2009. - 2013. godina.

2.5. Metod istraivanja

Statistiki metod koji smo koristili u prikupljanju podataka o broju saobraajnih nezgoda na podruju Republike Srpske, CJB Prijedor i Grada Prijedora za posmatrani period 2009. 2013. godina.

6

3. POKAZATELJI O SAOBRAAJNIM NEZGODAMA I POSLEDICAMA U KOJIMA SU UESTVOVALI PJEACI NA PODRUJU REPUBLIKE SRPSKE1

Za analizu i prikaz nivoa bezbjednosti pjeaka u saobraaju na podruju Republike Srpske koriteni su pokazatelji bezbjednosti saobraaja o broju, strukturi i posledicama evidentiranih saobraajnih nezgoda, a koji su dostupni u analitikim izvjetajima MUP-a RS. U narednom dijelu e biti prikazani:

struktura saobraajnih nezgoda i nastradalih lica na podruju Republike Srpske u periodu 2009. 2013. godine;

pregled saobraajnih nezgoda po centrima javne bezbjednosti Republike Srpske u periodu 2009. 2013. godine;

broj poginulih i povrijeenih pjeaka na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine;

vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda na podruju grada Prijedora po danima, asovima i mjesecima u toku 2013. godine.

Tabela 1. Struktura nastradalih lica u SN u Republici Srpskoj za period 2009. - 2013.

Izvor: [MUP Republike Srpske, 2014]

Struktura 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Broj saobraajnih nezgoda 10076 9732 9378 8441 8588

- broj SN sa poginulim licima 155 123 150 130 146

- broj SN sa teko povrijeenim licima 603 579 577 541 495

- broj SN sa lake povrijeenim licima 1620 1424 1526 1312 1472

- broj SN samo sa materijalnom tetom 7698 7606 7125 6458 6475

Broj nastradalih lica u SN 3617 3106 3382 2961 3089

- broj poginulih lica u SN 180 139 163 140 153

- broj teko povrijeenih lica u SN 781 691 702 654 602

- broj lake povrijeenih lica u SN 2656 2276 2517 2176 2334

U posmatranom periodu 2013. godine na podruju Republike Srpske dogodilo se 8588 saobraajnih nezgoda, to je za 147 vie nego u 2012. godini. U saobraajnim nezgodama poginulo je 153 lica, tee je povrijeeno 602 lica, dok su lake povrijeena 2334 lica.

U narednoj tabeli izvreno je poreenje broja saobraajnih nezgoda i nastradalih lica u saobraajnim nezgodama za 2013. godinu.

1Interni godinji izvjetaj MUP-a Republike Srpske o stanju bezbjednosti saobraaja na putevima Republike Srpske za period 2009 - 2013. godine.

7

Tabela 2. Poreenje strukture nastradalih lica u SN u Republici Srpskoj za 2013. godinu

Izvor: MUP Republike Srpske, 2014

Struktura 2013.

Broj saobraajnih nezgoda 8588

- broj SN sa poginulim licima 146

- broj SN sa teko povrijeenim licima 495

- broj SN sa lake povrijeenim licima 1472

- broj SN samo sa materijalnom tetom 6475

Broj nastradalih lica u SN 3089

- broj poginulih lica u SN 153

- broj teko povrijeenih lica u SN 602

- broj lake povrijeenih lica u SN 2334

Na dijagramu 1. je grafiki predstavljeno ovo poreenje i moemo vidjeti porast broja saobraajnih nezgoda u 2013. godini 8588 i broja nastradalih lica u saobraajnim nezgodama 3089.

Dijagram 1. Odnos broja saobraajnih nezgoda i broja nastradalih lica

u saobraajnim nezgodama za 2013. godinu

3.1. Pregled ukupnog broja saobraajnih nezgoda i ukupnog broja nastradalih lica po centrima javne bezbjednosti u Republici Srpskoj za period 2009. 2013. godine

U Tabeli 3. je prikazan ukupan broj saobraajnih nezgoda (saobraajne nezgode sa poginulim, tee i lake povrijeenim licima i samo sa materijalnom tetom) i ukupan broj nastradalih lica (poginulih, tee i lake povrijeeni) po Centrima javne bezbjednosti u Republici Srpskoj za period 2009. 2013. godine.

0

2000

4000

6000

8000

10000

Broj saobraajnihnezgoda

Broj nastradalih lica u

SN

8588

3089

8

Najvei broj saobraajnih nezgoda dogodio se u Banja Luci (55,6%), to je oekivano s obzirom na prostorni obuhvat i obim saobraaja, zatim slijede Bijeljina (15,7%), Doboj (13,9%), Istono Sarajevo (10,5%) i Trebinje (4,3%). Na dijagramu 6 dat je grafiki prikaz.

Tabela 3. Ukupan broj saobraajnih nezgoda po CJB za period 2009. 2013. godine

Izvor: MUP Republike Srpske, 2014

Ukupan broj Banja

Luka Bijeljina

Istono Sarajevo

Trebinje Doboj

- saobraajnih nezgoda 26253 7424 4979 2022 6543

2009 5811 1664 1102 434 1579

2010 5613 1537 1011 402 1444

2011 5480 1559 1043 402 1249

2012 4790 1312 865 383 1091

2013 4559 1352 958 401 1180

-nastradalih lica 7153 2530 1205 534 2300

2009 1541 474 210 102 446

2010 1370 533 258 98 397

2011 1239 465 181 76 326

2012 1518 513 274 133 522

2013 1485 545 282 125 609

Dijagram 2. Broj saobraajnih nezgoda i broj nastradalih lica po CJB Republike Srpske

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

Broj nezgoda Broj nastradalih lica

Banja Luka

Bijeljina

Istono Sarajevo

Trebinje

Doboj

9

4. ANALIZA BEZBJEDNOSTI PJEAKA NA PODRUJU CJB PRIJEDOR

Za analizu i prikaz nivoa bezbjednosti pjeaka u saobraaju na podruju Centra javne bezbjednosti Prijedor koriteni su podaci iz Policijske stanice za Bezbjednost Saobraaja Prijedor. Podaci su bazirani na ukupnom broju nastradalih pjeaka na podruju CJB Prijedor i odnose se na period 2009. 2013. godine.

U periodu od 5 godina (2009. 2013. godine) na podruju CJB Prijedor bilo je ukupno 178 saobraajna nezgoda u kojima su stradali pjeaci. Ukupan broj stradalih pjeaka za ovaj period na podruju CJB Prijedor je 148, od kojih je 35 djece pjeaka (Dijagram 3).

Dijagram 3. Procentualno uee nastradalih pjeaka, djece i odraslih

na podruju CJB Prijedor za period 2009. 2013. godine

Ukupan broj saobraajnih nezgoda u kojima su uestvovali pjeaci kao i djeca pjeaci za vremenski period od 5 godina (2009. 2013. godine) je prikazan u Tabeli 4.

0

20

40

60

80

100

120

Odrasli pjeaci Djeca pjeaci

113

35

10

Tabela 4. Broj saobraajnih nezgoda u kojima su uestvovali pjeaci na podruju CJB Prijedor za period 2009. 2013. godine2

Izvor: [PS za BS Prijedor, 2014]

Godina Broj saobraajnih nezgoda u kojima su

uestvovali pjeaci

2009 40

2010 33

2011 19

2012 28

2013 35

Na dijagramu 4. grafiki je predstavljen broj saobraajnih nezgoda u kojima su uestvovali pjeaci na podruju CJB Prijedor u periodu 2009. 2013. godine.

Dijagram 4. Broj saobraajnih nezgoda u kojima su uestvovali pjeaci na podruju CJB Prijedor u

periodu 2009. - 2013. godine

Na podruju grada Prijedora za vremenski period 2009. 2013. godine smrtno je stradalo 19 pjeaka, tee povrijeeno 61, a lake je povrijeeno 68 pjeaka.

2Podaci iz Policijske stanice za Bezbjednost saobraaja Prijedor za period od 2009. 2013. godine (Podaci se

odnose na podruje koje je bilo pod nadlenu ove stanice u tom vremenskom periodu)

0

10

20

30

40

1 2 3 4 5

40

33

19

28

35

1 2 3 4 5

11

Tabela 5. Broj poginulih, lake i tee povrijeenih pjeaka na podruju CJB Prijedor u periodu 2009. 2013. godine3

Izvor: [PS za BS Prijedor, 2014]

Godina Poginuli Tee povrijeeni Lake povrijeeni

2009 3 11 12

2010 2 8 13

2011 3 18 9

2012 3 12 19

2013 8 12 15

Ukupno 19 61 68

Na dijagramu 5. grafiki je predstavljen broj poginulih, tee i lake povrijeenih pjeaka na podruju CJB Prijedor za period 2009. 2013. godine.

Dijagram 5. Poginuli, lake i tee povrijeeni pjeaci na podruju CJB Prijedor

u periodu 2009. 2013. godine

Za isti vremenski period na podruju grada Prijedora u saobraajnim nezgodama je smrtno stradalo 3 djece pjeaka, tee povrijeeno 12 djece pjeaka i lake povrijeeno 20 djece pjeaka (Tabela 6).

3Podaci iz Policijske stanice za Bezbjednost saobraaja Prijedor za period od 2009. 01.01 31.08. 2014.

godine (Podaci se odnose na podruje koje je bilo pod nadlenu ove stanice u tom vremenskom periodu)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2009 2010 2011 2012 2013

Poginuli

Tee povrijeeni

Lake povrijeeni

12

Tabela 6. Broj poginule, tee i lake povrijeene djece pjeaka na podruju CJB Prijedor za period 2009. 2013. godine

Izvor: [PS za BS Prijedorj, 2014]

Godina Poginuli Tee povrijeeni Lake povrijeeni

2009 3 2 8

2010 2 4 3

2011 3 4 2

2012 3 0 4

2013 8 2 3

Ukupno 19 12 20

Na dijagramu 6. dat je grafiki prikaz broja poginulih, lake i tee povrijeenih pjeaka djece na podruju CJB Prijedor u periodu 2009. 2013. godine.

Dijagram 6. Poginula, lake i tee povrijeena djeca pjeaci na

podruju CJBPrijedor u periodu 2009. 2013. godine

4.1. Broj poginulih i povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine.

4.1.1. Broj poginulih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine.

U Tabeli 7. je prikazan broj poginulih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godina.

Poginuli Tee povrijeeni Lake povrijeeni

19

12

20

13

Tabela 7. Ukupan broj poginulih pjeaka na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine

Izvor: MUP Republike Srpske,CJB Prijedor 2014

Godina Broj poginulih

pjeaka %

2009 3 16

2010 2 10

2011 3 16

2012 3 16

2013 8 42

Ukupno 19 100

Ovi podaci su grafiki prikazani na dijagramu 7.

Dijagram 7. Broj poginulih pjeaka u perodu 2009. 2013. godine na podruju grada Prijedora

4.1.2. Broj tee povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora za period 2009. 2013. godine

Tabela 8. Ukupan broj tee povrijeenih pjeaka na podruju grada Prijedora za period 2009. -

2013. godine

Izvor: MUP Republike Srpske, CJB Prijedor 2014

Godina Broj tee povrijeenih

pjeaka %

2009 2 17

2010 4 33

2011 4 33

2012 0 0

2013 2 17

Ukupno 12 100

0

1

2

3

4

5

6

7

8

2009 2010 2011 2012 2013

Broj poginulih pjeaka

14

U Tabeli 8. je prikazan broj tee povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine.

Ovi podaci su grafiki prikazani na dijagramu 8.

Dijagram 8. Broj tee povrijeenih pjeaka u perodu 2009. - 2013.

. godine na podruju grada Prijedora

4.1.3. Broj lake povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine

U Tabeli 9. je prikazan broj lake povrijeenih pjeaka u saobraajnim nezgodama na podruju grada Prijedora u periodu 2009. 2013. godine.

Tabela 9. Ukupan broj lake povrijeenih pjeaka na podruju grada Prijedora za period 2009.

2013. godina

Izvor: MUP Republike Srpske CJB Prijedor, 2014

Godina Broj lake povrijeenih

pjeaka %

2009 8 18

2010 3 14

2011 2 13

2012 4 18

2013 3 18

Ukupno 20 100

Ovi podaci su grafiki prikazani na dijagramu 9.

2009 2010 2011 2012 2013

2

4

5

0

2

Broj tee povrijeenih pjeaka

15

Dijagram 9. Broj lake povrijeenih pjeaka u perodu 2009 2013. godine na podruju grada

Prijedora

4.2. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po danima u periodu 2013. godine na podruju grada Prijedora

Najvei broj saobraajnih nezgoda na podruju grada Prijedora u toku 2013. godine dogodilo se subotom, 8 saobraajnih nezgoda ili 35%, zatim, petkom, 6 saobraajnih nezgoda ili 26%. Najbezbjedniji dan bila je srijeda kada se nije dogodila ni jedna saobraajna nezgoda.

Tabela 10. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po danima u toku 2013. godine.

Izvor: MUP Republike Srpske,CJB Prijedor 2014

Dani Broj saobraajnih

nezgoda %

Ponedjelak 4 17

Utorak 2 9

Srijeda 0 0

etvrtak 2 9

Petak 6 26

Subota 8 35

Nedjela 1 4

Ukupno 23 100

Na dijagramu 10. dat je grafiki prikaz raspodjele saobraajnih nezgoda po danima u toku 2013. godine.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

2009 2010 2011 2012 2013

Broj lake povrijeenih pjeaka

16

Dijagram 10. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po danima u toku 2013. godine

4.3. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po asovima u toku 2013. godine na podruju grada Prijedora

Najvei broj saobraajnih nezgoda na podruju grada Prijedora u toku 2013. godine dogodilo se u periodu od 08-12 asova i u periodu od 12-16 asova, 82 saobraajnih nezgoda ili 23%.

Tabela 11. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po asovima u toku 2013 godine. na

podruju grada Prijedora

Izvor: MUP Republike Srpske,CJB Prijedor 2014

as 2013 % 2013

00-04 45 13

05-08 26 7

09-12 82 23

13-16 82 23

17-20 66 18

21-24 57 16

Ukupno 358 100

Na dijagramu 11. dat je grafiki prikaz raspodjele saobraajnih nezgoda po asovima u toku 2013- 01.01-31.08 2014. godine.

4

2

0

2

6

8

1

0

2

4

6

8

Broj saobraajnih nezgoda

Ponedjelak Utorak Srijeda etvrtak

Petak Subota Nedjela

17

Dijagram 11. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po asovima u toku 2013. godine na

podruju grada Prijedora

4.4. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po mjesecima u toku 2013 godine na podruju grada Prijedora

Najvei broj saobraajnih nezgoda na podruju grada Prijedora u toku 2013. godine dogodilo se u mjesecu avgustu, 57 saobraajnih nezgoda ili 16%.

Tabela 12. Vremenska raspodjela saobraajnih nezgoda po mjesecima u toku 2013. godine. na podruju grada Prijedora

Izvor: MUP Republike Srpske,CJB Prijedor 2014

Mjesec 2013 % 2013

Januar 26 7

Februar 15 4

Mart 27 8

April 29 8

Maj 23 6

Jun 28 8

Jul 27 8

Avgust 57 16

Septembar 23 6

Oktobar 23 6

Novembar 35 10

Decembar 45 13

Ukupno 358 100

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

00-04 05-.08 09.-12 13.-16 17-20 21-24

2013

18

5. PJEACI U SAOBRAAJU

Pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prevozno sredstvo, bicikl, moped ili pokretna kolica za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama.

4

Pjeaci su najbrojnija kategorija uesnika u saobraaju. Najsporiji su i najmanje zatieni uesnici u saobraaju, ali dovoljno pokretljivi da se u sluaju potrebe zaustave ili uklone sa kolovoza bre i lake nego bilo koje vozilo. Pravilno ponaanje pjeaka u saobraaju i meusobna tolerancija izmeu pjeaka i vozaa jedno je od mjerila stepena saobraajne kulture i uslov za bezbjedno odvijanje saobraaja.5

Pjeaci su uesnici u saobraaju za koje vrijede odreena saobraajna pravila i saobraajni propisi kojih se moraju pridravati zbog svoje sigurnosti i sigurnosti drugih uesnika u saobraaju. Bezbjednost pjeaka u velikoj mjeri zavisi od njihovih fizikih sposobnosti, znanja i iskustva. Veoma je bitno da pjeaci budu svjesni da je neophodno da potuju pravila i propise i ponaaju se u skladu sa njima, odnosno, da sami budu svjesni da su jedna od najugroenijih grupa uesnika u saobraaju i da je njihovo ponaanje presudno za njihovu bezbjednost. Statistike pokazuju da ova kategorija uesnika u saobraaju unosi manji rizik u saobraaj a vie je izloena riziku, odnosno, izloeni su riziku koji u saobraaj unose ostali uesnici u saobraaju.

Pjeaci predstavljaju najheterogeniju grupu uesnika u saobraaju. Neke od injenica koje karakteriu ovu grupu su:

svako lice moe da uestvuje u saobraaju kao pjeak, nezavisno od ivotne dobi, pola, znanja i iskustva;

pjeak je najslabije zatien uesnik u saobraaju; pjeaci ostvaruju direktne kontakte sa drugim uesnicima u saobraaju; vrlo esto su u direktnom kontaktu sa uesnicima koji se kreu jako velikim

brzinama i

na bezbjednost pjeaka utie jako veliki broj faktora.

Problem ugroenosti pjeaka nije problem samo zemalja koje su u razvoju ve i razvijenih zemalja sa visokim stepenom motorizacije i nivoa ureenja saobraaja. Pjeake ne ugroava samo prisustvo vozila na putu, nego i naini njihovog korienja. S obzirom na to, polazna osnova za veu bezbjednost pjeaka su nauno, istraivako i analitiko sagledavanje i ureenje odnosa ovjek - vozilo - put - okolina.

Najrizinije grupe pjeaka su: djeca; stare i nemone osobe; osobe sa invaliditetom.

4Zakon o Osnovama Bezbjednosti Saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik BiH, br. 6/06 5Kulaevi, B., Saobraajna sekcija Kretanje pjeaka pjeakim povrinama, Osnovna kola, Mokro

19

Djeca na kolovozu ili pokraj njega sama po sebi predstavljaju opasnost. Djeca su neiskusni

uesnici u saobraaju i zato se prema njima ne moe primijeniti naelo povjerenja. Na vozau je sva odgovornost da se ne dogodi saobraajna nezgoda jer on poznaje pravila, a djeca ne.

Voza mora znati kako se djeca ponaaju i kako reaguju. Djeca u saobraaju: ne poznaju saobraajna pravila pa ih i ne primjenjuju; reaguju spontano, nepredvidivo i nepromiljeno; ne mogu pravilno procijeniti brzinu vozila i razmak; ne mogu pravilno ocijeniti opasnosti i posljedice; imaju manju preglednost u odnosu na ostale uesnike u saobraaju i vrlo esto su zaokupljena igrom.

Starije i nemone osobe uvijek treba nastojati pravovremeno uoiti i prepoznati. Pojedine starije osobe se boje, neke slabije uju, neke slabije vide ili sporije reaguju, a i sporije se kreu. Ako se takve osobe kreu trotoarom ili kolovozom treba poveati oprez, smanjiti brzinu i poveati boni razmak. Treba pokazati strpljenje prema njima i po potrebi zaustaviti vozilo i omoguiti im bezbjedan prelazak kolovoza.

Osobe sa invaliditetom : tokom vonje, voza esto moe naii na podruje gdje se kreu osobe sa invaliditetom. Ove osobe se kreu najee pomou pomagala. Kada se uoi takva osoba treba odmah smanjiti brzinu, poveati oprez i po potrebi zaustaviti vozilo da bi se omoguilo bezbjedno kretanje ovih osoba.

5.1. Obaveze pjeaka u saobraaju

Pjeaci su uesnici u saobraaju koji se esto ne ponaaju prema pravilima. Razlog za to je ili nedovoljno poznavanje saobraajnih pravila ili nedostatak potrebnog nivoa odgovornosti u saobraaju. Zbog toga su jako ugroeni i esto stradaju u saobraajnim nezgodama. Pjeaci u saobraaju duni su da se kreu trotoarom ili drugom povrinom koja je odreena za kretanje pjeaka (pjeakom stazom).

Trotoar je posebno ureena saobraajna povrina namijenjena prvenstveno kretanju pjeaka koja nije u istom nivou sa kolovozom puta ili je od kolovoza odvojena na drugi nain (slika 1)

.

20

Slika 1. Trotoar

Izvor: [http://www.beobuild.rs]

Pjeaka staza je posebno izgraena saobraajna povrina u nivou kolovoza, fiziki odvojena od kolovoza, koja je namijenjena iskljuivo za kretanje pjeaka i kojom je zabranjeno kretanje motornih vozila (slika 2). Pojam se takoe koristi za staze u urbanim podrujima koje pjeacima nude krae, tie rute, a takoe mogu pruati pristup okolnim krajolicima ili parkovima. Pjeaka staza se u nekim dijelovima svijeta koristi kao dui put u udaljenim mjestima.

irina pjeakih staza zavisi od intenziteta pjeakog saobraaja. irina trake za normalno kretanje pjeaka je 0,75 - 0,80 [m]. Visina slobodnog profila pjeake staze iznosi 2,50 [m]. Ako je uz pjeaku stazu stalna prepreka (zgrada, drvee, ograda i sl.) potrebno je ostaviti zatitnu traku irine 0,20 [m]. Ako se pjeake staze nalaze uzdu kolovoza na kome ne postoje uzdignuti ivinjaci, onda se moraju odmaknuti od kolovoza najmanje toliko da se slobodni profili kolovoza i pjeake staze ne dodiruju.

Slika 2. Pjeaka staza

Izvor: http://www. max-balkanboy.blogspot.com

21

Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povrina namijenjena za kretanje pjeaka, odnosno, na kojem postoji povrina namijenjena za kretanje pjeaka, a koju pjeaci iz nekog razloga ne mogu da koriste, pjeaci mogu da se kreu kolovozom. Kada se pjeak kree kolovozom mora se kretati to blie ivici kolovoza, odnosno mora to uiniti na nain da ne spreava odvijanje saobraaja i ne ometa druge uesnike u saobraaju. Pjeak se po pravilu mora kretati uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, a u izuzetnim sluajevima, kada je ugroena njegova bezbjednost, moe da se kree uz desnu ivicu kolovoza (odroni, nepregledne krivine i sl.).

Opasnost za pjeake na putu predstavljaju raskrsnice i prelaenje sa jedne na drugu stranu kolovoza, a naroito ispred kola, javnih zgrada, igralita i na svim ostalim mjestima gdje je velika gustina saobraaja a est prelazak pjeaka. Za pjeake je najbezbjednije da kolovoz prelaze na denivelisanim prelazima (nadzemni pjeaki prelazi "pasarele" i podzemni pjeaki prolazi). Ako u blizini nema denivelisanih prelaza, kolovoz je najbezbjednije prelaziti na

semaforizovanom obiljeenom pjeakom prelazu pa potom na obiljeenom pjeakom prelazu.

Kada se kolovozom kree grupa pjeaka oni su duni da se kreu jedan iza drugog ako bezbjednost saobraaja to zahtijeva, a naroito u sluajevima slabe preglednosti puta, smanjene vidljivosti ili intenzivnog saobraaja vozila. Ako se kreu jedan pored drugog dovode u opasnost i sebe i vozae vozila koji ih moraju obii. Ako se kolovozom kree vie organizovanih kolona pjeaka odstojanje izmeu pojedinih kolona mora biti najmanje 30 [m]. Organizovana kolona pjeaka kree se desnom stranom i ne smije biti dua od 100 [m].

Slika 3. Kretanje kolone pjeaka

Izvor: http://ltablice.com/pravila-saobracaja

22

Slika 4. Kretanje pjeaka

Izvor: http://ltablice.com/pravila-saobracaja

Pjeak koji namjerava prei preko kolovoza na mjestu gdje ne postoji obiljeeni pjeaki prelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila. Na mjestu gdje nema obiljeenog pjeakog prelaza kolovoz treba prelaziti oprezno i to, pravo, najkraim putem (pod pravim uglom u odnosu na uzdunu osu puta) na drugu stranu. Kada se kolovoz prelazi dijagonalno put prelaska je dui i opasniji. Kada se kolovoz prelazi mimo obiljeenog pjeakog prelaza (zebre") pjeaci nemaju prednost prolaska u odnosu na vozila. Na obiljeenom pjeakom prelazu na kome je saobraaj pjeaka regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima za pjeake, pjeak je duan da postupa prema tim znakovima.

Slika 5. Svjetlosna signalizacija

Izvor: http://www.rts.rs/page/magazin.com

Na obiljeenom pjeakom prelazu na kome saobraaj nije regulisan svetlosnim saobraajnim znakovima za pjeake, ali je saobraaj vozila regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima

23

za vozila ili znakovima koje daju ovlaena lica, pjeaci mogu da prelaze preko kolovoza samo dok im je datim znakom dozvoljen prelazak preko

kolovoza. Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem saobraaj nije regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima niti znakovima koje daje ovlaeno lice, prije stupanja na pjeaki prelaz, pjeak je duan da obrati panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju. Pjeak koji ima namjeru da pree kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obiljeen pjeaki prelaz mora to uiniti na nain da ne ometa odvijanje saobraaja i ne ugroava bezbjednost drugih uesnika u saobraaju.

Slika 6. Prelazak pjeaka uz pomo ovlatenog lica

Izvor:http://www.index.hr

5.2. Obaveze vozaa prema pjeacima

Obaveza je vozaa da posveti panju pjeacima koji se nalaze na kolovozu ili na njega nailaze. Voza je duan da u zavisnosti od potrebe smanji brzinu kretanja ili zaustavi svoje vozilo, a posebnu panju mora da posveti kretanju i ponaanju:

djece (lopta je izletjela na put, sigurno je da i djete tri za njom), invalida (potrebno im je vie vremena da preu kolovoz), starih i nemonih osoba.

Voza ne smije da presjeca: kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku ili drugu organizovanu povorku graana koja se kree po

kolovozu.

Kada prilazi obiljeenom pjeakom prelazu, voza mora da vozi posebno paljivo i ako treba zaustavi vozilo ispred prelaza. Na djelu puta na kome se kreu djeca ili su postavljeni saobraajni znakovi o ueu djece u saobraaju, voza je duan da vozi sa naroitom opreznou i takvom brzinom da moe vozilo da zaustavi u sluaju potrebe.

24

Kada postoje dvije ili vie saobraajnih traka u jednom smjeru i ako je voza vozila u desnoj saobraajnoj traci zaustavio svoje vozilo radi proputanja pjeaka, to mora uraditi i voza drugog vozila, jer nije dozvoljeno prelaziti i obilaziti zaustavljeno vozilo ispred pjeakog prelaza.

Slika 7. Vozilo koje se zaustavilo radi proputanja pjeaka

Izvor: http://www.index.hr

Voza koji skree na boni put, na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prelaz, duan je da skretanje izvri smanjenom brzinom i ne smije na bilo koji nain da ugrozi pjeake koji su ve stupili na kolovoz.6 Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prelazu regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima ovlaenog liva voza je duan da7:

zaustavi svoje vozilo ispred pjeakog prelaza kada mu je datim znakom zabranjen prolaz,

ne ometa kretanje pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prelaz i kada mu je datim znakom prolaz dozvoljen,

skree smanjenom brzinom i propusti pjeake koji prelaze boni kolovoz, i kada mu je prolaz dozvoljen.

Mimoilaenje sa vozilima u ovakvoj situaciji moe biti jako opasno, posebno ako se radi o vozau koji nema dovoljno iskustva. U tom sluaju treba8:

dobro procijeniti brzinu i udaljenost vozila u odnosu na poloaj pjeaka; procijeniti mogue mjesto mimoilaenja sa vozilom; prilagoditi brzinu vonje, smanjiti je; mimoii se sa vozilom iz suprotnog smjera prije dolaska do pjeaka koji se kree

uz rub kolovoza i

ako se u odnosu na udaljenost vozila iz suprotnog smjera vozilom sigurno moe obii pjeak, mimoilaenje obaviti nakon toga.

6 http://saobracajunastavi.wordpress.com 7 http://www.rally-dubrovnik.hr/files/pdf6.pdf 8 http://www.rally-dubrovnik.hr/files/pdf6.pdf

25

5.3. Odnosi vozaa i pjeaka

Osnovni problem na relaciji voza-pjeak i pjeak-voza je nedovoljna opta i saobraajna kultura. Vozai esto protestvuju protiv pjeaka i optuuju ih za saobraajnu nekulturu zbog nepotovanja pravila i propisa kretanja saobraajnicama. Meutim, u zamjenjenim ulogama kada voza postaje pjeak, optuuje vozae za saobraajnu nekulturu i zbog toga je potrebna samokontrola svih uesnika u saobaaju i otklanjanje dvostrukih kriterijuma u ponaanju. Vozai treba da znaju da su pjeaci znatno osjetljiviji, ugroeniji i inferiorniji. Oni spadaju u kategoriju ranjivih uesnika u saobraaju, posebno djeca, starije i hendikepirane osobe.

Analize uzroka nezgoda pokazuju da pjeaci esto nekontrolisano prelaze ulice, esto se ponaaju nepredvidivo to obavezuje vozae da uvijek oekuju iznenadne i nekontrolisane postupke pjeaka. Starije osobe su esto zamiljene, dekoncentrisane, a djeca sklona igri, neoprezu, tranju za loptom, nekontrolisano kretanju bicilom ili mopedima.

26

6. FAKTORI BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA

Bezbjednost saobraaja nije nezavisna, niti izolovana nauna disciplina, ni u pogledu predmeta izuavanja, ni u pogledu metoda istraivanja. Ona se oslanja na dostignua i znanja prirodnih, tehnikih i drutvenih nauka. Bezbjednost saobraaja je posebno povezana sa drugim naunim disciplinama koje pripadaju saobraajnoj nauci. Na saobraaj kao cjelinu djeluju etiri osnovna faktora: ovjek, vozilo, put i okolina. Postoje razliita miljenja o tome u kom procentu uestvuju faktor ovjek, vozilo, put ili okolina na dogaaje saobraajnih nezgoda.

Ispitivanja su pokazala da na korisnike puta bilo kao vozae ili pjeake otpada vei dio saobraajnih nezgoda, zbog toga je ovjek osnovna komponenta dananjeg saobraaja.

6.1. ovjek kao faktor bezbjednosti saobraaja

U lancu faktora bezbjednosti saobraaja ovjek je najjaa, odnosno najlomljivija karika. Postoje velike razlike u ponaanju pojedinca kada se nae u razliitim situacijama, bilo vozaa ili pjeaka. Te razlike su izraene imeu pojedinih kategorija stanovnitva u pojedinim zemljama.

Potrebno je razmotriti psihofizike osobine ovjeka a zatim i ponaanje ovjeka u saobraaju. ovjek kao voza ili kao pjeak, uesnik je u saobraaju a samim tim je izloen i odreenom stepenu opasnosti. Kada saobraajna nezgoda nastane zbog iskljuive krivice ovjeka ne znai da je ona nastala zbog jednog faktora.

6.2. Vozilo kao faktor bezbjednosti

Savremena koncepcija u konstrukcijama vozilama i njihov uticaj na bezbednost saobraaja. Ispitivanje vozila. Aktivna bezbednost vozila. Savremeni ureaji koji doprinose aktivnoj bezbednosti: ABS,ASR,ESP... Stabilnost vozila. Pasivna bezbednost vozila.

6.3. Put kao faktor bezbjednosti

Uticaj elementa puta i opreme puta na bezbednost saobraaja. Saobraajna signalizacija i njihov uticaj na bezbednost saobraaja. Aktivna i pasivna bezbednost saobraaja.

27

7. DJECA PJEACI

Posebno ugroenu grupu uesnika u saobraaju ine djeca, pogotovo uzimajui u obzir da se oni u saobraaju najee pojavljuju kao ranjivi uesnici u saobraaju. Na osnovu uoenih tipinih situacija u kojima najee stradaju djeca u saobraaju, definisana su i tipina rjeenja koja bi trebalo primjenjivati kako bi se smanjio broj i teina posledica saobraajnih nezgoda sa djecom.

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 1.

Dolazak pjeaka ka vozilu sa lijeve strane, neometana preglednost (ukupno 156 sluajeva, tj. 23,21% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). Kao mjera za sprijeavanje prelaska kolovoza od strane djece, sa lijeve strane van obiljeenog pjeakog prelaza najee su u primjeni razne varijacije zatitnih ograda koje se mogu postavljati samo sa jedne strane ili sa obe strane kolovoza.

Slika 8. Preglednost sa i bez prepreka

Izvor: http://www.autoskolastop.rs

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 2.

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, neometana preglednost (ukupno 231 sluajeva, tj. 34,38% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). Kao u prethodnom sluaju i u ovom su prisutne dvije varijacije:

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, van obiljeenog pjeakog prelaza; Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, na neobiljeenom pjeakom prelazu.

Navedene situacije spadaju u najee situacije u kojima stradaju djeca u saobraaju u Republici Srpskoj. Za ove situacije kada je u pitanju prevencija nezgoda najee su u primjeni razne varijacije zatitnih ograda koje se mogu postavljati samo sa jedne strane ili sa obe strane kolovoza.

28

Slika 9 . Dolazak pjeaka sa desne strane na obiljeenom pjeakom prelazu

Izvor: http://www.itablice.rs

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 3.

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane iza zaustavljenog autobusa (ukupno 43 sluaja, tj.6,40% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). Ova situacija obuhvata:

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane iza zaustavljenog autobusa van obiljeenog pjeakog prelaza;

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane iza zaustavljenog autobusa na obiljeenom pjeakom prelazu.

Uoene situacije su dobro poznate i adekvatno rijeene u praksi mada i pored toga jo uvijek ima nezgoda sa djecom. Od velikog znaaja za rjeavanje ovakvih nezgoda je lociranje stajalita javnog prevoza. Pozitivne rezultate daje i postavljanje svjetlosne signalizacije (semafora). Dejstva vezana za onemoguavanje pjeaka da prelaze kolovoz neposredno iza autobusa, ogledaju se u postavljanju pjeakih prelaza u blizini stajalita, ili ako su pjeaki tokovi intenzivni na izgradnji podzemnih ili nadzemnih prolaza.

29

Slika 10 . Prolazak pjeaka iza zaustavljenog autobusa

Izvor: http://www.vozam.com

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 4.

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, ispred zaustavljenog autobusa (ukupno 54 sluaja, tj. 8,03% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). Ovaj sluaj obuhvata:

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, iza zaustavljenog autobusa, van obiljeenog pjeakog prelaza;

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, iza zaustavljenog autobusa, na obiljeenom pjeakom prelazu.

Kao i u prethodnoj situaciji i u ovim sluajevima su este saobraajne nezgode kao i osnovna tipska rjeenja.

Slika 11. Prolazak pjeaka ispred zaustavljenog autobusa

Izvor: http://www.vozite.com

30

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 5.

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane izmeu parkiranih vozila (ukupno 60 sluajeva, tj. 8,93% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). U okviru ove situacije prisutne su dvije varijante:

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane, izmeu parkiranih vozila, van obiljeenog pjeakog prelaza;

Dolazak pjeaka vozilu sa lijeve strane, izmeu parkiranih vozila, na obiljeenom pjeakom prelazu.

Navede situacije spadaju u najtee u smislu tipskih rjeenja, jer je u njima izraen sukob interesa ( nedostatak parking mjesta u gradu).

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 6.

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, izmeu parkiranih vozila (ukupno 78 sluajeva, tj. 11,61% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). Prisutna su dva sluaja:

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, izmeu parkiranih vozila, van obiljeenog pjeakog prelaza,

Dolazak pjeaka vozilu sa desne strane, izmeu parkiranih vozila, na obiljeenom pjeakom prelazu.

Kao i u prethodnom sluaju uoene situacije su veoma sloene za prevenciju.

Slika 12. Prolazak pjeaka pored vozila parkiranih na trotoaru

Izvor: http://www.tuzlalive.ba

31

Slika 13. Kretanje pjeaka u grupi ivicom kolovoza

Izvor: http://www.saobracajnasekcija.blogspot.com

Tipina situacija u kojoj najee stradaju djeca pjeaci 7.

Kretanje pjeaka du ivice kolovoza (ukupno 8 sluajeva, tj.1,12% od ukupnog broja saobraajnih nezgoda). I ovaj sluaj ima dvije varijante:

Kretanje pjeaka du lijeve ivice kolovoza, Kretanje pjeaka du desne ivice kolovoza.

Ove situacije su karakteristine za prigradske optine i sve one situacije kada su pjeaci prinueni (najee usled zakrenosti trotoara vozilima) da se kreu kolovozom. Ukoliko postoje vei tokovi djece pjeaka i ako geometrija ulice to dozvoljava, potrebna je izgradnja pjeakih staza.

32

8. VRSTE NALETA NA PJEAKA

Pod naletom na pjeaka podrazumijeva se svaki kontakt tijela pjeaka sa vozilom koje je u pokretu. Na kinematiku naleta vozila na pjeaka utiu:9

nain i brzina kretanja vozila; nain i brzina kretanja pjeaka i oblik vozila i dijelova vozila sa kojima je tijelo pjeaka u kontaktu.

Prema nainu kontakta izmeu vozila i tijela pjeaka naleti se dijele na: eone nalete, bona okrznua i pregaenja. S obzirom na sam nain naleta, odnosno na dio prednjeg dijela vozila sa kojima je tijelo pjeaka dolo u kontakt, razlikujemo potpuni eoni nalet i djelimini eoni nalet.10

8.1. Potpuni eoni nalet vozila na pjeaka

Kod potpunog eonog naleta itavo tijelo pjeaka nalazi se ispred vozila, a unutar gabarita vozila. Tijelo pjeaka u trenutku naleta vozila, kod potpunog eonog naleta, dobija brzinu vozila koje ga je udarilo (Slika 14).

Slika 14. Potpuni eoni nalet vozila na pjeaka

Izvor: http://www.autosport.hr

Potpuni eoni nalet moe biti koeni i nekoeni. Budui da je veina saobraajnih nezgoda naleta vozila na pjeake uslijedila u toku koenja vozila, gotovo su sva ispitivanja u vezi sa naletom vozila na pjeake vrena u trenutku dok vozilo koi. Kod naleta koenog vozila na

9Zovak, G., Sigurnost sa analizom prometnih nezgoda u cestovnom prometu, NALET NA PJEAKA 10Draga, R., BEZBEDNOST DRUMSKOG SAOBRAAJA III DEO, Sobraajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2000

33

pjeaka, prvu fazu ine sam udar i noenje pjeaka vozilom, a drugu fazu odvajanje tijela pjeaka od vozila i let tijela kroz vazduh sve dok tijelo ne dodirne kolovoz. Treu fazu naleta vozilom ini klizanje tijela pjeaka kolovozom sve do trenutka kada se tijelo, zbog trenja o podlogu, zaustavi.

Primarne i sekundarne povrede ine najbrojniji i najtei dio ukupnih povreda koje tijelo pjeaka dobiva u toku saobraajne nezgode. Na osnovu ovih primarnih i sekundarnih povreda, moe se odrediti i priblina brzina naleta vozila na pjeaka. Povrede koje nastaju na tijelu pjeaka u kontaktu sa kolovozom po pravilu su mnogo lake od primarnih i sekundarnih i nazivaju se tercijarne povrede.

11

Kao kod koenog tako i kod nekoenog vozila, tijelo pjeaka bude nakon prvog kontakta sa vozilom nabaeno na vozilo. Razlika je u tome to kod nekoenog vozila tijelo pjeaka ostaje na vozilu sve dok ne zapone koenje, a od tog se trenutka tijelo pjeaka odvaja od vozila na isti nain kao i kod naleta koenog vozila te pada na kolovoz ispred vozila. Ukoliko je intenzitet koenja slab, tijelo pjeaka moe ostati na vozilu do zaustavljanja vozila. Upravo zbog toga to se kod naleta nekoenog vozila tijelo pjeaka nalazi na vozilu koje ga vozi, odbaaj tijela je ovdje vei nego to bi bio da je vozilo koilo u trenutku naleta. Ovo treba imati na umu pri odreivanju brzine naleta vozila, kako duina odbaaja tijela pjeaka, povezana zbog noenja, ne bi bila pogreno upotrijebljena u proraunu brzine naleta vozila.

Kada tijelo pjeaka nakon nabacivanja na vozilo padne bono od vozila te se poslije nezgode zatekne iza zaustavljenog vozila, tada daljina odbaaja tijela pjeaka ne moe posluiti za odreivanje brzine naleta vozila. Ako se tijelo pjeaka zatekne nakon nezgode iza stranjeg djela vozila, a svi tragovi upuuju na to da je tijelo preletjelo preko vozila, tada je daljina odbaaja tijela pjeaka ista kao i kod naleta koenog vozila.12

8.2. Djelimini eoni nalet vozila na pjeaka

Kod djeliminog eonog naleta tipino je da se na prednjem djelu vozila nalaze oteenja samo na krajnjem lijevom ili desnom djelu, zavisno od toga sa kojom je stranom vozila pjeak doao u kontakt.

Kod djelimino eonog naleta razlikujemo: djelimino eoni ulazni nalet; djelimino eoni izlazni nalet i djelimino eoni nalet u pravcu.

Kod ulaznog naleta pjeak dolazi do vozila sa strane i bude zahvaen prednjim djelom vozila, po pravilu, odnosno najee samo u nogu koja je u iskoraku. Nakon ovog primarnog kontakta slijedi rotiranje tijela pjeaka oko njegove uzdune ose uz bok vozila pri emu nastaju oteenja na bonoj strani vozila i u predjelu prednjeg blatobrana. Tijelo pjeaka

11 Zovak, G., ari, ., PROMETNO TEHNIKE EKSPERTIZE I SIGURNOST, -nastavni materijal-, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Lipanj, 2011. 12 Zovak, G., ari, ., PROMETNO TEHNIKE EKSPERTIZE I SIGURNOST, -nastavni materijal-, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Lipanj, 2011.

34

nakon primarnog kontakta dobiva od vozila takozvanu obodnu brzinu rotacije koja moe biti gotovo jednaka naletnoj brzini pa se uslijed toga udarno utiskuje u bok vozila na mjestima

gdje e se kasnije nai oteenja.13

Slika 15. Djelimini eoni nalet vozila na pjeaka

Izvor: http://www.vestacenje.co.rs

Kod djeliminog eonog naleta u pravcu, kinematika naleta vrlo je slina onoj kod djeliminog ulaznog naleta. Specifinost djeliminog eonog naleta u pravcu je u tome to u ovakvim sluajevima moe doi i do djeliminog nabacivanja tijela pjeaka na vozilo, a to e se prepoznati po tragovima i oteenjima koja se nalaze du gornje strane prednjeg blatobrana vozila.

Kod djeliminih eonih izlaznih naleta pjeak izlazi iz zone zahvatanja eonog dijela, tako da se jedan dio tijela nalazi van gabarita vozila. U ovom sluaju tijelo pjeaka je van gabarita vozila, a dijelom unutar gabarita vozila i zahvaeno je prednjim uglom vozila u onaj dio tijela koji se jo nalazi ispred i unutar gabarita vozila. Nakon kontakta sa vozilom, tijelo pjeaka dobija samo djeliminu rotaciju oko svoje uzdune ose, a zbog kretanja od vozila, ne moe vie doi u kontakt sa bonim dijelom vozila.

U kontaktu sa vozilom, tijelo pjeaka dobija samo neznatan impuls pa ono pada na kolovoz i zaustavlja se u neposrednoj blizini mjesta naleta. Tijelo pjeaka e se uvijek nai iza linije prednjeg dijela zaustavljenog vozila, sa strane koja je nasuprot onoj odakle je pjeak dolazio.

14

13Vodineli, V. i dr. Saobraajna kriminalistika, Saobraajno-tehniko vetaenje, Savremena administracija, Beograd, 1986. 14Zovak, G., ari, ., PROMETNO TEHNIKE EKSPERTIZE I SIGURNOST, -nastavni materijal-, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Lipanj, 2011.

35

Slika 16. Kontaktna mjesta glave pjeaka u zavisnosti od sudarne brzine

Izvor: http://www.algra.com.hr

8.3. Bono okrznue

Bono okrznue je vrsta naleta vozila na pjeaka kada tijelo pjeaka dolazi u dodir iskljuivo sa bonom stranom vozila. Vano je naglasiti da prednji dio vozila do trenutka kontakta sa pjeakom ve proe pored njega i da se stoga na tom djelu vozila ne nalazi nikakav trag koji bi poticao od kontakta sa pjeakom. Do bonog okrznua najee dolazi kada se pjeak kree prema vozilu sa strane i nakon to je proao pored njega, prednji dio vozila dolazi u kontakt sa njegovom bonom stranom. Do bonog okrznua moe doi takoe kada se pjeak kree istim smjerom paralelno sa smjerom kretanja vozila ili dolazi u susret vozilu takoe paralelno sa smjerom kretanja vozila.

U izuzetnim sluajevima moe doi do bonog okrznua i kada pjeak stoji. Intenzitet i trajanje kontakta tijela pjeaka sa bonom stranom vozila zavisi u veoj mjeri od brzine kojom se pjeak kree i nalijee na bok vozila koje prolazi pored njega. Nakon to je dolo do bonog okrznua tijelo pjeaka uvijek bude odbaeno prema naprijed i u stranu, a zaustavlja se iza linije zaustavljanja prednjeg djela vozila. Naletna brzina kod bonih okrznua nemoe se odrediti na osnovu uobiajnih pravila i parametara kao to su duina odbaaja tijela ili oteenje na vozilu. U nekim sluajevima i to iskljuivo kada se pjeak kree prema vozilu, na osnovu intenziteta i vrsta ozljeda moe se neto rei i o naletnoj brzini vozila. Postoje dvije vrste bonog okrznua: tipino i atipino bono okrznue 15.

15Draga, R., BEZBEDNOST DRUMSKOG SAOBRAAJA III DEO, Sobraajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2000

36

8.3.1. Tipino bono okrznue

Do tipinog bonog okrznua najee dolazi kada se pjeak kree prema vozilu sa strane i nakon to je proao pored njega, prednji dio vozila dolazi u kontakt sa njegovom bonom stranom. Do bonog okrznua moe doi takoe kada se pjeak kree istim smjerom paralelno sa smjerom kretanja vozila ili dolazi u susret vozilu takoe paralelno sa smjerom kretanja vozila.

8.3.2. Atipino bono okrznue

Atipino bono okrznue nastaje u sluajevima u kojima pjeak, koji stoji ili se bono kree paralelno sa smjerom kretanja vozila, bude udaren nekim isturenim dijelovima koji se nalaze

na bonom dijelu vozila. Boni retrovizor, tovarni sanduk kod teretnog vozila i sl.

Nakon to je dolo do bonog okrznua tijelo pjeaka uvijek bude odbaeno prema naprijed i u stranu, a zaustavlja se iza linije zaustavljanja prednjeg djela vozila. Brzina naleta kod

bonih okrznua ne moe se odrediti na osnovu uobiajenih pravila i parametara kao to su duina odbaaja tijela ili oteenje na vozilu. U nekim sluajevima i to iskljuivo kada se pjeak kree prema vozilu, na osnovu intenziteta i vrsta povreda moe se neto rei i o brzini naleta vozila. U ovakvim sluajevima tijelo dobiva samo dio impulsa od vozila pa je stvarna brzina naleta vozila uvijek vea ali se sa sigurnou ne moe utvrditi. Prema tome, na osnovu povreda pjeaka nastalih u naletu, u pogledu bonog okrznua, moe se odrediti samo najmanja mogua brzina naleta vozila.16

8.4. Gaenje pjeaka

Gaenje je vrsta saobraajne nezgode kod koje vozilo prelazi preko ili iznad tijela pjeaka koje lei na kolovozu. Pod prelaenjem se podrazumijeva sluaj kada bar jedan toak vozila pree preko tijela pjeaka ili kada donji dijelovi vozila prelazei iznad pjeaka izazovu povrede pjeaka. S obzirom na nain na koji nastaje mogunost da tijelo bude pregaeno, razlikujemo jednostavno i sloeno gaenje.

8.4.1. Jednostavno gaenje pjeaka

Ukoliko se pjeak nalazi u leeem poloaju na kolovozu, a u taj je poloaj dospio usljed alkoholisanosti, bolesti, pada zbog klizavog kolovoza, usljed udara drugog vozila i sl., pa

bude pregaen od nailazeeg vozila, govori se o jednostavnom gaenju pjeaka (slika 11).

16Zovak, G., ari, ., PROMETNO TEHNIKE EKSPERTIZE I SIGURNOST, -nastavni materijal-, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Lipanj, 2011.

37

Slika 17. Jednostavno gaenje pjeaka

Izvor: http://www.blic.rs

8.4.2. Sloeno gaenje pjeaka

Sloeno gaenje nastaje onda kada pjeak bude prvo oboren vozilom, a zatim pregaen istim ili drugim vozilom. Kod gaenja tijela na istom nastaju tipini otisci od tokova vozila. Najnovija ispitivanja pokazuju da pjeak moe biti pregaen okretajuim, ali i blokiranim tokovima vozila. U trenutku gaenja tijelo pjeaka se zbog svog sastava, pod djelovanjem teine vozila, deformie usljed ega nastaje kosina po kojoj se blokirani toak penje i bez veih potekoa prelazi preko tijela. Kod izrazito niskog donjeg djela vozila i malih tokova moe doi do ukljetenja tijela pjeaka pod prednjim dijelom vozila ispred tokova. U takvim sluajevima ne dolazi do gaenja tijela, ali usljed gnijeenja i guranja tijela nastaju vrlo opsene povrede na tijelu. Prilikom gaenja gnijeenja tijela pjeaka donjim dijelom vozila na tim mjestima uvijek ostaju vidljive manje brisotine.

17

17Zovak, G., ari, ., PROMETNO TEHNIKE EKSPERTIZE I SIGURNOST, -nastavni materijal-, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, Lipanj, 2011.

38

9. ZAKONSKE ODREDBE

U sledeem dijelu e biti predstavljene zakonske odredbe koje se odnose na pjeake u saobraaju na putevima Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

9.1. Zakonske odredbe u Republici Srpskoj

ZAKON O BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA REPUBLIKE SRPSKE-

(Sl. Glasnik Republike Srpske, broj 121/12, Banja Luka, jun 2011. godine)

lan 87. (1) Pjeaka zona je dio puta ili dio nasela po kome je dozvoleno samo odvijanje pjeakog

saobraaja. (2) U pjeakoj zoni, u odreenom vremenskom periodu i sa dozvolom nadlenog organa,

dozvoleno je kretanje vozila za snabdijevanje i drugih vozila brzinom ne veom od brzine kretanja pjeaka.

(3) Pjeaka zona mora biti obileena saobraajnom signalizacijom.

lan 125. (1) Novanom kaznom od 50 KM kaznie se za prekraj: m) pjeak ako pristupi ili se kree po kolovozu autoputa, puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila i lice koje postupi suprotno lanu 72. st. 1. i 3. ovog zakona.

9.2. Zakonske odredbe u Bosni i Hercegovini

ZAKON O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

(Sl. glasnik BiH, broj: 6/06, od 08.02.2006.godine stupio na snagu, a primjena 08.08.2006. godine)

lan 9. 40) pjeaka zonaje ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, u

kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila sa posebnim odobrenjem;

41) pjeako ostrvoje uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolovozu i koja je odredena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobraaja;

42) pjeakje lice koje uestvuje u saobraaju a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prevozno sredstvo, bicikl, bicikl sa motorom ili pokretna kolica za nemona lica, lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako

39

se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama;

lan 28. (1) Voza je duan da tokom upravljanja vozilom obrati panju na pjeake koji se nalaze na

kolovozu ili stupaju na kolovoz.

(2) Kad prilazi obiljeenom pjeakom prelazu, voza mora da upravlja vozilom sa naroitom opreznou i da vozi takvom brzinom da u sluaju potrebe moe da zaustavi vozilo ispred pjeakog prelaza.

lan 65. Voza ne smije da pretie drugo vozilo koje se pribliava obiljeenom pjeakom prelazu, ili koje prelazi pjeaki prelaz, ili koje je stalo radi proputanja pjeaka na tom prelazu.

lan 69. Voza ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na mjestu na kojem bi ono ugroavalo bezbjednost drugih uesnika u saobraaju, ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraaja ili kretanje pjeaka.

lan 73. Voza ne smije da zaustavi ili parkira vozilo naroito: 1) na obiljeenom pjeakom prelazu i na razdaljini manjoj od pet metara od tog prelaza,

kao i na prelazu biciklistike staze preko kolovoza;

lan 80. Voza ne smije vozilom da presijeca kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organizovanu kolonu pjeaka koja se kree po kolovozu.

lan 105. (1) Pjeak ne smije, u pravilu, da se kree i zadrava na kolovozu. (2) Ako se pjeak kree kolovozom, on mora da se kree to blie ivici kolovoza, i to veoma

paljivo i na nain kojim ne ometa ili ne spreava saobraaj vozila.

lan 106. (1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu odreenu za kretanje pjeaka, odnosno

povrinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pjeaka, pjeak je duan da se kree po tim povrinama.

(2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povrina odreena za kretanje pjeaka, odnosno pogodna za kretanje pjeaka, a koju pjeaci ne mogu da koriste iz bilo kog razloga, pjeaci mogu da se kreu kolovozom.

lan 107. (1) Kad se pjeak kree kolovozom na javnom putu van naselja, duan je kretati se uz lijevu

ivicu kolovoza u smjeru kretanja, a nou i danju u uslovima smanjene vidljivosti mora biti osvijetljen ili oznaen svjetloodbojnim prslukom, kao i kretanje u grupi izvoditi kreui se jedan iza drugog.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, pjeak moe da se kree uz desnu ivicu kolovoza samo kada je takvo kretanje za njega bezbjednije (nepregledna krivina,

provalija, usjek, zasjek, odron i sl.).

40

(3) Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, laki motocikl ili motocikl, lica koja se kreu pomou pokretnih stolica za nemona lica, kao i organizovana kolona pjeaka, moraju da se kreu uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja.

lan 108. (1) Pjeak je duan da prelazi preko kolovoza i biciklistike staze paljivo i najkraim

putem, nakon to se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to moe da uini na bezbjedan nain.

(2) Na putu koji ima obiljeene pjeake prelaze ili posebno izgradene prelaze, odnosno prolaze za pjeake, pri prelaenju puta pjeak je duan da se kree tim prelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni vie od 100 m.

lan 109. (1) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem je saobraaj pjeaka regulisan svjetlosnim

saobraajnim znacima za pjeake, pjeak je duan da postupa prema tim znakovima. (2) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem saobraaj pjeaka nije regulisan posebnim

svjetlosnim saobraajnim znacima za pjeake, ali je saobraaj vozila regulisan svjetlosnim saobraajnim znacima za vozila ili znacima koje daju ovlaena lica, pjeaci mogu da prelaze preko kolovoza samo dok im je datim znakom dozvoljen prelaz preko

kolovoza.

(3) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem saobraaj nije regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ni znacima koje daje ovlaceno lice, prije stupanja na pjeaki prelaz, pjeak je duan da obrati panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju.

lan 110. Pjeak koji namjerava da pree kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obiljeen pjeaki prelaz ne smije da stupi na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila.

lan 111. (1) Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prelazu regulisan svjetlosnim saobraajnim

znakovima ili znacima ovlaenog lica, voza je duan da zaustavi vozilo ispred pjeakog prelaza kada mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza ne smije da ometa prolaz pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prelaz.

(2) Ako se obiljeeni pjeaki prelaz iz stava (1) ovog lana nalazi na ulazu na boni put, voza koji skree na taj put duan je da skree smanjenom brzinom i propusti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaki prelaz i, prema potrebi, da zaustavi vozilo kojim upravlja da bi propustio pjeake.

(3) Ako na obiljeenom pjeakom prelazu saobraaj nije regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ni znakovima ovlaenog lica, voza je duan da zaustavi vozilo pred takvim pjeakim prelazom da bi propustio pjeake koji prelaze ili stupaju na pjeaki prelaz, ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da preu preko pjeakog prelaza.

(4) U sluaju iz stava (3) ovog lana na kolovozu sa dvije ili vie saobraajnih traka za saobraaj u istom smjeru, zabranjeno je prolaenje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeakog prelaza da bi propustilo pjeake.

41

lan 112. (1) Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prelaz duan

je da skree smanjenom brzinom i ne smije da ugrozi pjeake koji su vec stupili na kolovoz.

(2) Voza koji se kree mokrim kolovozom u naseljenom mjestu duan je da prilagodi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pjeaka koji se kreu ivicom kolovoza ili trotoara.

lan 236. (1) Novanom kaznom od 50,00 KM do 250,00 KM kaznie se za prekraj: 13) pjeak, odnosno vodi ili goni stoke koji postupi protivno odredbi lana 92. stav (1); 15) voza koji u odnosu na pjeaka koji je stupio ili stupa na obiljeeni pjeaki prelaz

postupa protivno odredbama lana 111. st. (2) i (3); 18) voza ili pjeak koji u odnosu na vozila pod pratnjom postupi protivno odredbama lana

125;

19) voza ili pjeak koji u odnosu na vozila sa pravom prvenstva prolaza postupi protivno odredbama lana 126. st. od (1) do (4);

lan 237. (1) Novanom kaznom od 50,00 KM kaznice se za prekraj: 16) pjeak koji na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem je saobraaj pjeaka regulisan

svjetlosnim saobraajnim znakovima za pjeake ne postupi prema tim znakovima (lan 109. stav (1));

18) pjeak, goni stoke i voza vozila koje se ne smatra motornim vozilom, ili voza motornog vozila koje ne moe da razvije brzinu od najmanje 40 km na as ako se kreu po autoputu ili putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila ili brzom putu (lan 116. st. (1) i (2) i lan 120.)

lan 238. (1) Novanom kaznom od 40,00 KM kaznie se za prekraj: 26) pjeak koji se nepotrebno zadrava na kolovozu ili se kree po kolovozu na nain kojim

se ometa ili spreava saobraaj vozila (lan 105); 28) pjeak koji preko kolovoza i biciklistike staze ili trake prelazi na nain protivan

odredbama lana 108; 29) pjeak koji na obiljeenom pjeakom prelazu postupi protivno odredbama lana 109.

st. (2) i (3);

30) pjeak koji prilikom prelaenja preko kolovoza na mjestu na kojem nije obiljeen pjeaki prelaz ometa saobraaj vozila (lan 110);

lan 239. (1) Novanom kaznom od 30,00 KM kaznie se za prekraj: 24) pjeak koji se kolovozom kree protivno odredbama l. 106. i 107; 26) pjeak koji se ne zaustavi pred prelazom puta preko eljeznicke pruge u istom nivou ako

je ureaj za zatvaranje saobraaja sputen, ili ako je taj ureaj vec poeo da se sputa, ili ako se daju svjetlosni i zvuni znakovi koji upozoravaju da e taj ureaj poeti da se sputa, odnosno da se prelazu puta preko eljeznike pruge pribliava vozilo koje se kree po inama (lan 114.);

27) pjeak koji se ne zaustavi pred prelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kojem su postavljeni svjetlosni saobraajni znakovi, kada se pojavi crveno trepue svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo (lan 115. stav (1));

42

9.3. Zakonske odredbe u Srbiji

ZAKON O BEZBEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA (Zakon je objavlen u "Slubenom glasniku RS", br. 41/2009, 53/2010 i 101/2011.)

lan 7. 24) peaki prelazje oznaeni deo kolovoza namenjen za prelazak peaka preko kolovoza, 25) peaka stazaje put koji je namenjen iskluivo za kretanje peaka, 69) peakje lice koje se kree po putu, odnosno koje po putu sopstvenom snagom vue ili

gura vozilo, runa kolica, deje prevozno sredstvo, kolica za nemona lica ili lice u dejem prevoznom sredstvu ili lice u kolicima za nemona lica koje pokree sopstvenom snagom ili snagom motora ili lice koje klizi klizalkama, skijama, sankama ili se vozi na koturalkama, skejtbordu i sl,

Slika 18. Pjeaki prelaz, saobraajni znak

Izvor: http://www.znakovi.com.hr

lan 93. Peak ne sme da se kree i zadrava na kolovozu, izuzev u sluajevima predvienim ovim zakonom, kao ni da iznenada stupi na kolovoz.

Ukoliko se peak kree po kolovozu na putu van nasela, mora da se kree to blie levoj ivici kolovoza u smeru kretanja, na nain kojim ne ometa ili ne spreava saobraaj vozila.

Peak koji uestvuje u saobraaju u kolicima za osobe sa invaliditetom, ili se vozi na koturalkama, skejtbordu i slino, ne sme da se pridrava za vozilo u pokretu.

Na putu koji nema trotoar ili drugu povrinu namenjenu za kretanje peaka, peaci mogu koristiti za kretanje kolovoz u irini najvie do jednog metra, raunajui od ivice kolovoza. Kada se kreu kolovozom peaci su duni da se kreu jedan za drugim, osim lica koje vodi dete mlae od sedam godina starosti.

Izuzetno od stava 2. ovog lana, peak moe da se kree uz desnu ivicu kolovoza samo kada je takvo kretanje za njega bezbednije (nepregledna krivina, provalija, usek, odron i sl.).

43

Peak koji gura runa kolica, bicikl, bicikl sa motorom ili motocikl, osobe sa invaliditetom koje se kreu u invalidskim kolicima, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smeru kretanja.

lan 94. Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu namenjenu za kretanje peaka, odnosno povrinu pored kolovoza pogodnu za kretanje peaka, peak je duan da se kree tim povrinama.

Radi obilaenja neke prepreke na trotoaru, peak je duan da, pre stupanja na kolovoz, obrati panju na udalenost i brzinu kretanja vozila koje mu se pribliava i da se prethodno uveri da stupanjem na kolovoz ne ugroava bezbednost saobraaja.

lan 95. Kolona peaka koja se kolovozom kree pod kontrolom vodia (organizovana kolona peaka) mora se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smeru kretanja.

Organizovana kolona peaka ne sme da onemoguava normalno odvijanje saobraaja niti da bude dua od 100 metara.

Ukoliko se kolovozom kree vie organizovanih kolona peaka, odstojanje izmeu pojedinih kolona mora biti najmanje 30 metara.

lan 96. Peak je duan da preko kolovoza i biciklistike staze prelazi palivo i najkraim putem, nakon to se uveri da to moe da uini na bezbedan nain.

Prilikom prelaska preko kolovoza peak ne sme da upotreblava mobilni telefon niti da koristi slualice na uima.

Na putu sa peakim prelazom ili posebno izgraenim prelazom, odnosno prolazom za peake, peak je duan da se pri prelaenju puta kree tim prelazom, odnosno prolazom, ako oni nisu od njega udaleni vie od 100 metara.

lan 97. Na peakom prelazu, na kome je saobraaj peaka regulisan svetlosnim saobraajnim znacima, peak je duan da postupa u skladu sa tim znacima.

Na peakom prelazu, na kome je saobraaj peaka regulisan znacima koje daje policijski slubenik, peaci mogu da prelaze kolovoz samo kad je datim znakom dozvolen prelaz.

Na peakom prelazu, na kome saobraaj nije regulisan svetlosnim saobraajnim znacima ni znacima koje daje policijski slubenik, peak je duan da se pre stupanja na peaki prelaz, prethodno uveri da moe da pree na bezbedan nain, tako da stupanjem na kolovoz ne ugroava bezbednost saobraaja.

lan 98. Peak ne sme stupiti ni kretati se po autoputu ili motoputu. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne vai za: 1) policijskog slubenika tokom obavlanja slubene dunosti, 2) lice koja obavla uviaj saobraajne nezgode ili uestvuje u uviaju, 3) radnika koji obavla radove,

44

4) lice koje obavla poslove na otklanjanju posledica saobraajne nezgode ili neispravnosti na vozilu i teretu,

5) lice koje prua hitnu medicinsku ili prvu pomo, 6) inspektora za puteve tokom obavlanja slubene dunosti kao i na radnike uprave puta, 7) vozaa vozila koje je prinudno zaustavleno.

Lica iz stava 2. ovog lana i mesta na kojima ona preduzimaju radnje moraju biti obeleena na nain da se omogui bezbednost svih uesnika u saobraaju.

lan 99. Ukoliko je saobraaj na peakom prelazu regulisan svetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima policijskog slubenika, voza je duan da svoje vozilo zaustavi ispred peakog prelaza kada mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prelazu datim

znakom dozvolen prolaz, voza je duan da propusti peaka koji je ve stupio na peaki prelaz ili pokazuje nameru da e stupiti na peaki prelaz dok mu je svetlosnim saobraajnim znakom ili znakom policijskog slubenika prelaz bio dozvolen.

Ukoliko se peaki prelaz iz stava 1. ovog lana nalazi na ulazu na boni put, voza koji skree na taj put duan je da skretanje izvri na bezbedan nain i da propusti peaka koji je ve stupio ili stupa na peaki prelaz ili pokazuje nameru da e stupiti na peaki prelaz, a po potrebi, zaustavi svoje vozilo.

Ukoliko na peakom prelazu saobraaj nije regulisan ureajima za davanje svetlosnih saobraajnih znakova niti znacima policijskih slubenika, voza je duan da prilagodi brzinu vozila tako da u svakoj situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi moe bezbedno da zaustavi vozilo ispred peakog prelaza i propusti peaka koji je ve stupio ili stupa na peaki prelaz ili pokazuje nameru da e stupiti na peaki prelaz.

Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji peaki prelaz duan je da propusti peake koji su ve stupili ili stupaju na kolovoz.

Ukoliko su u sluaju iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana peaci deca, nemona lica, slepe osobe koje se kreu uz upotrebu belog tapa i/ili psa vodia, osobe sa invaliditetom koje se kreu u invalidskim kolicima, ili za kretanje koriste druga ortotiko-protetika pomagala, voza je obavezan da zaustavi vozilo i da ih propusti.

Voza ne sme vozilom da preseca organizovanu kolonu peaka koja se kree po kolovozu.

9.4. Zakonske odredbe u Hrvatskoj

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

(Zagreb, 4. lipnja 2008. - Izmjene i dopune: Zagreb, 24. lipnja 2013.)

lanak 2. 21) obiljeeni pjeaki prijelaz je dio kolnike povrine namijenjen za prelaenje pjeaka

preko kolnika, obiljeen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti, 22) pjeaki otok je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na

kolniku i koja je odreena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,

45

23) pjeaka zona je ureena prometna povrina u prvom redu namijenjena za kretanje pjeaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila sa posebnom dozvolom,

68) pjeak je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vue runa kolica, zapreno vozilo ili motorno vozilo, djeje prijevozno sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kree brzinom ovjejeg hoda te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama, ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl.

Slika 19. Pjeaka zona, saobraajni znak

Izvor: http://www.znakovi.com.hr

lanak 124. (1) Pjeak se ne smije kretati ni zadravati na kolniku. (2) Na kolniku je zabranjeno igranje, vonja djejim biciklom, romobilom i koturaljkama,

kao i sankanje, skijanje i sl.

(3) Pjeak se mora kretati nogostupom ili drugom povrinom odreenom za kretanje pjeaka, odnosno povrinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pjeaka.

(4) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

lanak 125. (1) Iznimno od lanka 124. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, na cesti na kojoj ne postoji

nogostup ili druga povrina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaka, ili na cesti na kojoj postoji nogostup ili druga povrina odreena, odnosno prikladna za kretanje pjeaka kojom se pjeaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pjeaci se mogu kretati kolnikom.

(2) Ako se pjeak kree kolnikom, mora se kretati to blie rubu kolnika na nain kojim ne ometa i ne spreava promet vozila.

(3) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga lanka.

46

lanak 126. (1) Kad se pjeaci kreu kolnikom na kojem sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u

sluaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, duni su kretati se jedan iza drugoga.

(2) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno stavku 1. ovoga lanka.

lanak 127. (1) Pjeak koji se kree kolnikom na javnoj cesti izvan naselja duan je kretati se uz lijevi

rub kolnika u smjeru kretanja a nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti mora biti osvijetljen ili oznaen s reflektujuom materijom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, pjeak se moe kretati uz desni rub kolnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, ponor, usjek, zasjek,

odron i sl.).

(3) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak koji se kolnikom na javnoj cesti izvan naselja ne kree na nain propisan odredbama ovoga lanka.

lanak 128. (1) Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreu pomou

prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije

osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda te organizirana kolona pjeaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.

(2) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno stavku 1. ovoga lanka.

lanak 129. (1) Pjeak je duan preko kolnika i biciklistike staze ili trake prelaziti paljivo i najkraim

putem, nakon to se prije stupanja na kolnik uvjeri da to moe uiniti na siguran nain. (2) Na cesti koja ima obiljeene pjeake prijelaze ili posebno izgraene prijelaze, odnosno

prolaze za pjeake, pjeak je duan pri prelaenju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni vie od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.

(3) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

lanak 130. (1) Na obiljeenom pjeakom prijelazu na kojem se prometom pjeaka upravlja prometnim

svjetlima za pjeake, odnosno na raskriju, pjeak je duan postupiti prema tim znakovima.

(2) Na obiljeenome pjeakom prijelazu ili raskriju na kojem se prometom pjeaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pjeake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlatena osoba, pjeaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom doputen prijelaz preko kolnika.

(3) Na obiljeenome pjeakom prijelazu na kojem se prometom ne upravlja prometnim svjetlima ni znacima to ih daje ovlatena osoba, pjeak je duan prije stupanja na pjeaki prijelaz obratiti panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju.

(4) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

47

lanak 131. (1) Pjeak koji namjerava prijei preko kolnika na mjestu na kojem ne postoji obiljeeni

pjeaki prijelaz ne smije stupiti na kolnik ako time ometa promet vozila. (2) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj pjeak ako postupi

suprotno odredbi ovoga lanka.

lanak 132. (1) Organizirana kolona pjeaka ne smije biti dua od 50 m, osim pogrebne i odobrene

povorke ili policijske ili vojne jedinice.

(2) Kad se kolnikom kree vie organiziranih kolona pjeaka razmak izmeu kolona mora biti najmanje 50 m.

(3) Nou i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim sluajevima kada je to potrebito radi sigurnosti prometa, pjeaci koji se kreu kolnikom u organiziranoj koloni, osim pogrebnih ili odobrenih povorki te policijskih ili vojnih jedinica, moraju se kretati

u koloni po jedan.

(4) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj vodi organizirane kolone pjeaka ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

lanak 133. (1) Ako se prometom na obiljeenome pjeakom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili

znacima ovlatene osobe, voza je duan svoje vozilo zaustaviti ispred pjeakog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz.

(2) Ako se obiljeeni pjeaki prijelaz iz stavka 1. ovoga lanka nalazi na ulazu na bonu cestu, voza koji skree na tu cestu duan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaki prijelaz, a prema potrebi i zaustaviti svoje vozilo radi proputanja pjeaka.

(3) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit e se za prekraj voza koji svoje vozilo ne zaustavi ispred pjeakog prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz.

(4) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit e se za prekraj voza ako postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga lanka.

lanak 134. (1) Ako se na obiljeenome pjeakom prijelazu prometom ne upravlja ureajima za

davanje prometnih svjetala ni znacima ovlatene osobe, voza je duan pjeakom prijelazu pribliavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugroava pjeake, odnosno tako da moe zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pjeake koji su ve stupili na pjeaki prijelaz.

(2) Ako su pjeaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom, voza je duan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pjeaki prijelaz iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na kolniku s dvije ili vie prometnih traka za promet u istom smjeru, zabranjeno je prolaenje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeakog prijelaza da bi propustilo pjeake.

(4) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit e se za prekraj voza ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka.

(5) Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit e se za prekraj voza ako postupi suprotno odredbi stavka 3. ovoga lanka.

48

lanak 135. (1) Voza koji skree na bonu cestu na ijem ulazu ne postoji obiljeeni pjeaki prijelaz

duan je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pjeake koji su ve stupili na kolnik.

(2) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj voza koji postupi suprotno stavku 1. ovoga lanka.

49

10. REZULTATI ISTRAIVANJA

Metod (gr. methodos ili lat. methodus - put i nain istraivanja) je postupak kojim se postie unaprijed postavljen cilj. Metod je smiljeno i plansko postupanje radi postizanja nekog cilja. Nauni metod se moe definisati kao sveukupnost naunih i tehnikih postupaka kojima se stiu ili sistematizuju nova znanja o nekom predmetu istraivanja. Svaki metod koji se koristi u bezbjednosti saobraaja ima svoje prednosti i nedostatke. Samo dobrom kombinacijom metoda dolaze do izraaja prednosti i nedostaci svakog od metoda.18

Metodologija (gr. methodos - put, logia - nauka, znanje) je dio logike koji se bavi prouavanjem naunih metoda. Metodologija definie i opisuje metode spoznaje, izuava njihovu zasnovanost, efikasnost, prednosti i nedostatke, vrijednosti i oblasti primjene.

Metodologija treba da pomogne u izboru metoda istraivanja. Izborom optimalnog metoda istraivanja olakava se istraivanje. Dosledna primjena optih i posebnih naunih metoda omoguava i olakava nam da koristimo tue rezultate, ali i drugima da koriste rezultate naih istraivanja. Metodologija bi trebalo da garantuje pouzdanost izlaznih rezultata.

Anketa (lat. Inqluastia, fr. Enqueta) je nauni metod koji se sastoji u ispitivanju okolnosti pojedinanih sluajeva. Pri tome se koriste sledee tehnike:

upitnik; intervju; skale procjene i testovi.

Upitnik je sistem pitanja ija je valjanost za konkretno istraivanje ranije utvrena. Pitanja u upitnicima mogu biti otvorenog (ispitanici daju slobodan odgovor), zatvorenog (ispitanici

biraju jedan od ponuenih odgovora) ili poluotvorenog tipa (ispitanici biraju meu ponuenim odgovorima ili daju slobodan odgovor ako im ni jedan od ponuenih ne odgovara).

Ako se na pitanja odgovara pismeno to su upitnici, a ako se na pitanja postavljaju i usmeno

daju odgovori to su intervjui. Skale procjene podrazumijevaju da se ispitanicima zada da

ocijene neku pojavu (na primjer na skali od 1 do 5).19

U ovom istraivanju koriten je metod ankete. Anketa je vrena pismenim putem na podruju grada Prijedora u periodu 25.09.2014. - 04.10.2014. Ukupno je anketirano 102 ispitanika.

Rezultati ankete su prikazani u narednom dijelu.

18 Lipovac, K., 2008. - Bezbednost Saobraaja, Javno preduzee Slubeni list SRJ Beograd 19Lipovac, K., 2008. - Bezbednost Saobraaja, Javno preduzee Slubeni list SRJ Beograd

50

10.1. Rezultati ankete

1. Pol

Od ukupnog broja anketiranih osoba koji iznosi 102, mukarci zauzimaju 59%, a ene 41% to je prikazano u Tabeli 13 i na dijagramu 13.

Tabela 13. Struktura ispitanika prema polu

Pol Broj ispitanika %

Muki 60 59

enski 42 41

Ukupno 102 100

Dijagram 12. Pol uesnika ankete

2. Godine starosti

Tabela 14. Starosna struktura ispitanika

Pol ispitanika

59%

41%

Muski

Zenski

Godine starosti Broj ispitanika %

45 2 2

51

Dijagram 13. Starosna struktura ispitanika

3. Zanimanje

Tabela 15. Podjela uesnika ankete prema strunoj spremi

Struna sprema

Broj ispitanika %

Osnovno 0 0

Srednje 34 33

Visoko 66 65

Magistar

(Master) 2 2

Doktor 0 0

Ukupno 102 100

Na pitanje o zanimanju, njih 34 (33%) je odgovorilo da imaju osnovno obrazovanje, 66

(65%) je odgovorilo da imaju srednje obrazovanje, 2 je odgovorilo da ima master

(odnosno 2%).

Godine starosti

4%

78%

16%

2%

45

52

Dijagram 14. Podjela uesnika ankete prema strunoj spremi

4. Koliko esto uestvujete u saobraaju kao pjeak?

Najvie uesnika na ovo pitanje odgovorilo je da u saobraaju uestvuju svakodnevno kao pjeak, njih 90, odnosno 88%. 4, odnosno 4% je odgovorilo da u saobraaju kao pjeaci uestvuju manje od tri puta mjeseno. Njih 8, odnosno 8% je odgovorilo da u saobraaju kao pjeaci uestvuju manje od tri puta nedeljno, dok nijedan uesnik nije odgovorio da u saobraaju kao pjeak uestvuje manje od tri puta godinje. Iz ovoga vidimo da se i u praksi pokazuje da su pjeaci najbrojnija kategorija uesnika u saobraaju, jer svako moe biti pjeak, bez posebnih mjera i ogranienja.

Tabela 16. Uestalost uea u saobraaju kao pjeaci

Koliko esto uestvujete u saobraaju kao pjeak?

Broj ispitanika %

Manje od 3 puta godinje 0 0

Manje od 3 puta mjeseno 4 4

Manje od 3 puta nedeljno 8 8

Svakodnevno 90 88

Ukupno 102 100

Struna sprema

0%

33%

65%

2%

0%

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Visoko obrazovanje

Magistar (Master)

Doktor

53

Dijagram 15. Uestalost uea u saobraaju kao pjeaci

5. Koliko esto prelazite kolovoz van obiljeenog pjeakog prelaza?

Tabela 17. Uestalost prelaska kolovoza van obiljeenog pjeakog prelaza

Dijagram 16. Uestalost prelaska kolovoza van obiljeenog pjeakog prelaza

Kao to se vidi iz Tabele 17. 76 ispitanika, odnosno 76% svakodnevno prelazi kolovoz van obiljeenog pjeakog prelaza. Dok 24 ispitanika, odnosno 24% kolovoz prelazi samo na mjestima na kojima postoji obiljeen pjeaki prelaz.

Koliko esto uestvujete u saobraaju kao pjeak?0%

4%

8%

88%

Manje od 3 puta godisnje

Manje od 3 puta mjesecno

Manje od 3 puta nedeljno

Svakodnevno

Koliko esto prelazite kolovoz van obiljeenog pjeakog prelaza?

76%

24%

Svakodnevno

Nikada

Koliko esto prelazite kolovoz van obiljeenog pjeakog prelaza?

Broj ispitanika %

Svakodnevno 76 76

Nikada 24 24

Ukupno 102 100

54

6. Kao pjeak, da li se uvijek kreete krajnjom lijevom ivicom kolovoza?

Tabela 18. Uestalost kretanja pjeaka krajnjom lijevom ivicom kolovoza

Dijagram 17. Uestalost kretanja pjeaka krajnjom lijevom ivicom kolovoza

Kao to se vidi iz Tabele 18. 66 ispitanika odnosno 65% ne potuje pravilo kretanja lijevom ivicom kolovoza, ve se kree onom stranom koja im vie odgovara. 36 ispitanika odnosno 35% se uvijek kree krajnjom lijevom ivicom kolovoza.

7. Da li nosite florescentno prslue, kada kao pjeak uestvujete u saobraaju?

Tabela 19. Uestalost noenja florescentnog prsluka

Kao pjeak, da li se uvijek kreete krajnjom

lijevom ivicom kolovoza?

35%

0%65%

Uvijek se kreem lijevom ivicom kolovoza

Nikada se ne kreem lijevom ivicom kolovoza

Kreem se onom stranom koja mi vie odgovara

Kao pjeak, da li se uvijek kreete krajnjom lijevom ivicom

kolovoza?

Broj ispitanika %

Uvijek se kreem krajnjom lijevom ivicom kolovoza

36 35

Nikada se ne kreem krajnjom lijevom ivicom kolovoza

0 0

Kreem se onom stranom koja mi vie odgovara

66 65

Ukupno 102 100

Da li nosite florescentno prslue, kada kao pjeak uestvujete u

saobraaju?

Broj ispitanika %

Uvijek nosim florescentno prslue 4 4

Nikada ne nosim florescentno prslue 98 96

Ukupno 102 100

55

Dijagram 18. Uestalost noenja florescentnog prsluka

Kao to je prikazano u Tabeli 19. 98 ispitanika, odnosno 96% nikada ne nosi florescentno prslue kada u saobraaju uestvuje kao pjeak. Njih 4 odnosno 4% uvijek nosi florescentno prslue kada u saobraaju uestvuje kao pjeak.

8. Posmatrajuci rizik od nezgoda u kojima su stradali pjeaci koliko se osjeate bezbjedni u ulozi pjeaka kao uesnika u saobraaju?

Tabela 20. Procenat sigurnosti pjeaka u saobraaju

Kao to je prikazano u Tabeli 20. 60 ispitanika odnosno 59% se ne osjea sigurno u ulozi pjeaka u saobraaju, dok se njih 42, odnosno 41% osjea sigurno u ulozi pjeaka u saobraaju.

Da li nosite florescentno prslue, kada kao pjeak uestvujete u

saobraaju?

4%

96%

Uvijek nosim florescentno prslue Nikada ne nosim florescentno prslue

Posmatrajuci rizik od nezgoda u kojima su

stradali pjeaci koliko se osjeate bezbjedni u ulozi pjeaka kao uesnika u saobraaju?

Broj ispitanika %

Osjeam se bezbjednim u sredini u kojoj ivim 42 41

Ne osjeam se bezbjednim u sredini u kojoj ivim 60 59

Ukupno 102 100

56

Dijagram 19. Procenat sigurnosti pjeaka u saobraaju

9. Na putu do kue/posla/kole da li ste uoili mjesta sa poveanim rizikom za uesnike u saobraaju?

Tabela 21. Uoavanje mjesta sa poveanim rizikom

Dijagram 20. Uoavanje mjesta sa poveanim rizikom

Kao to je prikazano u Tabeli 21. 76 ispitanika, odnosno 75% je izjavilo da je na putu do kue/posla/kole uoilo mjesta sa poveanim rizikom za uesnike u saobraaju. Dok je 26

Posmatrajui rizik od nezgoda u kojima su uestvovali pjeac