radiologija | radioterapija | nuklearna medicina · 2019-09-17 · „moćan“ ali bez etičkih principa. Bioetika (grč. bios = život, ethos = ponašanje) je disciplina koja proučava

Godina XXXXIII • Broj: 2/2019 ISSN 2671-0781

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

HRVATSK

O DR

UŠ

TVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

RADIOLOŠKI VJESNIK 2/2019

Nakladnik

HRVATSKO DRUŠTVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

Mlinarska cesta 38

10000 Zagreb

Za nakladnika

Damir Cipriće-mail: [email protected]

V. d. urednika

Damir Ciprić

Grafičko uređenje

Željko Podoreški Tko zna zna

Uvodna riječ

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Drugi broj Radiološkog vjesnika u 2019. godini je pred Vama.

I ovaj put broj članaka nije velik ali se nadamo da će vam pružiti nove spoznaje a obavijesti upoznati sa predstojećim stručnim događanjima. Bliži se i 3. Kongres radiološke tehnologije na kojem ćemo predstaviti HDRT i za koji ćemo štampati Kongresni RV za sve sudionike i naše članove a dio ćemo poslati studentima radiološke tehnologije.

Kako članak napisati pogledajte u Uputama za autore u rubrici Časopis, jer to značajno skraćuje vrijeme pripreme Pozivamo Vas da nam poša-ljete svoje članke koje ste napisali iz svoj održanih predavanja, semi-narske radove i postere, kako bi nam pružili priliku da ih i mi vidimo.

Do novog broja srdačan pozdrav,

Glavni tajnik HDRT Branko Kovalisko

Sadržaj

4 DISTANAZIJAAsistirano samoubojstvo (slučajevi neterminalnih bolesti, isključivanje aparata za održavanje života...)Branka Horvatinec, mag.rad.techn., KB Sveti duh

6 KONTROLA KVALITETE RENDGENSKIH UREĐAJA ZA RADIOGRAFIJUVijeće strukovnog razreda zdravstveno radiološke tehnološke djelatnostiBarbara Juratović, bacc. radiol. techn. Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica

11 KROZ STATUT HKZRTomislav Stanković, zamjenik voditelja Strukovnog razreda zdravstveno radiološke tehnološke djelatnost

24 KATEGORIZACIJA IZLOŽENIH RADNIKATomica Solenički, bacc.radiol.tech.

27 OKRT 6 – OSIGURANJE KVALITETE U RADIOLOŠKOJ TEHNOLOGIJIKaranac od 12. do 14. travnja 2019.Barbara Juratović, bacc. radiol. techn. Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica

29 FESTIVAL ZNANOSTI POD RENDGENOMSplit od 8. do 14. travnja 2019.Anita Ivanović, univ. bacc. rad. techn., 3D-Dent stomatološka dijagnostika, Split Antea Puizina, mag. rad. techn., Poliklinika Affidea, Split

31 3. KONGRES RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

! Autori/ce pridržavaju sva prava. Tekstovi u časopisu odražavaju stavove autora/ica i nisu nužno stavovi uredništva niti Hrvatskog društva radiološke tehnologije.2

za čovjeka i unapređenje zdravlja, nosi u sebi i po-tencijalnu opasnost od zloupotrebe.

Bioetika umiranja

Više se puta kaže da se dostojanstvo nekog društva može mjeriti time kako ono postupa sa svojim naj-ranjivijim članovima, a takvi su umirući. Svaki čovjek svojim rođenjem korak je bliže smrti, bilo prirodnoj ili shrvan bolešću. Zadatak medicine kao i liječnika u jedinicama intenzivnog lječenja nije da spriječe smrt koja je rezultat prirodnog tijeka ili opake bo-lesti. Ispravno se može pristupiti umirućem ako ga se doživi kao osobu, a ne kao objekt. Stoga se i skrb za umirućeg mora odvijati u pravcu poštivanja dostojanstva. Smrt je tabu. O njoj se u „pristojnom“ društvu ne govori. Međutim o njoj treba razgovarati. Umiranje je normalni krajnji dio života. Smrt ne tre-ba ni ubrzavati ni odgađati ako je već do toga došlo da je uskoro neizbježna [3].

Etičke dvojbe liječnika

Liječnici su profesija kojoj se najviše spočitava moralnost i etičnost, njihov rad je često sadržajem novinskih članaka i drugih medija, što čini pritisak na njihov svakodnevni rad i rezultate koje postižu. Mnoge etičke dileme riješene su napretkom medi-cinske znanosti i tehnologije, ali su stvorene i nove situacije, nove etičke i moralne dileme, koje često utječu na konačne odluke liječnika. Svakodnevno su liječnici izloženi brojnim moralnim dilemama, a da ih nitko nije poučavao kako ispravno rješavati ta-kve situacije. Odluke o pitanju početka i kraja života ostale su sve do danas moralno dvojbenim i teškim

Svaka osoba ima pravo na „dostojanstvenu“ smrt, odnosno na prekid patnje uzrokovane strašnim bolima, ako su sve terapijske mogućnosti iscrpljene...

Uvod

U današnje doba medicinsko tehnološkog napretka i terapijskom upornošću dostupno je produžavati život i kada ne postoji nada za izlječenje. Takav tretman ne donosi gotovo nikakvu korist pacijentu, nego samo produžuje patnju. U zdravstvenim usta-novama Republike Hrvatske ne provodi se eutana-zija niti asistirani suicid, ali se zato svakodnevno provodi distanazija. U ovom seminarskom radu reći ću nešto općenito o etičkom Kodeksu liječničke profesije, distanaziji kao oprečnom pojmu eutana-zije „blaga smrt“ i prikazati slučaj vezan za naslov s kojim sam se susrela na radnom mjestu. Napredak medicine donosi čitav niz bioetičkih izazova među kojima su odluke o početku i kraju života jedan od najvažnijih bioetičkih pitanja današnjice. Unatoč dobrobiti koju znanost i tehnološki razvoj donosi če-sto smo puta svjedoci situacija u kojoj je tehnološki napredak pokrenuo brojna razmišljanja i rasprave o etičkim i moralnim pitnjima, jer osim moguće koristi

Radiološki vjesnik 2/2019 3

Legislativa

Distanazija Asistirano samoubojstvo (slučajevi neterminalnih bolesti, isključivanje aparata za održavanje života...)

Branka Horvatinec, mag.rad.techn., KB Sveti duh

dilemama liječnika koji trebaju biti objektivni, etični, medicinski dobro informirani [7].

Regulacija bioetičkih pitanja u hrvatskoj medicini

Komisija kasnije Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatke liječničke komore službeno je nastala na njenoj trećoj sjednici 4. travnja 1996. godine. Povjerenstvo je sastavljeno od liječnika iz svih dijelova Hrvatske pokrivaju većinu medicinskih specijalizacija. Zbog čestih vrlo diferentnih problema koje Povjerenstvo raspravlja, način rada je takav da osigurava, gotovo u pravilu, jednoglasan stav. Kodeks je osnovna mje-ra za primjenu etičnosti postupaka koji dolaze pred Povjerenstvo.

Povjerenstva su:

1. Liječniku je časna dužnost svoje životno usmje-renje i svoju struku posvetiti zdravlju čojeka.

2. U tom smislu on će poštovati ljudski život od njegova početka do smrti, promicati zdravlje, sprečavati i liječiti bolest te poštivati ljudsko tijelo i osobnost i nakon smrti.

3. Liječničku će pomoć pružati jednako svima bez obzira na dob, spol, rasu, narodnost, vjersko ili

političko uvjerenje, društveni položaj, poštujući pri tome ljudska prava i dostojanstvo osobe [5].

Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 1997. godine svaka zdravstvena ustanova trebala bi imati tijelo koje rješava etička pitanja. Kodeks liječničke etike ostat će sigurno, uz njegove promjene koje će tražiti vrijeme, osnova za ocjenu etičnosti nekog postupka ili namjervanog istraživanja [9].

Život i ljudsko dostojanstvo

Shvaćanje čovjeka kao osobe koji ima svoje do-stojanstvo samo u sebi, navodi nas na razmišljanje kako trebamo shvatiti smrt i sam proces umiranja. Kada se čovjek priblažava smrt treba li se liječiti, odnosno kada s liječenjem treba prestati kako bi se izbjegla opasnost od distanazije. Dostojansvo je utemeljeno u osnovnoj čovjekovoj vrjednosti koja je izvor svih ostalih njegovih vrijednosti, a to je ljudski život. To shvaćanje svoje temelje vuče čak iz staro-grčke filozofije, a ima svoje tri osnovne racionalne istine: „Božja opstojnost, čovjekova ovisnost o Bogu i zagrobni život“. Prof. dr. sc. fra Luka Tomašević

Distanazija – naša stvarnost

Znanstveni razvoj biomedicine i biotehnologije krajem prošlog stoljeća, otvorio je i nove probleme etičkih primjena medicinske tehnologije, i moralnog poredka u društvu. Čovjek je postao tehnološki „moćan“ ali bez etičkih principa. Bioetika (grč. bios = život, ethos = ponašanje) je disciplina koja proučava ljudsko djelovanje u odnosu na sav život, uključujući samoga sebe. Jedna od najkontroverzni-jih tema današnjice je pitanje odluke o okončanju života. Distanazija ili „beskorisna medicina“ odnosi se na produžavanje procesa umiranja i patnji bole-snika. To se danas događa u mnogim suvremenim bolnicama opremljenim visoko sofisticiranom teh-nologijom, tako da bolesnici postaju „zatočenici“ suvremene tehnologije i sve manje im se pomaže da umiru s više dostojanstva i manje boli. Sve što je tehnički moguće nije i moralno dopustivo. Opravdan je strah da je tehnologija nadvladala savjest, etiku i moral čovjeka.[4].

Radiološki vjesnik 2/20194

Legislativa

Kako spriječiti distanaziju – ciljevi moderne medicine

Osnovni cilj moderne medicine je spasiti i produžiti život Pravo na život je temeljno ljudsko pravo. U sadašnje doba tehnologije produženje života može značiti i “ život na aparatima.„Drugi cilj je poboljša-nje i održavanje zdravlja, te izbjegavanje prerane i traženje mirne smrti.

Smrt se ne smije shvaćati kao medicinska pogreška, smrt je sastavni dio ciklusa života, stoga kod paci-jenata koji su u terminalnoj fazi života treba brižljivo razmotriti i ocijeniti korisnost tretmana [6].

Prikaz slučaja:

Kompleksnost i osjetljivost primjera iz prakse koji ću razmotriti u navedenom seminaru sastoji se u činjenici da je pacijentica „majka“ liječnika „sina“ Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB. “ Sveti Duh“. Obiteljska privrženost, ljubav sina prema majci i profesinalna odgovornost provlače se ovom pričom koja emocionalno dodiruje čovjeka i pokušava nas osvijestiti o patnjama drugog.

Bolesnica M.L. 1936. godište u lipnju 2015. godine premještena je s KBC Rijeka na Zavod za bolesti srca i krvnih žila KB Sveti Duh u koronarnu

jedinicu pod dijagnozom Coma vigile. Iako se radilo o medicinski beznadnom slučaju, bolesnica je četiri mjeseca ležala u Koronarnoj jedinici nepokretna, na respiratoru, a osnovnu zdravstvenu skrb provodile su medicinske sestre. Nakon premještanja u Kliniku za plućne bolesti ista je preminula sljedeće jutro. Dugogodišnje radno iskustvo s navedenim liječ-nikom i poznavanje dijelom moralne i psihološke dimenzije osobe, navelo me na promišljanje kako bih ja postupila u istoj životnoj situaciji. Vjerujem kako nema osobe koja se barem jednom nije našla u bezizlaznoj situaciji, kada ne zna što činiti dalje. U svojim se odlukama trebamo rukovoditi moralnim načelima, ali zbog neznanja, straha i vlastitih slabo-sti često ne možemo prihvatiti i posljedice našeg djelovanja

Osobni osvrt na opisani događaj

Budući da se radi o izrazito emocionalno teškoj si-tuaciji, ranjivoj, u kojoj svjesni činjenice da vlastitoj majci ne možemo pomoći u smislu olakšanja bole-sti, produžujemo agoniju što mi se ne čini sretnim rješenjem, ali ipak opravdanim, s obzirom da sam bila dijelom upućena u nesretne životne okolnosti navedenog liječnika. Razum nas čini sposobnim da možemo i moramo razlikovati dobro i zlo. Što je u trenucima umiranja vlastite majke razumno


Radiološka tehnologija

– moralno opravdano ili neporavdano? Teško mo-žemo razumjeti. Odluka da se medicinski i terapijski olakša bol i patnja je razumna, u skladu s humanim načelima i strukom poštivajući dostojanstvo života, ali je etički složeno razmotriti odnos liječnika i pa-cijenta jer se radi o obiteljskom odnosu. Smatra se da su jedino prirodni zakoni temelj moralnih zakona, onako kako ih za čovjeka regulira njegova ljudska narav. Dužnost liječničke struke je da štite život sve dok postoje objektivni pokazatelji aktivnosti mozga i srca, spontano disanje i refleksi. Pokušaj da se „sve“ napravi za majku opravdava ovakav oblik terpijske beskorisnosti. Traženje moguće razu-mne alternative jedino vidim u projektu palijativne medicine i skrbi kako bi se omogućila adekvatna medicinska skrb terminalno oboljelim pacijentima. U dobroj namjeri ili pretpostavljam, nemogućnosti „boljeg“ rješenja za pomoć u olakšanju posljednjih dana života vlastite majke, smatram ovu borbu „čo-vjeka i smrti“ etički opravdanom. Postoje trenuci u životu koje svi razumijemo, svima su jasni, to su tre-nuci gubitka voljenih. To je gubitak koji ruši vjerska uvjerenja i donosi nove spoznaje.

Zaključak

Svaka osoba ima pravo na „dostojanstvenu“ smrt, odnosno na prekid patnje uzrokovane strašnim bo-lima, ako su sve terapijske mogućnosti iscrpljene. Kako je smrt prirodni očekivani završetak života, pomoć i zaštita ljudske osobe najpotrebnija je u

trenucima kada život ide kraju. Moramo se boriti da moralne vrijednosti budu utkane u svako područje našeg djelovanja. Čini se to kroz olakšavanje simp-toma bolesti, psihosocijalnih i duhovnih problema (SZO, 2002.) Palijativna skrb temeljena je na nače-lima dostupnosti i jednakosti, što bolesnicima u ter-minalnoj fazi bolesti daje pravo na medicinsku skrb i osobnu potporu bliske osobe. Značaj i vrijednost jedinica palijativne skrbi u pružanju stručne pomoći umirućim bolesnicima, ljudska pažnje i poštovanje je neizmjerna. n

Literatura1. onlinerjecnik.com/rjecnik/komentari/487897;

17.01.2016.

2. hrcak.srce.hr/file/136936 ; 15.01.2016., autor: L Tomašević

3. www.rsp.hr › Naslovna › Svezak 9, Br. 3 (2002), autor: A Jušić – 2002 ; 18.01.2016.

4. hrcak.srce.hr, autor: R Dobrila-Dintinjana – 2015: 17.01.2016.

5. Kurjak, Asim et al.2001. Bioetika u teoriji i praksi, Zagreb, Nakladni Zavod Globus

6. Renata Dobrila-Dintinjana1, Arnela Redžović1,

Marijan Dintinjana2, Ingrid Belac-Lovasić1. Kratki

pregledni članak/Mini-review medicina fluminensis

2015, Vol. 51, No. 3, p. 393-395

7. 487.JAHR Vol.3 No. 6 2012. UDK 177:614.256:179.7.

Stručni članak. Fahrudin Kulenović*. Etički izazovi

liječnika našeg vremena*.

8. http:/bibijana-majglad.blogspot.com/2009/07/blog-

post.html; 18.01.2016.

9. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 1997.

Sve što postoji na svijetu čovjek

stavlja pod lupu i ispituje kako

bi dokučio njegovu dubinu...ali

sonda uronjena u dno nikada nije

dotakla njeno dno. Smrt je i dalje

tajna koja okružuje čovjekov otok

konačnosti, jednako neoskrvnjen

kao i korijeni postojanja čovjeka

kao osobe i slobodnog bića, znak

nadmoći Boga nad njima, kojima je

obilježeno sve njegovo bistvovanje

[8]


Radiološka tehnologija

Uvod

Prema Pravilniku o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja NN 53/2018 nosi-telj odobrenja koji provodi medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizira-jućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezan je provoditi provjeru kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje. U Pravilniku su propisani parametri koji se ispituju u okviru provje-re kvalitete izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja određenih parametara. Ispitivanja koja vrše radiološki tehnolozi na rendgenskim uređajima za radiografiju mogu se podijeliti na dnevne i mje-sečne provjere.

Dnevne provjere

Kao što i sam naziv kaže, dnevne provjere se vrše na dnevnoj bazi prije samog početka rada s paci-jentima. Kod dnevnih provjera podrazumijeva se da uređaj pri uključivanju prolazi kroz uobičajeni postu-pak (ne ulazi u tzv. “loophole”), svjetlosna signali-zacija jasno pokazuje da je uređaj uključen, prikaz

Dnevne i mjesečne provjere uređaja za radiografiju jednostavne su, ne iziskuju mnogo vremena te svi radiološki tehnolozi na odjelu mogu biti uključeni u njihovo provođenje.

Provođenjem kontrole kvalitete rendgenskih uređa-ja koji proizvode ionizirajuće zračenje osigurava se ispravan dijagnostički postupak pri kojem će doza koju primi pacijent biti onoliko niska koliko je to mo-guće postići uz zadržavanje kvalitete dijagnostičke informacije. Cilj je spriječiti, otkriti i ispraviti moguće pogreške u radu. U ovom članku, osvrnut ću se na kontrolu kvalitete rendgenskih uređaja za radiogra-fiju koju vrše radiološki tehnolozi – vrste ispitivanja, učestalosti ispitivanja, kriterije prihvatljivosti, odno-sno granice dopuštenih odstupanja te sam postu-pak kako se vrši pojedini postupak.


QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Kontrola kvalitete rendgenskih uređaja za radiografijuBarbara Juratović, bacc. radiol. techn. Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica

parametara snimanja je jasan, utvrđena je isprav-nost kolimatora i kočnica rendgenske cijevi, oznake za udaljenost žarišta od detektora su jasno čitljive, sve motorizirane funkcije uređaja su ispravne i dr. Drugi dio dnevnih provjera koristi fantom, odnosno atentuator koji se postavlja na kučište rendgenske cijevi.

Prije ekspozicije, bitan je odabir parametara (kV i mAs) koji su navedeni u referentnim uvjetima pri godišnjem ispitivanju. Referentni uvjeti mogu se odrediti na ležaju ili vertikalnom stativu rendgen-skog uređaja (tablica 1).

Kada se postave parametri koji su odabrani kao referentni, izvrši se ekspozicija. Na dobivenoj snimci

artefakti i rešetka ne smiju biti vidjeti, a vrijednost

mAs u odnosu na godišnje ispitivanje može odstu-

pati ±10%.



Slika 1. Atenuator (fantom)

Tablica 1. Prikaz referentnih uvjeta

Slika 2. Atenuator na kučištu rendgenske cijevi

Slika 3. Prikaz dnevne provjere sa zadanim parametrima i dobive-nom vrijednosti mAs

Mjesečne provjere

U mjesečne provjere koje vrše radiološki tehnolozi ubrajamo: ispitivanje geometrije polja zračenja (su-kladnost svjetlosnog polja i polja zračenja te okomi-tost snopa zračenja i detektora slike), ujednačenost komorica AEC te prostornu razlučivost. Navedene mjesečne provjere provode se na ležaju za pacijen-ta i vertikalnom stativu.

Ispitivanje okomitosti snopa zračenja i detektora slike

Kod provjere okomitosti snopa zračenja i detektora slike provjerava se otklon korisnog snopa zračenja od okomitog položaja. Za provjeru je potrebna test ploča i test objekt za ispitivanje okomitosti središnje zrake koji se postavlja u središte test ploče.

Na slici test ploče promatra se test objekt. Kada je smjer upada zračenja na detektor okomit na detek-tor, u središtu slike se nalazi tamna točka i koncen-trični prsten. Kada se prsten na slici dodiruje s cen-tralnom točkom, odstupanje od okomitog smjera je veće od 1,5°.



Slika 4. i 5. Prikaz test ploče na stolu i vertikalnom stativu

Slika 6. Prikaz test objekta

Slika 7. Ispitivanje okomitosti snopa zračenja i detektora slike

Sukladnost svjetlosnog polja i polja zračenja

Nakon što se izvršila provjera okomitosti snopa zra-čenja i detektora slike, slijedi provjera sukladnosti svjetlosnog polja i polja zračenja. Za ispitivanje je potrebna test ploča koja se postavi na ležaj za paci-jenta ili vertikalni stativ. Središte test ploče mora biti

u središtu svjetlosnog polja. Svjetlosno polje se ko-limira prema linijama na test ploči i mora biti manje od detektora dok je odabir linija proizvoljan. Nakon ekspozicije, pomoću brojčanih vrijednosti na slici test ploče ocijenjuje se odstupanje polja zračenja za svaki smjer polja. Zbroj odstupanja polja zračenja u odnosu na svjetlosno polje u smjeru osi x, odnosno osi y ne smije biti veće od 3% vrijednosti udaljenosti od fokusa do detektora.

AEC

Osim ispitivanja geometrije polja zračenja, vrši se i ispitivanje ponovljivosti doze automatske kon-trole ekpozicije (AEC). Za ispitivanje je potreban atenuator koji se postavlja na kučište rendgenske cijevi. Napon na cijevi se postavlja prema Vašim referentnim uvjetima, u ovom slučaju na 81kV te se za svaku ekspoziciju mijenjaju komorice – lijeva, centralna i desna. Nakon svake ekspozicije zabilježi se dobivena vrijednost mAs. Odstupanje od srednje vrijednosti mora biti manje od 10%.



Slika 8. Ispitivanje sukladnosti svjelosnog polja i polja zračenja

Tablica 2. Prikaz odstupanja svjetlosnog polja i polja zračenja na ležaju i vertikalnom stativu

Prostorna razlučivost

Nakon ispitivanja geometrije polja zračenja, ujed-načenosti komorica AEC, preostalo je ispitivanje prostorne razlučivosti. Za ovo ispitivanje potreban je atenuator i test ploča. Atenuator se postavlja na

kučište, test ploča na ležaj za pacijenta ili vertikal-ni stativ, a napon se postavlja prema referentnim parametrima (81kV). Nakon ekspozicije, prostorna razlučivost se ocijenjuje na temelju vidljivih linijskih parova, a mora biti bolje od 2,4 lp/mm.



Slika 9. i10. Prikaz linijskih parova na test ploči prije i poslije ekspozicije

Tablica 3. Prikaz ujednačenosti komorica AEC

Zaključak

Dnevne i mjesečne provjere uređaja za radiografiju jednostavne su, ne iziskuju mnogo vremena te svi radiološki tehnolozi na odjelu mogu biti uključeni u njihovo provođenje. Dnevna ispitivanja vrše se na ležaju ili na vertikalnom stativu, dok se mjesečna ispitivanja moraju vršiti i na ležaju za pacijenta i na

vertikalnom stativu. Samim provođenjem kontrole kvalitete pogreške u radu mogu se otkriti, ispraviti i spriječiti. Ukoliko se provjerom kvalitete utvrdi da uređaj ne zadovolja propisanim zahtjevima (rezultati su izvan granica dopuštenih odstupanja), moraju se poduzeti sve radnje potrebne za otklanjanje uočenih nedostataka, a do uklanjanja nedostataka uređaj se ne smije nastaviti koristiti. n

Literatura1. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg

zračenja NN 53/2018

2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_06_53_1062.html

3. Lokmis LTD, Radiation Protection Centre. Upute za izradu priručnika za provjeru kvalitete rendgenskih uređaja za radiografiju. Litva, 2014.

4. https://civilna-zastita.gov.hr/print.aspx?id=129&url=print

5. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NN 118/18

6. https://www.zakon.hr/z/289/Zakon-o-radiolo%C5%A1koj-i-nuklearnoj-sigurnosti

Izvor slika i tablica7. Slike u ovom članku dio su privatne arhive autora.

8. Tablice su sastavni dio Priručnika za kontrolu kvalitete rendgenskih uređaja za radiografiju Opće bolnice “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica.



nestalna povjerenstva i/ili profesionalna tijela, koja se bave nekom specifičnom tematikom profesije ili ekspertne grupe, opet radi rješavanja pojedinog problema.

Tako danas, u našem Strukovnom razredu osim navedenog funkcioniraju i Grupa za komunikaci-ju, Profesionalna grupa za definiranje normativa i standardizaciju rada radioloških tehnologa, Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i Provoditelji stručnih nadzora.

Članak 29. važećeg Statuta HKZR-a kaže:

Vijeće Strukovnog razreda čini najmanje šest članova i to Voditelj i zamjenik voditelja Strukovnog razreda te četiri predsjednika stalnih Povjerenstava. Vijećem Strukovnog razreda predsjedava Predsjednik Vijeća Strukovnog razreda a rad Vijeća Strukovnog razre-da pobliže se određuje Poslovnikom o radu Vijeća Strukovnog razreda.

Člankom 30. Statuta se propisuju poslovi i dje-lokrug rada istog, kako slijedi:

potvrđuje članove stalnih Povjerenstava Strukovnih razreda, predlaže financijski plan Strukovnog razreda, predlaže cijene usluga Komore za svo-ju djelatnost Predsjedništvu Komore, predlaže

Proučavajući ustroj Hrvatske komore zdravstvenih radnika možete ostati zbunjeni zbog broja tijela, strukovnih razreda, povjerenstava itd...

Posebnost naše Komore je u broju djelatnosti koje objedinjuje, a to su medicinsko laboratorijska dje-latnost, djelatnost radne terapije, djelatnost sani-tarnog inženjerstva i naša- zdravstveno radiološko tehnološka djelatnost.

Hrvatska komora zdravstvenih radnika jest samo-stalna i neovisna strukovna organizacija sa svoj-stvom pravne osobe i javnim ovlastima i kao takva ima svoja upravljačka i kontrolna tijela.

Kako Komora objedinjuje različite i specifične pro-fesije sličan ustroj je prenesen i na nižu razinu, na ustroj Strukovnih razreda.

Tijela strukovnog razreda, a sukladno Statutu, čine voditelj Strukovnog razreda, vijeće Strukovnog razreda, područna vijeća te stalna povjerenstva. Strukovni razred po potrebi može osnovati i


Hrvatska komora zdravstvenih radnika

Kroz Statut HKZRVijeće strukovnog razreda zdravstveno radiološke tehnološke djelatnosti

Tomislav Stanković, zamjenik voditelja Strukovnog razreda

zdravstveno radiološke tehnološke djelatnosti

Predsjedništvu Komore brisanje članova iz Registra članova Komore, odlučuje o oduzimanju odobrenja za samostalan rad na prijedlog Povjerenstva za sta-leška pitanja Strukovnog razreda, donosi odluke u drugom stupnju o žalbama na odluke Povjerenstava Strukovnog razreda, ocjenjuje i daje mišljenje o iz-vješćima Povjerenstava i Područnih vijeća, predlaže Vijeću Komore donošenje općih akata Komore, osim onih koje donosi Skupština Komore, utvrđuje prijed-loge provedbenih propisa u djelatnosti koje zastupa u sukladnosti sa zakonima, raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada pojedine djelat-nosti, te potvrđuje stručne temelje za program rada i razvoja pojedine djelatnosti.

Kada pročitamo navedeno, što je puno čitljivije u samom Statutu, uočavamo da Strukovni razred, kroz svoje vijeće, ustvari ima značajnu samostalnost u profesionalnim pitanjima svoje profesije.

Međutim, Poslovnik o radu Vijeća strukovnih razre-da proširuje djelokrug rada Vijeća za slijedeće: daje Predsjedništvu Komore mišljenja i prijedloga u svezi organizacije rada i uvjeta za razvoj pojedine dje-latnosti, potvrđuje načine i oblike trajnog stručnog usavršavanja pojedine djelatnosti te stručno usavr-šavanje iz pojedinog užeg područja pojedine djelat-nosti, predlaže oblike stručnog nadzora nad radom pojedine djelatnosti, na prijedlog Povjerenstva za stručni nadzor, stručna pitanja i kvalitetu, daje i pri-ma prijedloge koji su od općeg značenja za uspješ-no obavljanje rada Strukovnih razreda.

Iz navedenog je razvidno da je vijeće Strukovnog razreda, uz osnovnu funkciju savjetodavnog ti-jela voditelju Strukovnog razreda i ključno tijelo

strukovnog razreda za promociju, zaštitu i unapre-đenje svoje profesije.

Vijeće Strukovnog razreda čine najmanje voditelj i zamjenik voditelja Strukovnog razreda, koji je u našem slučaju i predsjednik vijeća Strukovnog ra-zreda, te četiri predsjednika stalnih Povjerenstava što ujedno daje i legitimitet za rješavanje stručnih pitanja, specifičnih problema kao i nekih poslovnih odluka za rad Strukovnog razreda.

Sam rad Vijeća se odvija kroz sjednice, najčešće jednom mjesečno ili rjeđe, sukladno potrebama za rješavanje specifičnih pitanja a sve uz svijest za po-trebom racionaliziranja troškova.

Sjednice vijeća Strukovnog razreda traju tri do četiri sata, što ovisi o brojnosti i složenosti tema.

Rasprave znaju biti “živahne” ali su sve urodile usuglašenim stavovima što je posebno vidljivo i po-željno u donošenju odluka vezanih uz neki ozbiljniji problem članova ili tijela Strukovnog razreda.

Nažalost, postoje i ograničenja u provođenju poje-dinih odluka, posebno onih koji se moraju provoditi preko zajedničkih tijela Komore, te Vam se može činiti da su promjene nedostatne i spore.

Kroz ovih osam godina treba ipak sagledati poma-ke, koje je strukovni razred predložio ili napravio za svoju profesiju. Neki pomaci su vidljivi kroz promje-ne zakona, koje rijetko čitamo te ih i ne uočavamo kada se dogode, ostalih akata državnih službi ali i kroz stalne pozive istih da sudjelujemo u donoše-nju prijedloga akata na razini zakona Republike Hrvatske. n


Hrvatska komora zdravstvenih radnika

maksimalna doza u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja ne smije biti viša od 50mSv.

Ekvivalentna doza za kožu ne smije biti viša od 500mSv u jednoj godini usrednjena preko 1 cm2 površine bilo kojeg dijela kože,neovisno o povr-šini koja je ozračena.

Ekvivalentbna doza za ekstremitete ne smije biti viša od 500mSv u jednoj godini

3. Granice ozračenja za izložene radnike primje-njuje se na zbroj godišnjih profesionalnih ozra-čenja od svih djelatnosti i aktivnosti za koje je ishođeno odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o registraciji, profesionalnog ozračenja radonom na radnim mjestima koje zahtijeva obavijest o namjeri i drugim profesionalnim ozračenjem u situacijama postojećeg ozračenja koje podliježu uvjetima postojećeg ozračenja.

4. U posebnim okolnostima ili u određenim situaci-jama ozračenja navedenim u članku 7. stavku 8. ovoga Pravilnika, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tek-stu: ravnatelj Zavoda) može odobriti višu granicu ozračenja za efektivnu dozu od one navedene u stavku 1. ovoga članka, a koja će u godini dana iznositi najviše 50 mSv pod uvjetom da prosječ-no godišnje ozračenje tijekom pet uzastopnih godina, uključujući i godine u kojoj je granica ozračenja navedena u stavku 1. ovoga članka prekoračena, ne bude više od 20 mSv.

5. U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vri-jednost efektivne ili ekvivalentnih doza izlože-nog radnika iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka

Promjene u zakonskoj regulative ne znače i promjene stečenih prava rada u zoni ionizirajućeg zračenja.

Državni zavod za radiološki i nuklearnu sigurnost, danas dio civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, donio je u travnju 2018. Pravilnik o granica-ma ozračenja, preporučenom doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja [1] temeljem članka 24. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigur-nosti [2]. Ovim pravilnikom je hrvatsko zakonodav-stvo preuzelo Direktivu Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju [3].

Člankom 4. granice ozračenja za izložene rad-nike su:

1. Efektna doza izloženog radnika ne smije biti viša od 20mSv u jednoj godini.

2. Uz uvjet iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se sljedeće granice za ekvivalentnu dozu izloženih radnika:

Ekvivalentna doza za leću oka ne smije biti viša od 20mSv u jednoj godini ili od 100mSv u bilo kojih pet uzastopnih godina,pri čemu


Pitanja iz profesije

Kategorizacija izloženih radnika Tomica Solenički, bacc.radiol.tech.

ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1. i stavku 2. ovoga članka [1].

Člankom 5. istog Pravilnika određene su i grani-ce ozračenja za pripravnike i studente:

1. Ozračenje pripravnika i studenata, u dobi od 18 godina ili starijih, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima zračenja ne smije biti iznad granica propisanih u članku 4. ovoga Pravilnika.

2. Granice ozračenja pripravnika i studenata, u dobi od 16 do 18 godina, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvo-rima zračenja ne smiju biti više od:

• 6 mSv u jednoj godini za efektivnu dozu• 2. 15 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu

za leću oka• 3. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu

za kožu, usrednjenu preko 1 cm2 površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o površini koja je ozračena

• 4. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za ekstremitete.

3. Na ozračenje pripravnika i studenata, a na kojih se ne odnose odredbe iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se granice ozračenja za pojedinog stanovnika iz članka 6. ovoga Pravilnika.

4. Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 1. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije A ili B, sukladno kategorizaciji iz članka 19. stavka 1. i stavka 2. ovoga Pravilnika.

5. Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 2. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije B, sukladno katego-rizaciji iz članka 19. stavka 2. ovoga Pravilnika[1].

Pravilnik, člankom 8., donosi i preporučeno dozno ograničenje za profesionalno ozračenje koje je dužan izraditi nositelj odobrenja (poslodavac) uz odobrenje Zavoda. Nositelj odobrenja je pri izradi preporučenog doznog ograničenja dužan savjeto-vati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg

zračenja. Kod izrade preporučenog doznog ograni-čenja za procjenu efektivne i ekvivalentne doze mo-raju se koristiti odgovarajući standardne vrijednosti i odnosi koji su preporučeni u poglavljima 4. i 6. ICRP Publication 116[4] i poglavlje 1. ICRP Publication 119 [5].

Nositelj odobrenja također mora izraditi kategori-zaciju svojih izloženih radnika što mora izvršiti po slijedećim kriterijima:

1. izloženi radnici kategorije A su radnici koji bi mogli u jednoj godini primiti:

• efektivnu dozu višu od 6mSv ili• ekvivalentnu dozu višu od 15 mSv za očnu leću

ili• ekvivalentnu dozo višu od 150 mSv za kožu i

ekstremitete

2. izloženi radnici kategorije B su radnici koji nisu kategorizirani kao radnici kategorije A

Poslodavac je dužan provesti kategorizaciju izlože-nih radnika prije početka rada u području izloženo-sti. Za ostale izložene radnike dužan je sprovesti kategorizaciju u roku 18mj. od stupanja ovog pravil-nika na snagu.

Kriteriji po kojima će poslodavac sprovesti kategori-zaciju izloženih radnika su:• iz vrijednosti ukupne efektivne ili ekvivelentne

doze dobivene iz rezultata osobnog dozime-tra u neprekidnom trajanju od godinu dana s početkom u mjesecu stupanja na snagu ovog pravilnika.

• procjenom vrijednosti efektivne ili ekvivalentne doze iz mjerenja u sklopu radiološkog nadzora sukladno posebnom propisu.

Poslodavac je obavezan jednom godišnje preispitati kategorizaciju svojih radnika,a osobit,ako je došlo do izmjene radnih uvjeta. Kod provođenja kategori-zacije poslodavac je dužan savjetovati se sa struč-njakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

Praćenje ozračivanja izloženih radnika kategorije A provodi se osobnim dozimetrom,koje provodi dozimetrijski servis, a ozračivanje izloženih radnika kategorije B osobnim dozimetrom ili (vjerojatnije op. autora) na način koji će nedvosmisleno dokazati da



su ispravno kategorizirani tj. na temelju rezultata radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno po-sebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjere-nja operativnih doznih veličina za nadzor prostora (ambijentalni dozni ekvivalent H*(10) za procjenu efektivne doz, te dozni ekvivalent smlera H*(0,07Q) za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremi-tete i H*(3Q) za leću oka). Mjerenje doznih veličina za osobni nadzor provodi dozimetrijski servisi,a doznih veličina za nadzor prostora vrše ovlašteni stručni tehnički servisi. Mjerenja se vrše kao i do sada,upotrebom osobnih dozimetara jednom mje-sečno a mjerenje operativnih doznih veličina za nadzor prostora jednom godišnje.

Ako izloženi radnik kategorije A radi na više radilišta kod istog poslodavca nosi jedan dozimetar,ako radi kod više poslodavac nosi kod svakok poslodavca drugi dozimetar. Izloženi radnik kategorije B koji radi kod više poslodavaca,a nije pod osobnom dozimetrijom,oba poslodavca dužni su osigurati praćenje zračenja.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju važiti Pravilnik o granicama ozraenja (NN 59/13) i Pravilnik o mjerenju osobnog ozračenja, ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te o izvješćima i očevidcima (NN 41/12 i 89/13).

Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost propisao je i Pravilnik o zdravstvenim uvjetima izlo-ženih radnika i osoba koja se obučavaju za rad u području izloženosti [6]

Zdravstvena sposobnost za rad u području izlože-nosti mora se provjeravati za učenike, studente i specijalizante prije početka obrazovanja za rad u po-dručju izloženosti te za pripravnike i izložene radnike prije početka rada u području izloženosti i to u okviru prethodnog zdravstvenog pregleda. Zdravstvena sposobnost izloženih radnika određuje se:• prethodnim zdr, pregledom bez obzira na na

kategoriju izloženosti i to prije početka obrazo-vanja ili početka rada na izloženim mjestima

• redovni zdr. pregled obavezan je za radnike kate-gorije A odnosno studente i pripravnike u dobi od 18 god. ili starije koji bi tijekom obrazovanja mogli biti ozračeni kao radnici kategorije A. Redovni zdr. pregled obavlja se svakih 12 mjeseci. Nisu ga dužni obavljati radnici kategorije B.

• nadzorni zdr. pregled obavlja se u roku kračem od redovnog i to kada spec. medicine rada odredi potrebu takvog pregleda.

• izvanredni zdr. pregled obavlja se kod osoba koje su primile veću dozu od zakonski propisane i/ili na prijedlog spec. medicine rada ili liječnika primarne medicine ili na zahtjev poslodavca ili na zahtjev radnika

• izlazni zdr. pregled obavezan je za sve izložene radnike bez obzira na kategoriju i obavlja se nakon prestanka rada u zoni izloženosti.

Zdravstvene preglede obavljaju ovlaštene medicine rada.

Prema svemu gore navedenom, došlo je do promje-na u zakonskoj regulativi, ali što se tiče promjena na pojedinim radnim mjestima u praksi, pretpostavljam da ne bi trebalo biti većih promjena u smislu gubitka nekih stečenih prava koje imamo i sada. Svi, koji žele biti bolje upućeni, mogu se detaljnije informira-ti iz navedene literature. n

Literatura1. Pravilnik o granicama ozračenja, preporučenom

doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja, Narodne novine 38/2018,

2. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Narodne novine 141/13, 39/15 i 130/17,

3. Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.).

4. ICRP Publication 116, Conversion Coefficients for Radiological Protection Quantities for External Radiation Exposures, http://www.icrp.org/publication.asp?id=ICRP%20Publication%20116, na dan 30.svibnja 2019.

5. ICRP Publication 119, Compendium of Dose Coefficients based on ICRP Publication 60, http://www.icrp.org/publication.asp?id=ICRP%20Publication%20119, na dan 30.svibnja 2019.

6. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i osoba koje se obučavaju za rad u području izloženosti, Narodne novine 66/2018



Stručni skupovi

U Karancu od 12. do 14. travnja 2019. godine održa-na je 6. radionica Osiguranje Kvalitete u Radiološkoj Tehnologiji (OKRT) pod nazivom: „Kreiranje i pro-vođenje programa kontrole kvalitete u radiološko – tehnološkoj djelatnosti“. Radionicu je organiziralo Hrvatsko društvo radiološke tehnologije u sklopu IAEA/ESTRO projekta RER 6036, a pod pokrovitelj-stvom Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološ-ko – tehnološku djelatnost HKZR, Zdravstvenog ve-leučilišta Zagreb, Sveučilišta u Splitu – Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija, Udruge inženjera me-dicinske radiologije Slavonije i Baranje te Hrvatske udruge tehnologa u nuklearnoj medicini. Na radionici se okupilo 60 radioloških tehnologa iz

Republike Hrvatske, Makedonije, Srbije te Bosne i Hercegovine.

U petak, nakon svečanog otvorenja održana su predavanja o standardima i normativima u radio-logiji, radioterapiji i nuklearnoj medicini, kreiranju i uspostavljanju programa osiguranja kvalitete, ulozi radioloških tehnologa, kontroli kvalitete u kompju-toriziranoj tomografiji, mamografiji, radioterapiji te konvencionalnoj radiografiji.

Tijekom vikenda, predavanja su uz radiološke tehnologe održali i medicinski fizičari o ozračenju pacijenta pri radiodijagnostičkim postupcima te

Osvrt na radionicu


OKRT 6 – Osiguranje kvalitete u radiološkoj tehnologijiKaranac od 12. do 14. travnja 2019.

Barbara Juratović, bacc. radiol. techn.

Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica

Stručni skupovi

QA/QC u dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji. Između predavanja slijedio je i praktičan rad po gru-pama. Radiološki tehnolozi grupirali su se obzirom na prirodu posla i razinu ustanove u kojima rade – domovi zdravlja, opće bolnice, KBC. Izrađivali su se standardni operativni postupci/protokoli, FEMA analiza te prijava neželjenog događaja s pridjelozi-ma korektivnih mjera. Po završetku, svaka grupa je prezentirala svoj rad.

Novim Pravilnikom (NN 53/2018) pred radiološke tehnologe se stavljaju novi izazovi. Izrada protokola, prijava neželjenih događaja i dr., mogu predstaviti dodatan stres i proširuju obim posla. Tehnolozi su

podijelili svoja iskustva kako se provodi kontrola kvalitete uređaja u njihovim ustanovoma, na koje probleme nailaze, koje se najčešće greške događa-ju u tijeku rada, načine kako ih spriječiti i dr. Samim time, ova radionica dokaz je da postoji potreba okupljanja radioloških tehnologa kako bi struka mogla pratiti izazove koji se pred njih stavljaju, a povratkom u svoju ustanovu, svaki sudionik može implementirati nova znanja i ideje u svoj sustav. Uz stručni rad i predavanja te nezaobilazno dobro dru-ženje i odličnu domaćinsku atmosferu, Radionica je završena u nedjelju obilaskom tradicionalnog pro-ljetnog sajma u Karancu. n


Stručni skupovi

znanosti djeci i učenicima, s ciljem pobuđivanja interesa za svijet istraživanja. Nudi im se pregršt ak-tivnosti, poput interaktivnih radionica ili pak demon-striranja jednostavnih znanstvenih pokusa. Odrasli se mogu educirati putem javnih tribina, predavanja, izložbi... Sudjelovanje na Festivalu može biti grupno ili pojedinačno, a jedini uvjeti za provođenje aktiv-nosti su pomno osmišljena ideja te koncept rada, osmijeh i dobra volja.

Ovogodišnji Festival znanosti održavao se u peri-odu od 8. do 13. travnja, uz naizgled jednostavnu, ali sveobuhvatnu temu „Boje“. Posebno nam je za-dovoljstvo istaknuti da je u Splitu svoje mjesto na Festivalu već drugu godinu zaredom imala i radio-loška tehnologija. Sudjelovati u nečem novom, dru-gačijem i zanimljivom, a pritom uspješno koračati ka

Osvrt na radionicu

Festival znanosti manifestacija je koja se diljem Hrvatske kontinuirano održava već punih 17 godina. Glavni cilj je popularizacija znanosti koja se sve više na razne načine nastoji približiti cjelokupnoj javnosti, uz unaprijed određenu temu Festivala.

Provedba manifestacije nalazi se pod okriljem dvaju ključnih segmenata društva – obrazovanja i kul-ture. Poseban naglasak stavlja se na približavanje


Festival znanosti pod rendgenomSplit od 8. do 14. travnja 2019.

Anita Ivanović, univ. bacc. rad. techn., 3D-Dent stomatološka dijagnostika, Split

Antea Puizina, mag. rad. techn., Poliklinika Affidea, Split

Stručni skupovi

napretku i promociji radiološke struke, bilo je zaista poseban izazov.

„Koliko nijansi sive vidiš“ naslov je predavanja i radio-nice koje smo održale učenicima osmog razreda split-ske osnovne škole Lučac. Predavanje se sastojalo od kraćeg teorijskog te praktičnog dijela. S obzirom na to da smo svi jako dobro upoznati sa školskim klupama, svjesni smo toga koliko suhoparno predavanje može negativno utjecati na zainteresiranost i koncentraciju učenika (ili studenata). Kako bismo to izbjegle, trudile smo se osnovna znanja o otkriću rendgenskih zraka te nastanku analogne i digitalne radiološke slike op-timalno iskombinirati s primjenom fizike i informatike te potkrijepiti raznim slikovnim primjerima radiološke anatomije i patologije. U praktičnom dijelu učenici su bili podijeljeni u nekoliko grupa u kojima su kroz promatranje, razgovor i zaključivanje konstruktivno

pristupali materijalima. Proučavajući primjere radio-loških filmova različitih dijelova tijela, znatiželjno su ih podizali prema svjetlu i pritom prepoznavali anatom-ske strukture te razlikovali sjene kostiju, metala, zraka i mekih česti. Zanimale su ih karakteristike radiološke slike, doze zračenja, načini snimanja i sl., čime smo, uzevši u obzir njihovu dob, bile zaista pozitivno izne-nađene. Radionicu smo upotpunile kvizom znanja „Malac – rendgenski genijalac“, koji nam je pokazao koliko su toga što su čuli i vidjeli učenici i zapamtili. I još jednom nisu razočarali.

Pozitivnih komentara od strane učenika i nastavnika nije nedostajalo te smo ponosne na konačan ishod. Vjerujemo da smo ovim barem malo zainteresira-le učenike za našu struku i možda otvorile put ka realizaciji nekih novih, budućih ideja kojima će se promicati i isticati važnost radiološke tehnologije. n


South and East Europe Technology in Radiation Oncology

SEETRO – South and East Europe Technology in Radiation Oncology je međunarodni kongres radio-loških tehnologa/radioterapijskih tehnologa nastao suradnjom u radiološko-tehnološkoj profesiji u području onkologije i radioterapije zemalja južne i istočne Europe i šire.

Inicijativa za ovakvu regionalnu suradnju između zemalja potaknuta je ESTRO / IAEA projektom “Train the Trainers - Best Practice in Radiation Oncology – A Course to Train RTT Trainers“.

Zemlje učesnice ovog projekta organizirale su broj-ne lokalne tečajeve i radionice za radiološke teh-nologe u radioterapiji, a međusobnom suradnjom i podrškom ovi tečajevi su polako prerasli u koncept međunarodnog stručnog skupa.

Prvi regionalni kongres radioloških tehnologa u ra-dioterapiji bio je u Beogradu 2013. godine i pokazao je veliki uspjeh.

Dvije godine kasnije u Zagrebu je organiziran SEETRO 2015, proširujući krug zainteresiranih ze-malja na osam, a prošle godine je uspješno održan SEETRO 2017 u Sofiji, sa ukupno 13 zemalja učesni-ka kongresa, pokrivajući zavidan broj stručnih tema i predavanja.

Vjerujemo kako će kroz ovogodišnji Kongres i mno-ge koji će tek doći ovaj entuzijazam, te profesional-na suradnja i razvoj koji su se pokazali izuzetnima i dalje ostati i rasti.

Pridružite nam se u 2019.-oj!

Stručni skupovi

LJUBLJANA 4–6. listopada 2019.

Onkološki inštitut Ljubljana, 4–6. listopada 2019.Kongres je namijenjen radiološkim tehnolozima, medicinskim fizičarima i liječnicima, kao i svima koji djeluju na polju onkologije i radioterapije u regiji jugoistočne Europe i zemljama Europske Unije

Opće informacije

Organizator / Organizer:Slovenian Association of Radiation Technologists

Suoragnizatori / Co-organizer Societies:Croatian Society of Radiation Therapy TechniciansKomora Diplomiranih Inženjera Medicinske

Radiologije F BIHMacedonian Society of Radiological TechnologistSerbian Society of Radiotherapy TechniciansSociety of Radiation Therapy Technologist (Turkey)Bulgarian Society of Radiation Therapy TechniciansTowarzystwo Naukowe Techników Medycznych

RadioterapiiSociety of Medical Radiographers (Malta)Hungarian Society for Radiation Oncology

Teme• Skrb za pacijente (RT of children, claustrophobic

patients, information to patients, psychology,…)• Slikovni prikaz u planiranju radioterapije (CT,

MR, PETCT, setup and immobilisation,…)• Slikovni prikaz u provođenju radioterapije (IGRT,

CBCT, 4D CBCT, US, protocols,…)• Suvremene radioterapijske tehnike (IMRT, VMAT,

BRT, adaptive RT, motion management,…)• SRS, SRT, SBRT (protocols, immobilisation,

verification…)• Uloga i odgovornosti RTT-a (education,

training,…)

KoticacijaKotizacija 350,00 € Snižena cijena 110,00 € (do 15. travnja 2019.)

Prijave http://seetro.org/2019/ https://hdimr.hr/

South and East Europe Technology in Radiation Oncology

Stručni skupovi

Stručni skupovi

Poštovani članovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika i cijenjeni suradnici,

čast mi je najaviti novi Kongres radiološke tehno-logije, treći po redu u organizaciji naše Komore i Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološko-teh-nološku djelatnost.

Od 11. do 13. listopada 2019. godine u hotelu Zora u Primoštenu ponudit ćemo vama i vašim suradnicima tri dana kvalitetno pripremljenog stručnog progra-ma, obogaćenog zanimljivim diskusijama i vrijednim informacijama iz svih područja naše profesije.

Na raspolaganju su nam dvije dvorane za usmene i poster-prezentacije, kao i smještajni kapacitet ho-tela Zora.

Svjedoci smo ubrzanog tehnološkog razvoja dija-gnostičkih uređaja zahvaljujući kojem je radiologija postala nesumnjivo najdinamičnija grana medicine. Time su postavljeni novi izazovi i zahtjevi pred ra-diološke tehnologe koji, između ostaloga, imaju sve veću ulogu u zaštiti od zračenja optimiziranjem protokola pretraga.

Slijedom navedenog, na Kongresu će biti obrađe-ne teme iz svih područja radiološke tehnologije te zaštite od zračenja, a govorit će se i o novim konceptima i budućnosti radiologije, radioterapije i nuklearne medicine.

Stoga vas u ime Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika srdačno pozivamo na aktivno sudjelovanje u radu Kongresa.

Unaprijed se radujemo zajedničkom druženju i no-vim pozitivnim iskustvima koja nedvojbeno prate svako nastojanje rasta i razvoja, kako u profesional-nom i idejnom smislu, tako i u našoj svakodnevnoj poslovnoj stvarnosti.

Goran Kutlić, bacc. radiol. techn Dopredsjednik Hrvatske komore zdravstvenih radnika Voditelj Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološko

tehnološku djelatnost

Tomislav Stanković, bacc. radiol. techn Predsjednik organizacijskog odbora 3. KRT


Više informacija i prijave za 3. Kongres radiološke tehnologije:

http://web.penta-pco.com/radioloskatehnologija2019/

HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKASTRUKOVNI RAZRED ZA ZADRAVSTVENU RADIOLOŠKO TEHNOLOŠKU DJELATNOST

3. Kongres radiološke tehnologije s međunarodnim sudjelovanjem

Hotel Zora, Primošten11.-13.10.2019.

X-ray club

Vjerovali ili ne, X-Ray uz sve uspone i padove, još uvijek plovi.

Stoga, slobodni smo pozvati Vas da nam se pridruži-te na 14. X-Ray regati.

Polazak je u subotu 12. listopada. 2019. iz Ploća a cilj je obići još do danas neposjećene južno dalma-tinske otoke.. Sve ostalo, kupanje, jedrenje, kuhanje po dogovoru i raspoloženju...

I, naravno, koliko sve to košta?

Cijene se nisu mijenjale zadnjih par godina tako da i dalje ovisi o tome koliko Vas ima na brodu i trebate li skipera. Različite dužine jedrilica imaju različite cije-ne ali i različit komfor. Uz to još idu i naplate vezova, a to sad imamo na cijelom Jadranu i nije moguće izbjeći al možda skiperi nešto smisle. Naravno tu je i hrana, piće, organizirana zajednička večera ako je bude, prijevoz do Zadra i nazad i možda neki ne-predviđeni trošak. „Grdo“ izgleda al može se proći za razumne novce.

Vaš HDRTRadiološki vjesnik 2/2019 25

Do it on waves!Do it on waves!

X-ray i dalje plovi

Predaja članka

ČIanci koje želite objavit u Radiološkom vjesniku trebate poslati na [email protected] a u subject/pred-met naznačite za RV.

Rukopisi

Rukopisi trebaju biti predani na hrvatskom jeziku u digitalnom word dokumentu.

Naslovna stranica

Naslovna stranica treba sadržavati naslov (podcrta-no), imena autora i naziv odjela i institucije kojoj će rad biti priključen. Naslov mora biti kratak, a uz imena moraju biti navedene samo znanstvene titule i zvanje. Na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora članka, a imena ostalih autora moraju slijediti poredana abecednim redom. Nedostatak prostora i lako snalaženje u referencama ograničava mogući broj koautora na maksimalno šest osoba.

Sažetak

Svaki članak mora biti popraćen sažetkom koji ne smije biti dulji od 100 riječi. Sažetak može utjecati na čitačevu odluku da pročita ili odustane od čitanja članka, te stoga mora biti osobito pažljivo sročen.

Radioški vjesnik izdaje Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije.

Pozivamo Vas da u ovom, novom elektronskom RV-u, objavljujete Vaša postignuća, radove razmišljanja ili osvrte sa profesionalnih skupova i kongresa na kojima ste sudjelovali. Vrata, to jest ove stranice, otvorene su studentima svih razina edukacije, mladim kolegama kao i proizvođačima i zastupnicima medicinskih proizvoda i opreme.

Kako bi to ostvarili kvalitetnu pripremu RV-a, molimo Vas da koristite navedene upute

ISSN: 00352-9835

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

Poziv za suradnju


Upute za autore

Simboli i formule

Simboli, grčka slova, natuknice i bilješke moraju biti točno identificirane. Mora biti uočljivo napravljena razlika između brojke 1 ( jedan) i slova I (el) i između velikog tiskanog slova 0 i brojke 0 (nula).

Elektronska predaja članka

Tekst i ilustracije moraju biti predani kao odvojene datoteke/ fileovi. Tekstualna datoteka/file bi trebao biti predan kao jedan tekst file, po mogućnosti u WORD-u. Koristite uobičajenu postavu i tekst po-kušajte osloboditi od formativnih kodova što je više moguće, jer oni mogu stvarati probleme u trenutku kada se tekst konvertira za tisak. Koristite samo normalan hard return (enter) na kraju svakog odlom-ka ili paragrafa.

Ne koristite automatske alate za ubacivanje refe-renci (npr. automatske grafičke oznake i numerira-nje) itd., jer tako može doći do gubljenja informacija.

Ilustracije i slike ne smiju biti umetnute u tekst, nego slovno (npr. slika 1,2, itd.) trebaju biti naznače-na mjesta na koja idu fotografije ili ilustracije.

Slikovni file – slike i fotografije mogu biti prihvaće-ne u PC tif formatu ili u jpg formatu s kompresijom visoke kvalitete.

Rezolucija slika trebala bi biti 350 dpi u veličini u ko-joj će se objaviti u časopisu. Ilustracije u vektorskoj grafici mogu biti prihvaćene u cdr (Corel Draw 9) ili ai (Adobe Illustrator) formatu.

Posteri

Postere poslati u PDF formatu.

Power Point prezentacije ne zadovoljavaju urednič-ke zahtjeve te ih stoga ne zaprimamo.

Vaš HDIMR


Pišite u jednoj od naših rubrika!

Kako napraviti ... h članak, poster ili stručno istraživanje

Radiološka tehnologija h kruh naš svagdašnji u radiologiji, radioterapiji ili nuklearnoj medicini

Legislativa h prava, dužnosti, obaveze


h kako bi trebalo biti

Studentska niša h seminari, diplomski

Fizičarski kutak

Crtice iz svijeta h što drugi pišu

Najave i događaji h kongresi, seminari, radionice

X-ray klub h neformalna druženja

Upute za autore

HRVATSKO

DRU

ŠTVO

INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Documents

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina · 2019-09-17 · „moćan“ ali bez etičkih principa. Bioetika (grč. bios = život, ethos = ponašanje) je disciplina koja proučava