Radna Snaga i Nezaposlenost u BiH Studij Slucaja- Meliha Palos

8/10/2019 Radna Snaga i Nezaposlenost u BiH Studij Slucaja- Meliha Palos

1/14


2/14

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA

RADNA SNAGA I

NEZAPOSLENOST U BIH

STUDIJ SLUAJA

IZJAVA: Ja, Meliha Palo, student Sveuilita/Univerziteta VitezTravnik, Indeksbroj: 0218-12/DE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost

izjavljujem da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz koritenje citirane

literature i pomo mentora.

Potpis studenta:________________

Student: Meliha PaloBroj indexa: 0218-12/DE

Predmet: Makroekonomija

Profesor: Prof. dr Kadrija Hodi

Asistent: Mr. Bakir Muji

Travnik; novembar 2013.god


3/14

1

SADRAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 2

2. PROBLEM U FOKUSU .......................................................................................... 3

3. ALTERNATIVE ...................................................................................................... 9

4. ZAKLJUAK........................................................................................................ 10

5. IMPELEMENTACIJA .......................................................................................... 12


4/14

2

1. UVOD

Strukturna neravnotea na tritu rada pojava je karakteristina za gotovo sve

ekonomije u tranziciji. Ona oznaava poremeaj u strukturi ili neusklaenost izmeu

ponude i tranje za radnom snagom u pogledu zanimanja, obrazovanja, kvalifikacijaili regionalnog rasporeda. Neusklaenost se javlja onda kada tranja za jednom

vrstom rada raste dok se tranja za drugom vrstom rada smanjuje u uslovima u

kojima se ponuda rada, zbog razliitih razloga, ne moe brzo prilagodivati. U tom

sluaju se nova radna mjesta u bitnim karakteristikama, poput kvalifikacija,

strunosti i znanja, lokacijskih preferencija, razlikuju od onih radnih mjesta koja se

ukidaju.

U razvijenim ekonomijama s fleksibilnim tritem rada otvaranje novih radnihmjesta ide paralelno sa zatvaranjem postojeih tako da nova preduzea koja su u

ekspanziji apsorbuju radnu snagu otputenu iz preduzea cija je poslovna aktivnost u

padu. U zavisnosti od stepena razvoja trita rada i njegove efikasnosti, zavisi i da li

e takva nepodudarnost na tritu rada imati kratkoroni ili dugoroni karakter.

Drugim rijeima, ukoliko je trite rada spremno za tranzicione procese koji nastaju,

utoliko e se bre i efikasnije rijeiti problemi obrazovne, kvalifikacione ili

lokacijske neusklaenosti ponude i tranje na tritu rada. Upravo zbog toga su

pitanja postavljena u ovom radu usmjerena ka tome da se uoe uzroci poremeaja

strukturne ravnotee na tritu rada uBosni i Hercegovini i na taj nain identifikuju

ograniavajui faktori za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

U tom smislu kao osnovni uzroci nastale strukturne neravnotee identifikovane su

promjene u samoj ekonomskoj strukturi koje su izazvane prelaskom na trinu

ekonomiju, privatizacijom i pojavom malih i srednjih preduzea. Sa druge strane,

trite rada institucionalno nije bilo spremno za nastale strukturne promjene a

strukturnu neravnoteu ili MISMATCH na tritu rada jo su dodatno podstakli ratno

naslijee, nerijeeni politiki odnosi i nedovoljno harmonizovani propisi koji

reguliu ovu oblast.

Kako bi se to pravilnije sagledao problem nezaposlenosti potrebno je prepoznati

njene pojavne oblike, odnosno, razumjeti odgovarajuci teoretski okvir i izvuci

zakljuke na bazi raposloivih podataka i ekonometrijskih modela.


5/14

3

2. PROBLEM U FOKUSU

2.1. TRITE RADA I NEZAPOSLENOST U BIH

Trite rada, uostalom kao i druga trita, bi se najjednostavnije moglo opisati kako

mjesto susreta ponude i potranje, u ovom slucju ponude i tranje za random

snagom, odnosno mjesto gdje se nezaposleni takmie da nau posao a poslodavci da

nau radnika. Trite rada se moe posmatrati i kao radni potencijal, odnosno ukupna

radna snagajedne ekonomije ime su obuhvaena sva zaposlena i nezaposlena lica.

Ovdje je bitno definisati pojmove radne snage, zaposlenih i nezaposlenih lica kako bi

se to jasnije sagledao upravo onaj segment ukupne populacije koji pokriva trite

rada..

Trite rada kao nerazdvojni element trine privrede, isto kao i trite robe i

kapitala, uosnovi predstavlja razmjenu rada izmeu zainteresiranih subjekata na

odreenom prostoru ili nivou, a gdje se susreu ponuda i potranja radne snage,

odnosno ponuda i potranjarada.

Specifinosti trita definiraju rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog

ega je potrebno da trite bude regulirano i organizirano, ali i da ima odreeni

stupanj slobode.

Mada je trite rada u BiH specifino po mnogo emu u odnosu na ostale drave u

okruenju, ipak se izdvajaju odreene karakteristike:

Radno zakonodavstvo u BiH, iako podijeljeno na entitete i Brko distrikt

BiH, relativno je usaglaeno sa konvencijama Meunarodne organizacije rada

i dosta liberalno, uporedivo ak i sa razvijenim trinim ekonomijama;

Kolektivni ugovori, za razliku od zakonskih propisa, nisu najbolje prilagoeni

trinim uvjetima poslovanja i zadrali su neke netrine privilegije izpredratnog perioda;

Zakonski sistemi podrke i zatite za nezaposlene dobro su prilagoeni

zahtjevima trine ekonomije, mada postoje bitne razlike u ostvarivanju tih

prava po entitetima;

Radna snaga u zvaninom (formalnom) sektoru je starije dobi, a mlaim

radnicimaje otean pristup poslovima u zvaninom sektoru;

Stvarna nezaposlenost je konstantno visoka, ali mnogo manja od evidentiranenezaposlenosti;


6/14

4

Postoji veliki nezvanini (neformalni) sektor;

Uee ena u zaposlenoj radnoj snazi je meu niim u regiji, ali razlika u

plaamaizmeu mukaraca i ena nije velika;

Otvaranje radnih mjesta i preraspodjela poslova je mala;

Mobilnost i fleksibilnost radne snage je mala;

Sistem utvrivanja plaa nije dovoljno fleksibilan i jedna je od prepreka u

otvaranju radnih mjesta i mobilnosti radnika;

Plae u zvaninom sektoru, u poreenju sa stopom produktivnosti u BiH, i

dalje su visoke, posmatrajui regionalni kontekst;

Veliki porezi i otean pristup kreditima uz administrativne barijere

usporavaju razvoj malih i srednjih poduzea;

Firme ne prijavljuju puni iznos plaa;

Privatne firme su mnogo dinaminije, posebno u rastu zaposlenosti.

2.1.1. Struktura trita rada BIH

Prema podacima Ankete o radnoj snazi 20111, radno sposobno stanovnitvo2u BiH

brojalo je 2.561.000 stanovnika, od ega je 1.317.000 ena ili 51,4%, to je u odnosu

na 2010. godinu znatno smanjenje, za 35.701 ili 1,3%.

Radnu snagu3ili ekonomski aktivno stanovnitvo inilo je 1.127.000 osoba, od ega

je 432.000 ena ili 38,3%, odnosno za 30.940 ili 2,6% manje u odnosu na prethodnu

godinu. Od toga je zaposleno 816.000 osoba, dok je status nezaposlenih imalo

311.000 osoba.

Neaktivno stanovnitvo je inilo 1.434.000 osoba, od ega je 885.000 ena ili 61,7%.

Stopa aktivnosti u BiH iznosila je 44%.

Stopa zaposlenosti iznosila je 31,9%, odnosno manja je za 0,6% u odnosu na istiperiod u 2010. godini. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najvie u starosnoj grupi

25 do 49 godina (70,6% i 52,1%). Najvie stanovnika BiH je zaposleno u uslunim

djelatnostima, 51,5%, a najmanje u poljoprivredi, 19,6%.

1 Metodoloke postavke Ankete o radnoj snazi 2011 zasnovane su na preporukama i definicijama

Meunarodne organizacije rada i zahtjevima Statistikog ureda Evropske unije, ime je osiguranameunarodna uporedivost podataka u domenu statistike rada.2

Radno sposobno stanovnitvo su sve osobe od 15 i vie godina, podijeljeno u dvije osnovneategorije: radnu snaguekonomski aktivno stanovnitvo i ekonomski neaktivnostanovnitvo3Radnu snagu ili aktivno stanovnitvo ine zaposlene i nezaposlene osobe


7/14

5

Stopa nezaposlenosti poveala se za 0,4%, te je u 2011. godini iznosila 27,6%,

odnosno 29,9% za ene. Svega 18,7% nezaposlenih osoba nalazilo je posao u

periodu do 12 mjeseci, a ak 23,9% nezaposlenih tek nakon pet godina traenja, to

je prije svega posljedica nastanka strukturne nezaposlenosti u BiH.

Stopa nezaposlenosti je najzastupljenija kod mlae populacije, i to u dobi od 15 do

24 godine, ak 57,9%, dok je za ene iznosila 60,5%.

Prema obrazovnoj strukturi radno sposobnog stanovnitva, najvie je osoba sa

zavrenomsrednjom kolom (48%), a najmanje sa viim i visokim obrazovanjem, te

sa magisterijem i doktoratom (8,8%).

Najvie je ena sa zavrenom osnovnom kolom i niim obrazovanjem (53,5%).

2.1.2. Siva ekonomija i rad na crno

Statistiki pokazatelji u BiH ukazuju da svaki trei zaposlenik radi na crno, odnosno

vie je od 240.000 zaposlenih koji nisu prijavljeni na obavezno osiguranje. Zbog

izuzetno visokog udjela rada na crno u ukupnoj zaposlenosti, procjenjuje se da

budeti u BiH godinje gubeoko 250 miliona KM, koji bi mogli biti rasporeeni u

penzijske i zdravstvene fondove.

Inspekcijske slube su i u 2011. godini, na temelju odluke Vlade Federacije BiH,provele pojaani nadzor rada na crno na prostoru cijele Federacije BiH. Nadzor je

obuhvatio kontrolu zakonitosti angairanja zaposlenih, isplate plaa i predaje

konanog obrauna, uplate doprinosa i procesa fiskalizacije. Nosilac tih aktivnosti

bila je Federalna uprava za inspekcijske poslove, a ukljuene su i kantonalne uprave

za inspekcijske poslove i nadlena tijela za inspekcije u sastavu kantonalnih

ministarstava, Porezna uprava Federacije BiH i dr. U okviru pomenute akcije

provedeno je oko 8.500 inspekcijskih nadzora, iji se efekti jo analiziraju.

2.1.3. Kretanje na tritu rada

Poto od 1991. godine u BiH nije izvren zvanian popis stanovnitva, mada jebio

najavljen za 2011. godinu, nije mogue utvrditi taan broj njenih graana. Prema

procjeni Agencije za statistiku BiH, u BiH je prisutno 3.843.126 stanovnika

(30.6.2010.) Udio radno sposobnog stanovnitva iznosi 67,5% ukupnog broja

stanovnika u BiH.


8/14

6

Podaci o kretanjima na tritu rada u BiH se mogu prikupiti iz nekoliko najvanijih

izvora:

nadlene institucije (Centralna banka BiH, Uprava za indirektno

oporezivanje, Porezna uprava, Agencija za promociju stranih ulaganja i dr.),

administrativni (statistiki) podaci (Agencija i zavodi za statistiku u BiH),

Anketa o radnoj snazi (ARS),

ispitivanje trita rada (anketa poslodavaca) koje provode zavodi i slube za

zapoljavanje u BiH,

studije iprocjene brojnih meunarodnih autoriteta.

Administrativni izvori pruaju podatke o registriranim zaposlenim i nezaposlenim

osobama iz statistikih evidencija nadlenih institucija koje djeluju u sektoru trita

rada i zapoljavanja.

Pojedine meunarodne organizacije, kao to je npr. Svjetska banka, izrauju vlastite

projekcije i izvode odgovarajue procjene o stanju u sektoru trita rada i

zapoljavanja,koje su najee zasnovane na rezultatima vlastitih istraivanja.

Tabela 1: Pregled najvanijih pokazatelja o stanju na tritu rada u BiH

Broj stanovnika 3.843.126

Registrirana zaposlenost (prosjek u 2011. godini) 691.548

Registrirana nezaposlenost (prosjek u 2011. godini) 529.661

Stopa registrirane nezaposlenosti (31.12.2011.) 43,80%

Izvor: Svjetska banka (2005.): Ekonomski memorandum za Bosnu i Hercegovinu

2.1.4. Zaposlenost u Bosni i Hercegovini

Od 1987. godine, kad je BiH imala 1.076.000 zaposlenih, prisutna je tendencija

laganog smanjenja njihovog broja, pa je 1991. godine registrirano svega 976.000

osoba u random odnosu.4

Nakon zavretka ratnih dejstava u BiH znatno je smanjen broj zaposlenih, naroito u

zvaninom sektoru. Krajem 2011. godine radilo je 687.917 osoba, to je oko 70%

ukupne registrirane zaposlenosti iz 1991. godine. Broj zaposlenih je povean za

4.518 osoba ili 0,6% u odnosu na isti period u 2010. godini, kada je u radnom odnosu

bilo 683.399 osoba.5

4Izvor: Svjetska banka (2005.): Ekonomski memorandum za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo

5Izvor: www.bhas.ba


9/14

7

Prema podacima Ankete o radnoj snazi 2011, u BiH je zaposleno 816.000 osoba, od

egaje 303.000 ena ili 37,1%, i to:

610.000 zaposlenika, od ega je 210.000 ena ili 36,9%

163.000 samozaposlenih, od ega je 46.000 ena ili 28,3%

43.000 pomauih lanova, od ega je 31.000 ena ili 72,9%.

Bez obzira na metodologiju raunanja zaposlenosti u BiH, stanje je daleko ispod

prosjekaEvropske unije, u kojoj je prosjena stopa zaposlenosti stanovnitva krajem

2010. Godine iznosila 64,1% (EU 27). Pojedine drave koje su lanice EU (Danska,

Holandija, Austrija, vicarska, Norveka, Island, vedska i Njemaka) premaile su

taj prosjek i dostigle zaposlenost preko 70%, dok je u Bugarskoj, Grkoj, paniji,

Italiji, Latviji, Litvaniji, Maarskoj, Malti, Poljskoj, Rumuniji i Slovakoj

zabiljeena nia stopa zaposlenosti od60%.6

Prosjena stopa zaposlenosti ena u EU (58,2%) manja je za 11,9% u odnosu na

mukarce(70,1%), dok je stopa zaposlenosti starijeg stanovnitva iznosila oko 43%,

a u nekim dravama i do 50%. Stopa zaposlenosti u BiH 31,9%) znatno je nia u

odnosu na navedeni prosjek u EU, kao i drava u okruenju (Hrvatska 50%,

Makedonija 43,5% i dr.)7

U Federaciji BiH stopa zaposlenosti je iznosila 29,8%, u RS 36,1%, a u Brko

distriktu BiH 22,9%.8

2.1.5. Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini

Prema slubenim podacima EURSTAT-a, prosjena stopa nezaposlenosti u 27

drava lanica Evropske unije (EU 27) u decembru 2011. godine iznosila je 10%.

Najnia stopa nezaposlenosti zabiljeena je u Norvekoj (3,3%), a najvia u paniji(23%).

Registrirana nezaposlenost u BiH krajem 2011. godine bila je 536.781 osoba, a

prosjena stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 43,3%. Anketna stopa

nezaposlenosti je znatno nia (27,6%), i to: 29,2% u Federaciji BiH, 24,5% u

6

Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/7 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/

8 Izvor: www.bhas.ba


10/14

8

Republici Srpskoj i 39% u Brko distriktu BiH.9 Zabiljeeno je poveanje broja

nezaposlenih osoba u odnosu na isti period u 2010. godini, za 12.668 ili 2,5%.

Ako se uporede podaci o nezaposlenima, najvie je osoba srednje strune spreme III i

IV stepena (324.589 ili 60,50%), od ega je 156.529 ili 57,90% ena, te

nekvalifikovanih (161.785 ili 30,10%), odnosno 84.257 ili 31,20% ena.

Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti je osoba sa visokim i viim obrazovanjem,

ukljuujui magistre i doktore nauka, 37.099 ili 6,90%, od ega je 23.726 ili 8,80%

ena, uz napomenu da ova kategorija posljednjih godina biljei trend rasta. Udio

ena u ukupnojnezaposlenosti bio je 270.232 ili 50,34%.

Bez obzira na metodologiju raunanja nezaposlenosti u BiH, stopa je daleko via od

prosjeka Evropske unije, pa i drugih znaajnih ekonomskih asocijacija u svijetu.

Stalni rast nezaposlenosti prisutan u posljednjih dvadesetak godina vjerovatno je

najsloenijiekonomski, socijalni i razvojni problem sa kojim se BiH suoava.

Tabela 2: Kvalifikaciona i spolna struktura registrirane nezaposlenosti na dan

31.12.2011

Kvalifikaciona struktura Spol BrojProcenualni

udio

VSSsvega 29.591 5,5%

ene 19.053 7,1%

VSsvega 7.508 1,4%

ene 4.673 1,7%

SSSsvega 133.454 24,9%

ene 80.393 29,7%

NSS

svega 1.913 0,4%

ene 1.279 0,5%

KV, VKV

svega 191.135 35,6%

ene 76.136 28,2%

PKVsvega 11.395 2,1%

ene 4.441 1,6%

NKVsvega 161.785 30,1%

ene 84.257 31,2%

UKUPNOsvega 536.781 100,0%

ene 270.232 100,0%

Izvor:Agencija za rad i zapoljavanje BiH

9Izvor: Agencija za rad i zapoljavanje BiH


11/14

9

3. ALTERNATIVE

Rezultati analize trita rada i zapoljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u

2011. godini ukazuju na blagi oporavak privrede.

Porasla je stopa nezaposlenosti za 0,58%, a istovremeno je smanjena i potranja za radnom snagom za 9,61%.

Vie je poslodavaca (za 7,71%) iskazalo poveanje obima poslovanja u odnosu na

prethodnu godinu. S obzirom na rezultate analize, u 2012. godini se moe oekivati

nastavak takve tendencije, naroito zbog optimistinih prognoza relevantnih

institucija u pogledu pozitivnog kretanja makroekonomskih pokazatelja.

Najvei izazovi nadlenih institucija odnosit e se i dalje na suzbijanje sive

konomije i rada na crno, te na privlaenje domaih, a naroito stranih investicija.

Rezultate analize potrebno je iskoristiti za:

planiranje odgovarajuih strategija i mjera javnih slubi za zapoljavanje u

Federaciji BiH, kao i za preventivno djelovanje na tritu rada u smislu

blagovremenog prepoznavanja potreba za radnicima i/ili vika zaposlenika;

unapreenje saradnje javnih slubi za zapoljavanje u Federaciji BiH sa

poslodavcima, pripremu nezaposlenih osoba za trite rada, strunu obuku i

prekvalifikaciju, te provedbu programa poticanja zapoljavanja, a sve u svrhu

ispunjenja zahtjeva za obezbjeenje kvalitetnije radne snage;

upoznavanje nadlenih obrazovnih institucija sa rezultatima koji se odnose na

potrebe poslodavaca za radnom snagom, prema strunoj spremi i

kvalifikacijama, kako bi se upisna politika u srednje i visoke kole u

narednom periodu prilagodila potrebama trita rada


12/14

10

4. ZAKLJUAK

Poslovna klima u BiH, prema rezultatima godinjeg istraivanja Svjetske banke

Lakoa poslovanja 2012, blago je poboljana, naroito u segmentu izdavanja

graevinskihodobrenja, mada jo uvijek znatno zaostaje u odnosu na prosjek dravalanica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).3 BiH se nalazi na

125. Mjestu najbolje rangiranih ekonomija za otpoinjanje poslovanja, to znai daje

napredovala za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. I dalje je najloije

rangirana ekonomija u regiji, u kojoj je najbolje rangirana Makedonija, na 22.

mjestu, dok je Slovenija na 37. mjestu.

Direktna strana ulaganja u BiH u 2011. godini iznosila su oko 392 miliona KM, to

je za 42,5% manje nego u prethodnoj godini5. Najvie se ulagalo u trgovinu,prehrambenu industriju i sektor farmacije, a bilo je i ulaganja u proirenje ve

postojeih investicija iprojekata.

I pored pomenutog smanjenja stranih direktnih investicija:

BiH raspolae znaajnim neiskoritenim potencijalima u oblasti proizvodnje

energije, kako obnovljive (voda, vjetar, sunce, biomasa) tako i termoenergije

bazirane na velikim rezervama uglja, kao i u oblasti poljoprivrednog zemljita

i turizma, to je primamljivo za strane investitore,

pozitivan trend investiranja u BiH mogao bi se nastaviti ako u 2012. godini

doe do planirane privatizacije stratekih bh. kompanija,

ozbiljni investitori nisu napustili BiH i veina ih je izrazila opredijeljenost za

dalja ulaganja bez obzira na posljedice globalne krize i recesije,

zakonodavstvo koje se odnosi na strana ulaganja prua svim investitorima

pouzdanu zatitu njihove imovine, kao i slobodu u raspolaganju i upravljanju

tom imovinom,

BiH i dalje ima stabilan finansijski sektor i valutu, te malu inflaciju.

Vlada Federacije BiH je takoer kroz izmjene i dopune Zakona o radu predvidjela

otrije mjere i kazne za poslodavce koji nisu zakljuili ugovor o radu sa

zaposlenikom. Predloeno je da inspektor rada moe, pored upravnih i drugih mjera,

rjeenjemprivremeno, do otklanjanja nedostataka, odnosno do podnoenja zahtjeva

za pokretanje prekrajnog ili krivinog postupka, zabraniti poslodavcu da obavlja

djelatnost ako kod njega radi zaposlenik s kojim nije zakljuio ugovor o radu ili ako


13/14

11

radi stranac bez radne dozvole ili ako zaposlenik nije prijavljen na obavezno

penzijsko i zdravstveno osiguranje. Izmjenama su znatno pootrene kazne za

sankcioniranje svih neregularnost.

Ispitivanje trita rada (anketa), koje se provodi na uzorku poslodavaca, potpuno je

usklaeno sa zahtjevima, smjernicama i preporukama Programa EU za srednje

struno obrazovanje i obuku u BiH, kao i sa postojeom praksom anketiranja

poslodavaca u EU. Imajui u vidu da trite rada u BiH karakteriziraju nepovoljni

trendovi, javlja se potreba za stalnim praenjem i analiziranjem tih kretanja, prije

svega zbog poduzimanja odgovarajuih mjera i aktivnosti koje bi doprinijele

unapreenju stanja u tom sektoru.

Imajui u vidu naprijed navedene faktore koji utiu na stanje zaposlenosti, BiH e se

i u narednom suoavati sa navedenim problemom.


14/14

12

5. IMPELEMENTACIJA

Ispitivanje trita rada je rezultiralo analizom i ocjenom stanja na tritu rada, kao i

odgovarajuim preporukama.

Shodno definiranim ciljevima, utvreni su konkretni zadaci:

1. Izrada baze podataka o poslodavcima koji su zainteresirani za iru saradnju sa

javnim slubama za zapoljavanje u Federaciji BiH, po uzoru na Klub 100 u

Danskoj

2. Izrada baze podataka o potrebama i vikovima radne snage u smislu

identifikacijepotrebnih vjetina i strunih kvalifikacija

3. Izrada baze podataka o potrebama strune pripreme novozaposlenih i/ili

zaposlenika, te o spremnosti poslodavaca za zapoljavanje osoba iz odreenih

specifinih grupa

4. Ocjena miljenja poslodavaca o uspostavljanju i/ili proirenju saradnje sa

javnim slubama za zapoljavanje u Federaciji BiH

5. Usvajanje odgovarajuih zakljuaka i preporuka za unapreenje aktivnih

mjera u oblasti zapoljavanja.

Documents

Radna Snaga i Nezaposlenost u BiH Studij Slucaja- Meliha Palos