RAZVOJ USTAVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINIProf. Dr Kasim Trnka

1. Obnova dravnosti BiHHistorijski razvoj BiHpo etapamaPrvi spomen imena Bosna949. godineOd 1180. do 1463. godinegodine-procvat bosanskedravnostiOd 1463. do 1878. god.-period pod osmanskom vlauOd 1918. godine do 1941. godine-u sastavu Kraljevine SHS/JugoslavijeOd 1878. godine do 1918. godine-U sastavu Austro-ugarskeOd 1945. do 1992. godineU sastavu JugoslavijeOd 1992. godine-nezavisna drava

Tvrtkov grb

Historijska karta BiH-teritorijalno irenje

Bosanski ejalet

Grb SR BiH

1-BiH; 2-Hrvatska; 3-Makedonija; 4-Crna Gora; 5-Srbija; 5a-Kosovo; 5b-Vojvodina; 6-Slovenija

Dravno-pravni kontinuitet BiHPolitika i teritorijalna cjelovitostak i u sastavu drugih dravaPoseban dravno-pravni statusu okviru tih dravaStabilne prirodne i historijskegranice

Ustavni zakon vilajeta bosanskog iz 1867.-prvi pisani ustavIzvrena upravno-politika reformaIzvrena podjela na 7 sanaka ivie kotarevaUspostavljeni graanski i trgovaki sudoviUspostavljena upravna vijea iupravitelji

Ustav BiH iz 1910. godineIzvrna i upravna vlast-ispostava Ministarstva finansijaUspostavljen je Sabor BiHPosebno poglavlje o ljudskimpravimaZakone proglaava Car

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. i 26.11.1943. god.Mrkonji GradObnovljena dravnost BiHZAVNOBiH konstituisan kaonajvie politiko predstavniko tijeloBiH-i srpska i muslimanska i hrvatska zemljaIzraena volja za formiranjefederativne Jugoslavije

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a 30. 06 - 02.07.1944. god.Sanski MostZaokruena dravnost BiHZAVNOBiH proglaen najviim zakonodavnim i izvrnim tijelom BiHDonesena Deklaracija o pravimagraana BiHProklamovan princip narodnog suvereniteta i princip jedinstva vlasti

Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a, 26.-28.04.1945. godine, Sarajevo:

1. ZAVNOBiH konstituisan u Privremenu Narodnu skuptinu BiH,

2. Donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

2. Ustavni razvoj BiH od 1946. do 1991. godine-osnovne karakteristikeUstavni razvoj BiH u okviruex Jugoslavije-karakteristike Uspostavljanje dravnogsocijalizmaUstav FNRJ i BiH Iz 1946. god.Ustavni zakon Iz 1953. god.Ustavi iz 1963. god.Ustavi iz 70-tihgodina 20 st.Uspostavljen sistemskuptinske vladavineSuverenost izvorno ufederalnim jedinicamaUspostavljena funkcijaPredsjednika RepublikeRavnopravnost republika u Skuptini oslabljenaUmjesto Vlade-SIVSAMOUPRAVLJANJEOjaana uloga republikaRedukovane nadlenostifederacijeUspostavljen kolektivni ef drave

3. Uspostavljanje sistema graanske demokratijeAMANDMANI IZ 1991.BiH-suverena, demokratska drava graana, naroda-Muslimana, Srba i Hrvata i ostalih koji u njoj ive.Ekonomski sistem zasnovan na slobodnom tritu i ravnopravnom tretmanu svih oblika svojine.Uspostavljen viepartijski politiki sistemDvodomna struktura Skuptine (Vijee opinai Vijee graana)Kolektivni ef drave biran od graana neposrednoUmjesto jedinstva vlasti uvoden je princip podjele vlasti

Na osnovu ovih promjene odrani su prvi viestranaki izbori 18.10.1990. godine.Izborni rezultati su se gotovo podudarili sa nacionalnom strukturom stanovnitva a pobjedu na izborima su odnijele nacionalne stranke (SDA, HDZ i SDS).U vlasti je uspostavljeno partnerstvo, odnosno, kohabitacija triju nacionalnih stranaka.Takva situacija e dovesti do destabilizacije politikih prilika i institucija novog politikog sistema.Bit e onemoguen i pokuaj usvajanja novog ustava BiH.

4. Uspostavljanje nezavisnosti i dravne suverenosti BiHSkuptina BiH je 14.10.1991. godine usvojila Memorandum o poloaju BiH i buduem ustrojstvu jugoslovenske zajednice.U ovom Memorandumu je istaknuto da je BiH demokratska, suverena drava i da nije spremna prihvatiti nikakvo ustavno rjeenje budue jugoslavenske zajednice u kojem nee biti i Srbija i Hrvatska.

Pokuavajui da nae mirno i demokratsko rjeenje, Evropska zajednica je septembra 1991. godine formirala konferenciju o Jugoslaviji koja je, naalost, zavrila neusjeno zbog neslaganja Srbije i Crne Gore.Uprkos ovom neuspjehu konferencija je nastavila da radi u okviru strunih grupa.Da bi se pribavili stavovi o najosjetljivijim pravnim pitanjima oformljena je Arbitrana komisija sastavljena od predsjednika ustavnih sudova panije, Francuske, Belgije, Njemake i Italije.Komisija je usvojila vei broj miljenja od kojih su za BiH najznaajnija: Miljenje br. 1, Miljenje br. 2, Miljenje br. 3, Miljenje br. 4. itd.

Kriteriji za priznanje novih dravaU cilju zauzimanja generalnog stava prema dravama nastalim raspadom SSSR-a, Jugoslavije i openito prema novonastalim dravama u Istonoj Evropi, zemlje lanice Evropske unije na samitu odranom 16.12.1991. godine usvojile su dva, veoma znaajna, akta. Deklaracijom o "Smjernicama za priznanje novih drava u Istonoj Evropi i Sovjetskom savezu" utvreni su kriteriji za davanje priznanja navedenim dravama. Uvjeti definisani ovom deklaracijom odnosili su se, u prvom redu, na potovanje odredbi Povelje UN i obaveza propisanih Helsinkim zavrnim aktom i Parikom poveljom te jasno i nevosmisleno davanje garancija u pogledu potivanja i promovisanja prava etnikih i nacionalnih grupa i manjina u skladu sa obavezama propisanim okvirnim sporazumom OSCE-a.

Deklaracija potom zahtijeva jasno opredjeljenje ka priznanju neprikosnovenosti svih granica koje jedino mogu biti izmjenjene mirnim putem i zajednikim sporazumom. Novonastale drave, u smislu odredbi ove deklaracije, su morale prihvatiti sve relevantne obaveze u vezi sa naoruanjem i nuklearnim programima ukljuujui opredjelenje ka arbitranom rjeavanju sporova u pogledu svih pitanja koja se tiu sukcesije drava i regionalnih sporova, sve u cilju unapreenja sigurnosti i regionalne stabilnosti.

Isti dan kada je usvojena prethodna deklaracija, EZ je takoer usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji sa kojom je izraena spremnost zemalja-lanica na priznanje svih republika koje su inile jugoslavensku federaciju, a koje dostave takav zahtjev do 23.12.1991. godine i pod odreenim uvjetima. Ti uvjeti su se odnosili na prihvatanje obaveza iz prethodne Smjernice i obaveza koje su proizlazile iz odredbi usvojenih na konferenciji o Jugoslaviji, sa posebnim akcentom na postupanje u vezi sa ljudskim pravima i pravima nacionalnih i etnikih grupa.

Zajednica i njene drave lanice takoer su zahtijevale da jugoslavenske republike, koje trae priznanje, usvoje ustavne i politike garancije kojima se odriu teritorijalnih pretenzija ka susjednim dravama.Badinterova komisija kao dodatni uvjet za BiH je zatraila odravanje referenduma.Referendum je odran 29.02. i 01.03.1992. godine i na njemu se dvotreinska veina graana izjasnila za suverenu i nezavisnu BiH dravu graana, naroda-Muslimana, Srba i Hrvata i drugih naroda koji u njoj ive.

5. Agresija na BiH i mirovni proces

Nakon to je agresija na BiH poela iniciran je vei broj mirovnih planova od kojih su jedino Vaingtonski i Dejtonski mirovni sporazum poluili rezultate:Mirovni planovi za BiHKutiljerov planVens-Ovenov planOven-Stoltenbergov planVaingtonski sporazumDejtonski sporazum

HVALA NA PANJI!