Reforma nastave povijesti u Bosni i Hercegovini

Reforma nastave povijestiu Bosni i Hercegovini

Modernizacija udžbenika povijesti u BiH: od uklanjanja uvredljivog sadržaja iz udžbenika tijekom 1999. godine

do nove generacije udžbenika u školskoj 2007./2008. godini

Autori: Dr.sc. Heike Karge Mr.sc. Katarina Batarilo InstitutzameđunarodnoistraživanjeudžbenikaGeorg Eckert Braunschweig,Njemačka

Srpanj2008.godine

2

Ova analiza je objavljena zahvaljujući finansijskoj podršci Misije OSCE-a u Bosni iHercegovini. Stavovima i načinom predstavljanja materijala u ovoj publikaciji nikakonijeiznesenomišljenjaMisijeOSCE-auBosniiHercegoviniupogledusadržaja.Stavovii mišljenja izneseni u ovoj publikaciji isključivo su stavovi i mišljenja autora te nepredstavljajuineodražavajuslužbenistavilipolitikudjelovanjaMisijeOSCE-auBosnii Hercegovini. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini niti daje garanciju, predstavku iliobavezu,biloizričituilidasepodrazumijeva,nitipreuzimabilokakvupravnuobavezu,bilodirektnoiliindirektno,iliodgovornostzakvalitet,tačnost,kompletnost,prikladnostilikorištenjepodataka,tekstovaiostalihstavkisadržanihuovojpublikaciji.

3

Kazalo

KRATKI PREGLED .......................................................................................... 5

TIJEKOVIKVALITETEUUDŽBENICIMAPOVIJESTI ................................................... 5KVALITETAPOŽELJNAZAUDŽBENIKEPOVIJESTI ................................................... 6UDŽBENICIPOVIJESTISASTAJALIŠTANASTAVNIKA ............................................... 7

I.DIO – PROCES REFORME UDŽBENIKA POVIJESTI I PODUČAVANJE POVIJESTI U BOSNI I HERCEGOVINI ...................................... 9 KRONOLOŠKIPREGLED ............................................................................... 10 Korištena literatura .......................................................................... 12

II. DIO - INTERVENIRANJE, USVAJANJE I STRUČNOST – DINAMIKA PISANJA UDŽBENIKA POVIJESTI U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................... 13 Uvod .................................................................................................... 14 I. UVOZUDŽBENIKA,NJIHOVOUSVAJANJEIPISANJE:1992.–2008. ............. 15 Tijekom rata .................................................................................... 15 Nakon rata ....................................................................................... 15 Republika Srpska .............................................................................. 15 KantonishrvatskomvećinomuFBiH ................................................... 16 KantonisbošnjačkomvećinomuFBiH ................................................. 16

II.UTJECAJPOJEDINIHAUTORAUDŽBENIKAINAKLADNIČKIHPODUZEĆA ....... 17 Uporaba pisma ................................................................................. 18

III.ZNAČAJNACIONALNEPOVIJESTI–JELIBIHPOLAZIŠTE? ........................... 18 Naglasak:povijestHrvata .................................................................. 18 Naglasak:odsrpske/jugoslavenske,kapovijestiJužnihSlavenaiSrbauBiH .. 19 Naglasak:izmeđubošnjačkeibosanskepovijesti .................................. 20

IV.PODUČAVANJEORATOVIMA20.STOLJEĆA ............................................... 22 Zaključak ......................................................................................... 24

III. DIO – STUDIJA O KORIŠTENJU UDŽBENIKA POVIJESTI U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................ 25

KRATKI PREGLED ....................................................................................... 26 OPĆICILJITEMESTUDIJE .......................................................................... 26 REZULTATI ANKETE .................................................................................... 27

I. Uzorak ................................................................................................. 27 II. Komentarinastavnikanaraduzkorištenjeudžbenikaunastavi ................... 29

Udžbenicikojisusekoristiliuškolskoj2007./2008.–odgovorinastavnika ...........29

Procesodabiraudžbenika ...............................................................................29

Kriterijizaodlukuoudžbenicima .....................................................................30

Udžbenicizanacionalnomješovitaodjeljenja ....................................................30

Različitinastavnimaterijalizanastavnesatei konkretninačinikorištenjaudžbenika...............................................................32

Udžbenicipovijestikaoglavnioslonacunastavi ................................................33

Bavljenjekontroverznimpitanjimauzpomoćudžbenika ..................................... 33

Udžbenikiregionalnapovijest .........................................................................34



4

III. MišljenjenastavnikaoudžbenicimapovijestiuBiH .................................... 34 Promjenekojenastavnicipredlažuzanoveudžbenike ........................................35

PodučavanjeoratuuBosniiHercegovini,kaotemiuudžbenicima....................... 36

Mišljenjanastavnikaotemamaizrazdobljaod1992.do1995.godine, kojebitrebalebitiobuhvaćeneuudžbenicima ...................................................36 Zaključak .....................................................................................................37

Uvođenjemultiperspektivnostikaopovijesno-metodološkogsredstvau udžbenikeza5.razred ........................................................................... 39 Primjenamultiperspektivnostiuudžbenicimaza6.razredosnovneškole ...... 40 Naglašavanjeprirodepovijesnogaznanjauudžbenicimaza 6. razred osnovne škole .......................................................................... 40 Ujednačeniistručniprikazi ..................................................................... 41

DODATAK9–POPISUDŽBENIKAZAII.DIO: INTERVENIRANJE,USVAJANJEISTRUČNOST– DINAMIKAPISANJAUDŽBENIKAPOVIJESTIUBOSNIIHERCEGOVINI .. 46 Dodatak10–Tabeleudžbenikakorištenihuškolskoj2007./2008.godini ...... 48 Dodatak11–UpitnikokorištenjuudžbenikapovijestiuBiH ........................ 52

SOCIODEMOGRAFSKIPODACTI .......................................................................... 53

5


Kratki pregled

Usprkos činjenici da je, prije više od petnaest godina, Bosna i Hercegovina (BiH)postala neovisna, međunarodno priznata država, udžbenici povijesti u BiH, općenitogovoreći, još uvijek nisu usklađeni s modernim europskim standardima. U ovompregledu opisana su ključna događanja, s naglaskom na proteklo desetljeće. Ovaj jeprojekt proizašao iz ankete provedene među 184 nastavnika povijesti širom BiH,koju su početkom 2008. godine zajednički proveli Misija OESS-a u BiH i Institut zameđunarodno istraživanje udžbenika Georg Eckert, sa sjedištem u Braunschweigu,u Njemačkoj. U Prvom dijelu raščlambe dan je kronološki pregled procesa reformekoji seodnosinaudžbenike i nastavupovijesti uBiH.UDrugom dijelu predstavljenaje raščlamba odabranih udžbenika povijesti korištenih u osnovnim školama u BiH odpočetka školske 2000./2001. godine do kraja 2007./2008. godine. Zato je osnovnicilj istražiti jesu li udžbenici povijesti, koji su odobreni za školsku 2007./08. godinuu BiH sukladni standardima utvrđenim uSmjernicama za pisanje i ocjenu udžbenikapovijestizaosnovneisrednješkoleuBiH.Uraščlambujeuvrštenaiporedba odabranihudžbenikapovijestizaosnovneškole,kojisubiliuuporabinakon2000.godine,pasvedopočetkaškolske2007./08.godine.Posebnojenaglašenopitanjejeliuudžbenicimapovijesti BiH prihvaćena kao glavno polazište, s obzirom na to kako zahtjev da seistakne BiH kao glavno polazište, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Smjernica i preporuka iz Memorandumaorazumijevanju.

UzadnjemdijeludanajestudijaokorištenjuudžbenikapovijestiuBiH,srezultatimairaščlambomanketeprovedenemeđunastavnicimapovijesti.

Slijed kvalitete u udžbenicima povijesti

Smjernice suimaleučinaknaudžbenikepovijestiizdaneuIstočnomSarajevu1, iako u ograničenojmjeri.Vizualniizgledudžbenikapoboljšanjeiizdanjevećibrojudžbenikaautora iz BiH. Tako, u školskoj 2007./08. godini se koristi samo jedan udžbenik (za7. razred) autora iz Beograda. Međutim, taj udžbenik napisan je za Nastavni plani program za osnovnu školu u Republici Srpskoj i objavljen je u Istočnom Sarajevu.Ostale, nove udžbenike, napisale su skupine autora iz BiH. Što se tiče didaktičkekvalitete, nova serija udžbenika u izdanju nakladničke kuće u Istočnom Sarajevu,također,pokazujenekadojmljivapoboljšanja.Tako,noviudžbenicidanas imajukraćetekstove,više ilustrativnogmaterijala ipovijesnihzemljovida isveukupno,preglednijesu i za nastavnike i za učenike. Ta poboljšanja, međutim, ne prati uvijek korjenitapromjena ili revizija samoga sadržaja, što znači da je i nakon izdavanja Smjernica dominantanfokusudžbenika–usmislunacionalnepovijesti–idaljenapovijestiSrbijeiSrba.

Ovaj pregled, također, jasno pokazuje da je u udžbenicima povijesti napisanim zatržištaukantonimashrvatskomvećinomuFederacijiBosne iHercegovine,najmanjedošlo do izmjena u smislu pisanja i izdavanja udžbenika. Smjernice nisu imale apsolutno nikakav učinak na udžbenike zaNastavni plan i program za devetogdišnje osnovneškolenahrvatskomjeyikuuBiH.Do2000.godineobrazovnevlastiuMostaru(nastavni plan i program na hrvatskom jeziku) odobravale su udžbenike izdane uZagrebu, bez bilo kakve prilagodbe teksta udžbenika uvjetima u BiH. Nakon 2000.godinenadležnatijelanudilasutekneštoprilagođeneudžbenike.IdanassuuuporabiadaptiraneverzijeudžbenikapisanihuZagrebu i izdanihuMostaru.Godine2006.natržištuudžbenikauBiHpojavilisuseprviudžbenicipovijesti,kojesuucijelostinapisaliautori iz Hercegovine. Što se tiče sadržaja, međutim, samim pisanjem i izdavanjemudžbenikauBiH,nijeriješenproblem,koji jezajedničkizasveraščlanjeneudžbenike

1 ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaRepublikeSrpske.


6

zanastavniplaniprogramnahrvatskomjeziku.Raščlanjeniudžbenicijasnopokazujuda„nacionalnapovijest”nije izjednačenaspoviješćuBiH,negospoviješćuHrvatskeiHrvata.Ovoseodnosina sve raščlanjeneudžbenike,uključujući i najnoviji udžbenik,izdan u 2006./07. godini. Svaki udžbenik tijesno se oslanja na udžbenike uvezene izZagreba.

Još prije završetka rata u BiH, u pretežito bošnjačkim sredinama2, počeli su seobjavljivati novi udžbenici povijesti. U smislu sadržaja, kvalitete i stavova autora, uudžbenicimaodprije2002.godine(kaoštojeslučajikoddrugihnarodauBiH)osjetioseutjecajratnograzdobljaod1992.do1995.godineibivšihstandardauobrazovanju.Međutim,2003.godinedošlojedoprvihpoboljšanjaspojavomnovenakladničkekuće(Sarajevo Publishing). Ovaj nakladnik – kao i druge nakladničke kuće, u određenojmjeri – počeo je modernizirati konvencionalno tržište udžbenika u Federaciji Bosnei Hercegovine (Federacija BiH) novim, vizualno atraktivnim izgledom udžbenika.Osim toga, javile su se i nove skupine autora, koje su prve pokušale integriratimultiperspektivnost u udžbenike povijesti napisane na bosanskom jeziku (udžbenicizaOkvirninastavniplaniprogramzaobveznodevetogodišnjeosnovnoobrazovanjeuFederacijiBiH).Tadašnjiproces reformeudžbenikauBiHdoprinio je takvojpromjeni,kojasedogodilaprije,negoštosedogodilanatržištuudžbenikauRepubliciSrpskojilina tržištuudžbenikaukantonimashrvatskomvećinomuFederacijiBiH.Kaorezultattih promjena, do 2007. godine udžbenici napisani na bosanskom jeziku oslikavali suraznovrsne metodološke pristupe i perspektive. Prema Smjernicama, udžbenici uBiH moraju se približiti „europskim standardima”. Nekoliko raščlanjenih udžbenikapovijesti(alineisviudžbenici),kojisunapisanisukladnoOkvirnomnastavnomplanuiprogramuzaobveznodevetogodišnjeosnovnoobrazovanjeuFederacijiBiH,uvelikojsusemjeripribližili timeuropskimstandardima–štosenemožerećiza raščlanjeneudžbenikepovijestitiskaneuMostaruiIstočnomSarajevu.

Kvaliteta poželjna za udžbenike povijesti

Raščlambomudžbenika ianketomprovedenommeđunastavnicima, jasno je iskazanažurna potreba za promicanjem kvalitete već postojećeg sadržaja u udžbenicimapovijesti, osobito povijesti Drugog svjetskog rata i povijesti Jugoslavije, ali je,također, istaknuto da raspad Jugoslavije i ratovi koji su uslijedili, nisu predstavljeniu udžbenicima. Nastavnici širom BiH – uključujući i one nastavnike od kojih se nezahtijevadaučenikepodučavajuopovijesnomrazdobljunakon1992.godine–navodevelike poteškoće prilikom obrade nekoliko posljednjih desetljeća povijesti BiH, tj.razdobljaod1980.godine,dodanas.Istodobno,većina(oko53%)3nastavnika,kojisuodgovorilinapitanje,jasnoizražavastajalište,dajeuudžbenicimapovijestipotrebnoobraditiratuBiH,kojijetrajaood1992.do1995.godine.

Nakraju, odgovori pokazujuda je širomBiH teškopodučavati o razdobljima sukoba,ali i omnogimrazdobljimazajedničkepovijesti, bezobzira radi li seoosmanlijskom,habsburškomilijugoslavenskompovijesnomrazdoblju.Raščlambaudžbenikapokazujedaćeseodvijanjenastavenakojojseobrađujurazdobljazajedničkepovijesti idaljeće biti izuzetno teška i za nastavnike i za učenike, sve dok se nacionalna povijestshvaćatakodase:• sviudžbenicipovijestizaNastavni plan i program na hrvatskom jezikuodnosena

povijestHrvata;• sviudžbenicipovijestizaNastavni plan i program za osnovnu školu u Republici

SrpskojpretežitoodnosenapovijestSrba;idase• neki(alinesvi)udžbenicipovijestizaOkvirni nastavni plan i program za obvezno

devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH pretežito odnose napovijestBošnjaka,

2 Nazivi naroda koriste se za zajednice koje predstavljaju nacionalnu većinu, a ne apsolutnujednonacionalnuskupinu.

3 VidiPodučavanjeonedavnomratukaotemiuudžbenicima, strana 39. i Mišljenjanastavnikaotemamaizrazdoblja1992.-1995.kojebitrebalebitiobuhvaćeneuudžbenicima, strana 39.


7

Udžbenici povijesti sa stajališta nastavnika

Cilj ankete provedenemeđu nastavnicima povijesti bio je prikupiti što više detaljnihinformacija o korištenju udžbenika povijesti u nastavi diljem BiH, osobito nakonprimjene nove generacije udžbenika u školskoj 2007./08. godini. Anketiraninastavnici (184) podučavaju u osnovnim i srednjim školama, i iz različitih su škola.Među ispitanicima su i novi nastavnici, kao i nastavnici koji podučavaju u BiH preko15 godina. Osim toga, nastavnici dolaze iz svih dijelova BiH, iz oba entiteta i BrčkodistriktaBiH(Brčkodistrikta).IakojeuzorakreprezentativanzaBosnuiHercegovinu,mora senaglasiti da je anketakoncipirana takodabude istraživačkogkaraktera i darezultati pokazuju stavovenastavnikao timudžbenicimapovijesti.Zato,nijemogućeizvestinitijedanzaključak,kojibibiozajedničkizasvenastavnikepovijestiuBiH.

Kojisezapravoudžbenicikoristeunastavipovijestiuškolskoj2007./2008.godini?

Podatcipokazujudasejošuvijekkoristestariudžbenici,ajošvećipostotakanketiranihnastavnika,kojiizvodenastavunahrvatskomjeziku,korististarijeudžbenike,uodnosuna nastavnike koji nastavu izvode na srpskom ili bosanskom jeziku. Odgovori ovedvije skupine nastavnika, koji podučavaju na srpskom i bosanskom jeziku, uglavnomukazujuna korištenje novih udžbenika, izdanih2007. godine, doknastavnici uBrčkodistriktu koriste starije verzije udžbenika. Nastavnici, koji podučavaju na hrvatskomjeziku koriste udžbenike iz 2003., 2005. i 2006. godine. Kao što su naveli, koristestarijeudžbenikezatoštoseradionajskupljimtakvimudžbenicimauBiH,tesezatorjeđezamjenjujunovim,osobitoukolikosesadržaji injihovoprezentiranjeznatnonemijenjajuizgodineugodinu.Zato,korištenjestarijihizdanjaudžbenikanahrvatskomjezikuusrednjimškolamaimafinancijskerazloge–njihovanakladajemala.Udžbenicizasrednješkole(gimnaziju),takođersustarijaizdanja,iuRepubliciSrpskoj.Tusejošuvijekčekanareformeopćegsrednjegobrazovanja,tj.gimnazije.

Višeodpoloviceanketiranihnastavnika izjavilo jekakoudžbenikemogubirati.Drugapolovicanastavnika,najvjerojatnijeonihizRepublikeSrpske,nemogubiratiudžbenike.Objašnjenje semože naći u službenoj udžbeničkoj politici: u Republici Srpskoj se zajedanrazred izdaje iodobravasamojedanudžbenik;uuFederacijiBiH triudžbenikaslužbenosuodobrena.

Nastavnici su izjavili da udžbenik mogu odabrati sami ili skupa sa svojim kolegama,ili da se takva odluka donosi na višoj razini, tj., na razini pedagoškog zavoda iliministarstva obrazovanja. U tom slučaju, nastavnicima se često nudi samo jedan,umjesto tri udžbenika, a konzultacije s nastavnicima vode se samo u rijetkimslučajevima.

Što se tiče kriterija za odabir udžbenika, nastavnici navode sadržaj kao jedan odnajvažnijih kriterija, ali također navode i kvalitetno urađena didaktička sredstva,kao i multiperspektivan pristup. Kroz sadržaj, kao kriterij, odražava se pridržavanjenastavnog plana i programa, dok se visoko rangiranje kriterijamultiperspektivnosti iadekvatnih didaktičkih sredstava, može pozitivno ocijeniti. Nastavnici su, izgleda,prihvatilistandardeinačelamodernogpodučavanjapovijesti.

Obrazovnastranaudžbenikaimavažnuuloguuanketiranojskupininastavnikapovijestiu BiH imože se smatrati glavnomu pripremi nastavnog sata iz predmeta Povijest, izato je jako bitno raščlaniti kako su u udžbenicima obrađena kontroverzna pitanja ilipovijestregije.Udžbenici,također,morajubitiprilagođeni izauporabuuodjeljenjimakojepohađajuučenicirazličitihnacionalnosti.

Više od polovice anketiranih nastavnika izjavilo je da rade u nacionalno mješovitimodjeljenjima, iako jepostotakučenikadrugihnacionalnostivrlomaliuvećininjihovihodjeljenja. Ipak, veliki broj nastavnika pozitivno je odgovorio na pitanje o prilagodbiudžbenikasvimučenicima,bezobzirananacionalnupripadnost.Osimtoga,nastavnicisu izjavilidanemajuproblemaspodučavanjemunacionalnomješovitimodjeljenjima–nekinastavnicisuizjavilidabiželjelipodučavatiuodjeljenjimasčakvećimbrojemučenika,kojisurazličitenacionalnepripadnosti.


8

Mišljenje anketirane skupine nastavnika podijeljeno je oko pristupa kontroverznimpitanjimauudžbenicima–nekisu izjavilidaudžbenici,kojekoriste,pružajudovoljnupotporu,doksedrugistimneslažu.Iznenađujućejedajeprekopolovicenastavnikaizjavilo da je u udžbenicima na ujednačen način prikazana povijest u regiji, dok sesamomalaskupinanastavnikastimneslaže.Prvaskupinanavelajedaudžbenicivišenesadrže„uvredljivsadržaj” idasusadazbogtečinjeniceobjektivni.Drugaskupinasmatradatešketeme,kaoštosurazniratovivođeniu20.stoljeću,nisupredstavljenenazadovoljavajućinačinilismatrajudasumržnjairazlikeuudžbenicimaprenaglašeni,umjestoisticanjameđusobnihsličnosti.

Nakraju,nastavnicisuodgovorilinapitanjeouključivanjutemeonedavnomratuuBiHuudžbenike:oko53%nastavnikajasnonavodidaratuBiHod1992.do1995.godinetreba biti obrađen u udžbenicima povijesti. Naveli su „posljedice rata” i „razaranjekulturnihipovijesnihspomenika”kaonajzanimljivijetemekojebisetrebaleuvrstitiuudžbenike.Ipak,jednatrećinanastavnikaneslažesesovimmišljenjem,dokjedruga,manja skupina nesigurna u svojemišljenje.Nesiguran stav oko pitanja kako obradititemenedavnogratauudžbenicimavjerojatnoproizilaziizdilemeskojomsenastavnicii učenici svakodnevno susreću. Međutim, najvećem dijelu BiH, vjerojatno zbogpreporukeParlamentarneskupštineVijećaEurope,ovajratipaknijetemaizučavanjauslužbenimnastavnimplanovimaiprogramima.4

Sumirajući mišljenje nastavnika povijesti o udžbenicima u uporabi u školskoj2007./2008.godini,gotovopolovicaanketiranihnastavnika izjavila jedasuudžbenicibolji od udžbenika koje su ranije koristili, a postoji i otprilike jednako velika skupinaanketiranih nastavnika koja smatra da su udžbenici gotovo identični udžbenicimaiz prethodnih školskih godina. Nastavnici koji koriste udžbenike u Republici Srpskojprimijetili su najveći pomak i uglavnom su zadovoljni novim udžbenicima. Nastavnicikoji koriste udžbenike napisane za Okvirni nastavni plan i program za obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u FederacijiBosneiHercegovineimajunegativnomišljenjeonovimudžbenicimazaškolsku2007./2008.godinu.Nevidevelikupromjenuunovimudžbenicima i zatosu razočarani.Kaošto topokazuje raščlambaudžbenika,tržišteudžbenikanapisanihnabosanskomjezikuponudiloje2003.godinedalekovišurazinukvaliteteudžbenika,nego tržištauMostaru iBanjaluci.Nastavnicikojipredajuna bosanskom jeziku nadaju se daljnjim i dubljim promjenama nabolje, s obziromnatodasenastavniplan iprogramtrebamijenjatikakobisepribližioSmjernicama. Nastavnici koji koriste udžbenike na hrvatskom jeziku imaju podijeljena mišljenja –neki su zadovoljni udžbenicima, dok su neki razočarani. Ovo podijeljeno mišljenje oudžbenicimanahrvatskomjezikumožesesmatratipozitivnim,sobziromnatodanekinastavniciipakimajukritičkipristupudžbenicima.

4 Usvojoj ‘Preporuci1454(2000)ObrazovanjeuBosniiHercegovini’(travanj2000.),Parlamentarna skupština Vijeća Europe zagovarala je da se privremeno obustavipodučavanje o razdoblju od 1992. do 1995. godine u BiH, sve dok povjesničari uBiH–uzpotporumeđunarodnihstručnjaka–neutvrdezajedničkipristupizučavanjuovograzdobljauškoli.


1Proces reforme

udžbenika povjesti i podučavanja povjesti u

Bosni i Hercegovini

- KRONOLOŠKIPREGLED

1 Reforma nastave povijestiu Bosni i Hercegovini

10

Kronološki pregled

Proces revizije udžbenika u Bosni iHercegovini pokrenut je početkom1998. godine na temelju Sporazumao reviziji udžbenika za „nacionalnuskupinu predmeta” (18. svibnja 1998.godine). Godine 1997. materijal uvrštenuudžbenikepovijestiuRepubliciSrpskoj5 objavljen je u tisku, što je privuklopozornost šire javnosti na preprekeobrazovanju s kojima se suočavalapovratnička populacija. Uspostavljenoje Međuentitetsko povjerenstvo zaudžbenike radi utvrđivanja mogućeguvredljivog sadržaja u udžbenicima uuporabi, i, ukoliko se pokaže potrebnim,radi predlaganja izmjena (Pingel 2006.).Povjerenstvo nije objavilo preporuke zaudžbenikenapočetkunoveškolskegodinezbog kratkoće vremena.Umeđuvremenuje Sarajevska radna skupina za pitanjaobrazovanja, osnovana 1. ožujka1998. godine, u čijem sastavu su bilipredstavnici međunarodne zajedniceangažirani na pitanjima obrazovanja, tepredstavniciobrazovnihvlastiizSarajeva,završila pregled udžbenika u okviruSarajevske deklaracije6 (veljača 1998.)i utvrdila koji su udžbenici u uporabiu području Sarajeva takvi, da svojimsadržajem doprinose nacionalnoj mržnji inetrpeljivosti. Radna skupina je objavilazaključke pregleda udžbenika u lipnju1998. godine, ali nije odmah poduzetaniti jednamjera. U listopadu su zaključciRadne skupine „procurili” u tisak, što jeizazvaloburnereakcije(Low-Beer,2001.).Međutim, preporuka da se neutralizirajezik kojim su udžbenici pisani postupnoje odolijevala tim nedaćama, i na krajupotpunoprevladala(Pingel,2006.).

Nove sporazume o udžbenicima koji sekoristeuFederacijiBiHiRepubliciSrpskojpoduprli su svi ministri obrazovanja prijepočetka školske 1999./2000. godine.

Sporazum o uklanjanju spornog materijala iz udžbenika, koji će se koristiti u Bosnii Hercegovini u školskoj 1999./2000.godini potpisanjeuMostarusrpnja1999.godine.Sporazumomjeodređenaopsežnarevizija udžbenika i „moguće utvrđivanjepostojanja antidejtonskih, uvredljivih ilikontroverznih tekstova”. S obzirom na toda nije bilo vremena za provedbu toga,niti za izradu novih udžbenika, ministriobrazovanja su u kolovozu 1999. godineuBanjalucipotpisalidrugisporazumkojimsu potvrdili prvi sporazum i uspostaviliusuglašenuproceduru:

1.Sporni materijal, koji je utvrdiomeđunarodni tim stručnjaka, bitće ili uklonjen ili, ako se trebaprokomentirati, označen pečatom.„Materijal koji će se ukloniti bitće izbrisan precrtavanjem crnimflomasterom u udžbeniku. Materijalkojićeseprokomentiratibitćeoznačenpečatomnadanojstranici.”

2.Pečat koji se stavlja radi označavanjasadržaja koji se komentira sadržisljedeći tekst napisan na jednom odslužbenih jezikauBiH:„Sljedećipasussadrži materijal, čija istinitost nijeutvrđena, ili koji može biti uvredljivili pogrešno protumačen. Ovaj sematerijal trenutačno nalazi u procesupregledavanja.”7

Službenici Ureda visokog predstavnikau BiH (OHR-a) su bili zaduženi uudžbenicima nasumce vršiti provjeruprecrtanih,ilipasusaoznačenihpečatima.Uklanjanje mogućeg uvredljivogmaterijala iz udžbenika prije početkaškolske 1999./2000. godine, postavljenoje kao jedan od minimuma kriterijaza pristupanje Bosne i HercegovineVijeću Europe (Pingel, 2006.).8 Procesprecrtavanja uvredljivog materijala uudžbenicima trajao je svedokraja1999.godine.

5 Dodatak(autorRankoPejić)uzudžbenikepovijestiza8.razredukojemjeobrađenapovijest20.stoljeća,biojedodanuzudžbenikuvezenizBeograda1997.godineibiojeuuporabisvedo2000.godine.

6 Sarajevsku deklaraciju inicirala je međunarodna zajednica u veljači 1998. godine, a namjera je bilapotaknutipovratak izbjeglicauSarajevo.Deklaracijom jeodređenoosnivanje radnih skupinazapitanjanastavnogsadržaja.Radneskupine,kojeće raditinanastavnomsadržaju iocjeniudžbenika, trebali suimenovatidužnosniciusektoruobrazovanjauSarajevu.

7 Preuzeto i prevedeno iz Low-Beer, Ann, Politics, school textbooks and cultural identity. The struggle inBosniaandHercegovina,Paradigm2(2001),str3.

8 GR-EDS(99)46,1.rujna1999.:ProgressineducationinBosniaandHerzegovina(prim.prev.Napredak u oblastiobrazovanjauBosniiHercegovini).InformacijupripremilaDirekcijazaobrazovanje,kulturuišportVijećaEurope.

1Reforma nastave povijestiu Bosni i Hercegovini

11

U svibnju 2000. godine, na sastankuministara obrazovanja postignut jeokvirni dogovor o usklađivanju triparalelna obrazovna sustava. Pokrenut jemehanizam koordinacije koji se sastojaoodministarstavaobrazovanja,pedagoškihzavoda i međunarodnih organizacija.Osnovni zadatci koordinacijskihodbora bili su razmijeniti informacije opromjenama u nastavnim planovima iprogramima, promovirati priznavanjesvjedodžbi i regulirati integracijuučenika iz povratničkih i manjinskihzajednica (Batarilo/Lenhart, 2007.). Udodatnoj izjavi i sporazumu, nadležnatijela dogovorila su se da se spornimaterijal koji može biti uvredljiv zadjecu povratnike, konstitutivni narod inacionalne manjine, ukloni iz udžbenika,iz pratećeg radnog materijala i iz drugeliterature. Također je odlučeno da odlipnja 2002. godine neće biti dopuštenokorištenje udžbenika iz skupinenacionalnih predmeta koji su napisani itiskaniizvanBiH(Torsti,2003.).

U svojoj Preporuci 1454 (2000), Obrazovanje u Bosni i Hercegovini(travanj 2000.), Parlamentarna skupštinaVijeća Europe zagovarala je da seprivremeno obustavi poduka o razdobljuod 1992. do 1995. godine u BiH, svedok povjesničari u BiH – uz potporumeđunarodnih stručnjaka – ne utvrdezajednički pristup izučavanju ovograzdobljaunastavi.

Na Jahorini kod Sarajeva, 14. prosinca2001. godine, potpisan je novi sporazumopregleduudžbenika.Premasporazumu,entitetski ministri obrazovanja uspostavitće dva entitetska povjerenstva zaprovjeruudžbenika.Sobziromnatodasuudžbeniciimalisadržajkojijebiodefinirankaouvredljiv,revizijaudžbenikamoralajekrenuti ispočetka. Federalno ministarstvoobrazovanja, znanosti, kulture i športa iMinistarstvo prosvjete i kultureRepublikeSrpske, potpisali su 3. siječnja 2002.godinesporazumeorevizijiudžbenika.

U srpnju iste godine, međunarodna jezajednica dodijelila OESS-u nadležnostza reformu obrazovanja. Povjerenstvo zaprovjeru udžbenika djeluje unutar okviraPrivremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika (5. ožujka 2002.) i s Odborom zakoordinaciju provedbe Privremenog sporazuma (Pingel2006.).

Memorandum o razumijevanju oponovnoj uspostavi MeđuentitetskogapovjerenstvazaprovjeruudžbenikaBosneiHercegovine,potpisanje5.ožujka2003.godine.

U lipnju 2003. godine Parlament BiHusvojio je Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni iHercegovini na državnoj razini. Zakondaje osnovu za zajednički standardkvalitete na cijelom teritoriju BiH ipostavlja uvjete za zajedničku jezgru nastavnih planova i programa9, devetogodišnje obvezno osnovnoobrazovanje i odgoj, osnivanje vijećaroditelja i vijeća učenika i većuautonomijuškola.10

U svibnju 2004. godine distribuiran jeMemorandum o razumijevanju kako bi se osnovala povjerenstva za izradusmjernica za udžbenike povijesti izemljopisa kojebi doveledoujednačene,komparativne zastupljenosti korištenjaelementa multiperspektivnosti zasnovanena različitim tumačenjima (Pingel 2006.).Do početka 2004. godine uspostavljenasu dva povjerenstva – po jedno za svakipredmet. U njihovom sastavu bili su pojedanSrbin, jedanBošnjak i jedanHrvati iz FBiH i Republike Srpske, te jedanpredstavnik nacionalnihmanjina kojeg jeimenovalodržavno tijelo.Povjerenstvozaprovjeruudžbenikasastalosečetiriputaurazdobljuod lipnjadorujna2004.godineiutvrdilo jedetaljnepreporukezaautoreudžbenika pod nazivom: Preporuke za pisanjeudžbenikapovijesti izemljopisauBiH i iskustva u susjednim zemljama. O preporukama su razgovarali svi ministri

9 Zajednička jezgra nastavnih planova i programa obvezujuća je za oba entiteta, sve kantone iza Brčko distrikt BiH i formulirana je na sastanku svih ministara obrazovanja, kojim su predsjedalipredstavnici međunarodne zajednice, u kolovozu 2003.godine. Tadašnja Konferencija ministaraobrazovanjauBiHsastalasetriputaodtravnjadolipnja2003.godine,usporedilasvenastavneprogramei izdvojila ono što im je bilo zajedničko. Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za povijestgotovo je isključivo ograničena nameđunarodne događaje i ostavlja povijest naroda BiH u potpunostinastavnimplanovimaiprogramimakantonaientiteta(Pingel2006.).

10 www.oscebih.org

1 Reforma nastave povijestiu Bosni i Hercegovini

12

obrazovanjanaInstitutuzameđunarodnoistraživanjeudžbenikaGeorg Eckert(GEI),na dvodnevnom sastanku održanom uveljači 2005. godine (Braunschweig,Njemačka). Do srpnja 2005. godine sviministri obrazovanja – osim ministraprosvjete iz Republike Srpske – potpisalisuzavršnidokument.Ministarprosvjete ikulture Republike Srpske ovaj dokumentkonačno je potpisao 2006. godinei Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole u BiH objavljene su uSlužbenom glasniku BiH br. 05/07. usiječnju2007.godine.

Smjernice su postale sastavni dioosnovnih dokumenata za tender11 za izradu novih udžbenika povijesti zaškolsku 2007./2008. godinu. MisijaOESS-a u BiH, Vijeće Europe i GEI, uzpotporu nadležnih tijela za obrazovanje,organizirali su tijekom 2007. godinenekoliko seminara za recenzente i autore udžbenika. U rujnu 2007. godineprimijenjeni su novi udžbenici u mnogimškolamana cijelom teritorijuBiH,manje-više sukladno Smjernicama. Urađen je,izdan i u škole distribuiran Priručnik zanastavnike12 za podučavanje suvremenepovijesti u školama. Kroz Priručniknastavnici su upoznati s metodološkimi konceptualnim promjenama nastalimu podučavanju povijesti u Europi uproteklimgodinama.PrekoMisijeOESS-au BiH i Vijeća Europe tijekom 2008.godine organiziran je niz seminara zanastavnike povijesti o korištenju novihudžbenika povijesti i Priručnika zanastavnike.

Korištena literatura• Batarilo, Katarina/ Lenhart, Volker,

„The Education System in Bosnia andHerzegovina”, (prim.prev. Obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini), u The Education Systems of Europe (prim.prev. Obrazovni sustavi u Europi),Hörner W. et al. (Eds.), Springer,2007.

• Low-Beer, Ann, Politics, schooltextbooks and cultural identity. Thestruggle in Bosnia and Hercegovina(prim.prev. Politika, školski udžbenicii kulturološki identitet. Borba u Bosnii Hercegovini), Paradigm 2 (2001),3. Vidi http://faculty.ed.uiuc.edu/westbury/Paradigm.

• Torsti, Pilvi, Divergent Stories, Convergent Attitudes. AStudy on thePresenceofHistory,HistoryTextbooksandtheThinkingofYouthinPost-WarBosnia and Herzegovina (prim.prev.Različite priče, isti stavovi / Rad naudžbenicima povijesti i o razmišljanjumladeži u poslijeratnoj Bosni iHercegovini).Helsinki:Taifuuni,2003.

• Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini.Vidihttp://www.oscebih.org.

• ParlamentarnaskupštinaVijećaEurope(2000.):Preporuka 1454. Obrazovanje uBosniiHercegovini.

• Pingel,Falk,EinigungaufeinMinimuman Gemeinsamkeit: Schulbuchrevision in Bosnien und Herzegowina (prim.prev.Dogovor o minimumu za dodirne točke: revizija školskih udžbenikau Bosni i Hercegovini), Geschichtein Wissenschaft und Unterricht(prim.prev. Povijest u znanosti i obrazovanju),Heft9,rujan2006.

11 Tender je objavilo Federalnoministarstvo obrazovanja i znanosti, dok je u Republici Srpskoj postupakbio zatvoren za javnost –proveden je interno, u koordinacijiMinistarstvaprosvjete i kultureRepublikeSrpske.

12 PriručnikzanastavnikeobjavilojeVijećeEurope,nakonobukenastavnikau2006./2007. http://www.coe.ba/pdf/Prirucnik_istorija_prelom.pdf


2 Interveniranje,

usvajanje i stručnost – dinamika pisanja

udžbenika povjesti u Bosni i Hercegovini

- UVOZUDŽBENIKA,NJIHOVOUSVAJANJEIPISANJE:1992.–2008.

- UTJECAJPOJEDINIHAUTORAUDŽBENIKAINAKLADNIČKIHPODUZEĆA

- ZNAČAJNACIONALNEPOVIJESTI–JELIBIHPOLAZIŠTE?

- PODUČAVANJEORATOVIMA20.STOLJEĆA


14

2Uvod

Raspad Jugoslavije snažno se odraziona pisanje udžbenika u svim državamasljednicama, pa tako i u Bosni iHercegovini.Izdavanjeudžbenikapovijestii dalje dovodi do podjela, čak više odpetnaest godina, otkako je BiH postalaneovisna, međunarodno priznata država.U ovom dijelu dajemo pregled ključnihdogađanja s naglaskom na proteklihosam godina. Opći pregled u tekstu nižepopraćen je i raščlambom odabranihudžbenika povijesti u uporabi u BiHod početka školske 2000./01. do krajaškolske2007./08.godine

Detaljno je pregledano 48 udžbenikapovijesti u uporabi u osnovnim školama(5.razred, 6.razred, 8.razred, 9. razred);međutim, cilj ove raščlambe nije izradasveobuhvatne studije13 o svakomodabranom udžbeniku pojedinačno, negosumiranje osnovnih značajki i tendencijaudžbenika povijesti koji su pretežito uuporabi u kantonima u Federaciji BiH iu Republici Srpskoj. Najveći naglasakstavljen je na pitanje je li povijest BiHprihvaćena kao glavna polazna točka uudžbenicima. Zahtjev da se naglasi BiHkao glavna polazna točka predstavljajedan od glavnih ciljeva Smjernica za pisanje i ocjenu udžbenika povijesti zaosnovneisrednješkoleuBiHi preporuka iz Memoranduma o razumijevanju.14 Zato je pitanje BiH kao glavne polaznetočke u raščlanjenim udžbenicimadetaljno obrađeno. Osim toga, ukratkoćemo prikazati i nekoliko izvanrednihprimjera iz udžbenika koji djelotvornouvode nove metodologije kao što je tomultiperspektivnost, ili koji se ističusvojim ujednačenim i promišljenimtekstovima.

Na kraju, raščlamba udžbenika bit ćedovedena u vezu s OESS/GEI upitnikom,koji je dostavljen nastavnicima povijestiu BiH početkom 2008. godine (asastavile su ga autorice ovog izvješćau suradnji s Glavnim uredom Misije

OESS-a u Sarajevu). Zato naglašavamotri pitanja koja su usko vezana zaraščlambu udžbenika: prvo, dokoje mjere su nastavnici zadovoljniudžbenicima povijesti, koje su koristili uškolskoj 2007./2008. godini (tj., nakonSmjernica); drugo, kako nastavnicipodučavaju nastavne jedinice koje jeu nastavi teško obraditi uz udžbenikekoje imaju na raspolaganju; i treće, jeli potrebno rat u BiH od 1992. do 1995.godineuvrstitiunoveudžbenikepovijesti.

Napomena

Zbog učinkovitosti tijekom pregledanapravljena je razlika između tri glavneskupineudžbenikauBiH:• Udžbenici koji se koriste za Okvirni

nastavni plan i program za obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u FederacijiBiH (uuporabiukantonimasvećinskimbošnjačkimpučanstvomuFBiH)

• Udžbenici koji se koriste za Nastavni plan i program za devetogodišnje osnovne škole na hrvatskom jeziku u BiH (u uporabi u kantonima svećinskim hrvatskim pučanstvom uFBiH)

• Udžbenici koji se koriste za Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj (u uporabi uRepublici Srpskoj, entitetu s pretežitovećinskimsrpskimpučanstvom).

Kako to izričito naglašava osoba kojaje izvršila pregled udžbenika, to nepodrazumijeva da je korištenje ove triskupine udžbenika isključivo ograničenona gore navedene teritorije. Međutim,takvo razgraničenje odraz je većinskognarodaukantonu,odnosnoentitetuuBiHu kojem je određeni udžbenik odobren,kao i dominacije naroda čiji pripadnicibrojčanoprevladavajuuškolamaukojimasetiudžbenicikoriste.15

Svi udžbenici koje je izdao Zavod zaudžbenikeinastavnasredstvauIstočnomSarajevu zato se nazivaju „udžbenicimanapisanimnasrpskomjeziku”.

13 Cjelovitijastudijaudžbenikapovijestiza8.razreddanajeuII.dijeluovogizvješća,podnazivom:Povijest 20. stoljeća u udžbenicima Bosne i Hercegovine: Raščlamba udžbenika povijesti za završne razredeosnovne škole,travanj2008.

14 Vidistavku1.2.(ciljeviSmjernica),takođeristavku2.4.Općihsmjernica.15 UzbitanizuzetakBrčkodistrikta,ukojemučeniciinastavnicitijekomnastaveuučionicikoristeudžbenike

svatrinastavnaplanaiprograma.


15

2Svi udžbenici izdani u Mostaru, odnosnoZagrebu, nazivaju se „udžbenicimanapisanimnahrvatskomjeziku”.

Svi udžbenici izdani u Sarajevu i Tuzli udaljem tekstu nazivaju se „udžbenicimanapisanimnabosanskomjeziku”.

I. Uvoz udžbenika, njihovo usvajanje i pisanje: 1992. – 2008.

Tijekom rata

Rat u BiH ostavio je snažan trag naizučavanje povijesti u BiH. Prvo, nekadujedinjeni obrazovni sustav raspao se izamijenila su ga tri paralelna obrazovnasustava16 podijeljena po etničkoj liniji. Usmisluodobravanja i izdavanjaudžbenikapovijesti tijekom rata, ovo razdobljeobilježeno je uvozom udžbenika povijestiizSRJugoslavije,odnosnorepulikeSrbijei repulike Hrvatske, paralelno s izradomnovih udžbenika povijesti na teritorijutadašnjeRepublikeBosneiHercegovine.17

Uvoz udžbenika iz susjednih zemaljabez ikakvog prilagođavanja događao seu tom razdoblju u dijelovima BiH gdjesuHrvati i Srbi bili većinski narod. Tijelanadležna za obrazovanje na hrvatskom isrpskomjezikujednostavnosupreuzimalanastavne planove i programe od svojih„matičnihdržava”.

Nakon rata

Republika Srpska

Prvi udžbenici uvezeni u RepublikuSrpsku, a prerađeni konkretno za BiH,pojavili su se na tržištu 1997. godine.

Za predmet Povijest, Dodatak (udžbenikpovijesti 20. stoljeća za 8.razred, autoraRanka Pejića) bio je dopuna udžbenikauvezenog iz Beograda.18 Ovaj dodatakkorišten je u školama u RepubliciSrpskoj u sljedeće dvije školske godine,uključujućiiškolsku1999./2000.godinu.

Od 2000. godine većina udžbenikapovijesti u uporabi u Republici SrpskojizdanajeuBiH(uRepubliciSrpskoj),iakonjihov sadržaj nije automatski odražavaobosanskohercegovačku povijest. Velikibroj tih istih udžbenika, uvezenihiz Beograda, tiskani su kao izdanjenakladničke kuće u Istočnom Sarajevu.Neki udžbenici povijesti, također, bilisu napisani i izdani u samoj RepubliciSrpskoj, a sadržaj se obično nije osobitorazlikovao od udžbenika napisanih uBeogradu.

Smjernice su se odrazile, iako samo uograničenojmjeri, na kvalitetu udžbenikapovijesti u Republici Srpskoj. Tijekomškolske2007./08.godineuuporabijebiosamo jedan udžbenik (za 7. razred) čijije autor iz Beograda. Međutim, udžbenikjenapisanzaNastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj i izdanje u Istočnom Sarajevu. Sve druge noveudžbenike napisale su skupine autora izBiH.Štosetičedidaktičkekvalitete,novaserija udžbenika u izdanju nakladničkekuće u Istočnom Sarajevu, također,u određenoj mjeri pokazuje dojmljivnapredak.19 Iz tog razloga novi udžbeniciimaju kraće tekstove, više ilustrativnogmaterijala i povijesnih zemljovida, štoudžbenike čini pristupačnijim kakonastavnicima tako i učenicima. Tajnapredak, međutim, nije obvezno pratilaradikalna promjena niti revizija sadržaja(vidiZnačenjenacionalnepovijesti).

16 Zapravo,postoji ivišeod tri–nekinastavniplanovi iprogramiukantonimasbošnjačkomvećinomsedoneklerazlikuju.Međutim,mogućejeutvrdititriosnovnapravca,kojaimajuutjecajainainačezasebansustavobrazovanjauBrčkodistriktuBiH.

17 Obratite pozornost i na činjenicu da su u praksi nastavnici, osobito, tijekom rata, koristili i druge,konkretno, starijeudžbenikepovijesti odudžbenika,koje suodobrila resornaministarstvaobrazovanja,čestozbognjihoveograničenedostupnosti.

18 Mirko Mirčetić, Politika u udžbenicima. Dodatak po glavi učenika, Banjaluka, 9. listopada 1997. god.(AIM),http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199710/71009-009-pubs-sar.htm

19Primjerice,sviudžbenicipovijestizaosnovnuškoludanassetiskajuusuvremenom,jedinstvenomobliku,privlačnomzaučenikezbogdinamičnihvizualnihprikaza,grafikona idrugog ilustrativnogmaterijala, tekratkihautorskihtekstova.


16

2Kantoni s hrvatskom većinom u FBiH

Ovaj pregled jasno pokazuje da suudžbenici povijesti napisani za tržištau kantonima s hrvatskom većinom uFederaciji BiH najmanje izmijenjeni kadaje riječ o pisanju i izdavanju udžbenika.Sve do 2000. godine hrvatska tijelasa sjedištem u Mostaru odobravala suzagrebačkaizdanjaudžbenika,bezikakveprilagodbesadržajauvjetimauBiH.

Od 2001. godine počela je prilagodbaudžbenika bosanskohercegovačkimuvjetima, kada je imenu autora izZagreba dodano ime hercegovačkogkoautora, te izdavanjem udžbenika uMostaru. Dodani sadržaj, koji se odnosiona bosanskohercegovačku povijest,bio je neznatan. Posljednji udžbenik,koji je neznatno izmijenjen u smislubosanskohercegovačkih prilika, bio jeudžbenik iz 2003. godine za 8. razredosnovneškole.

Godine 2006. na tržištu udžbenikau BiH pojavili su se prvi udžbenicipovijesti koje su napisali hrvatski autori(iz Hercegovine). Prilagođene verzijezagrebačkih izdanja udžbenika kojisu izlazili u Mostaru također su bile uuporabi. Međutim, što se tiče sadržaja,pisanja i izdavanja udžbenika u samojBiH,nijeriješenproblemsvihraščlanjenihudžbenika na hrvatskom jeziku: tiudžbenici u BiH pružaju jasne dokaze da„nacionalna povijest” nije izjednačena spoviješću BiH, nego s poviješćuHrvatskeiHrvata.Ovoseodnosinasveraščlanjeneudžbenike, uključujući i posljednjiudžbenik koji je objavljen 2006./2007.godine, i svi oni koncepcijski slijedeudžbenikeuvezeneizZagreba.

Kantoni s bošnjačkom većinom u FBiH

Još tijekomratauBiH, tijelanadležnazaobrazovanje na bosanskom jeziku počelasu izdavati nove udžbenike povijesti.U smislu sadržaja, kvalitete i stavovaautora, u udžbenicima od prije 2002.godine (kao što je slučaj i kod drugihnaroda u BiH) osjetio se utjecaj ratnograzdoblja od 1992. do 1995. godine ibivšihstandardauobrazovanju.

Međutim, 2003. godine, s pojavom novenakladničke kuće (Sarajevo Publishing)primijećeno je poboljšanje udžbenika.Ovaj nakladnik – i u određenoj mjerii druge nakladničke kuće – počeo jemijenjati zastarjelo tržište udžbenikanapisanih na bosanskom jeziku novim,vizualno privlačnim izgledom udžbenika.Osim toga, pojavile su se i noveskupine autora koji su barem djelomicepokušali u udžbenike unijeti elementmultiperspektivnosti. Ova poboljšanja,koja su se javila na tržištu udžbenikau kantonima s bošnjačkom većinom uFBiH, prije nego što su se pojavila natržištuudžbenikauRepubliciSrpskoj iliukantonima s hrvatskom većinom u FBiH,bila su pod utjecajem tadašnjeg procesareformeudžbenikauzemlji.

Do 2007. godine udžbenici napisani nabosanskom jeziku pokazivali su raznemetodološke pristupe i perspektive.20 Raznovrsnost odobrenih udžbenikapovijesti za školsku 2007./08. godinu,na neki način odraz je pluralizacijepredstavljanja povijesti, o kojoj se danasu javnosti BiH raspravlja i koja se čestoosporava.

20 Primjerice,vidiDodatak4–Primjeriizudžbenika.


17

2

21 AutoriHadžiabdićiDervišagićpišuzaizdavačkopoduzećeBosanskaknjiga,izTuzle,od2006.22 Što se tiče tržišta udžbenika u kantonima s bošnjačkom većinom u FBiH, došlo je do zaokreta 2003.

godine,sprvomverzijomSmjernica.23 Od184nastavnikakojasuodgovorilanaupitnik,6nastavnikanavelojedakoristeknjiguautoraValente,

4nastavnikakoriste,osimudžbenikaautoraValente,takođeriudžbenikestržištaudžbenikaukantonimas bošnjačkom većinom u FBiH (za ostale razrede), a preostala 2 nastavnika koriste, osim udžbenikaautora Valente, i udžbenike s tržišta udžbenika u kantonima s hrvatskom većinom u FBiH (za ostalerazrede).Svisuocijeniliudžbenikpozitivnim i trinastavnikasuzaudžbenikValente reklida jenajboljiudžbenikpovijestiuškolskoj2007./08.godini.

24 SkupinaautoraMiraŠobot,BrankaŠtrbaciEsadZahović

II. Utjecaj pojedinačnih autora udžbenika i nakladničkih poduzeća

Svaki od autora udžbenika, poreddrugih elemenata, dao je svoj doprinospoboljšanju i kontinuitetu u sferi pisanjaudžbenika.

Autori udžbenika, bez obzira iz koje sudržave u regiji, koji su udžbenike pisalijoš osamdesetih godina prošlog vijekaza vrijeme bivše Jugoslavije, dominiralisu tržištem udžbenika povijesti u BiHsve do početka 2000-tih. Kao što jeveć navedeno, u to vrijeme obrazovnatijela u Republici Srpskoj i u kantonimas hrvatskom većinom u FBiH, uvozili suudžbenike iz susjednih zemalja – iz SRJugoslavije (Srbije) odnosno Hrvatske.Iako neki od tih „starijih” autora pišuudžbenike čak i danas, (primjerice,Makek,Matković,Ganibegović),taizdanjaprateinovijaizdanjaautorakojisupočelipisati udžbenike početkom devedesetihgodina(primjerice,Pejić,Mihaljčić).

Početkom 2000. godine na tržištu sejavljajupotpunonoviautoriudžbenika.Tajfenomen se najbolje vidi kod autora kojisu počeli pisati (vrlo često kao skupinaautora) za novu nakladničku kuću podnazivom:SarajevoPublishing (primjerice,Šehić, Kurtović, Brkljača, Hadžiabdić,Dervišagić21). Pojavom još jednenakladničkekuće2007.godine,Bosanskariječ, na tržištu se javlja još veći brojnovih autora koji su objavili izvanredneudžbenike povijesti (primjerice, Valenta,Forić,A.Isaković).

Među Bošnjacima je najveća skupina„autora udžbenika”, što djelomice prizlaziiz činjenice da zakon u Federaciji BiHdopušta pluralitet na tržištu udžbenika,tj. odobravanje po tri udžbenika za svakirazred. Međutim, za Hrvate u FederacijiBiH, koji bi tehnički govoreći trebali

uživati isto pravo, ovaj zakon nema istiučinak u smislu pluralizacije udžbenika.Raniji udžbenici autora iz Hrvatskekoji su izdavani u Zagrebu rađeni su u„koautorstvu” s BiH. Od 2006. godinepostoji jedan udžbenik čiji je jedini autorHrvatizBiH(Miloš).

Čini se da Hrvati u BiH nemaju stručnikadrovski potencijal koji bi iskoristiopluralno tržište udžbenika. U samojHrvatskoj, postojeće pluralno tržišteudžbenika dovelo je do razlike u kvalitetiudžbenika povijesti, ali nepostojanjetakve razlike i kvalitete tržišta udžbenikaukantonimashrvatskomvećinomuFBiHmožebitiodraznedostatkapolitičkevoljedasezatusredinuunaprijedeudžbenici.

Najvećapromjena kod autorauRepubliciSrpskoj javila se 2007. godine22, nakon što su službeno usvojene Smjernice. Gotovo sve udžbenike povijesti danaspišu skupine autora iz Republike Srpske.Zakonska regulativa Republike Srpske23 dopušta samo jedan udžbenik za svakirazred, a sve udžbenike izdaje samojedna nakladnička kuća, Zavod za udžbenikeinastavnasredstvauIstočnomSarajevu. Ova nakladnička kuća danasizdaje udžbenike u seriji s jedinstvenimizgledom, koji nudi moderne vizualneelemente i,donekle,suvremenididaktičkioblikisadržaj.

U cijelojBiH svegadvaudžbenika izdana2007. godine odstupaju od „nacionalnoobojenih” tržišta udžbenika u BiH. UFederaciji BiH je u uporabi udžbenik za8.razredautoraLeonardaValenteiveomaje cijenjen od nastavnika koji nastavuizvodenabosanskomihrvatskomjeziku–kaoštotopokazujuodgovorinaupitnik.23

U Republici Srpskoj prva nacionalnomješovita skupina autora udžbenikapovijesti objavila je udžbenik povijestiza strukovne škole.24 Takva mješovitaskupina još uvijek nije osnovana zaudžbenike za osnovnu školu, ali su


18

2nastavnici25 u Republici Srpskoj kojikoriste taj udžbenik vrlo zadovoljnitim izdanjem. To može biti dokaz svevećeg iskoraka iz obrazovnog sustavai udžbenika isključivo orijentiranih nanacionalnupripadnost.

Uporaba pisma

Dok su udžbenici objavljeni u RepubliciSrpskoj konstantno tiskani samoćirilicom, udžbenici objavljeni u Mostaru(i u Zagrebu, svakako) tiskani su samolatinicom. Svi udžbenici na bosanskomjeziku, koji su objavljeni 2007. godine,tiskani su i latinicom i ćirilicom. Uprethodnim godinama neki udžbenicipisani na bosanskom jeziku objavljenisunaobapisma,ali se čini da je tekod2007.godineupraksiizdavanjeudžbenikanaobapismaprihvaćenokaoopćepravilo.

III. Značaj nacionalne povijesti –je li BiH polazište?

U svim raščlanjenim udžbenicimapovijesti izražava se jasno, ali različitorazumijevanje „nacionalne povijesti”. Bitće potrebno jošmnogo vremena kako bisepostiglozajedničko imultiperspektivnopoimanjepovijestBiH.

Naglasak: povijest Hrvata

UdžbenicinapisaninahrvatskomjezikuuBiH pružaju jasan dokaz da „nacionalnapovijest”nijeizjednačenaspoviješćuBiH,nego s poviješću Hrvatske i Hrvata. Ovose odnosi na sve raščlanjene udžbenike,kao i na najnovije udžbenike izdane2006./07., koji se tijesno oslanjaju naudžbenikeuvezeneizZagreba.

Svi raščlanjeni udžbenici odražavajuneku vrstu „posjedničkog stava” premaprošlosti i sadašnjosti BiH. Ne samo dase potpoglavlja o povijesti BiH najvišebave poviješću Hrvata u BiH, nego sepovijest Hrvatske konstantno uvrštava.Osimtoga,određeneprisvojnezamjenice,kaoprimjerice, „našadomovina” ili „našagruda”, koje su konstantno prisutne uautorskom tekstu, uvijek se odnose naHrvatsku – što ne iznenađuje s obziromna to da je većina udžbenika originalnonapisana i izdana u Zagrebu. Sugestijevanjskih stručnih recenzenata26 o ovom problemu autori kao i odbori zaodobravanje udžbenika još od 2001.godine ignoriraju, ili su sugestije samoformalno, ali ne i suštinski prihvaćene.Jedan ekstreman ali slikovit primjer jeMakekovudžbenikobjavljen2001.,2003.i 2006. godine.27 Sva tri udžbenika suapsolutnoidentična,osimnaslovazadnjegpoglavlja. U izdanjima iz 2003. i 2006.godineprijašnjinaslov(iz2001.)Hrvatskaod 14. do kraja 18. stoljeća28 zamijenjenje naslovom Bosna i Hercegovina iHrvatska od 14. do kraja 18. stoljeća,29 čime nije promijenjen sadržaj tekstapoglavlja.

25 UpitnikouporabiudžbenikapovijestiuBiH26 Autorica ovog izvješća pronašla je sugestije recenzenata u sljedećem udžbeniku: Ivka Pavičić, Franko

Mirošević, Tihomir Zovko, Povijest 5 . Školska naklada, Mostar 2001. U recenziji se, između ostalog,navodi:„UdžbenikjepotrebnorevidiratisobziromnatodajefokusstavljennaHrvatsku,anenaBosnui Hercegovinu. Ako se teritorije Hrvatske i BiH spominju u kontekstu arheoloških nalazišta, onda jepotrebnopredstaviti i drugebalkanskedržave ili jepotrebno razdvojitiHrvatsku iBiH .... na strani 7. –zatamnitislikuuništenogMostara;nastrani24.,25.,50.,51.–revidirati referencenaHrvatsku,kaoprimjerice, „našagruda” (prisvojne zamjenice).”Niti jedna sugestijanije ispoštovanaudrugom izdanjuudžbenika (IvkaPavičić, FrankoMirošević, TihomirZovko, Povijest5 .Školskanaklada,Mostar2003.).Istovažiiizaudžbenikautora IvanaDukića,KrešimiraErdelje,AndrijeNikića,IgoraStojakovića, Povijest 7.Školskanaklada,Mostar2001.Urecenzijise,izmeđuostalog,kaže:„UdžbenikseodnosinaHrvatskuurazdoblju/razdobljimaodsredine18.dosredine19.stoljeća,dokjeBiHuvrštenaudijeloveudžbenikakojisebavepodručjemBalkana.NespornojedajeudžbeniknamijenjenškolskomsustavuuHrvatskoj,kojinijeprihvatljivuBiH,sobziromnačinjenicudaučenicitrebajuučitiprvopovijestsvojezemlje,atekondapovijestsusjeda.Sugeriranojereizdavanjeudžbenika,tedaseprilagodiškolskomsustavuuBiH.” Drugo izdanjeudžbenika(2003.)tiskanojebezikakvihizmjenaisugestijenisuprihvaćene.

27 IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVI.Razredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2006;IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVI.Razredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2003.;IvoMakek,AndrijaNikić,Povijest6-UdžbenikzaVI.Razredosnovneškole,Izd.Školskanaklada,Mostar,2001.

28 ibid29 ibid.


19

2Čak i udžbenici povijesti autora Miloša(autora izBiH), koji obrađujuneštomaloviše povijesti BiH, nego drugi udžbenici,prate dominantnu liniju povijestiHrvatske.30 Osim toga, udžbenici sadržeagresivan antisrpski prizvuk (prije svegaudžbenik za 8. razred) koji nestaje iznekoliko visokokvalitetnih udžbenikapovijestiobjavljenihuZagrebu.

Štokažunastavnici?

Nastavnici povijesti iz kantonas hrvatskom većinom u FBiH31 doimaju se svjesni tih problema,osobito s obzirom na činjenicuda mnogi među njima moždaznaju da je kvaliteta udžbenikapisanog u Hrvatskoj daleko višaod kvalitete udžbenika povijestiizdanih u Mostaru. Nastavnici kojipodučavaju na hrvatskom jezikuu BiH daleko su manje zadovoljniudžbenicima povijesti po kojimarade nego njihove kolege uRepublici Srpskoj svojima, kao štoto pokazuju odgovori na pitanja izupitnika[vidiDodatak 1].

Neizbježan je zaključak da su nastavnicipovijesti u kantonima s hrvatskomvećinom u FBiH uveliko podijeljeni gledemišljenjaokvalitetiudžbenikapovijestipokojimasadarade.Ovajzaključakiporukanastavnika, kao i raščlamba udžbenika,trebaju biti dovoljan razlog za tijela u Mostaru i u drugim kantonima koji sunadležni za obrazovanje na hrvatskomjeziku, da prihvate i usvoje nove pravce

pisanja udžbenika, koje je već prihvatilavećina njihovih kolega prije svega oni uSarajevu,alidonekleikolegeuBanjaluci.

Naglasak: od srpske/jugoslavenske povijesti ka povijesti Južnih Slavena i Srba u BiH

Udžbenici povijesti izdani u IstočnomSarajevu za školsku 2007./08. godinumnogo više se pozivaju na lokalnu ipovijestBiHkadjeriječojužnoslavenskoji nacionalnoj povijesti, nego udžbenicinapisani na hrvatskom jeziku. Ipak, usvim raščlanjenim udžbenicima težišteu smislu nacionalne povijesti jasnoje stavljeno na srpsku nacionalnupovijest.32 Riječi u naslovima „srpska” ili„jugoslavenska” povijest promijenjenesu u povijest Južnih Slavena ili Balkana.Ovo bimogao biti pokušaj da se predočiregionalni i bosanskohercegovački pogledna nacionalnu povijest, a ne samojugoslavensko-srpsko viđenje. Ipak jetežiste u smislu nacionalne i regionalnepovijesti pretežito stavljeno na srpskupovijest.

Novi udžbenik za VIII razred osnovneškole autora Vujadinović/ Kuprešanin/Nagradić (2007.) je izvanredan.33 Udžbenik sadrži razne reference na BiHi lokalnu povijest. Osim toga, tekstoviautora ujednačeni su i sadržajno bogati.Cilj im je podučiti, a ne, kao što je točesto slučaj, samo dokazati utemeljenjenacionalnogidentiteta(vidiDodatak 4).

30 MiljenkoMiloš, Povijest Staroga vijeka: Udžbenik povijesti za V. razred osnovne škole.Znanje,Mostar2006.Udžbenikimavizualnoprivlačnuformu.Ipak,štosetičesadržaja,udžbenikdoslovnoslijedisvoje„prethodnice”autoraPavičić/Mirošević/Zovko(2001. i2003.).StavpremaprihvaćanjupovijestiBiHkaoglavnepolaznetočkedoneklesepromijeniouudžbenikuMiloša(koja,bezobzira,ostajeuskopovezanasanacionalnompoviješćuHrvata),primjerice,dokPavičić(2001.)konstantnodajekonstatacijeipostavljapitanja,kao:„Kojailirskaplemenapočetkom1.tisućljećapr.KristaživenapodručjudanašnjeHrvatske?”ili„Kojesugrčkekolonijenanašempodručju?”(strana88.),asličnekonstatacije ipitanjauMiloševomudžbeniku glase: „Raščlanjuj povijesni zemljovid i odredi rasprostranjenost ilirskih plemena na tludanašnjeHrvatskeiBosneiHercegovine”(strana134.).

31 Važno je primijetiti da u poredbi s nastavnicima, koji podučavaju poNastavnom planu i programu za osnovnu školu u Republici Srpskoj i po Okvirnom nastavnom planu i programu za obvezno devetogodišnje osnovnoobrazovanjeuFederacijiBosneiHercegovine,nastavnicikojipodučavajupoNastavnom planu i programuzadevetogodišnjeosnovneškolenahrvatskomjezikuuBiH, češćekoriste izdanjaudžbenikaobjavljenapriješkolske2006./07.ili2007./08.godine.

32 Štojasnopokazuje,primjerice,udžbenikRadetaMihaljčića.Istorija7zaVIIrazredosnovneškole,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,IstočnoSarajevo2007.,uusporedbisprethodnimudžbenikom:RadeMihaljčić.IstorijazaVIrazredosnovneškole.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo2001.Čitajući teudžbenike,gotovodazaboravitedasunamijenjeniučenicimauBiH.Nasloviu izdanjuiz2001.glase„Srpskezemlje”, „srpskinarod”, itd. Izdanje iz2007.vizualno je idjelomicemetodološkidaleko privlačnije, a sadržaj je gotovo isti. Naslovi u izdanju iz 2007. godine promijenjeni su baremdjelomiceupovijest/zemlje JužnihSlavena iSrba, aupotpoglavljima, kao i prije, naglašena je srpskanacionalnapovijest.

33 ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,GordanaNagradić, IstorijazaVIII. razredosnovneškole.ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaIstočnoSarajevo,2007.(prvoizdanje).


20

2Noviudžbenikza9.razredosnovneškoleautora Tešića/Gavrića i Pejića (2007.)najmanje je dojmljiv iz više aspekata.34 Iakose,kaoiusvimdrugimudžbenicimaobjavljenim u Istočnom Sarajevu 2007.godine, i u ovom udžbeniku više pozivana povijest BiH, zadnjim poglavljimau kojima je obrađena povijest Drugogsvjetskogrataigodineizarataumanjenaje cjelokupna kvaliteta udžbenika. Pejić,koji je udžbenik napisao skupa s drugimautorima2007. godine, istaknuo je svojegledištenatijekdogađanjausvomprvomudžbeniku povijesti objavljenom 2000.godine (kao i u Dodatku, objavljenom2007. godine). Pejić je, izgleda, jediniautor završnih poglavlja udžbenika iz2007. godine, zato što taj udžbeniksadrži gotovo identičnu reprodukciju onihprethodnihargumenata,dokjeizuzetaktošto su lekcije o „agresijiNATOsavezanaJugoslaviju”izočiglednihrazlogauvrštenetekukasnijimizdanjimaudžbenika.35


Prema rezultatima anketeprovedene među nastavnicimapovijesti u BiH, nastavnici kojipodučavaju na srpskom jeziku[vidiDodatak 2] najzadovoljniji sunovimudžbenicima.

Ovakav stupanj iskazanog zadovoljstvameđu nastavnicima koji podučavajuna srpskom jeziku, a koji su odgovorilina upitnik, vjerojatno je nastao zbogdidaktički osuvremenjenog i vizualnoprivlačnog izgleda svih novih udžbenikau uporabi u Republici Srpskoj u ovojškolskoj godini. Iako su sadržaj iporuka udžbenika često jednaki onimaiz prethodnih izdanja, novi udžbeniciimaju kraće tekstove, više ilustrativnogmaterijala i povijesnih zemljovida, što ihčini pristupačnijim kako za nastavniketako i za učenike. Također, bitno jenapomenuti da određeni broj nastavnikanijedaoodgovornaovopitanje.

Naglasak: između bošnjačke i bosanske povijesti

U udžbenicima napisanim na bosanskomjeziku, u domeni nacionalne povijesti,jasno je da se težište stavlja na povijestBiH, s obzirom na to da se ne mogupozivati na „nacionalnu domovinu” izvanBiH, za razliku od udžbenika napisanihna hrvatskom ili srpskom jeziku; ali kojisu aspekti povijesti BiH obuhvaćeni?Konkretnije, je li u prikazu povijestiBiH stavljen naglasak na povijest svatri konstitutivna naroda (i manjina) ilipretežito na povijest Bošnjaka? Pitanjeje, također, je li povijest BiH i njezinihnaroda predstavljena na integriran načinili su povijesti naroda koji žive u BiHpredstavljeneodvojeno?

Unekimraščlanjenimudžbenicimavidiseod2000.godinezaokretodbošnjačkekabosanskohercegovačkoj povijesti, drugimriječima,odpretežitobošnjačkogpogledana povijest BiH ka pogledu kojim senastojeuvrstitirazličitinacionalnipogledi.U udžbenicima objavljenim2000. i 2001.godine osjeća se utjecaj ratnog razdobljaod 1992. do 1995. godine i bivšihstandarda u obrazovanju, ali također sevidi i usmjerenost na povijest Bošnjaka,anepovijestBiH.Tiprviudžbenicisadržeimplicitni i ponekad eksplicitni antisrpskiprizvuk kroz koji ukazuju na djelovanjenedavnih sukoba (prije svega, djelovanjerataod1992.do1995.godine).

Godine 2003. javlja se kretanje ka„usklađivanju” povijesti BiH, drugimriječima, dominantan ton udžbenikanapisanih na bosanskom jeziku dalekoje više orijentiran na osnovno povijesnoiskustvo mirnog suživota u BiH. To jeosobito uočljivo u udžbenicima za 6.i 7. razred osnovne škole u kojima jeobrađeno razdoblje od Srednjeg vijekado početka 20. stoljeća. Međutim,ponekad se ovom metodom više aludirana prividno „be-ha-iziranje” povijesnihperspektiva sobziromna todaudžbeniciopisuju više povijest, ali odvojeno jednuoddruge. Iako supovijestiSrba iHrvatauBiHprikazanenaujednačen ineutralannačin, one su ipak odvojene, „paralelne

34 S.Tešić,S.Gavrić,R.Pejić,IstorijazaIX.razredosnovneškole.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva.IstočnoSarajevo2007.

35 Više informacija vidi u priloženoj studiji o udžbenicima povijesti za 8. razred (u Republici Srpskoj 9.razred)osnovneškoleuBiH,iztravnja2008.autoriceHeikeKarge.


21

2povijesti”.Štojejošvažnije,oviudžbenicistavljaju veći naglasak na povijest izbošnjačke perspektive, i kvantitativno i usmislu stajališta autora kada procjenjujuodređenedogađaje.36

Od 2003. godine, nekoliko udžbenikapovijesti napisanih na bosanskomjeziku, također, sadrži kritičke stavoveprema bosanskohercegovačkoj povijestis multiperspektivnim, komparativnimpristupima u kojima se koristi moderanpristup historiografiji. Otvaranjem novihnakladničkih kuća (Sarajevo Publishing,Bosanska riječ) i pojavomnovihmladih isposobnihautora,na tržištusepojavljajuizvanredni udžbenici - udžbenici za 8.razred autora Valente (2007.) i Šehića(2003., 2007.), udžbenici za 6. razredautora A. Isakovića (2007.) i Kurtovića(2003.) ili udžbenici za 5. razred autoraForića(2007.)iBrkljače(2003.).37Ovisuudžbenici vrlo uspješni s obzirom na toda su prihvaćeni metodološki kriteriji izSmjernica [vidiDodatak 4].

Važno je naglasiti da se većinapoboljšanja javila na tržištu udžbenikau kantonima s bošnjačkom većinom uFederaciji BiH – osim udžbenika za 8.razred osnovne škole – i prije službenogusvajanja Smjernica, tj. 2003./2004godine. Zato je učinak Smjernica manjeočigledan nego, primjerice, na tržištuudžbenika u Republici Srpskoj 2007.godine. Postoji nekoliko visokokvalitetnihudžbenika koje je objavilo nakladničkopoduzeće Sarajevo Publishing tijekom2003. godine (Kurtović, Brkljača, Šehić),anjihovareizdanjaiz2007.godinesadrženekemanje izmjene (primjerice, tekstovio manjinama ili regionalnoj povijesti).

Bezobziraštosuobjavljeniprijenegoštosu Smjernice službeno potpisane 2006.godine, ovi udžbenici su primijenili prvuverzijuSmjernica iz2004.godine.


Ipak je potrebno naglasiti da su,u poredbi s nastavnicima kojikoriste udžbenike napisane nasrpskom, odnosno hrvatskomjeziku, nastavnici koji koristeudžbenike napisane na bosanskomjeziku najmanje zadovoljni novimudžbenicima[vidiDodatak 3].

Tako je tržište udžbenika u kantonimas bošnjačkom većinom u Federaciji BiHbilo kvalitetnije 2003. godine od tržištaudžbenika u Mostaru i Banjaluci. Naime,nastavnici koji podučavajunabosanskomjeziku, iako cijene te udžbenike, očekujudaljnje i dublje promjene. To što sunastavnici koji koristeudžbenikepovijestinapisane na bosanskom jeziku njimanezadovoljni, nije zbog toga što su oviudžbenici lošiji od udžbenika napisanihna hrvatskom ili srpskom jeziku. Mnogiudžbenicipovijestinapisaninabosanskomjeziku izvanredni su, što senemože rećiza bilo koju knjigu izdanu u Mostaru,a može se konstatirati samo za nekeudžbenike izdane u Istočnom Sarajevu.Najjači razlog za nezadovoljstvo koje sunastavnicikojikoristeudžbenikenapisanenabosanskomjezikuizrazili,jestenjihovorazočaranje time što Smjernice nisu dosada u većoj mjeri utjecale na daljnjepomake u kvaliteti onih udžbenika,koji su već tada, 2003. godine, baremdjelomice,bilidobrekvalitete.Očekivanjanastavnikakojikoristeudžbenikepovijesti

36 Za primjer vidi Arifa Isaković,Historija/Povijest zaVII. razred osnovne škole.Bosanska riječ. Sarajevo2007 i HadžijaHadžiabidić/EdisDervišagić, Historija. Udžbenik za VII. razred osnovne škole.Bosanska knjiga, Tuzla 2007. Autori oba udžbenika suzdržavaju se od korištenja multiperspektivnih prikaza, alinastojenaglasitiobveznezajedničkeelementepovijestiBiHzasvenarodekojiunjojžive.Konstatacijamapoput: „Tako se prožimanjem islamskog, pravoslavnog, katoličkog i židovskog kulturnog utjecajastvorilaetničkakulturnaosnovanakojojpočivadanašnjebosanskohercegovačkodruštvo.”(Hadžiabidić/Dervišagić, str. 184., o kulturološkoj povijesti Bosne s početka 19. stoljeća) ili „Potpora vjerskih liderakatoličkogipravoslavnogpučanstvauBosniutjecalajenauključivanjeuPokretkatolikaipravoslavaca,čimejeondobioopćenarodnikarakter.”(A.Isaković,str.112.,opokretuzaautonomijuuBosnipočetkom19. stoljeća) nastoji se istaknuti zajedničko povijesno iskustvo, ali u stvarnoj realizaciji udžbenici neispunjavajuovuperspektivuzbognaglašavanjapovijestiBošnjaka.

37 LeonardValenta.Historija–PovijestzaVIII.razredosnovneškole.Bosanskariječ.Sarajevo2007.;ZijadŠehić, Zvjezdana Marčić-Matošović, Alma Leka. Historija. Istorija. Povijest. Udžbenik sa historijskomčitankom za VIII. razred osnovne škole. Sarajevo Publishing. Sarajevo 2007.; Zijad Šehić, ZvjezdanaMarčić-Matošović, Historija. Istorija. Povijest. Udžbenik za osmi razred osnovne škole. SarajevoPublishing, Sarajevo 2003.; Arifa Isaković, Historija – Povijest za VI. razred osnovne škole sa radnimlistovima. Bosanska riječ Sarajevo 2007.; Esad Kurtović, Salmedin Mesihović, Samir Hajrulahović, Historija 6, Udžbenik za VI. razred osnovne škole, Sarajevo Publishing, Sarajevo 2003.; Melisa Forić, Historija–PovijestzaV.razredosnovneškolesaradnimlistovima,Bosanskariječ,Sarajevo2007.; Seka Brkljača,VahidaBašalić,SalmedinMesihović,Historija5,UdžbenikzaV.razredosnovneškole,SarajevoPublishing,Sarajevo2003.


22

2napisane na bosanskom jeziku bila suvelika,alisuostalaneispunjena.Međutim,ovaj nastavni plan i program i dalje semijenjakakobiupotpunostibiousklađensa Smjernicama. Nadati se da će taočekivanjanakrajubitiispunjena.

IV. Podučavanje o ratovima 20. stoljeća

Za nastavnike povijesti u Bosni iHercegovinipodučavanjeonedavnomratudanas predstavlja jednu od oblasti kojeje teško predavati. Kao što to pokazujeraščlambaudžbenikapovijesti(I.dio),ratod 1992. do 1995. godine obrađen je uaktualnim udžbenicima povijesti: a.) vrlokratko,ali ipakuzjednostranekomentare(udžbenici povijesti na srpskom jeziku);b.) detaljnije, ali daleko od ujednačenogprikaza (udžbenicipovijestinahrvatskomjeziku); ili c.) uopće nije obuhvaćen38 (novi udžbenici povijesti napisani nabosanskomjeziku).

Usporedbomudžbenikakojisusekoristiliu školskoj 2007./2008. godini s ranijekorištenim udžbenicima povijesti, jasnoje da ustvari nema pomaka u nastavi usmislu postizanja suglasnosti oko ovogpovijesnoosjetljivograzdoblja.

Pristup ovome postoji, ali nije ujednačenu udžbenicima napisanim na srpskomi hrvatskom jeziku, a u kojima su većopisani ratovi koji su uslijedili nakonraspada Jugoslavije. Isto važi i zaudžbenike napisane na bosanskom jezikuiobjavljeneprije2003.godine.Od2003.godine u samo jednom udžbeniku nabosanskom jeziku još uvijek je postojaotekstoratuuBiH,itonanepromijenjen,neujednačen način.39 U svim drugimudžbenicima na bosanskom jeziku od2003. godine, to se razdoblje više nenavodi.

Kada se usporede ovi rezultati sodgovorima nastavnika na upitnik,moguće je izvući daljnje zaključke.

Prvo, nespominjanje rata (od 1992. do1995. godine) u učionici, niti jemoguće,niti poželjno. Drugo, nastavnici se bojepodučavati o ovom razdoblju, zbogjoš uvijek nedovoljne potpore, kako ukvantitativnom, tako i u kvalitativnomsmislu.


Nastavnici u BiH danas imajupodijeljenomišljenjeotometreba li rat od 1992. do 1995. godine biti obrađen u udžbenicima, a većina njih tvrdi da rat treba obraditi[vidiDodatak 5].

Odgovori na upitnik ukazuju nažurnu potrebu za izradom novih nastavnih materijala, koji bi pomogli nastavnicima i učenicima pri obrađivanju ovog razdoblja.

Od nastavnika se tražilo da, izmeđuostalog, navedu nastavne jedinice o nacionalnoj povijesti u udžbenicima koje je teško podučavati.40 Vrlo jezanimljivo, ali nimalo iznenađujuće, dapodučavanjeonedavnomratupredstavljajednu od nastavnih jedinica koje jenajtežepredavati(17,5%).

Osim toga, 13,5% nastavnika navelo jedajeraspadJugoslavije,kojijeutijesnojvezi s ratomkoji jeuslijedionakon toga,najteži za podučavanje pri korištenjupostojećih udžbenika. To znači da oko31% svih nastavnika uviđa da teškoćeproizlaze iz udžbenika koje koriste kadaobrađuju kraj Jugoslavije i rat/ratovenakon toga, tj., razdoblje 1980.-1995.godinedodanas[vidiDodatak 6].

Nastavnici koji koriste udžbenike nasrpskom i hrvatskom jeziku morajupodučavati razdoblje od 1992. do 1995.godine po svojim nastavnim planovima iprogramimazapovijest,alinastavnicikojirade prema Okvirnom nastavnom planu i programu za obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH ne moraju obrađivati ovo razdoblje.Razdoblje rata zato nije dio novih

38 SukladnopreporuciVijećaEuropeoprivremenomobustavljanjupodučavanjao ratnimgodinama,kaougornjemtekstu.

39 Muhamed Ganibegović, Historija-Povijest za osmi razred osnovne škole (3. izdanje). IP Svjetlost d.d.,Sarajevo2006.

40 Nastavnici su zamoljeni da navedu dvije nastavne jedinice po svom izboru. Od 184 nastavnika, 125nastavnikaodgovorilojenaovopitanje,alisunavelisamojednu,umjestodvijenastavnejedinice.


23

2udžbenika, napisanih na bosanskomjeziku.

Ipak,nastavnicikojipodučavajusukladnoOkvirnom nastavnom planu i programu za obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH aludirajuna podučavanje o ratnom razdoblju iizravno i neizravno. Nastavnici su čestonavodili sljedeće: „raspad Jugoslavije”ili „BiH kao samostalna i suverenadržava 1992. godine” kao nastavnejedinice koje im stvaraju poteškoće, alitakođersudali iodgovorekojise izravnoodnose na rat, kao primjerice: „BiH uposljednjem desetljeću 20. stoljeća” ilijednostavno „1992.-1995.”, ili „nastavnejedinice u kojima je obrađeno razdobljeod 1992.”. Jedan nastavnik, koji koristiudžbenike na bosanskom jeziku, naveoje „one nastavne jedinice koje ni autorudžbenika nije jasno objasnio negoprepisao obične fraze”. Nastavnicikoji podučavaju na bosanskom jezikusuočavaju se s problemom – nastalimu javnosti ili situaciji u učionici –podučavanja o razdoblju, koje niti je dionjihovognastavnogplanaiprograma,nitiudžbenikakojekoriste.

Zanimljivo je da od svih nastavnikakoji su odgovorili na ovo pitanje (125nastavnika), većina (59,5% ili 74nastavnika) kaže da je podučavanje oratovimau20. stoljeću (Prvi svjetski rat,Drugisvjetskirat,iratod1992.do1995.godine)teško.NastavniciosnovnihškolauBiHobičnopodučavajuosvimpovijesnimrazdobljima, od prapovijesti, pa svedo novijeg doba, te je zato tako visokipostotakosobitovažan[vidiDodatak7].

Jednostavno izbacivanje nastavnihjedinica iz udžbenika koje stvarajupoteškoće nije rješenje. Postoje i drugenastavne jedinice koje su teške zanastavnike povijesti u BiH, a koje se,također, uz noviju povijest, moraju uzetiu obzir. Osim već navedenih razdoblja,nastavnici smatraju i sljedeća razdobljateškim za podučavanje: Rani srednjivijek – prije dolaska osmanlija (17%),Osmanlijsko razdoblje (16%) i razdobljeprve Jugoslavije umeđuratnom razdoblju(16%) ili razdoblje Habsburškogemonarhije (13%) i SFRJ – sve do 1980.godine–(13%).

Grafikon 1:Nastavnejedinice teškezaobradu


24

2Zaključak

Rezultati raščlambe udžbenika imišljenjanastavnika ukazuju na potrebu zavećom kvalitetom udžbenika, osobitoglede povijesti Drugog svjetskograta i nakon njega. Osim toga, uudžbenicima definitivno postoji potrebaza prikazivanjem raspada Jugoslavije iratovimakojisuuslijedilinakontoga.

Nastavnici širom BiH, uz one nastavnikekoji nemajuobvezupodučavatiučenikeorazdoblju bosanskohercegovačke povijestinakon 1992. godine, navode ozbiljnepoteškoće u svezi s obradom razdobljaod 1980. godine do danas, u kontekstubosanskohercegovačke povijesti. Kao štoje već navedeno, ovo se posebice odnosina nastavnike koji rade s udžbenicimanapisanimnabosanskomjeziku.

Kaoštoodgovorinaupitnikotkrivaju,višeod polovice anketiranih nastavnika većradiunacionalnomješovitimodjeljenjima.Određene situacije su moguće kadasu učenici već pohađali nastavu podrugom nastavnom planu i programu zapovijest, i zato nastavnici u cijeloj BiHmoraju prihvatiti izazov podučavanjao kontroverznom razdoblju zadnja tridesetljećauBiH.

Odgovori dalje otkrivaju da gotovo i nepostoji razdoblje nacionalne povijesti(osimmoždarazdobljadolaskaslavenskihplemena na Balkan), koje nije teško zapodučavanje uz postojeće udžbenikepovijesti u BiH. Ovo ne podrazumijevada današnji udžbenici povijesti u BiH,uopće uzevši, ne obrađuju ova povijesnarazdoblja. Nastavnici mogu iz osobnihrazloga više ili manje voljeti određenarazdoblja, ali, kao što to odgovori jasnopokazuju, razdoblja sukoba i rata, kaoi mnoga razdoblja zajedničke povijesti,

bez obzira radi li se o osmanlijskoj ilihabsburškojvladavini,ilipakSFRJ,vrlosuteškazapodučavanješiromBiH.

Sobziromnatodasurezultatiraščlambeudžbenikapokazalikakorazličitiudžbenicioslikavaju različita značenja nacionalnepovijesti, ne bi trebalo biti iznenađujućeto što nastavnici smatraju da su mnogeteme teške za podučavanje. Nastava nakojoj se obrađuju razdoblja zajedničkepovijesti, i dalje će predstavljati teškoćui za nastavnike i za učenike sve dok senacionalnapovijestshvaća:• tako da se svi udžbenici povijesti

za Nastavni plan i program za devetogodišnje osnovne škole na hrvatskom jeziku u BiH odnose napovijestHrvata;

• kao pretežito srpska povijest uudžbenicima za Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj;i

• tako da se neki (ali ne svi) udžbenicipovijesti za Okvirni nastavni plan i program za obvezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH pretežitoodnosenapovijestBošnjaka,

Na kraju, kao što je to već navedeno, umnogeudžbenikenapisanenabosanskomjeziku daleko su više uvrštavani prikazikoji su sukladni modernim europskimstandardima za udžbenike, nego uudžbenike na hrvatskom i većinuudžbenika na srpskom jeziku. Udžbenicipovijesti napisani na bosanskom jezikusadrže prikaz povijesti BiH kojim senastojioslikatikontroverzan,alizajedničkikarakterpovijestiBiH.


3 Studija o korištenju udžbenika povjesti u

Bosni i Hercegovini

- KRATKI PREGLED- OPĆICILJITEMESTUDIJE- REZULTATI ANKETE- I Uzorak- II Komentari nastavnika na rad uz korištenjeudžbenikaunastavi- III Mišljenjenastavnikaoudžbenicima povijestiuBiH- Uvođenjemultiperspektivnostikaopovijesno-metodološkogsredstvau

udžbenikeza5.razred- Primjenamultiperspektivnostiuudžbenicimaza6.razredosnovneškole

- Naglašavanjeprirodepovijesnogaznanjauudžbenicimaza6.razredosnovne škole

- Ujednačeniistručniprikazi


26

3Kratki pregled

U posljednji dio ove studije uvrštenaje i anketa provedena među 184nastavnika povijesti na cijelom teritorijuBiH. Istraživačkog je karaktera, pase zato na temelju rezultata anketene mogu izvući zaključci koji bi seodnosili na sve nastavnike povijestiu BiH. Rezultati, međutim, otkrivajudosta toga o anketiranim nastavnicima.Nastavnici su zamoljeni da navedu kakokoriste sadašnje udžbenike u nastavi,a rezultati pokazuju da su udžbenici zavećinu nastavnika vrlo bitni za planiranjenastavnogsata.Odnastavnikasetakođertražilo da odgovore na razna pitanja,među njima i na pitanja o stručnimkvalifikacijama i iskustvu u nastavi,o načinu na koji sudjeluju u odabiruudžbenika, o nacionalnoj zastupljenostiučenika u odjeljenju i o njihovommišljenju o revizijama udžbenika oduvođenja Smjernica za pisanje i ocjenu udžbenika povijesti za osnovne i srednješkoleuBiH.

Uzorak sačinjava raznolik spektaranketiranih nastavnika, s tim daanketirani nastavnici, također, imajui neke sličnosti. Nastavnici koji suodgovorili na upitnik rade u osnovnim isrednjim školama širom BiH. Ne postojeveće razlike među ispitanicima poosnovi iskustva u podučavanju povijestii učestalosti pohađanja seminara zanastavnike u zadnje tri godine. Većinanastavnika stekla je akademsko zvanjeosamdesetih godina ili nakon 1995.godine. U nacionalno mješovitimodjeljenjima radi 63% nastavnika,dok 34% nastavnika radi u nacionalnohomogenim odjeljenjima. Velikaskupina nastavnika, međutim, izrazilaje želju da radi u nacionalno mješovitimodjeljenjima i uglavnom ne vidi problemako u odjeljenju sjede učenici različitihnacionalnosti.

Rezultati istraživanja pokazuju damnoge anketirane nastavnike brinuudžbenici koje koriste u nastavi.Nastavnici su naveli sadržaj udžbenika,vanjski izgled prilagođen korisnicima,

uvrštavanje didaktičkih sredstava imultiperspektivnost, kao bitne značajkeza odabir udžbenika, iako proces odabiraudžbenika nije isti za svakog nastavnika.Čak 52% nastavnika odgovorilo je dasu mogli odabrati udžbenike za sebe,dok je veliki broj nastavnika u RepubliciSrpskoj i Federaciji BiH izjavio da suza njih udžbenike birala ministarstvaobrazovanja, pedagoški zavodi ili stručniaktivinastavnikapredmetnenastave.Nekinastavnici smatrajudasadašnjiudžbenicidaju ujednačen i promišljen pogledna povijest u regiji, dok tek neznatnavećina njih i dalje nije sigurna ili se neslaže s tom konstatacijom da udžbenicipružaju dostatnu potporu podučavanjukontroverznih povijesnih tema. Gotovojedna trećina nastavnika smatra da ratod 1992. do 1995. godine ne treba bitiuvršten u udžbenike. Nastavnici kojikoristeudžbenikenapisanenabosanskomjeziku nezadovoljni su zbog toga štonakladniciunosetekmanjeizmjene;ipak,kaoštojenavedenouII. Dijelu,kvalitetaudžbenikanabosanskomjezikuuodnosuna udžbenike povijesti na srpskom ilihrvatskom jeziku, definitivno je bolja.Udžbenici izdani u Istočnom Sarajevu unajvećoj su mjeri poboljšani i nastavnicikoji koriste takve udžbenike uglavnomsu i dalje zadovoljni novim udžbenicima.Na kraju, nastavnici koji podučavaju nahrvatskom jeziku i dalje imaju podijeljenstavokonovihudžbenika.

Opći cilj i teme studije

Cilj ovog dijela studije bio je prikupitidetaljnije informacije o korištenju udžbenika povijesti u nastavi u cijelojBiH. Nastavnicima je postavljeno pitanjevezano za razne aspekte udžbenika.Bilo je potrebno u razmatranje uzetivažne kriterije za odabir nastavnikaza anketiranje.41 Prvo, trebalo jeizabrati nastavnike i osnovnih i srednjihškola. Nastavnici su, također, trebalipredstavljati razne vrste škola ipodučavatiurazličitimodjeljenjima.Osimtoga, nastavnici su trebali dolaziti iz svihregija BiH, što znači iz oba entiteta, kao

41 GEI tim i predstavniciOESS-ovaOdjela zaobrazovanjeuSarajevu, razmatrali suovekriterije, i nakonnjihova usuglašavanja uputili ih regionalnim djelatnicima OESS-a za obrazovanje koji su upitnik daljedostavilinastavnicima.


27

3i iz Brčko distrikta. Iako je uzorak (184nastavnika) reprezentativan za Bosnu iHercegovinu, potrebno je naglasiti kakoje anketa koncipirana kao istraživanjei da rezultati pokazuju tek primarnetendencije, i zatonijemoguće izvućiopćizaključakzaukupnupopulacijunastavnikapovijestiuBiH.

Sljedeće informacije prikupljene su odanketiranihnastavnika:42

• primijenjeni i poželjni kriteriji pribiranjuudžbenika;

• prilagođenost raspoloživih, odnosnoodabranih udžbenika odjeljenjima smješovitimnacionalnimsastavom;

• poželjne ili manje poželjne nastavnejedinice;

• pogodnost udžbenika za podučavanjenamultiperspektivannačin;

• pogodnost udžbenika za podučavanjepovijestiuregiji;

• pomak u kvaliteti udžbenika iargumentiranost;

• elementi udžbenika koje bi bilopoželjnopromijeniti;

• podučavanjeoratunasatupovijesti iuudžbenicima.

Rezultati ankete

I. Uzorak

Grafikon 2:Nacionalnaraspodjelauzorka

Grafikon 3:Premapodručju

Grafikon 4:Premaspolu

Grafikon 5:Premavrstiškole

42 VidiDodatak11–UpitnikokorištenjuudžbenikapovijestiuBiH.


28

3Osim toga, raspoloživi podatci pokazujuda 14 od 184 odabranih nastavnika radiu„dviješkolepodjednimkrovom”43. Oko 21% nastavnika radi u četverogodišnjimstrukovnim srednjim školama i oko 13%nastavnikaradiugimnazijama.

Dužinaiskustvaupodučavanjupovijesti:

Mnogi anketirani nastavnici (44%)podučavaju povijest preko 15 godinai zato imaju iskustvo u podučavanjupovijesti još iz sustava SFRJ (i sastarijim generacijama udžbenikai nastavnim metodama). Ostatakanketiranih nastavnika je vrlo mlad ipočeli su podučavati povijest u školskoj2002./2003.godiniilikasnije.

Grafikon 6: Dužina iskustva u podučavanjupovijesti

Zvanjenastavnikapovijesti:stupanjobrazovanja

Predavači su stekli zvanje nastavnikau raznim vremenskim razdobljima –uglavnom osamdesetih godina (oko39%), i u razdoblju nakon rata (oko36%). To se, uglavnom, odnosi na dvijenajveće skupine nastavnika s preko 15godina staža ili do 5 godina iskustva unastavi.Manjaskupina (oko9%)pripadastarijojgeneracijinastavnikakojisusteklistručnu spremu nastavnika šezdesetihili sedamdesetih godina prošlog stoljeća.Druga skupina anketiranih predavača(oko 11%) stekla je zvanje nastavnikau razdoblju od 1990. do 1995., a čak 5nastavnika (2,7%) izjavilo je da nemajustručnu spremu u oblasti povijesti(međutim, svega dva nastavnika imajustručnuspremuusasvimdrugojoblasti).

Grafikon 7:Zvanjenastavnikapovijesti–stupanjobrazovanja

Edukacijanastavnikapovijesti

Jedna trećina nastavnika (oko 32%)u posljednje tri godine nazočila jeseminarima za nastavnike povijestiviše od tri puta. Druga najveća skupina(oko 24%) nazočila je tri puta u istomvremenskom razdoblju, ili u prosjeku,jednomgodišnje.

Grafikon 8:Učestalost pohađanja seminaraza nastavnike povijesti uposljednjetrigodine

43 Tosuškolekojesupotpunopodijeljeneponastavnimplanovimaiprogramimainacionalnojpripadnosti.Vrlomalibrojnastavnikapodučavaučenikeuobješkole.


29

3II. Komentari nastavnika na rad

uz korištenje udžbenika u nastavi

Udžbenici koji su se koristili u školskoj 2007./2008. – odgovori nastavnika44

Premaodgovorimaanketiranihnastavnikajoš uvijek se koriste stari udžbenici, noveći je postotak anketiranih nastavnikakojiradeponastavnomplanu iprogramuna hrvatskom jeziku u BiH i kojikoriste starije udžbenike, u usporedbis nastavnicima koji predaju po drugimnastavnimplanovimaiprogramimauBiH.• Udžbenici na hrvatskom jeziku iz

2003.,2005.i2006.godinegotovosuisti u smislu sadržaja i prezentiranja;zato nastavnici koji rade premanastavnom planu i programu nahrvatskomjezikuuBiH,koristestarijeudžbenike,jersesadržajnijesuštinskimijenjao. Udžbenici na hrvatskomjeziku uglavnom su i najskupljiudžbenici u BiH, tako da nastavnicine traže od svojih učenika da kupujunoveudžbenike.

• Nastavnici koji rade po programuu Republici Srpskoj koristili su istare i nove udžbenike u školskoj2007./2008. godini. Stariji udžbenicisenaročitokoristeugimnaziji45.

• Nastavnici koji rade po Okvirnomnastavnom planu i programu u FBiHkoriste uglavnom, nove udžbenike uškolskoj 2007./2008. godini, s timda postoji i skupina nastavnika kojikoriste starije udžbenike iz 2003.godine, koji se nisu puno mijenjali uzadnjih nekoliko godina (primjerice,udžbenikHadžiabdića,kaoiudžbenikuizdanjunakladničkihpoduzećaSarajevo Publishing,Svjetlost,Bosanskaknjiga).

• SvinastavniciizBrčkodistriktakoristeudžbenikeizdvijeilivišeskupina(bilona srpskom, hrvatskom ili bosanskomjeziku), no to su uglavnom starijeverzijeudžbenika.

Proces odabira udžbenika

Mogućnostizanastavnikedabirajuizmeđurazličitihudžbenikapovijesti

Više od polovice anketiranih nastavnika(oko52%)navelo jeda su mogli birati među raznim udžbenicima povijesti zaškolsku 2007./2008. godinu. Ostali suizjavili da nisu mogli birati udžbenik kojikoriste(oko47%nastavnika).

Nastavnici koji nisu mogli utjecati naodabir udžbenika odgovorili su da jeuglavnom Ministarstvo obrazovanja,46 odlučivalo o tome koji će se udžbenicikoristiti (65 nastavnika, većinom izRepublike Srpske). Po 26 nastavnikanavelo je da su u Federaciji BiH takveodluke donosili Pedagoški zavodi,odnosno ministarstva i stručni aktivi47. Dva nastavnika navela su da je ravnateljodabraoudžbenike.Nekinastavnicinavelisu da im je bio ponuđen samo jedanudžbenik,anetri.48

Nastavnici koji nisu bili u poziciji dabiraju udžbenik, također su izjavili das njima nisu obavljene konzultacije(oko 55% nastavnika) ili da su s njimaobavljene samo kratke konzultacije (36%nastavnika) glede njihova mišljenja oodabiru udžbenika. Oko 7% nastavnika,koji nisu mogli sami birati udžbenike,naveli su kako su mogli sudjelovati uodabiru i dati mišljenje o udžbenicima.Činjenicadaodvišeodpolovicenastavnikanije traženo mišljenje tijekom procesaodabiraudžbenika,pokazujedasuodlukeo udžbenicima donosili ministarstvoobrazovanjailipedagoškizavodi.

Ono što je još važnije, gotovo 80% nastavnika koji nisu imali utjecaja na proces odabira udžbenika, udžbenik nijevidjeloprijenegošto im je rečenodagakoriste. Samo 19% nastavnika imalo jemogućnostvidjetiodabraniudžbenikprijenegoštosugapočelikoristitiunastavi.

U skupini anketiranih nastavnika, višeod50%nastavnikanavelo jeda su imalimogućnostbirati udžbenike koje koriste.

44 Detaljanpopisiučestalostkorištenjaudžbenikaza5.,6.,7.i8.razred,danajeuDodatku 10.45 Reformanastavnogplanaiprogramazaosnovneistrukovneškoletrenutačnoseprovodi,doktajproces

jošuvijeknijepočeozagimnazije.46 „Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, rješenjem broj: 07.2-5619/07 od 24.08.2007. god.

07.2-4817-2/07od23.07.2007.godine07.2-5990/07od03.09.2007.godine.”47 „Stručni aktiv, ali za šesti razred ponuđen za šk. 2007./08. samo 1. izd. od Miljenka Miloša - Znanje

Mostar.”48 UFederacijiBiHtrisuudžbenikazajedanrazredslužbenoodobrenazaškolsku2007./2008.godinu.


30

3Od toga, 48 nastavnika (49,5%) naveloje da su odluku donijeli sami, dok jedruga polovica donijela odluku u okvirudrugih grupa, kao što su: ministarstvoobrazovanja (jedan nastavnik naveoje da se radilo više o instrukciji nego ozajedničkoj odluci49), pedagoški zavodi stručni aktivi. Nekoliko nastavnikanavelo je da su odluku donijeli skupa sravnateljem,a jedannastavnikodgovorioje da je odluku donio u konzultacijama sautoromudžbenika.

Grafikon 9: Mogućnost da nastavnik samodabereudžbenikilijeusastavusavjetodavnogodbora

Kriteriji za odluku o udžbenicima

Nastavnici koji su mogli birati udžbenikezamoljeni su da navedu kriterije kojesmatraju najbitnijim za svoju odluku.Među šest ponuđenih kriterija, sadržajudžbenika smatra se najbitnijim – oko96%nastavnikamislikakojesadržajjakobitan ili bitan. Drugi, prema mišljenjunastavnika, najvažniji standard je izgledudžbenika. Udžbenici, također, morajusadržavati dobro razvijena didaktičkasredstva, a tekst treba obuhvaćati razneperspektive o određenim povijesnimdogađajima. Skoro 50% anketiranihnastavnikanavelojecijenuudžbenikakao

bitnu,tedajelakšekoristitiudžbenikkojijeunastavivećkorišten.

Istraživanje je nastavnicima dalomogućnost da ponude vlastite kriterijeza odabir udžbenika. Od velikog brojarazličitih odgovora, sljedeći kriteriji suznačajni: kompatibilnost s nastavnimplanovima i programima50 (10odgovora),pogreške u sadržaju udžbenika51, jezik, promoviranje povijesnog učenja,dostupnost udžbenika, objektivnost,dovoljno vremena za nastavnike dadonesuodlukuikvalitetaudžbenika.

Grafikon 10: Rangiranje jakobitnih ili bitnihkriterija za odluku o odabiruudžbenika

Udžbenici za nacionalno mješovita odjeljenja

Donja tabela pokazuje da oko 63%anketiranih nastavnika radi u nacionalnomješovitim odjeljenjima, ali većina tihnastavnikanavodida jepostotakučenikadrukčijenacionalnostiuodnosunavećinuučenikaunjihovimodjeljenjimavrlomali.Jednatrećina(oko34%)radiunacionalnohomogenim odjeljenjima. Čak i akovećinanastavnikapredajeumanjeod5%nacionalnomješovitihodjeljenja,relativnovelika skupina navela je da se trude nasve učenike gledati jednako, i čak ih jeviše navelo kako žele raditi u nacionalnomješovitim odjeljenjima52, obrazlažućikakonacionalnostnjihovihučenikazanjih

49 „Naputakministarstvabezkonzultacijanastavnika.50 „Usklađenost s nastavnim planom i programom za USK i odobrenje za korištenje od nadležnog

ministarstvaobrazovanja.”51 „Imalismovrlomalovremenaupoznatisesnovimudžbenicima.Izborjebiona„brzinu”.Tektijekomšk.

2007/2008koristećiiste,uočilismomnogenedostatke-materijalnepogreške,nejasneslike,zemljovide,nedorečenostutekstuisl.”

52 „Radim u školi gdje je zastupljena jedna narodnost, a volio bih da ima i drugih narodnosti, osimmuslimana,sigurnodabihbiotolerantanipremadrugima,jersuuBosnisvedoovogrataživjelevjerskezajednicejednauzdruguinikonikomenijesmetao.”„Voliobihdaradim,jerbezpripadnikasvihnacijanemabudućnosti.”


31

3nijebitna.53Većinanastavnikanaglasilajedanacionalnomješovitaodjeljenjazanjihnepredstavljajunikakavproblem.54

Grafikon 11: Broj nastavnika koji rade sučenicima čija je nacionalnostdrukčija od nacionalnostivećineučenikauodjeljenju

Grafikon 12: Prilagođenost udžbenika zapodučavanje u nacionalnomješovitimodjeljenjima

Velikibrojnastavnika(oko76%)pozitivnoje odgovorio na pitanje o prilagođenostiudžbenika svim učenicima, bez obzira nanacionalnupripadnost.Odgovori semogusvrstatipremasljedećimskupinama:

Skupina 1: Dobra prilagođenost (uop-će dobro mišljenje, nitijedan udžbenik nije navedenkao neprilagođen) = 29 %, primjerice, „Nacionalnapovijest je prilagođena svimučenicima bez obzira nanacionalnupripadnost.”

Skupina 2: Nema uvredljivih sadržaja = 46%,primjerice:„Udžbeniknema uvredljivih sadržaja pobilokojojosnovi.”

Skupina 3: Objektivna i zato dobra:= 7%, primjerice: „Potvrđenečinjenice.”

Skupina 4: Nije loše, iako bi moglo biti bolje, primjerice:„Udžbenici su prilagođeni zakorištenje u nastavi, ali nemakontroverznih elemenatau udžbeniku” = 2%, npr.: „Jedan dio gradiva oko 20%nijesagledansvišestrana, tj.nije potkrijepljen određenimdokazima,dok80%jeste.”

Skupina 5: Nema mržnje, ali =oko4%. Udžbenici ne sadrže elementemržnje, ali imaju negativnoograničenje, primjerice,zastarjela didaktička sredstvaili premalo informacija odrugima, tako da nastavniciponekad primijete da seučenikovo razumijevanjesmislalekcijerazlikujeodonogiznesenoguudžbeniku.

Skupina 6: Nedovoljna= oko 17%, primjerice: „Udžbenici za5. i 6. razred su dobri, aliudžbeniciza7 i8. razrednisuprilagođeni učenicima različitihnacionalnihpripadnostiuistomodjeljenju.”

53 „Zbog nacionalne šarolikosti nema nikakvih problema i čini se da su mladi puno tolerantniji po tompitanju”

54 „U nekim odjeljenjima imamo učenike različite nacionalnosti i s njima radimo isto kao i s ostalimučenicima.Predajemistenastavnesadržaje,postavljamistanastavnapitanja,imamistekriterijeprilikomocjenjivanja,nemamapsolutnonikakvihproblema.”


32

3Primjerice:- 2 udžbenika iz Republike Srpske (4.razred gimnazije, 9.razred osnovneškole)

- 4 udžbenika na bosanskom jeziku(8.razred u izdanju nakladničkogpoduzeća Sarajevo Publishing, 4.razred gimnazije i 5. i 7. razredosnovneškole)

- jedannastavnikkojiradiponastavnomplanuiprogramunahrvatskomjezikuuBiHnaveojedasuudžbeniciza5.,6.i7.razredloši,alidajeudžbenikautoraLeonarda Valente dobro prilagođennacionalnomješovitimodjeljenjima.

Različiti nastavni materijali za nastavne sate i konkretni načini korištenja udžbenika

Materijalizapripremunastavnogasatapovijesti

Dolje prikazana tabela pokazuje različitematerijale koje nastavnici koriste upripremi nastave. Anketirani nastavnici,uglavnom, koriste udžbenik koji jenaveden u istraživanju. Osim toga,nastavnici povijesti koriste stručnuliteraturuiličlankezapripremusata.Neki

člancinavedenisuutabeliopriručnicimazanastavnike(vididolje).

Osim „službenih udžbenika” takođerse koriste i drugi materijali, kao što suprimarniizvoriidokumentiranagrađa,čakiako20%anketiranihnastavnikanijedaloodgovor na pitanje koliko često koristeprimarne izvore. Nastavnici često koristednevni i tjedni tisak (27%) ili ponekadkoriste, (40%)kaomaterijal zapripremunastavnog sata. Na kraju, oko jednetrećinenastavnikačestokoristipriručnikezanastavnike.

Grafikon 13: Rangiranje: materijali kojenastavnici koriste u pripreminastavnogasata

Tabela 1:Priručnicizanastavnikekojekoristeanketiraninastavnici

Hadžiabdić/Dervišagić,Priručnikzanastavnikeod5.do8.razreda 13LuisaBlack,PriručnikzanastavnikepovijestiuBiH 10Raznipriručnicizanastavnikeizsusjednihzemalja 12IzHrvatske IvkaPavičić-Školskaknjiga,Zagreb; IvanDukić,FrankoMirošević-Školskaknjiga,Zagreb PriručnicinakladničkihkućaŠkolskaknjiga,Profil,Meridijan,Alfa IzSrbije NastavamoderneistorijejugoistočneEurope,Beograd,2005 JelisavetaDražić,Priručnikizpovijesti Povijesnečitanke 15Povijesnačitankaza6.razred,1988 Povijesnačitankaza6.razred,izdanjeMinistarstvaprosveteiznanostiRepublikeSrbije Općipriručnicizarazličiterazrede/razinebezspominjanjanaslova 17Didaktičko-metodološkivodiči(kaoizemljovidi,povijesniatlasi,itd.) 5Enciklopedija 5PriručnicizanastavnikeuBosniiHercegovini 3Arifa Isaković, Historija–PovijestzaVIIrazredosnovneškole Leonard Valenta, Historija–Povijest za 8.razredosnovneškole Drugaznanstvenaliteratura,kaoštosupovijesnerevije IstorijanarodaJugoslavije;IstorijasrednjovekovneBosne Jugoslovenskiistorijskičasopis,1999 Nastavaistorije(časopis) Povijestuosnovnimškolama(zbornikradova) V.Ćorović,IstorijaSrba S.Stanojević,IstorijaSrba AnaPešikanAvramović,Trebalideciistorija? Drugo 17


33

3Udžbenici povijesti kao glavni oslonac u nastavi

S obzirom na to da udžbenik imanajvažnijuuloguzanastavnikeuprocesupripreme nastavnoga sata, udžbenik jenajvažniji materijal na nastavnom satu.Znatna većina nastavnika (oko 71%)navela je da je udžbenik u velikoj mjeriglavni oslonac u nastavi. Otprilike jednačetvrtina nastavnika koristi udžbenikumjereno, a za malu skupinu nastavnika(oko 3%) udžbenik je vrlo rijetko glavnioslonacunastavi.

Grafikon 14: Udžbenik povijesti kao glavnioslonacunastavi

Udžbenike većinom koriste nastavnicikao materijal za zadaću. Približno jednatrećina nastavnika koristi udžbenik zainteraktivniradsučenicima,uzkorištenjezadataka i izvora iz udžbenika. Manjaskupina nastavnika (oko 21%) čitaiz udžbenika u odjeljenju i oko 11%učenicima zadaje domaću zadaću uzpomoćudžbenika.

Grafikon 15: Kakonastavnicikoristeudžbenike

Pitanje otvorenog tipa je nastavnicimadalo mogućnost da navedu i drugeprimjere funkcija udžbenika. Potrebnoje naglasiti kako su navedeni „aktivni”dijelovi udžbenika za promoviranjeinteraktivnogučenja(vidjetiispod).

Druginačinikorištenjaudžbenika,kojesunastavnicinaveli:• Interaktivno učenje kroz ilustrativne

materijale, izvore i zadatke izudžbenika;

• Uvođenje udžbenika kao osnovnogtekstazaraščlambu;

• Prezentiranje dodatne literature kaododatkauzudžbenike;

• Uporaba interneta kao dodatnogmedijauzudžbenik;

• Ispravljanje pogrešaka u udžbenikuzajednosučenicima.

Bavljenje kontroverznim pitanjima uz pomoć udžbenika

Više od jedne trećine nastavnika (oko36%) dijelimišljenje kako novi udžbenicipružaju dovoljno potpore za podučavanjeo kontroverznim pitanjima, dok gotovoisti broj nastavnika (oko 35%) nijesiguran je li uz udžbenik moguće lakoobraditi kontroverzna pitanja. Razlog zaovakvu situacijumože biti nesigurnost ilinedostatakznanjao tomekakoudžbeniciustvari mogu prezentirati kontroverznapitanja. Oko 22% nastavnika navodikako se udžbenik ne bavi kontroverznimpitanjimanaodgovarajućinačin.

Grafikon 16: Mišljenjenastavnikaoprimjerenostiudžbenikazapodučavanjeokontroverznimpitanjima


34

3Udžbenik i regionalna povijest

Anketirani nastavnici izrazili su vrlopozitivno mišljenje o prezentiranjupovijesti u regiji u korištenimudžbenicima. Oko 66% nastavnikapotvrdilo je da udžbenici koje koristeprikazuju regionalnu povijest. Oko10% nastavnika nije se složilo s ovimmišljenjem, a oko 22 % nastavnika nijebilosigurno.

Grafikon 17: Mišljenje nastavnika o tomepomažu li korišteni udžbeniciu pružanju ujednačenog ipromišljenogprikazapovijestiuregiji

Neki nastavnici (oko 11%) koji su navelida udžbenik ne pruža ujednačen prikazpovijesti u regiji, naveli su sljedećerazloge: • Ujednačeno prezentiranje mogućeje jedino preko dodatne literature imaterijala.55

• Udžbenik s ujednačenimprezentiranjem nije moguć zbogpostojećihpolitičkihokolnosti.

• Loše su prezentirane konkretne teme,kaoštojeDrugisvjetskirat.

• Preveliknaglasaksestavljanamržnjuirazlike.56

Drugaskupinanastavnika(19nastavnika)pozitivno se izrazila o udžbenicima gledeujednačenosti prezentiranja. Rekli suda novi udžbenici prezentiraju povijestu regiji na primjereniji i realniji57 način.

Udžbenici su objektivni58 i više ne sadržeuvredljiv sadržaj. 59 Neki nastavnici sučak naveli i da novi udžbenici pokazujumultiperspektivnost.

III. Mišljenje nastavnika o udžbenicima povijesti u BiH

Nastavnici povijesti zamoljeni su daiskažu svoje mišljenje o novoj generacijiudžbenika u usporedbi s udžbenicimakoje su ranije koristili. Oko polovica njih(45%), izjavila je da su novi udžbenicibolji od prethodnih. Druga najvećaskupina nastavnika (oko 41%) navelaje da su udžbenici gotovo isti i da neprimjećuju bilo kakvo poboljšanje. Ovobidrugomišljenjemoglodoćiodskupinenastavnika koji koriste udžbenike kojise nisu znatno mijenjali u proteklimgodinama (kao što su to udžbenicipovijestinahrvatskomjeziku,iliudžbenicinabosanskom jezikuautoraHadžiabdića/Dervišagića).Tekmalaskupinaodoko3%nastavnikanavelajedasuudžbenicilošijii oko 4% nastavnika bilo je nesigurno uovomrangiranju.

Grafikon 18: Mišljenje nastavnika o tomejesu li udžbenici povijesti kojekoriste ove školske godine,bolji ili lošiji od udžbenika,koje su koristili prošle školskegodine

55 „Akoželimučenicimapružititakavprikazpovijesti,tonemogupomoćuudžbenika,negopomoćudodatnihizvora.”

56 „Ponavljam, previše je ratova, sukoba i mržnje, a premalo onoga što nas veže i što nam je svimazajedničko i u interesu. A ima, bilo je i treba biti više primjera onog humanog u ljudima koje smozaboraviliilinamnedajutražiti.”

57 „Udžbenicikojekoristimobrađujuhistorijatsvihdržavainarodaregije.”58 „Udžbenici koje koristim su objektivni, potkrijepljeni izvorima i činjenicama, prema tome pomažu mi

upoznatiučenikesastvarnimdogađajimaizprošlostinašihnaroda.”59 „Čitajućiudžbenikelakojezapazitidanema„zapaljivog”teksta.”


35

3Od ukupno 166 odgovora, izdvojeno jepet različitih grupa zbog kojih nastavnicismatrajudasuudžbeniciboljiililošiji:

a) Razočarani, zato što su udžbeniciisti;60

b) Pozitivni,zatoštosuudidaktičkom smisluudžbenicibolji;61

c) Uglavnom pozitivni;62

d) Pozitivni, ali nekisuudžbenicibolji ilineketemeuudžbenicima suboljeobrađene;

e) Loši ili manjkavi.

Što se tiče razlika u odgovorimanastavnika koji predaju po različitimnastavnim planovima i programima,mogu se izvesti sljedeći zaključci:nastavnici koji koriste udžbenike nasrpskom jeziku, uglavnom su zadovoljninovim udžbenicima (61% anketiranihnastavnika); ipak, jedna četvrtina njih(24%) navodi da su novi udžbenicimanjkavi. Mnogi nastavnici koji koristeudžbenike na bosanskom jeziku nisuzadovoljni novim udžbenicima kojekoriste (44% nastavnika), i kažu da suudžbenici isti kao i prethodne godine(38% nastavnika). Tek mala skupinanastavnika koja koristi udžbenike nabosanskomjeziku,(oko18%),zadovoljnaje novim udžbenicima povijesti u odnosunaprethodneudžbenike.

Nastavnici koji koriste udžbenike nahrvatskom jeziku gotovo su ravnomjernopodijeljeni u tri skupine: više od

jedne trećine nastavnika (oko 38%)je razočarano, druga je trećina (oko35% nastavnika) zadovoljna „novim”udžbenicima, uglavnom u didaktičkomsmislu; i posljednja trećina (oko 27%nastavnika) uglavnom je zadovoljnaudžbenicima koji se koriste u školskoj2007./2008.godini.

Ukratko,nastavnicikojikoristeudžbenikenapisane na srpskom jeziku uočavajunajveće poboljšanje i uglavnom suzadovoljni novim udžbenikom. Nastavnicikoji koriste udžbenike na bosanskomjeziku imaju vrlo negativno mišljenje onovimudžbenicimazatoštonevidevelikupromjenu u novim udžbenicima, te suzato razočarani. Nastavnici koji koristeudžbenike na hrvatskom jeziku imajupodijeljenomišljenje–nekisuzadovoljni,a neki su razočarani udžbenicima. Ovopodijeljeno mišljenje o udžbenicimana hrvatskom jeziku može se smatratipozitivnim, s obzirom na to da nekinastavnici imaju relativno izražen kritičkistavpremaovimudžbenicima.

Promjene koje nastavnici predlažu za nove udžbenike

Pod pretpostavkom kako mogu imatiutjecaja na izradu novih udžbenika,nastavnici su zamoljeni da kažu kojepromjenebi smatrali najvažnijimau radus tim udžbenicima. Njihovi prijedlozipredstavljenisuusljedećojtabeli:

Grafikon 19: Elementi koje je važno ilijako važno mijenjati u novimudžbenicima

60 30%nastavnika(50odgovora,uključujućiiodgovorpode.)61 46%nastavnika(76odgovora,uključujućiiodgovorpodd).62 18%nastavnika(30odgovora).


36

3Podučavanje o ratu u Bosni i Hercegovini kao temi u udžbenicima

Nastavnici u BiH danas su priličnopodijeljeni oko pitanja o tome trebali rat od 1992. do 1995. godine bitiobrađen u udžbenicima, ali je većinaiskazala mišljenje da rat, obvezno, trebabiti obrađen. Od 184 nastavnika kojisu odgovorili na upitnik, svih 184 daloje mišljenje u svezi s ovim pitanjem,što znači da je pitanje izazvalo velikupozornost nastavnika. Od cijelog uzorka,53% izrazilo je jasno stajalište da rat uBiHod1992.do1995.treba bitiobrađenu udžbenicima povijesti. Za razlikuod njihovog mišljenja, jedna trećinanastavnikaizjavilajedaratne treba bitidio gradiva. Manja skupina nastavnika(oko 17%) nije sigurna u svoj stav okoovog pitanja i samo jedan nastavnik nijeuopćeimaostavgledeovogapitanja.

Grafikon 20: Mišljenjeopotrebiuključivanjarazdoblja od 1992. do 1995.godineuudžbenike

Mišljenja nastavnika o temama iz razdoblja od 1992. do 1995. godine, koje bi trebale biti obuhvaćene u udžbenicima

Kada im je pitanje postavljeno usvezi s podučavanjem i uvrštavanjemkonkretnih tema iz razdoblja od 1992.

do 1995. u udžbenike, nastavnici binajviše voljeli uvrstiti teme: „Posljedicerata” i „Razaranje kulturnih i povijesnihspomenika”.Tema„Vojniaspektpovijesti”je manje poželjna među nastavnicima,tek 33% smatra da je ta tema bitna.Rangiranjedrugihpitanjamože se vidjetiizsljedećetabele:

Grafikon 21:Rangiranjetemaizrata,kojebisvakakotrebalouvrstiti(važneiliveomavažne)


37

3Zaključak

Rezultati studije o udžbenicima povijestipokazuju da su, pored novih udžbenikaizdanih u školskoj 2007./2008. godini,još uvijek u uporabi i stari udžbenici.Veći je postotak anketiranih nastavnikakoji podučavaju po nastavnom planu iprogramunahrvatskomjezikuuBiH,kojikoriste starije udžbenike, u usporedbis nastavnicima, koji predaju po drugimnastavnim planovima i programima uBiH. Što se tiče procesa odabira, dioanketiranih nastavnika nije umogućnostiodabrati udžbenik. Ova skupinanajvjerojatnije je iz Republike Srpske, sobziromnatodasesamojedanudžbenikizdaje za svaki razred. Druga skupinanastavnika, pretpostavljamo iz FederacijeBiH,navelajedasusamidonijeliodluku,zajedno s kolegama ili da su odlukudonijele institucije na višoj razini, kaošto je pedagoški zavod. U tom slučajunastavnicisuizrazilinegativanstavprematome što su pedagoški zavodi predstavilijedan,umjestotriodobrenaudžbenika.

Sadržaj udžbenika nastavnici su navelikaonajvažnijikriterijzaodabirudžbenika,ali tu su i didaktička sredstva, kao inastojanja da se kroz udžbenike ponudimultiperspektivnost.Ovi kriterijimogu sesmatratiosobitopozitivnim.

Udžbeniciimajuvažnuuloguuanketiranojskupini nastavnika povijesti u BiH kaoosnovno sredstvo pripreme nastavnogsata i podučavanja povijesti. Zato jeod velikoga značaja način na koji sukontroverzna pitanja ili regionalnapovijestobrađeniuudžbenicima.Skupinaanketiranih nastavnika ima podijeljenomišljenjeokokontroverznihpitanja–nekinavode da je udžbenik koji koriste odpomoći, ali se drugi s tom konstatacijomneslažu.

Iznenađujuće je da više od 50%nastavnika navodi da udžbenici, također,pružajuujednačenprikazpovijestiuregiji(tek mala skupina se s ovim mišljenjemne slaže). Prva skupina navodi daudžbenicivišenesadržeuvredljivsadržaj

i zato su objektivni, dok druga skupinakao razloge navodi neodgovarajućeprezentiranje„teških”temailinaglasaknamržnjuirazlike,umjestonasličnosti.

Uovomkontekstuvažnojeprovjeritistavilimišljenjenastavnikaonačinunakojiseu udžbenicima pristupa tematskoj cjelini:rat od 1992. do 1995. godine u BiH -oko 53% anketiranih nastavnika jasno jeizrazilo stajalište da ova tema treba bitiuvrštenauudžbenikepovijesti.Nastavnicismatraju da su teme: „Posljedice rata”i „Razaranje kulturnih i povijesnihspomenika” najzanimljivije teme koje bisetrebaleuvrstitiuudžbenike.

Ipak, jedna trećina nastavnika ne dijeliovo mišljenje i manja skupina nijesigurnausvojstav.Razlogzanesigurnostpo ovom pitanju možda je u tomešto se nastavnici i učenici, praktično,svakodnevno susreću s temama rata od1992. do 1995.godine. U većem dijeluBiHovatematskajedinicanijeuvrštenauslužbenenastavneplanoveiprograme.63

Sumirajući mišljenje nastavnika povijestio udžbenicima koji se koriste tijekomškolske 2007./2008. godine, gotovopolovica anketiranih nastavnika (45%)navela je da su udžbenici bolji odudžbenika koje su ranije koristili. Drugavećaskupinaanketiranihnastavnika,(oko41%), međutim, smatra da su udžbenicigotovo isti, kao i udžbenici koji su sekoristiliprethodneškolskegodine,tezatonisu uočili nikakve značajne pomake nipromjene.

Sobziromnatodaseradiopilot-anketi,nijemogućeizvućiopćezaključkezacijelupopulaciju nastavnika povijesti, niti općejavno mišljenje, niti se rezultati mogu(nitićese)dovestiusvezusnacionalnimidentitetomnastavnika.

Međutim, pilot-anketa provedena međunastavnicima povijesti u BiH možepredstavljati nagovještaj mišljenjanastavnika, tj. kako u 2008. godinirazmišljaju o novoj generaciji udžbenikapovijestiuBiH.

63 Sukladno preporukama Vijeća Europe o privremenom obustavljanju podučavanja o ratnim godinama,citiranougornjemtekstu.


38

3Dodatak 1 – U kojoj mjeri su nastavnici koji koriste

udžbenike povijesti na hrvatskom jeziku zadovoljni udžbenicima povijesti u 2007./08.

Stupanj zadovoljstva Broj nastavnika

Razočaran 10

Uglavnompozitivanstav,uzrezerve 7

Potpunozadovoljan 9

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenahrvatskomjeziku 31

Od 31 nastavnika koji koristi udžbenike povijesti napisane na hrvatskom jeziku, 26nastavnika izrazilo jemišljenje o tome koliko su (ne)zadovoljni udžbenicima koje sukoristili tijekom školske 2007./08. godine.). Od tog broja, 10 nastavnika izrazilo jedistanciran, razočaravajući stav prema udžbenicima koje koriste, uglavnom zbogčinjenice(kojusunavelinastavnici),dasuudžbenicikojekoristeutojškolskojgodiniisti kao i udžbenici koje su ranije koristili. U poredbi s timmišljenjem, 9 nastavnikau potpunosti je zadovoljno udžbenicima koji se sada koriste u nastavi. Međutim, 7nastavnika koji su izrazili, uglavnom, pozitivan stav prema udžbenicima, imalo jeozbiljne rezerve i zauzeli su uvjetan stav prema udžbenicima koje ocjenjuju kao„pozitivnepodsadašnjimokolnostima”.64

Dodatak 2 – U kojoj mjeri su nastavnici koji koriste udžbenike povijesti na srpskom jeziku zadovoljni udžbenicima povijesti u 2007./08.


Razočaran 15


Potpunozadovoljan 37

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenasrpskomjeziku 70

Od 70 nastavnika, koji koriste udžbenike na srpskom jeziku i koji su odgovorili naupitnik,61nastavnikodgovorio jenapitanjeotomejesu linoviudžbenicibolji, lošijiili isti kao i udžbenici izdani prijenjih. Prekopolovice (37nastavnika,61%) imalo jepozitivnomišljenje o novim udžbenicima; 15 nastavnika (24,5%) imalo je negativnomišljenje o novim udžbenicima, uglavnom zbog dojma nastavnika da su promjeneu udžbenicima u 2007./08. godine bile samo formalne, a ne suštinske, i da, ustvari,udžbenici nisu mnogo promijenjeni; 9 nastavnika cijeni nove udžbenike, ali imaju iozbiljnerezerveuglavnomgledekvalitetejednogjedinogudžbenika.

64 Ponovno, značajno je da ova dva nastavnika u kantonima s hrvatskom većinom u FBiH koja rade poudžbenikuautoraValente,visokimocjenamaocjenjujutajudžbenik.


39

3Dodatak 3 – U kojoj mjeri su nastavnici koji koriste

udžbenike povijesti na bosanskom jeziku zadovoljni udžbenicima povijesti u 2007./08.


Razočaran 35


Potpunozadovoljan 30

Ukupanbrojnastavnikakojikoristeudžbenikenabosanskomjeziku 85

Od 79 nastavnika koji rade po ovim udžbenicima i koji su odgovorili na ovo pitanje,35 nastavnika (44%) izrazilo je nezadovoljstvo udžbenicima koje koriste u školskoj2007./08. godini – prije svega zbog njihovog prevladavajućeg dojma da u većiniudžbenika koji su objavljeni 2007. godine, ima tek malo izmjena ili pomaka (uzizuzetakudžbenikaza8.razredautoraValente,kojijeobjavljen2007.godineuprvomizdanju). Istodobno, 30 nastavnika (38%) veoma je zadovoljno udžbenicima kojekoristeutojškolskojgodini,i14nastavnika(18%)imalojeuvjetnopozitivanstav(uzozbiljnaograničenja).

Dodatak 4 – Primjeri iz udžbenika

Uovomdijelu nalazi se nekoliko primjera iz odabranihudžbenika kojimoguposlužitikaomodel„najboljihprimjeraizprakse”.Zbogtogaudžbeniciza8.razred(iuRepubliciSrpskojza9.razred)nisuobuhvaćeni,zatoštosmosenanjihosvrnuliuprvomdijeluraščlambeudžbenika.65Postojividnaneujednačenostucitatima,sobziromnatodajevećinapreuzeta izudžbenikanapisanihnabosanskom jeziku,uzsvega jedanprimjerpreuzet iz udžbenika na srpskom jeziku, dok nemaniti jednog primjera iz udžbenikanapisanih na hrvatskom jeziku. Razlog je to što su predstavljeni isključivo izvanredni primjeri suvremenih pasusa, a takvi primjeri uopće ne postoje u udžbenicima na hrvatskom jeziku koji su u uporabi u Federaciji BiH, a tek veoma oskudno predstavljeni su u udžbenicima u Republici Srpskoj.

Uvođenje multiperspektivnosti, kao povijesno-metodološkog sredstva, u udžbenike za 5.razred

Osnovno obrazovanje iz povijesti u Federaciji počinje u 5.razredu, a u RepubliciSrpskoj u 6.razredu. Udžbenici povijesti za Nastavni plan i program za osnovnu školu u Republici Srpskoj (6.razred) i zaNastavni plan i program za devetogodišnje osnovne škole na hrvatskom jeziku u BiH (5.razred), ne sadrže nikakvu uvodnu (ilibilo koju drugu) napomenu o prirodi povijesti, kao pregledu višestrukih i ponekadsuprotstavljenihviđenjarazvojadogađaja.

Sdrugestrane,uvodnenapomenepostojeunekolikoudžbenikanabosanskomjezikuza5.razredosnovneškole.NajboljiprimjerimogusenaćiuudžbenikuskupineautoraBrkljačaidrugi,2003.godine,odnosnoudžbenikuautoriceForić,2007.godine.

65 „Povijest 20. stoljeća u udžbenicima Bosne i Hercegovine: raščlamba udžbenika povijesti za završnerazredeosnovneškole”travanj2008.


40

3Izmetodološkiorijentiranoguvodnogpoglavlja:

SekaBrkljača,VahidaBašalić,SalmedinMesihović;Historija5.Udžbenikzapetirazredosnovne škole. SarajevoPublishing, Sarajevo 2003.

„Kakosevidinekidogađaj?Različiteinterpretacije(strana28.):

„...Postoje neslaganja u pogledu onoga što se desilo i zašto se desilo kaoi u samom značaju događaja. I dva historičaramogu isti materijal tumačiti narazličitenačine.Istečinjenicečestomogubitiuprilograzličitihtumačenja.Čestosuinformacijeidokazikojisudostupnihistoričarudalekoodpotpunih,štootvarajoš većemogućnosti za različita tumačenja. U okolnostima kada različiti prikazijednog te istog događaja održavaju različite uglove gledanja pojedinih ljudi ilihistoričaraneradiseuvijekotomedajednaodtihverzijamorabititačna.Neke,amožda i sve,mogu stajati kao tačne, jer održavaju različita iskustva ljudi. Unekimsituacijamajasnijuisveobuhvatnijuslikuonogaštosedesilodobilibismoako bismo sagledali različite uglove gledanja. To bi bilo kao djelovi slagalice, ilikockicemozaika,pričeonekomdogađaju.”

Izmetodološkiorijentiranoguvodnogpoglavlja:

Melisa Forić: Historija – Povijest za 5 razred osnovne škole sa radnim listovima.Bosanskariječ,Sarajevo2007.

„Kakosevidinekidogađaj.Različitaobjašnjenja(strana24.i25.)

„...Takoiupovijesnojnauci:postojinekolikoviđenjaistogdogađaja.Uzavisnostidalijenekodirektniučesnikilisamosvjedokdogađaja,nastajuizvoriiistinekojise u njima prezentiraju. Tako pojedini događaji dobijaju nekoliko interpretacija.Dvahistoričaramoguimatidvarazličitatumačenjaistogdogađaja.Onimogubitislični,aliipotpunosuprotni…Zbogtogapričeoprošlostinikadnisukonačne...”

Primjena multiperspektivnosti u udžbenicimaza 6.razred osnovne škole

Multiperspektivnost je primijenjena u udžbeničkim prezentiranjima u nekolikoudžbenika za 6.razred osnovne škole, uz orijentiranost na moderne standardehistoriografije. Vidi primjer nastavne jedinice o Crkvi bosanskoj u udžbeniku A.Isaković,2007.:

Arifa Isaković: Historija – Povijest za 6. razred osnovne škole sa radnim listovima.Bosanskariječ,Sarajevo2007.(strana133.,134.)

„...OkarakteruCrkvebosanskeunaucipostojedvasuprotnamišljenja:jedno,jedajeonapripadaladualističkompokretu,rasprostranjenomnavelikomprostoruodMaleAzije,prekoBalkanaiItalijedojužneFrancuskeisrednjeEurope;drugo,daonanepredstavljadualističkusektunegokršćanskuinstitucijukojaseodvojilaodRimaizadržalasvojatradicionalnashvatanjainačinživota.

KatoličkaiPravoslavnacrkvasmatralesuCrkvubosanskuheretičkom,alizanjenesljedbenikenisu imale jedinstvennaziv. Tako seu historijskim izvorima susrećurazličiti nazivi za bosanske heretike: manihejci, patareni, bogumili, kutugeri ibabuni.”

Naglašavanje prirode povijesnog znanja u udžbenicima za 6.razred osnovne škole

U nekim udžbenicima čitateljima je objašnjeno jasnije nego u drugim udžbenicima,kako je stjecanje znanja iz povijesti konstantan i otvoren proces. Udžbenik autoraKurtovića i drugih, iz 2003. godine, (vidi donji citat) ubjedljivo oslikava ovaj težakproces stjecanja povijesnog znanja na primjeru Crkve bosanske. Osim toga, u udžbeniku se na uvjerljiv način govori o različitim shvaćanjima i pojmovnim


41

3određenjimanaziva,kaoštosu,primjerice,„bosanski”i„BosnaiHercegovina”:

Esad Kurtović, Salmedin Mesihović, Samir Hajrulahović: Historija 6. Udžbenik za VIrazred osnovne škole. Sarajevo Publishing, Sarajevo 2003. (strana153.)

„ZagonetkaCrkvabosanska:OsnovnazagonetkasrednjovjekovneBosnejeCrkvabosanska.Malibrojizvoraistraživačimajenedovoljandabisemnogenejasnoćezadovoljavajuće objasnile. Literatura o Crkvi bosanskoj je ogromna, a zbograzličitihpristupairezultataiteškosaglediva.”

Upoznavanjeučenikasrazličitimpojmovnimodređenjimanaziva„bosanski”urazličitimdobima(strana142.):

„Stanovnici srednjovjekovne Bosne nazivani su prema državi u kojoj su živjeli– Bošnjanima, Bosancima. To jenazivkojiunovomstoljeću iusuvremenomdobu ima drugačije pojmovno određenje.” uz pitanje „Zašto je pogrešno ilinepreciznoreći:BosnaiHercegovinausrednjemvijeku?”

Ujednačeni i stručni prikazi

Kaoštojevećnavedeno,noviudžbenikza8.razredosnovneškoleuRepubliciSrpskojimpresionira svojim ujednačenim i temeljnim (ali ipak ne i multiperspektivnim)prikazom. Primjerima iz udžbenika obuhvaćene su jedinice o reformskom razdobljukasnog Osmanlijskog carstva i njegove posljedice po Bosnu.66 U udžbeniku iz 2007.godine (za razlikuodprethodnihudžbenikauRepubliciSrpskoj iudžbenikanapisanihna hrvatskom jeziku, koji su još uvijek u uporabi), ne samo da navodi pokret zaautonomijuHusein-kapetanaGradaščevićapočetkom1830.godine,negoseotomevodiiujednačenaipromišljenarasprava,oosnovnimidejamapokreta,motivima,injegovimprotivnicima.67 U ovom udžbeniku, za razliku od drugih, nije oslikan „muslimansko-kršćanski sukob”, nego se naglašava da su se sukobi u to vrijeme, uglavnom, vodilizbogneriješenogpitanjaagrarnereforme.68

Ovaj primjer, iakomanje važan u historiografiji i nastavi u socijalističkoj Jugoslaviji,bitan je s obziromna to da je pokret za autonomiju s početka tridesetih godina 19.stoljeća postao glavni bošnjački „lieu de memoire” [prim. prev. mjesto sjećanja] –važna povijesna tema za Bošnjake u BiH nakon stjecanja neovisnosti. Istodobno, uudžbenicimapovijestiuRepubliciSrpskojtajpovijesnipokretniječakbionispomenut,svedonedavno,ačaknidanassenenavodiuudžbenicimanahrvatskomjeziku.

Ujednačena i promišljena rasprava o ovom pokretu, dana u novom udžbenikuza 8.razred osnovne škole napisanom na srpskom jeziku, ukazuje, nadati se, namogućnost ukazivanja na sve bosansko-hercegovačke pogleda na povijest, bezodricanjailisuzdržavanjaodonogaštojebiloilijevažnoza„ostale”.

66 ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,GordanaNagradić: Istorija za 8 razred osnovne škole. ZavodzaudžbenikeinastavnasredstvaIstočnoSarajevo,2007(strana164.-167.i105.-108.).

67 Autori,nakonraspraveopokretuzaautonomiju,naglašavajuelementetolerancijeiekonomskognapretkau tomrazdoblju.Što se tičeAli-pašeRizvanbegovića izStoca,protivnikapokretazaautonomiju,autorinavode: „Bio je tolerantan prema pravoslavnom i katoličkom stanovništvu” (strana 165.), navodećitakođer,da jeuveo,primjerice,sustavenavodnjavanjauHercegovinu(strana166.).Nakrajupoglavljaautori navode povijesne izvore, između ostalog, izjave Matije Mažuranića, hrvatskog pjesnika koji jesredinom19.stoljećaproputovaoBosnu.

68 Vidi, primjerice, izjave kao što su: „Zavisno seljaštvo (raju) činilo je i muslimansko i hrišćanskostanovništvo.Kasnijesupojmomrajabiliobuhvaćeniisključivohrišćani.KrizakojajezahvatilaCarstvojošuXVIIiXVIIIvijeku,neprestaniratovi,nametanjenovihporeza,zloupotrebevlasti,stalnosupogoršavalipoložaj raje” (strana 164.). Ili, one koje se odnose na seljačke bune u Bosni tijekom Prvog srpskogustanka:„Uosnovisvihpobunaizovogikasnijegvremenanalaziloseneriješenoagrarnopitanje”(strana165.), što jeuprethodnimudžbenicimadovedenou svezu s „nacionalnimbuđenjem”srpskih seljakauBosni.


42

3Dodatak 5 – Mišljenje nastavnika o tome treba li ratno

razdoblje od 1992. do 1995. godine biti obuhvaćeno u udžbenicima povijesti u BiH

Mišljenja nastavnika Broj nastavnika

Izraženo u % (zaokruženo na

najbližu vrijednost)

TrebabitiobuhvaćenouudžbenicimapovijestiuBiH 97 52,5

NetrebabitiobuhvaćenouudžbenicimapovijestiuBiH 54 29,5

Nisam siguran 32 17,5

Nemammišljenjeotome 1 0,5

Ukupanbrojnastavnikakojisuodgovorilinaovopitanje 184 100,0

Od184nastavnika,kojisuodgovorilinaupitnik,svisuiskazalisvojemišljenjeoovompitanju (uključujući i nastavnika (0,5%) koji se izjasnio da „nemamišljenje” o ovompitanju).Čakse52,5%nastavnika izjasnilokakoratuBiHod1992.do1995.godinetreba biti obuhvaćen u udžbenicima povijesti. S druge strane, 29,5% nastavnikaizjasnilo se kako rat ne treba biti obuhvaćen, a 32 nastavnika (17,5%) nisu bilasigurnausvojstavvezanzaovopitanje.

Dodatak 6 – Mišljenje svih 125 nastavnika koji su odgovorili na pitanje o nastavnim jedinicama koje stvaraju poteškoće: ratno razdoblje od 1992. do 1995. godine i raspad Jugoslavije

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće: ratno razdoblje od 1992. do 1995. godine i raspad

Jugoslavije

Broj nastavnika



Ratnorazdobljeod1992.do1995.godine 22 17,5

RaspadJugoslavije 17 13,5

Zbrojodgovora 39 31,0


43

3Dodatak 7 – Mišljenje svih 125 nastavnika koji

su odgovorili na pitanje o nastavnim jedinicama koje stvaraju poteškoće: ratovi u 20. stoljeću

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće: ratovi u 20. stoljeću

Broj nastavnika



Ratnorazdobljeod1992.do1995.godine 22 17,5

Drugisvjetskirat 46 37,0

Prvisvjetskirat 6 5,0

Zbrojodgovora 74 59,5

ApsolutnavećinaodgovoraodnosisenapodučavanjeoDrugomsvjetskomratu(37%),dok se ratno razdoblje od 1992. do 1995. godine, izdvaja kao druga tema po redu(17,5%),a5%nastavnikanavelojePrvisvjetskiratuBiHkaonastavnujedinicukojastvarapoteškoće.

Dodatak 8 – Mišljenja svih 125 nastavnika koji su odgovorili na pitanja o tome koje su to nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće, prikazana od najviše do najniže vrijednosti

Nastavne jedinice koje stvaraju poteškoće, prikazane od najviše do najniže vrijednosti

Broj nastavnika



Drugisvjetskirat 46 37

Ratod1992.do1995.godine 22 17,5

Ranisrednjivijek 21 17

Osmanlijskocarstvo 20 16

PrvaJugoslavija(razdobljeizmeđudvarata) 20 16

RaspadJugoslavije 17 13,5

RazdobljeHabsburškemonarhije 16 13

SFRJ(do1980.) 16 13

Prvisvjetskirat 6 5

Zbrojodgovora 18469

69 Broj184odgovoraneodgovorabrojunastavnikakojisuodgovorilinaovopitanje(125),sobziromnato da su, kako stoji u gornjem tekstu, neki nastavnici koji sudali odgovornaveli jednu, umjestodvijenastavnejedinice,kojeimstvarajupoteškoće.

4 Dodatak

- DODATAK 9

- DODATAK10

- DODATAK 11


46

4

8.razred (Republika Srpska: u 2007. godini 9. razred)

• Zijad Šehić, Zvjezdana Marčić-Matošević, Alma Leka. Historija.Istorija. Povijest. Udžbenik sahistorijskom čitankom za VIII razredosnovne škole. Sarajevo Publishing,Sarajevo2007.

• Zijad Šehić, Zvjezdana Marčić-Matošević,Historija. Istorija. Povijest.UdžbenikzaVIIIrazredosnovneškole. SarajevoPublishing,Sarajevo2003.

• Leonard Valenta. Historija – Povijestza 8. razred osnovne škole. Bosanska riječ,Sarajevo2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Alen Mulić, Vahidin Mehić. Historija.Istorija. Povijest 8, Udžbenik za VIIIrazred osnovne škole. Bosanska knjiga,Tuzla2007.

• Muhamed Ganibegović. Historija –Povijest za VIII razred osnovne škole(treće izdanje). IP „Svjetlost” d.d.Sarajevo2006.

• Muhamed Ganibegović, Historija zaVIII razred osnovne škole, Svjetlost. Zavod za udžbenike i nastavnasredstva,Sarajevo2003.

• Muhamed Ganibegović, EnesDurmišević, Muhidin Pelešić, Historijaza VIII razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo2001.

• Hrvoje Matković, Božo Goluža, IvicaŠarac. Povijest 8. Udžbenik za VIIIrazred osnovne škole (treće izdanje). Školska naklada, Mostar 2006.(takođerodobreniza2007./08).

• Hrvoje Matković, Povijest 8, UdžbenikzaVIII razred osnovne škole. Školskaudžbenik,Zagreb2002.(trećeizdanje,prviputobjavljen2000.).

• Miljenko Miloš, Povijest Novoga doba. Udžbenik povijesti zaVIII razredosnovne škole, Znanje, Mostar 2006.(takođerodobreniza2007./08.).

• S. Tešić, S. Gavrić, R. Pejić. Istorija za IX razred osnovne škole. Zavod zaudžbenikeinastavnasredstva.IstočnoSarajevo2007.

• Dr. Ranko Pejić. Istorija za IX razred osnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Istočno Sarajevo2006.

• Ranko Pejić, Istorija za VIII razredosnovne škole, Zavod za udžbenike inastavna sredstva Republike Srpske,SrpskoSarajevo2000.

7.razred (Republika Srpska: u 2007. godini 8.razred)

• ArifaIsaković,Historija-PovijestzaVIIrazred osnovne škole. Bosanska riječ,Sarajevo2007.

• Hadžija Hadžiabdić/Edis Dervišagić,Historija, Udžbenik za VII razredosnovne škole.Bosanskaknjiga,Tuzla2007.

• Edin Radušić, Aladin Husić, VehidSmriko, Historija 7, udžbenik sahistorijskom čitankom za VII razredosnovne škole. Sarajevo Publishing,Sarajevo2007.

• Edin Radušić, Aladin Husić, VehidSmriko, Historija 7, udžbenik zaVII razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo2003.

• Fahrudin Isaković, Enes Pelidija,Historija za VII razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo2003.

• Ibrahim Tepić, Fahrudin Isaković,Historija za VII razred osnovne škole. IP Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo2000.

• Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, AndrijaNikić, Igor Stojaković, Povijest 7. Školskanaklada,Mostar2003. (drugoizdanje).

• Ivan Dukić, Krešimir Erdelja, AndrijaNikić, Igor Stojaković, Povijest 7. Školskanaklada,Mostar2001.

• ŽeljkoVujadinović,SlavicaKuprešanin,Gordana Nagradić, Istorija za VIIIrazred osnovne škole. Zavod za

Dodatak 9 – Popis udžbenika za II. dio: Interveniranje, usvajanje i stručnost –

dinamika pisanja udžbenika povijesti u Bosni i Hercegovini


47

4udžbenike inastavnasredstva IstočnoSarajevo,2007.(prvoizdanje).

• Milutin Perović, Borislav Stanojlović,Milo Strugar, Istorija za VII razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva Republike Srpske,SrpskoSarajevo,2001.

• Milutin Perović, Milo Strugar, Istorija za VII razred osnovne škole, deveto izdanje.Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,Beograd2000.

VI razred (Republika Srpska: u 2007. godini VII razred)

• Arifa Isaković, Historija – Povijest za 6. razred osnovne škole sa radnim listovima. Bosanska riječ, Sarajevo2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Alen Mulić, Vahidin Mehić, HistorijaUdžbenik za VI razred osnovne škole. Bosanskaknjiga,Tuzla2007.

• Esad Kurtović, Salmedin Mesihović,Samir Hajrulahović. Historija 6,Udžbenik za VI razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo2003.

• EnverImamović,HistorijazaVIrazredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo2003.

• Enes Pelidija, Fahrudin Isaković,Historija za VI. razred osnovne škole. Svjetlost, Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Sarajevo2001.

• IvoMakek, Andrija Nikić, Povijest 6 -Udžbenik za VI razred osnovne škole. Izd.Školskanaklada,Mostar,2006.

• Ivo Makek, Andrija Nikić, Povijest 6 - Udžbenik za VI razred osnovneškole. Izd. Školska naklada, Mostar,2003.,drugoizdanje(prviputodobren2001.).

• IvoMakek, Andrija Nikić, Povijest 6 -Udžbenik za VI razred osnovne škole. Izd.Školskanaklada,Mostar,2001.

• RadeMihaljčić.Istorija7zaVIIrazredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Istočno Sarajevo2007.

• Rade Mihaljčić, Istorija za VI razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva, Srpsko Sarajevo2001.

5.razred (Republika Srpska: u 2007. godini 6.razred)

• Melisa Forić, Historija – Povijest. Za V razred osnovne škole sa radnimlistovima. Bosanska riječ, Sarajevo2007.

• Hadžija Hadžiabdić, Edis Dervišagić,Historija, Udžbenik za V razredosnovne škole.Bosanskaknjiga,Tuzla2007.

• Muhamed Ganibegović, Historija zaV razred osnovne škole. Svjetlost,Sarajevo2007.

• Seka Brkljača, Vahida Bašalić,Salmedin Mesihović, Historija 5,Udžbenik za V razred osnovne škole. SarajevoPublishing,Sarajevo2003.

• Enver Imamović,HistorijazaV razredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo2003.

• Enver Imamović,HistorijazaV razredosnovne škole. Svjetlost, Zavodza udžbenike i nastavna sredstva,Sarajevo2000.

• Stjepan Bekavac, Marija Bradvica,MiroslavRožić,Povijest5,UdžbenikzaV razred osnovne škole. Alfa, Mostar2007.

• MiljenkoMiloš:Povijest Staroga vijeka: UdžbenikpovijestizaVrazredosnovneškole.Znanje,Mostar2006.

• IvkaPavičić,FrankoMirošević,TihomirZovko, Povijest 5. Školska naklada,Mostar2003.(drugoizdanje).

• IvkaPavičić,FrankoMirošević,TihomirZovko, Povijest 5. Školska naklada,Mostar2001.

• Đorđe Nijemčević, Sonja Milović,Istorija za VI razred osnovne škole. Zavod za udžbenike i nastavnasredstva,IstočnoSarajevo2007.

• Ranko Pejić, Istorija za VI razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva. Istočno Sarajevo2006.

• Ranko Pejić, Istorija za V razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavna sredstva. Srpsko Sarajevo2001.

• Lazar Rakić, Istorija za V razredosnovne škole. Zavod za udžbenike inastavnasredstva,Beograd2000.


48

4 Dodatak 10 – Tabele udžbenika korištenih u školskoj 2007./2008. godini

Napomena: Raspodjela udžbenika koji se koriste u nastavi povijesti odnosi se naanketiranenastavnikeinijereprezentativnazacijeluBiH.

Tabela 1: Učestalost korištenja udžbenika povijesti za 5. razred u školskoj 2007./2008. godini

Autor Godina izdavanja Učestalost

Hadžiabdić(etal) 2004. 02





Isaković nijenavedena 01

Miloš 2006. 04

Miloš 2008. 01

Nikić/Makek 2001 01

Nikić(etal) 2003. 01

Forić 2007. 01

Ganibegović 2007. 02

Kurtović nijenavedena 01

Nijemčević/Milović 2006 01

Imamović nijenavedena 03

Cerovski/Lovrinović 2006. 05

Valentić/Zovko/Bubanj 2001. 01

Bekavac/Bradvica 2007. 02

Pavičić/Mirošević/Zovko 2004. 01

Basalić/Mesihović 2007. 01

Stanojlović/Pašalić 2007. 01


49

4Tabela 2: Učestalost korištenja udžbenika povijesti za 6. razred u školskoj

2007./2008. godini


Hadžiabdić/Dervišagić 2007. 31


Nijemčević/Milović 2007. 30

ArifaIsaković 2007. 03

Kurtović(etal) 2007. 09

Miloš 2007. 05

Makek/Nikić(etal) 2006. 04

RankoPejić nijenavedena 01

Dukić-Erdelja-Nikić-Stojaković-Školskanaklada 2001. 02

ŽeljkoBrdal,MargitaMadunić,NikolaLovrinović,Tragomprošlosti6,2007. 2007. 02

E.Pelidija,F.Isaković,Povijest,Sarajevo2001.; 2001. 01

RadeMihaljčić 2004. 01



Mijativić/Mirošević/Nikić/Sanjek 2001. 01


50

4 Tabela 3: Učestalost korištenja udžbenika povijesti za 7. razred u školskoj

2007./2008. godini





Vujadinović/Kuprešanin 2007. 02

Radušić/Husić 2003. 01

Radušić/Husić 2007. 12

Isaković,/Pelidija 2001. 01



Miloš 2007. 05

Mihaljčić 2002. 01



Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković, 2001. 02

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković 2003. 03

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković, 2004. 02

Dukić,Erdelja,Nikić,Stojaković 2005. 02

Jurković/Mirošević 2001. 01

Matković(etal) 2003. 01

Ganibegović nijenavedena 01

bezautora-Banjaluka 2007. 01


51

4Tabela 4: Učestalost korištenja udžbenika povijesti za 8. razred u školskoj

2007./2008. godini



ZijadŠehić(etal) 2007. 13



ZijadŠehić/Kovačević nijenavedena 01

Petrović/Stanojević/Strugar 2005. 02

Miloš 2007. 06

Miloš 2006. 01





Radušić/Husić nijenavedena 01

Ganibegović(etal) 2001. 04

Valenta 2007. 04

Valenta 2008. 01

Vujadinović/Kuprešanin/Nagradić 2007. 33

Pejić(etal) 2007. 03



Dukić-Erdelja-Nikić-Stojaković-Školskanaklada nijenavedena 01


52

4 Dodatak 11 – Upitnik o korištenju udžbenika povijesti u

BiH

Upitnik o korištenju udžbenika povijesti u Bosni i Hercegovini

Poštovaninastavniče!

Ovaj je upitnik pripremio Institut za međunarodno istraživanje udžbenika Georg- Eckert iz Braunschweiga (Njemačka), uz potporu djelatnika Odjela zaobrazovanje Misije OESS-a u Sarajevu. Upitnik će biti podijeljen nastavnicimapovijesti, (oko 200 upitnika), u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osoblje InstitutaGeorg-EckertiMisijeOESS-apripremilojeovajupitnikkakobisedobilidetaljnijipodatciokorištenjuudžbenikapovijestiuškolamauBiH.NajvišezbogtogasmozainteresiranizaVašeosobnomišljenjeoudžbenicimakojesvakodnevnokoristiteuškoli.Željelibismodanapitanjaodgovoriteštodetaljnije.

ImajtenaumudaćesveinformacijeizupitnikaostatianonimneikoristitćesezaraščlambukojućeraditiInstitutGeorg Eckert.Raščlambaćebitidioširegizvješćagledepisanja i korištenjaudžbenikapovijesti uBiH; izvješće ćebiti dostavljenonadležnimobrazovnimvlastimaBiHpolovicom2008.godine.

ZahvaljujemoVamnasuradnji!


53

4I. Sociodemografski podatci

1. Navedite spol

Muški .....................................................................................................................o

Ženski ....................................................................................................................o

2. Navedite vrstu škole u kojoj radite (ako je potrebno, navedite više od jedne):

a)Osnovnaškola o

b)Strukovnaškola(4god.) o

c)Strukovnaškola(3god.) o

d)Gimnazija o

e)Ostale … o

3. Od kada predajete povijest u školi?

a) Od školske 2007./2008. godine o

b) Posljednjih pet godina, od školske 2002./03. o

c) Posljednjih 10 godina, od školske 1997./98. o

d) Posljednjih 15 godina, od školske 1992./93. o

e) Više od 15 godina tj. prije školske 1992./93. o

4. Kada ste stekli zvanje nastavnika povijesti?

a) U razdoblju od 1960. do 1970. godine o

b) Do 1980. godine o

c) U razdoblju od 1990. do 1995. godine o

d) Nakon 1995. godine o

f) Nisam stekao zvanje nastavnika povijesti, nego ................................................................................................................... o

5. Kolikočestostesudjelovalinaseminarimazanastavnikepovijesti, u posljednje tri godine, od 2005.godine?

a) Nijednom .......................................................................................................o

b) Jednom ..........................................................................................................o

c) Dva puta ........................................................................................................o

d) Tri puta ...........................................................................................................o

e) Više puta ........................................................................................................o


54

4 II. Korištenje udžbenika u učionici

1. Koji(e) udžbenik(e) koristite za predavanje u ovoj školskoj godini? Za svaki udžbeniknaveditenaziv, autora, i nadnevak izdavanjaudžbenika za svaki razred, akopredajeteurazličitimrazredima!

Osnovna škola:

a) Peti razred:

b) Šesti razred:

c) Sedmi razred:

d) Osmi razred:

f) Deveti razred:

Srednja škola:

g) Prvi razred:

h) Drugi razred:

i) Treći razred:

j) Četvrti razred:

2. Jeste li u ovoj školskoj godinimogli birati između više udžbenika povijesti u nekimodrazredaukojimapredajete?

Da .........................................................................o à pređite na pitanje br. 6 a+b

Ne ..............................o à odgovorite na sljedeća pitanja, počevši od pitanja br. 3

3. Tkojedonioodlukugledeodabiraudžbenikakojisadakoristite?


55

44. JeliVasnetkobilokadapitaozamišljenjegledeodabranogaudžbenika?

Da, detaljno ...........................................................................................................o

Da, ukratko ............................................................................................................o

Ne, nikada .............................................................................................................o

5. JestelividjeliudžbenikprijenegoštoVamjerečenodaćetegakoristiti?

Da ..........................................................................................................................o

Ne ..........................................................................................................................o

6. a) Jeste li samibirali udžbenik, ili stegabirali u svojstvučlananekogsavjetodavnogtijela?

1. Odluku sam donio sam..........................................................................................o

2. Odluku sam donio zajedno s .................................................................................o

(navedite naziv savjetodavnog tijela)

6. b) Akostemoglibiratiudžbenikkojikoristiteuovojškolskojgodini,premakojem kriterijusteseodlučilizatajudžbenik(naskaliocjenitivažnostprimjenjivanihkriterija)?

Jako

važnoVažno

Srednje važno

Od male važnosti

Nevažno

1. Cjelokupan sadržaj udžbenika o o o o o

2. Forma udžbenika prilagođena učeniku /i preglednost

o o o o o

3. Cijena udžbenika o o o o o

4. Uvrštenost različitih viđenja o određenim povijesnim događajima

o o o o o

5. Dobro izrađena didaktička sredstva (tj. zanimljive zadaće, nastavna pomagala, itd.)

o o o o o

6. Lakše korištenje udžbenika koji je i ranije korišten o o o o o

7. Ostali kriteriji, tj.: o o o o o

Na pitanja 6 a) i 6 b) trebaju odgovarati samo nastavnici koji su ove godine imali prigodu birati između različitih udžbenikapovijesti!


56

4 7. Radite li s učenicima koji su druge nacionalne pripadnosti od većine ostalih učenika u

odjeljenju?

Da, do 15% učenika ..............................................................................................o

Da, do 30% učenika ..............................................................................................o

Da, više od 30% učenika .......................................................................................o

Ne ..........................................................................................................................o

Ako želite, dodajte komentar:

8. Je li, po Vašem mišljenju, udžbenik koji koristite pogodan za nastavu u nacionalnomješovitomodjeljenju?(Odgovoritebezobzirajeliodjeljenjeukomepredajetemješovito.)

a) Veoma pogodan ....................................................................................................o

b) Pogodan ................................................................................................................o

c) Srednje pogodan ...................................................................................................o

d) Slabo pogodan ......................................................................................................o

e) Neodgovarajući .....................................................................................................o

Zašto? Dodajte komentare kojima potkrijepljujete svoje rangiranje:

9. Naveditekojimaterijal(e)koristitekodpripremezanastavu!

Nikada Rijetko Ponekad Često Uvijek

a) Udžbenike koje ste već naveli o o o o o

b) Neke druge udžbenike o o o o o

c) Priručnik za nastavnike:

Navedite naziv: ___________________________

_______________________________________

o o o o o

d) Naučne knjige/članke o o o o o

e) Tisak (novine, itd.) o o o o o

f) Druge materijale/ dokumentarnu građu, primarne izvore (memoare, itd.)

o o o o o


57

410. Uprosjeku,ukojojmjerijeudžbenikpovijestiglavnioslonaczanastavu ?

a) U velikoj mjeri ..................................................................................................o

b) Srednje ............................................................................................................o

c) Minimalno ........................................................................................................o

d) Nikako ............................................................................................................o

11. Naveditekakokoristiteudžbenikusvomodjeljenju! (akojepotrebno,zaokružitevišeodjednogodgovora):

a) Čitate male dijelove teksta učenicima tijekom nastavnoga sata ....................o

b) Učenici čitaju male dijelove teksta tijekom nastavnoga sata ...........................o

c) Koristite više zadaća i izvora, didaktičkih materijala i vježbi iz udžbenika ......o

d) Učenici koriste udžbenik za rad kod kuće .......................................................o

e) Kao izvor koji pomaže kod predavanja i vježbi o određenoj temi ...................o

Drugo: ......................................................................................................................o


58

4

12. Kojenastavnejediniceiznacionalnepovijestinajviševolitepredavati? Navedite,štojemogućekonkretnije,dvijenastavnejedinicekojenajviševolitepredavati! (konkretno razdoblje, oblast, naziv nastavnejedinice)

Nastavna jedinica 1:


13. Zaštovolitepredavatiovenastavnejedinice?Objasnitekratko,ištojemogućekonkretnije:

14. SadabismoVasželjelipitati,kojesuVamnastavnejediniceiznacionalnepovijestinajtežeza predavanje? Navedite što je moguće konkretnije dvije nastavne jedinice koje Vamzadajunajvišeproblema!(konkretno razdoblje,područje,nazivnastavne jedinice).



15. ObjasnitekratkoištokonkretnijezaštoVampredavanjeovihnastavnihjedinicapredstavljapoteškoću.

Sada bismo Vam željeli postaviti nekoliko pitanja o tome što volite predavati, kao i o oblastima koje Vam je teško predavati. Za nas je najvažnije dobiti informaciju utječe li i kako, udžbenik (udžbenici) koji koristite u radu, na davanje prednosti u podučavanju određenih povijesnih tema ili stvaraju poteškoće u radu, Vama osobno, odnosno Vašim učenicima.


59

416. Postojenekeepoheitemeusvjetskojinacionalnojpovijestikojesukontroverznijeod

ostalih.ŠtoVi osobnomisliteo sljedećoj konstataciji: „Udžbenik(ci) koje koristimovegodinepomažemikadapredajemkontroverzneteme.”

a) Uopće se ne slažem .......................................................................................o

b) Ne slažem se …......................……. ................................................................o

c) Nisam siguran .................................................................................................o

d) Slažem se .......................................................................................................o

f) Potpuno se slažem ..........................................................................................o

17. Kratko objasnite Vaše mišljenje navodeći jedan konkretan primjer iz udžbenika kojikoristite u nastavi ove školske godine.

18. Štomisliteosljedećojkonstataciji:„Udžbenik(ci)kojekoristimpomažumikaonastavnikupružitiuravnoteženipromišljenprikazpovijestiuregiji.”?

a) Uopće se ne slažem ........................................................................................o

b) Ne slažem se…......................……. .................................................................o

c) Nisam siguran .................................................................................................o

d) Slažem se .......................................................................................................o

e) Potpuno se slažem ..........................................................................................o

Ako želite, dodajte komentar:


60

4 III. Vaše mišljenje o udžbenicima povijesti u BiH

1. PremaVašemmišljenju,jesuliudžbenicipovijestikojekoristiteovegodineboljiililošijiodudžbenikakojestekoristiliprošleškolskegodine?

a) Bolji........................................................................................................................o

b) Lošiji ......................................................................................................................o

c) Niti bolji niti lošiji (gotovo isti).................................................................................o

d) Potpuno isti udžbenik kao prošle godine…......................……. .............................o

e) Nisam siguran .......................................................................................................o

2. Kratkoobjasnite,ištojemogućekonkretnije,zaštomislitedasunoviudžbenicibolji/lošiji,ili(gotovo)istikaostariudžbenici!

3. Navedite,akosesjećate,nazivinekolikobibliografskihpodataka(autor,nadnevakizdavanja,zakojirazred)udžbenikapovijestikojije,poVašemmišljenju,najboljiudžbenikpovijesti, kojisteikadakoristiliusvojojkarijerinastavnikauBiH.Takođerobjasnitezaštomislitedajetonajboljiudžbenikkojisteikadakoristili.

4. a) PoVašemosobnommišljenju,kojijenajboljiudžbenikpovijestiu ovoj školskoj godini? Naveditenadnevakinekebibliografskepodatke(autor,nadnevakizdavanja,zakojirazredjenamijenjen).

4.b) Zaštomislitedajeovajudžbeniksadanajbolji?


61

45. KadabisteVi,kaonastavnik,mogliutjecatinaizradunovihudžbenikapovijestiusljedećem

razdoblju,kojebistepromjeneunijeliutenoveudžbenike?

Jakovažno

VažnoSrednje važno

Od male važnosti

Nevažno

1. Cijena udžbenika o o o o o

2. Dužina tekstova i usklađenost s uzrastom učenika o o o o o

3. Uključenost zadaća, vježbi, izvora s bibliografskim karakteristikama i drugih didaktičkih sredstava

o o o o o

4. Uključenost različitih gledišta o nekom povijesnom događaju

o o o o o

5. Uravnoteženo prikazivanje političkih, društvenih, vojnih i kulturoloških aspekata povijesti

o o o o o

6. Uključivanje i rasprava o kontroverznim temama

o o o o o

7. Udžbenik koji u potpunosti prati nastavni plan i program

o o o o o

6. Štomisliteosljedećojkonstataciji: „UdžbeniciuBiHtrebajuobuhvaćatirazdobljeod1992.do1995.godine.”

1. Uopće se ne slažem ..............................................................................................o

2. Ne slažem se…......................……. .......................................................................o

3. Nisam siguran .......................................................................................................o

4. Slažem se .............................................................................................................o

5. U potpunosti se slažem .........................................................................................o

62

Reforma nastave povijestiu Bosni i Hercegovini4 7. PoVašemmišljenju,kojetemeizovograzdobljatrebauvrstitiuudžbenike?

Jako

važnoVažno

Srednje važno

Malo važno

Nevažno

1. Politički aspekt povijesti o o o o o

2. Vojni aspekt povijesti o o o o o

3. Svakodnevni život u ratu o o o o o

4. Sredstva informiranja o o o o o

5. Izbjeglice o o o o o

6. Razaranje kulturnih i povijesnih spomenika o o o o o

7. Obrazovanje i školstvo tijekom rata o o o o o

8. Posljedice rata o o o o o

9. Svijet o nama o o o o o

DodajtebilokakavkomentarilirazmišljanjeoudžbenicimapovijestiuBiH,uključujućisvojekomentarenajavnuraspravuoudžbenicimapovijestiuBiHumedijima,bezobziranaudžbenikkojisadakoristiteiliusvezisnjim.

Zahvaljujemo Vam se na trudu! Veoma cijenimo Vaš doprinos!

Documents

Reforma nastave povijesti u Bosni i Hercegovini