REGIONALNA EKONOMIJA i REGIONALNA POLITIKA I RAZVITAK · Dinamika nastavnog procesa1 za redovite studente 1 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija,

Ak. 2018./2019. g.

Ekonomski fakultet u Osijeku

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar i Ivana Unukić, mag.oec.

[REGIONALNA EKONOMIJA I REGIONALNA POLITIKA I RAZVITAK] Osnovne informacije o načinu izvođenja kolegija i polaganju ispita

REGIONALNA EKONOMIJA I REGIONALNA POLITIKA I RAZVITAK Ekonomski fakultet u Osijeku zimski semestar, ak. 2018./2019.

1

1. Osnovne informacije o kolegijima Regionalna ekonomija i Regionalna politika i razvitak

Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar ([email protected])

Asistentica Ivana Unukić, mag.oec. ([email protected])

Demonstratorica Valentina Bermanec ([email protected])

e-kolegij

Slobodan pristup svim materijalima na službenoj web

stranici kolegija; mail adresa kolegija (za slanje

studentskih radova): [email protected]

Predavanja/seminari za

redovne studente

Četvrtak:

11:00 – 13:45h, dv.2; Predavanja

Četvrtak:

14:00 – 14:45h, dv2; Seminari

+ Mentorski rad

Konzultacije

Kabinet br. 56: Ponedjeljkom od 09 do 10 sati

Asistentski kabinet br. 2: Ponedjeljkom od 08 do 09 sati

2. Sadržaj kolegija Regionalna ekonomija

1. Ekonomski razvoj i regionalna ekonomija.

Pojmovno određenje ekonomskog rasta i razvoja; Pojam i značaj

regionalne ekonomske politike; Uloga i nosioci regionalne

politike; Regionalna ekonomska politika; Nacionalna regionalna

politika; Regionalni rast, razvoj, disproporcije i konvergencija;

2. Regionalne integracije i regionalna politika

Ekonomske integracije i regionalna politika; Motivi nastajanja i značaj regionalnih integracija;

Regionalna politika EU;

mailto:[email protected]



http://www.efos.unios.hr/regionalna-ekonomija/

http://www.efos.unios.hr/regionalna-ekonomija/



2

3. Regionalna politika RH

Razvoj regionalne politike RH; Stanje i perspektive regionalne politike; Regionalna politika RH;

4. Suvremeni trendovi i promjene u regionalnoj ekonomiji

Globalizacija i regionalizacija; Regionalna konkurentnost; Učeće regije, regije u depresiji i regije kao

čvorišta znanja i izvozne moći; Regionalna dimenzija industrijske politike;

Dodatak za kolegij Regionalna ekonomika i politika (razlika u 15 sati predavanja):

Teorije aglomeracije i regionalni ekonomski rast; Lokacija/alokacija ekonomskog rasta; Faktori

regionalnog rasta; Inovativnost i regionalna konkurentnost; Spillover teorija; Mjerenje regionalnog

ekonomskog rasta; Institucije i regionalni rast.

3. Cilj kolegija Gradivo koje je obuhvaćeno ovim predmetom rezultat je sinergije teorijskih i praktičnih znanja kako bi

studenti dobili cjelovitu sliku stanja hrvatskog gospodarstva, regionalnih razvojnih pitanja, ali i šireg

aspekta regionalnih tema koje su obilježene utjecajem aktualnih svjetskih trendova i utjecaja globalizacije.

Polaganjem predmeta Regionalna ekonomija studenti će biti osposobljeni za:

1) razumijevanje temeljnih pojmova, principa i pojava u planiranju regionalnog razvoja zemlje,

2) kritičku analizu i razumijevanje dinamičkih razvojnih procesa i performansi hrvatskog gospodarstva

i utjecaju na regionalno gospodarstvo i

3) primjenu usvojenih temeljnih znanja i vještina u daljnjem akademskom razvoju.

Globalizacija i liberalizacija kontinuirano nameću klimu nemira u nacionalna gospodarstva, stoga je nužno

svojevrsno služenje inovativnosti. Ipak, inovativnost nije nužno promatrati samo kroz tehnološku

dimenziju, već kao ukupan inovativan pristup u novoj ekonomiji (Drvenkar, Marošević, Mezulić, 2015.). U

globalnim ekonomijama, konkurentnost ovisi o sposobnosti iskorištavanja raspoloživih znanja, vještina i

poduzetničke kreativnosti. Regije igraju ključnu ulogu u mobilizaciji upravo tih resursa, jer je lakše

razumjeti snage i slabosti svoje lokalne industrije, a potom prepoznati potrebe i mogućnosti same regije.

Konkurentnost je ponovno istaknula značaj geografske lokacije u ekonomskoj znanosti. Globalizacija

„treba“ regionalizaciju kako bi se mogla ugraditi u lokalne okvire. Temeljni je cilj regionalnog razvoja

ostvariti cjeloviti regionalni razvoj u okviru ukupnog razvoja zemlje. Pri tome, politika regionalnog razvoja

mora biti usmjerena na efikasan razvoj pojedinih regija na način da osigura niz povoljnih uvjeta za prijenos

znanja, tehnologije, poduzetništva, financijskih sredstava i, kroz to, postizanje cjelokupnog razvoja

nacionalnog gospodarstva. Potrebno je takvo upravljanje regionalnim razvojem koje će usmjeravati,


3

mijenjati i kontrolirati gospodarsko i društveno stanje, kako bi se omogućilo svojevrsno korigiranje stanja

nastalog pod utjecajem dinamičnog tržišnog mehanizma. Kako je nacionalnim gospodarstvima sve teže

sudjelovati u suvremenim globalizacijskim procesima, tako je na regionalnim razinama postavljena

izuzetna odgovornost – biti karika gospodarskog lanca koja će otežavati ili olakšavati dugoročno održiv

gospodarski rast i razvoj. Razvojnih izazova je sve više, a razvojne strategije sve su ne izvjesnije. Ekonomska

politika suvremenih ekonomija iznimnu pažnju usmjerava ostvarenju konkurentnosti. Pitanje regionalne

konkurentnosti sve je značajnije u širim ekonomskim, ali i socijalnim okvirima.

Iako najčešće obuhvaćena i izražena na nacionalnoj razini, konkurentnost se sve češće evidentira i na

regionalnoj razini. Stoga je važnost regija kao pokretača gospodarskih aktivnosti vidljiva upravo u procesu

evidentiranja regionalne konkurentnosti (Cini, Drvenkar, Marošević, 2014.). Regionalni razvoj u Republici

Hrvatskoj dugi niz godina nije svrstavan u primarne ciljeve razvoja, što potvrđuju podaci brojnih

metodologija izučavanja regionalnih disproporcija. Posebice je ovaj problem zamjetan u onim regijama

koje su imale gospodarsku strukturu s većim udjelom velikih industrijskih pogona, a dodatno ojačano

neotpornošću na tranzicijsku krizu devedesetih s većim negativnim posljedicama na pad proizvodnje,

zaposlenosti i dohotka upravo u tim regijama (Cini, Drvenkar, Marošević, 2013.). Za regije koje zaostaju u

razvoju akvizicije postojećeg znanja mogu biti korisnije nego slična ulaganja u R&D. Spillover može se

očitovati kroz više dimenzija: sveučilišni spillover, triple helix, FDI i tome slično. Istraživanjem će se nastojati

odgovoriti na sljedeće pitanje: na koji je način moguće transformirati ključne regionalne aktere u

kreiranju efikasne regionalne razine suradnje kako bi se stvorilo inovacijsko okruženje u kojem regija može

postati učeća regija (Drvenkar, 2014.). Određivanje uloge države u tom procesu ponovno postaje biti

značajno. Pri tome se postavlja pitanje na koji način država može ispraviti manjkavosti tržišnog mehanizma

i poticati industrijski razvoj. Država obnavlja svoju izvornu funkciju, ali pod utjecajem liberalizacije, ona

mora naći načina kako da svoju vidljivu ruku učini nevidljivom (a da ne zaluta u populističkim ciljevima) i

prihvatljivom za neoliberalni model razvoja (koji je, trenutačno, isto neizvjestan i u fazi preispitivanja) (Cini,

Drvenkar, 2014.).


4

4. Vrednovanje znanja Postoje dva načina vrednovanja znanja:

1. Klasičan sustav (i za redovne i izvanredne studente): Ispit se sastoji od pismenog i usmenog

dijela. Redovni studenti koji nisu položili ispit putem nastavnih aktivnosti, moraju sudjelovati u

minimalno 50% akivnosti predviđenih nastavnim procesom. Kriterij vrednovanja za izvanredne

i redovne studente:

a. Teorijski pisani ispit: bodovni kriterij: min. 10, max. 20 bodova: 10-12,5 dovoljan (2) – zadovoljava minimalne kriterije, 13-15 dobar (3) - prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima, 15,5-17,5 vrlo dobar (4) – iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom, 18-20 izvrstan (5) – izniman uspjeh;

b. Teorijski usmeni ispit: nakon objave rezultat pisanog dijela ispita, studenti pristupaju usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena ovisi o rezultatu pisanog ispita i znanju na usmenom ispitu.

2. Polaganje ispita kroz „aktivnosti nastavnog procesa“ (redovni studenti i izvanredni studenti koji

pohađaju nastavu s redovnim studentima i sudjeluju u predviđenim aktivnostima nastavnog

procesa): studenti mogu polagati ispit tijekom semestra kroz 2 kolokvija i ostale aktivnosti koje

će se odvijati u sklopu nastavnog procesa. Studenti su obvezni, uz ostale aktivnosti, napisati i

timski rad. Studenti mogu, ali i ne moraju izlagati timski rad pomoću MsOffice –PowerPoint

alata (ili drugog prezentacijskog alata koji podržava MS Windows operativni sustav). Studenti

koji slušaju kolegij Regionalna politika i razvitak imaju obavezan usmeni dio ispita i u slučaju da

kolegij polože putem „aktivnosti nastavnog procesa“.

3. Izvanredni studenti: izvanredni studenti mogu pristupiti polaganju ispita putem kolokvija s

redovnim studentima bez obveze dolaženja na nastavu s redovnim studentima (izvanredni

studenti imaju nastavu organiziranu za taj studentski status). U slučaju da se studenti odluče

za polaganje ispita preko nastavnih aktivnosti poput redovnih studenata, onda se takvi studenti

smatraju „redovnima“ i njihov se rad vrednuje prema kriterijima „redovnih“ studenata. U

slučaju da ispit polažu isključivo putem kolokvija, ocjena se formira kao srednja vrijednost dva

kolokvija i završnog zadatka (detalji će biti objašnjeni na konzultativnoj nastavi).

Studenti koji su zadovoljni predloženom ocjenom ne moraju pristupati nastavku ispita, već će prijaviti ispit

preko Studomata za prvi raspoloživi rok u veljači kada će se evidentirati ocjena u Studomatu. Redoviti

studenti koji nisu dolazili na nastavu (predavanja i seminarska nastava) te nisu sudjelovali u nastavnom

procesu u skladu s minimalnih 50% aktivnosti neće moći prijaviti ispit u tekućoj akademskoj godinom –

stavit će im se blokada mogućnosti prijave ispita i izlaska na ispit te će isti morati ponovno upisati iduće

akademske godine.


5

5. Ispitni rokovi

MJESEC REDOVITI STUDENTI IZVANREDNI STUDENTI

Listopad 2018. - -

Studeni 2018. 05.11.2018. u 16.00 sati 05.11.2018. u 16.00 sati

Prosinac 2018. - -

Siječanj 2019. - -

Veljača 2019. 04.02.2019. u 16.00 sati 18.02.2019. u 16.00 sati

04.02.2019. u 16.00 sati 18.02.2019. u 16.00 sati

Ožujak 2019. - -

Travanj 2019. - -

Svibanj 2019. 06.05.2019. u 16.00 sati 06.05.2019. u 16.00 sati

Lipanj 2019. 17.06.2019. u 16.00 sati 17.06.2019. u 16.00 sati

Srpanj 2019. 08.07.2019. u 16.00 sati 08.07.2019. u 16.00 sati

Kolovoz 2019. 26.08.2019. u 16.00 sati 26.08.2019. u 16.00 sati

Rujan 2019. 09.09.2019. u 16.00 sati 09.09.2019. u 16.00 sati

6. Ispitna literatura

1. Bogunović, A. (2011.), Regionalna ekonomika i politika, Ekonomski fakultet Zagreb,

Zagreb, ISBN 9789536025497

2. Capello, R., Nijkamp, P. (2010). Handbook of Regional Growth and Development

Theories, Edward Elgar Publishing Limited, Northampton, ISBN 9781849800846 (izabrana

poglavlja)

3. Bilješke s predavanja

4. Odabrani aktualni znanstveni članci i publikacije

Dodatna literatura:

1. Bogunović, A. (2001), Ekonomske integracije i regionalna politika, Ekonomski fakultet

Zagreb, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković, Pula i Mikrorads d.o.o., Zagreb

2. Čavrak, V. (2010.), Regionalna politika i regionalne nejednakosti u Hrvatskoj, Ekonomski

fakultet Zagreb, Zagreb

3. Đulabić, V. (2007.), Regionalizam i regionalna politika, Društveno veleučilište u Zagrebu,

Zagreb


6

4. McCann, P. (2016). The Regional and Urban Policy of the European Union: Cohesion,

Results, Orientation and Smart Specialisation, New Horizons in Regional Science, Edward

Elgar Pub, ISBN: 978-1783479528

5. Pike, A, Rodríguez-Pose, A., Tomaney, J. (eds) (2011). Handbook of Local and Regional

Development, New York, Routledge Handbooks, ISBN 9780415548311 (izabrana

poglavlja)

7. Očekivani ishodi učenja Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Opisati temeljne pojmove, principe i pojave u planiranju regionalnog

razvoja zemlje.

2. Analizirati utjecaj mjera ekonomske politike na gospodarski rast i

razvoj, protumačiti ih i analizirati različite pretpostavke regionalne

politike i regionalnoga gospodarskog rasta i razvoja.

3. Argumentirati interakcije između suvremenih trendova i pojava iz

okruženja te razumjeti njihov utjecaj na regionalno gospodarstvo,

hrvatsko gospodarstvo i njegovu poziciju u globalnom gospodarstvu.

4. Razviti sposobnosti kritičkog i analitičkog pristupa literaturi, interpretirati prikupljene podatke, organizirati prikupljene podatke u skladu sa zadanim zadacima i upotrijebiti prikupljene podatke za daljnja istraživanja i/ili diskutiranja.


7

8. Dinamika nastavnog procesa1 za redovite studente

1 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija, može doći do izmjene nastavnih aktivnosti

Termin Nastavna aktivnost 04.10.2018.

11.00-14.45, d2 Uvodno predavanje

11.10.2018. 11.00-14.45, d2

1. Ekonomski razvoj i regionalna ekonomija.

1.1. Pojam i značaj regionalne ekonomske politike;

18.10.2018. 11.00-14.45, d2

1.2. Regionalni rast, razvoj, disproporcije i konvergencija;

Teorije aglomeracije i regionalni ekonomski rast; Lokacija/alokacija

ekonomskog rasta; Faktori regionalnog rasta;

25.10.2018. 11.00-14.45, d2

2. Regionalne integracije i regionalna politika.

2.1. Ekonomske integracije i regionalna politika; Motivi nastajanja i značaj

regionalnih integracija;

01.11.2018. 11.00-14.45, d2

Blagdan Svih svetih

08.11.2018. 11.00-14.45, d2

2.2. Regionalna politika EU;

Mjerenje regionalnog ekonomskog rasta

15.11.2018. 11.00-14.45, d2

Prvi kolokvij

22.11.2018. 11.00-14.45, d2

3. Regionalna politika RH.

3.1. Razvoj regionalne politike RH; Stanje i perspektive regionalne politike;

29.11.2018. 11.00-14.45, d2

3.2. Instrumenti regionalne politike;

06.12.2018. 11.00-14.45, d2

3.2.1. Gostujuće predavanje;

13.12.2018. 11.00-14.45, d2

4. Suvremeni trendovi promjene u regionalnoj ekonomiji 4.1. Terenska nastava

20.12.2018. 11.00-14.45, d2

4.2. Regionalna konkurentnost; 4.3. Učeće regije, regije u depresiji i regije kao čvorišta znanja i izvozne moći

Spillover teorija;

17.01.2019. 11.00-14.45, d2

4.4. Regionalna dimenzija industrijske politike Inovativnost i regionalna konkurentnost

24.01.2019. 11.00-14.45, d2

Drugi kolokvij


8

9. Bodovni kriterij2 za redovite studente

NASTAVNE AKTIVNOSTI Bodovi

min-max

1. KOLOKVIJ – individualno (min. 50% bodova) 12,5 - 25

2. KOLOKVIJ – individualno (min. 50% bodova) 12,5 - 25

Ostale nastavne aktivnosti

Nazočnost na nastavi - individualno 2,5 - 5

Aktivnost na nastavi – individualno/timski Pisani sažeci/ključne točke rasprave na nastavnom satu

5 - 10

1. Timski zadatak – timski (2 člana u timu) Pisani esej sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

2,5 - 5

2. Timski zadatak - timski (2 člana u timu) Pisani esej sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

2,5 - 5

3. Timski zadatak - timski (2 člana u timu) Pisani (seminarski) rad sa zadanim ciljem; logička konstrukcija teme; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; analiza problema; prijedlozi za rješenje problema; citiranost

10 – 20

3.1. Timski zadatak - individualno/timski (2 člana u timu) Usmeno izlaganje pisanog (seminarskog) rada sa zadanim ciljem; razumijevanje problematike i konstruktivna rasprava; analiza problema i prijedlozi za rješenje problema; jasnoća u izričaju; prezentacijske vještine

2,5 – 5

Orijentacijske timske aktivnosti na nastavi T1 Strateški pristup planiranju regionalnog razvoja T2 (Ne)snalaženje u regionalnom planiranju ekonomskih aktivnosti T3 Investiranje u regiju – izazovi za nositelje, problemi za investitore T4 Analiza NUTS regija

UKUPNO 100

2 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija, može doći do izmjene nastavnih aktivnosti, ali će se, sukladno tome, bodovni kriterij i uskladiti.


9

10. Upute za treći timski zadatak OBJAŠNJENJE ZADATKA

1) Studenti sa svojim timom trebaju napisati investicijski izvještaj pod naslovom „Analiza ekonomske performanse XY županije Porterovim modelom dijamanta“.

2) Isprva je nužno napisati teorijski osvrt (analizu predmeta istraživanja) na izvore regionalne konkurentnosti, „learning regions“ i mjerenje konkurentnosti

referirati se na minimalno 5 znanstvenih članaka (domaći/inozemni) – hrcak.srce.hr/google znalac i minimalno 4 službene publikacije EU i RH.

3) Potom je potrebno analizirati ekonomsku performansu odabrane županije Porterovim modelom dijamanta koristeći se priloženom tablicom uz tekstualno objašnjenje stavki dijamanta i njihovu razradu kroz SWOT elemente. Za svaki faktor ukratko navesti pokazatelje i izvore – npr. BDP po stanovniku u 2016. godini od 5.000 eura (DZS, 2017.). Analiza mora uključiti sljedeće:

3.1. Demografski profil županije Broj stanovnika, gustoća naseljenosti, prirodni prirast, migracijski tokovi (unutar nacionalnog prostora i prema inozemstvu), radna snaga (aktivno stanovništvo, neaktivno stanovništvo), obrazovna struktura stanovništva (i/ili obrazovna struktura zaposlenih osoba i nezaposlenih osoba); razlike u gustoći naseljenosti i demografskom profilu između gradova/općina (npr. primjer općine s najboljim profilom i one s najlošijim / primjer grada s najboljim profilom i onoga s najlošijem, a u tekstualnom dijelu objasniti razloge razlika u razvijenosti;)

Državni zavod za statistiku – baze podataka prema statističkim područjima Stanovništvo i slični pokazatelji objavljeni u obliku Priopćenja; GEOstat; Statističke informacije 2017.; Hrvatska u brojkama 2016.; Projekcije stanovništva RH

KRITERIJ ZA FORMIRANJE KONAČNE OCJENE

89-100 izvrstan (5) 76-88 vrlo dobar (4) 63-75 dobar (3) 50-62 dovoljan (2) <50 nedovoljan – cjelokupni ispit


10

2010.-2061.; Zaposlenost i plaće; Osobna potrošnja i pokazatelji siromaštva…. Svakako pogledati Indekse razvijenosti!!!

3.2. Ekonomski profil županije BDP po stanovniku, BDV po stanovniku, investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu (posebice novu dugotrajnu materijalnu imovinu), FDI po stanovniku i u koje djelatnosti, izvoz po stanovniku i najznačajnije izvozne grane, broj aktivnih pravnih osoba, aktivne pravne osobe u industriji (NKD, 2007) – rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, proizvodnja i prerada nafte…, reciklaža; pokazatelji tržišta rada (broj nezaposlenih osoba, broj zaposlenih osoba i koje djelatnosti najviše „zapošljavaju“; stopa nezaposlenosti; potražnja za radom - broj slobodnih radnih mjesta i u kojoj pretežitoj struci); stopa rizika od siromaštva i sl.; Preporučljivi izvori podataka:

Državni zavod za statistiku – baze podataka prema statističkim područjima Nacionalni računi, Robna razmjena s inozemstvom, Zaposlenost i plaće; Strukturne poslovne statistike; Industrija…. i slični pokazatelji objavljeni u obliku Priopćenja; GEOstat; Hrvatski zavod za zapošljavanje – godišnjak, bilten i sl., Hrvatska gospodarska komora (analize Sektora);

3.3. Investicijski profil županije

Pokazatelji konkurentnosti i infrastrukture.

4) Konačan zaključak mora odgovoriti na pitanja 1) kakva je ekonomska performansa XY županije i 2) je li ta županija atraktivna (te za koja) za ulaganja vodeći računa o suvremenim kretanjima i pitanjima (strategija pametne specijalizacije? Fondovi EU? Industrije 4.0? tradicionalne industrije i što s njima – prednosti/izazovi?).

pokazatelje stavite u odnos s pokazateljima na razini RH (udio županije u RH, razlika po stanovniku županije u odnosu na razliku po stanovniku RH i tome slično) ili na razini NUTS II regije Kontinentalna Hrvatska ili na razini 5 slavonskih županija ukupno – sami odaberite razinu usporedbe. „Ne kopirati“ stare podatke iz starijih verzija županijskih razvojnih strategija, već nastojati doći do najnovijih pokazatelja kombiniranjem što više različitih izvora.

5) Struktura rada: Rad treba pisati u obliku stručnog članka ili u obliku klasičnog seminarskog rada. Tehničko uređenje: prored 1,15, font Calibri/Arial/Times New Roman, veličina fonta 12, dvostruko poravnanje stranice, standardne margine; maksimalno 15 stranica. Rad mora biti rezultat samostalnog timskog organiziranja vremena i aktivnosti oko istraživanja i prikupljanja literature, diskusije članova tima


11

oko tematskih područja, razrada teme i donošenja ključnih zaključaka oko predmeta istraživanja. Prilikom bodovanja vodit će se računa o: podudaranju teme sa zadanim ciljem, logičkoj konstrukciji teme, analizi problema, razumijevanju problematike i konstruktivnoj raspravi nakon koje trebaju uslijediti ključni zaključci i/ili prijedlozi. Vodit će se računa i o opusu konzultirane literature te citiranosti (rad prolazi provjeru izvornosti). Rad mora sadržavati sljedeće elemente:

Naslovnica: imena i prezimena s JMBAG-om, naslov rada; naziv kolegija, naziv Fakulteta i Sveučilišta, mjesec i godina;

Sažetak: do 500 riječi, do 5 ključnih riječi;

1. Uvod: voditi računa da uvod nije sažetak (i ne ponavljati rečenice)

2. Numerirana poglavlja s potpoglavljima : ključni dio rada u kojoj razrađujete predmet istraživanja;

3. Zaključak / Zaključni osvrt/ Umjesto zaključka: savjet: izdvojiti nekoliko zanimljivosti/izazova i formulirati zaključak koji će biti jasan i argumentiran;

4. Literatura (navesti svu korištenu literaturu, abecedno, potpune izvore s nazivima, datumom preuzimanja i linkom i sl…) – savjet: provjeriti kako se navodi literatura u znanstvenim člancima na hrcak.srce.hr;

6) ROK PREDAJE RADA: 18.12.2018. godine na: [email protected] (naslov poruke: Naslov, tekst poruke: imena i prezimena s JMBAG-om).

7) IZLAGANJE TIMSKOG ZADATKA: Studenti moraju prirediti izlaganje (predstavljanje teme) od maksimalno 20 minuta koristeći se pri tome MS Office Power Point alatom ili drugim alatom kojega podržava standardni MS operativni sustav. Elementi koje prezentacija mora sadržavati su sljedeći:

Naslovnica, sadržaj, razrada prema odabranim tematskim područjima, zaključak, pitanja za raspravu (do 5 pitanja).

Dizajn: proizvoljno vodeći računa kako će finalni izvještaj biti detaljan, a prezentiranje je "predstavljanje" kojim se ukazuje na najzanimljivije podatke, suvremene izazove i trendove, problematična područja i daje se finalni zaključak o predmetu istraživanja.

Izlaganje nije čitanje :)

Prezentaciju je potrebno poslati na mail [email protected] minimalno 1 radni dan prije izlaganja.

Kratke upute:




12

PORTEROV MODEL DIJAMANTA Za svaki od ključna 4 elementa dijamanta potrebno je izdvojiti glavne faktore koji ih određuju i onda ih analizirati kroz SWOT (pogledati tablicu niže), a elemente poput „vlade“ i šanse“ možete na kraju obraditi u smislu njihove „uloge“ u cijelom dijamantu (dakle, što bi to „vlada“ kroz svoje instrumente i razine – npr. jedinice lokalne i regionalne samouprave, trebala činiti kako bi poboljšala regionalnu konkurentnost; koje sve „šanse“ postoje i trebale bi se pri tome uvažiti).

Slika 1. Porterov model dijamanta

Izvor: Porter, M.E.: The Competitive Advantage of Nations, New York: Free Press, 1998., str. 127

U nastavku je kratko objašnjenje Porterovog modela dijamanta i tablica koju trebate ispuniti za svoju županiju kombiniranjem što više različitih indikatora. Male zemlje imaju relativno slab ukupni dijamant konkurentskih prednosti (Vlahinić-Dizdarević, 2006.). Prema Porteru (1998.) analizu konkurentskih snaga ili prednosti treba usmjeriti na ključne faktore konkurencije i analizu njihovog utjecaja na poduzeće/regiju/državu. Porterov model dijamanta pruža holistički i elastičan koncept koji omogućava svim interesnim skupinama u nekoj zemlji razmatranje konkurentnosti u njezinoj kompleksnosti te konstruktivnu komunikaciju oko unaprjeđivanja okruženja ciljem poboljšanja konkurentnosti. Nacionalni, a time i lokalni prosperitet nije naslijeđen - on se mora stvoriti (Porter, 1998., str.155). Taj prosperitet ovisi o sposobnosti same regije da se konstantno inovira i nadograđuje, a to je moguće isključivo putem povećanja efikasnosti – u svim područjima gospodarskog djelovanja. Upravo kroz povećanje efikasnosti, moguće je ostvariti konkurentsku prednost. Klasični ekonomski teoretičari poput Adama Smitha i Davida Ricarda oslanjali su se na osnovne prirodne resurse pomoću koji se ostvaruje konkurentska prednost. Svakako da su se uvjeti poslovanja bitno promijenili od vremena Adama Smitha i postavljanja prvih temelja specijalizacije i produktivnosti. Tako u suvremeno doba, Porter (1998.) ističe kako se ona ostvaruje putem inovacija i inoviranja svih poslovnih procesa. Dobar primjer za to je Japan, koji je prirodnim resursima siromašna zemlja, a svoj


13

razvoj i današnju svjetsku poziciju ostvario je ulaganjima u razvoj novih tehnologija (vlastite slabosti znali su pretvoriti u snage). Porterov model dijamanta uključuje stavke koje se posredno ili neposredno odražavaju na konkurentsku prednost. Te stavke čine okruženje u kojem neko industrijsko poduzeće, industrijska grana, cjelokupna industrija, regija ili država djeluje i uči kako se u toj okolini treba „natjecati“ (Porter, 1998., str. 166). Svako područje dijamanta i dijamant kao cjelokupni sistem sadrži ključne faktore kojima se postiže konkurentski uspjeh. Ti faktori odnose se na: sve resurse i sposobnosti nužne za konkurentsku prednost industrije; informacije koje oblikuju prilike te daju odgovor kako se trebaju usmjeravati raspoloživi resursi i sposobnosti; ciljeve svih interesnih skupina; i najvažnije, svojevrstan pritisak poduzeća na investiranje i inoviranje. Dijamant sadrži četiri osnovna faktora, međusobno povezana: 1) faktorske uvjete, 2) uvjete potražnje, 3) strategiju poduzeća, strukturu i rivalitet, 4) vezane i podražavajuće industrije. Osim ova četiri faktora, dijamant uključuje i dva zasebna faktora: vladu i šansu. Ova dva faktora odnose se na faktore koji mogu osigurati ili otežati „plodno tlo“ za djelovanje industrijskih poduzeća. Glavna uloga vlade nije da stvori konkurentska poduzeća/regije/nacije, već da stvori uvjete u kojima će oni sami moći postati konkurentna. Prema svakoj stavki Porterovog modela razrađuju se implikacije u SWOT terminologiji. Ona omogućava povezivanje prilika (Opportunities) i opasnosti (Threats) u okolini sa snagom (Strength) i slabostima (Weakness), grane djelatnosti/regije ili slično kroz alternativne strategije i politike kreatora makroekonomske politike na županijskoj, nacionalnoj i globalnoj razini (Buble, M., ured., 1997., str. 154). U nastavku su prikazane sve stavke Porterovog modela dijamanta ili konkurentskih prednosti kroz svodnu tablicu. Tablica 1. Porterov model dijamanta

FAKTORSKI UVJETI

Postojeća situacija Implikacije u SWOT terminologiji

Bazični faktori Navesti ključne podatke iz demografskog i ekonomskog profila; Napredni faktori Navesti ključne bazične (temeljne, hard – npr. prirodni resursi i što s njima?) i napredne (soft npr. Ljudski potencijali i što s njima?) faktor Kakvi su ljudski potencijali u regiji (obrazovna, dobna struktura, migracije...)? Pristup obrazovanju (škole, fakulteti)? Industrija, poljoprivreda, turizam?

Snage Slabosti Prilike Prijetnje

UVJETI POTRAŽNJE


Domaća i međunarodna potražnja Snage Slabosti Prilike


14

Je li regija konkurentna u nacionalnom i međunarodnom okruženju (EU regije, položaj unutar RH)? Kakva je kupovna moć lokalnog stanovništva (je li onda prisutna velika lokalna potražnja?)? Utječe li razina BDP-a po stanovniku na kupovnu moć??? – potražnja? Siromaštvo/bogatstvo regije – potražnja?

Prijetnje

STRATEGIJA PODUZEĆA, STRUKTURA I RIVALITET


Struktura Broj aktivnih pravnih osoba i iz kojih djelatnosti? BDV, investicije… Strategija Rivalitet Podupire li „regionalna vlast“ efikasan razvoj regije? Koji su ključni pravci razvoja regije? Postoje li ROP-ovi, ŽRS-e? Administrativne i ostale barijere? Porezna politika? Konkurencija među regijama?


VEZANE I PODRŽAVAJUĆE INDUSTRIJE


Ponuda industrijskih proizvoda, sirovina, opreme Obrazovne institucije Institucije poduzetničke podrške Trendovi Koje su institucije postojeće ili planirane ključne za regionalnu konkurentnost? Poduzetnički centri/inkubatori/agencije? Sveučilište/Veleučilište (koje struke se preferiraju u obrazovnim institucijama – odgovara li to potražnji?) Umreženost institucija? Triple helix – poslovni sektor, vlada, sveučilište? Dostupnost? Infrastruktura?


Šansa


15

Vlada

Izvor: Nater, 2009., Završni rad na PSS-u Upravljanje ekonomskim razvojem

11. Pitanja za ponavljanje gradiva i diskusiju (orijentacijska, a tijekom nastavnog procesa će se nadopunjavati)

I. Ekonomski razvoj i regionalna ekonomija

1. Od čega se, načelno, sastoji lokomotiva ekonomskog progresa? Na koja tri elementa počiva

ekonomski razvoj?

2. Objasnite ulogu institucija u gospodarstvu. Objasnite što bi trebala predstavljati „inteligentna uloga

države“. Koje su mogućnosti, ograničenja i posljedice korištenja pojedinih vrsta instrumenata

ekonomske politike u politici regionalnog razvoja.

3. Objasnite sadržaj sustava upravljanja regionalnim gospodarstvom.

4. Objasnite osnovni model programiranja rasta gospodarstva i poveznicu s regionalnom ekonomijom.

5. Objasnite evoluciju regionalnih znanosti – od tradicionalnih modela do prostornih inovacijskih

modela.

6. Što predstavlja regionalna ekonomika i što izučava?

7. Navedite i objasnite tri kamena temeljca na kojima se temelje gospodarske aktivnosti i refleksije na

regionalnu ekonomsku znanost. O čemu ovisi hoće li neka regija biti „dobitnik“ ili „gubitnik“ u

tržišnoj ekonomiji.

8. Objasnite faktore na kojima počiva nova ekonomska geografija Paula Krugmana.

9. Objasnite utjecaj „nesavršenosti slobodnog tržišta“ na divergenciju regije te utjecaj sila

disperzije/koncentracije.

10. Definirajte regiju prema ekonomskim kriterijima. Kako ih je definirao Ileris?

11. Definirajte regiju prema ekonomskim kriterijima. Kako ih je definirao Đulabić?

12. Što predstavlja regionalna politika i na koji način može „odgovoriti na izazove globalizacije“?

13. Navedite bitne argumente za razmatranje posebnosti regionalne ekonomije i regionalne politike

prema Higginsu i Savoieu (1988.).

14. Definirajte regionalizaciju. Objasnite kriterije za formiranje prirodnih regija i funkcionalnih regija.

Objasnite na primjeru EU.


16

15. Što predstavlja proces regionalizacije, na kojim kriterijima može biti zasnovana i koji su joj glavni

ciljevi.

16. Objasnite što predstavlja regionalizam. Objasnite regionalizam u europskom kontekstu. Što

predstavlja „novi regionalizam“.

17. Objasnite sile disperzije i sile koncentracije te njihov utjecaj na konvergentne u odnosu na

divergentne regije.

18. Navedite ključne ciljeve lokalnog ekonomskog razvoja, ukratko objasnite kako ga je moguće postići i

koji su ključni pokazatelji mjerenja ostvarenja cilja.

19. Objasnite promjene u pristupu regionalnoj politici – od stare regionalne, industrijske i znanstvene

politike prema novoj.

20. Objasnite razliku između monocentričnog i policentričnog razvoja.

21. U raspravama u regionalnim znanostima, često se ističe pojam „regionalni problem“ – definirajte ga.

Objasnite posebna tri regionalna stanja kroz koja su izražene razlike u nejednakosti regija.

22. Objasnite regionalnu konkurentnost i navedite argumete ekonomskih teorija koje objašnjavaju

regionalnu konkurentnost. Zašto je „dobro biti konkurentan“?

23. Koje elemente obuhvaća usmjeravanje regionalnog razvoja radi optimalizacije razvoja na

područjima regionalnih jedinica i optimalizacije razvoja u cjelini?

24. Objasnite evoluciju koncepta regionalnog razvoja temeljenog na inovacijama, a koji su doveli do

pojma „prostorni inovacijski sustav“.

25. Navedite tri faze razvoja temeljenog na znanju. Svaku fazu objasnite na konkretnom primjeru.

26. Što predstavlja regionalna konkurentnost i objasnite tri temeljna koncepta regionalne konkurenosti

(Martin, 2003.).

27. Navedite ciljeve 4 cilja lokalnog ekonomskog razvoja i ključne pokazatelje „provjere“ zacrtanih

ciljeva.

28. Što predstavlja regionalna konkurentnost? U raspravama o regionalnoj konkurentnosti postoje tri

temeljna koncepta regionalne konkurentnosti i promatranja samih regija. Navedite ih.

29. Što predstavlja regionalna konkurentnost? Objasnite 5 principa regionalne konkurentnosti prema

Porteru.

30. Navedite i objasnite evoluciju novih koncepata regionalnog razvojanove koncepte temeljenog na

inovacijama.

II. Regionalne integracije i regionalna politika – Regionalna politika EU

21. Objasnite pojam međunarodnih integracija, kada i zašto nastaju te ključne efekte ekonomskih

integracija. Pri odluci o ulasku u neku ekonomsku integraciju, što je bitno učiniti i na koji način?


17

22. Objasnite tipove regionalnih ekonomskih integracija. Za svaku od 4 tipa ekonomskih integracija

navedite primjer.

23. Navedite opće ciljeve regionalne politike EU i objasnite “motore”realizacije te politike. Zašto uopće

govorimo kako u EU postoji “regionalni problem”?

24. Na čemu se temelji načelo regionalnog razvoja EU? Objasnite trostruki izazov europskih regija u

odnosu na bogatstvo.

25. Objasnite ključne linearne pretpostavlje europskog modela regionalnog razvitka.

26. Ukratko objasnite 5 faza razvoja regionalne politike EU prema najvažnijim dosezima politike

regionalnog razvoja.

27. Objasnite ciljeve temeljnog strateškog dokumenta razvoja EU- Europa 2020.

28. Objasnite instrumente provedebe regionalne politike EU – strukturne fondove (koji?) i kohezijski

fond (koji su mu ciljevi?).

29. Što predstavlja kohezijska politika, koji su joj ciljevi i u kojem se razdoblju planira? Koje je aktualno

razdoblje? Usporedite razdoblje 1989. – 1993. i 2007. – 2013. u smislu alokacije sredstava

instrumenata kohezijske politike EU.

30. Objasnite NUTS kao polazište za regionalizaciju EU. Objasnite tri kriterija u koje su grupirane NUTS II

regije – u kojoj su hrvatske regije? Navedite 3 prednosti I 3 nedostatke statističke podjele RH do

2013.godine i aktualnu podjelu.

III. Regionalna politika RH

31. Ukratko objasnite faze razvoja regionalne politike RH kroz povijest - ključna obilježja politike

regionalnog razvoja u svakoj fazi.

32. Navedite ključne kontraverze u iskoristivosti i raspoloživosti regionalnog proizvodnog i ljudskog

kapitala pri reindustrijalizaciji.

33. Koja su obilježja suvremene regionalne politike RH?

34. U kojim faktorima treba tražiti osnovna ograničenja u regionalnoj implementaciji europskog

koncepta kreativnog društva i inovativnog gospodarstva? Navedite ih.

35. Navedite temeljni cilj regionalne politike RH i što je potrebno osigurati kako bi se temeljni cilj

ostvario (Zakon o regionalnom razvoju, NN 147/14)?

36. Izdvojite minimalno 4 kriterija usporedbe (max. i min. županija) kojima ćete objasniti postojanost

„regionalnog problema“ u RH. Koristite navedene podatke u nastavnim materijalima, ali i ostalim

dostupnim materijalima.


18

37. Što predstavlja indeks razvijenosti, koje pokazatelje obuhvaća i u koje kategorije svrstava županije

RH? Prema zadnjim dostupnim podacima, navedite tri najnerazvijenije županije u RH i njihov indeks

razvijenosti.

38. Objasnite „domaći“ pristup prema kohezijskoj politici i utjecaj na budući regionalni razvoj RH.

39. Objasnite „EU pristup“ prema kohezijskoj politici i utjecaj na budući regionalni razvoj.

40. Izdvojite i obrazložite minimalno 4 temeljna problema/ograničenja u apsorpciji sredstava iz fondova

EU na lokalnoj/regionalnoj razini. Što predstavlja „programiranje“?

41. Što predstavlja decentralizacija? Koji su mogući oblici decentralizacije?

42. Što predstavlja pojam teritorijalna fragmentacija? Izdvojite minimalno 3, prema Vašem mišljenju

najbitnija, razloga zbog kojih je reforma fiskalnih odnosa u RH nužna.

43. Izdvojite 3 argumenta koji idu u prilog konsolidacije i 3 koji idu protiv konsolidacije.

44. Navedite i ukratko objasnite 5 mogućih opcija teritorijalne fragmentacije.

IV. Suvremeni trendovi i promjene u regionalnoj ekonomiji

45. Objasnite decentralizaciju industrijskog razvoja – regionalnu dimenziju industrijske politike.

46. Objasnite pojam „kreativna regija“ i izdvojite važne aspekte kako bi neka regija postala „kreativna

regija“.

47. Što obuhvaća „marshallovo trojstvo“ i na koji se temeljni princip oslanja? Što se nalazi u “pozadini”

politike regionalnog razvoja koja je prethodila ovom pristupu? Osim “marshallovog trojstva”, koja su

još dva najpoznatija pristupa?

48. Objasnite koncept industrijskih klastera prema Porteru.

49. Izdvojite 4 tipa klastera/industrijska okruga prema Markusenu.

50. Enright predlaže klasifikaciju klastera koja je izuzeto bitna za razumijevanje uloge socijalnog kapitala

i, time, razliku između pojedinih klastera –navedite klasifikaciju.

51. Objasnite razloge industrijskog povezivanja u klaster. Na koji način doprinose regiji?

52. Postoje top-down i bottom-up metode klaster analize. Objasnite ključne karakteristike i razlike ove

dvije metode.

53. Objasnite prednosti, ali i eventualne zamke strategije regionalne specijalizacije. Treba li koristiti

eventualno strategiju regionalne diferencijacije?

54. Objasnite promjene u pristupu regionalnoj politici - od stare prema novoj.

55. Što predstavlja strategija pametne specijalizacije – S3? Koji joj je glavni strateški cilj?

56. Izdvojite 4 prioritetna područja i horizontalne preklapajuće sektore za RH. Objasnite što su “KET” te

za svako prioritetno područje izdvojite primjer KET.


19

57. Što predstavljaju “KETs”? Proučite klasterski pristup i izdvojenih 12 prioritetnih sektora za RH, a

potom izdvojite jedan od prioritetnih sektora i za njega minimalno 3 KETs-a koji su, prema Vašem

mišljenju, najpotrebniji/najvažniji u RH.

58. Definirajte triple helix. Koja je ključna razlika između evolucijskih faza triple helix koncepta: statični

model, laisess-faire model i balansirani model?

59. Objasnite značenje “spin-off” poduzeća temeljenog na znanosti i tehnologiji. Objasnite razliku

između spin-off-a outsourcinga.

60. Objasnite “strateške alijanse” kao posebnu vrstu odnosa između subjekata.

12. Popis tema diplomskog rada Polazna razmatranja Globalizacija i liberalizacija kontinuirano nameću klimu nemira u nacionalna gospodarstva, stoga je nužno svojevrsno služenje inovativnosti. Ipak, inovativnost nije nužno promatrati samo kroz tehnološku dimenziju, već kao ukupan inovativan pristup u novoj ekonomiji (Drvenkar, Marošević, Mezulić, 2015.). Ekonomska politika suvremenih ekonomija iznimnu pažnju usmjerava ostvarenju konkurentnosti. Iako najčešće obuhvaćena i izražena na nacionalnoj razini, konkurentnost se sve češće evidentira i na regionalnoj razini. Stoga je važnost regija kao pokretača gospodarskih aktivnosti vidljiva upravo u procesu evidentiranja regionalne konkurentosti (Cini, Drvenkar, Marošević, 2014.). Regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj dugi niz godina nije svrstavan u primarne ciljeve razvoja, što potvrđuju podaci brojnih metodologija izučavanja regionalnih disproporcija. Posebice je ovaj problem zamjetan u onim regijama koje su imale gospodarsku strukturu s većim udjelom velikih industrijskih pogona, a dodatno ojačano neotpornošću na tranzicijsku krizu devedesetih s većim negativnim posljedicama na pad proizvodnje, zaposlenosti i dohotka upravo u tim regijama (Cini, Drvenkar, Marošević, 2013.). Za regije koje zaostaju u razvoju akvizicije postojećeg znanja mogu biti korisnije nego slična ulaganja u R&D. Spillover može se očitovati kroz više dimenzija: sveučilišni spillover, triple helix, FDI i tome slično. Istraživanjem će se nastojati odgovoriti na sljedeće pitanje: na koji je način moguće transformirati ključne regionalne aktere u kreiranju efikasne regionalne razine suradnje kako bi se stvorilo inovacijsko okruženje u kojem regija može postati učeća regija (Drvenkar, 2014.). Određivanje uloge države u tom procesu ponovno postaje biti značajno. Pri tome se postavlja pitanje na koji način država može ispraviti manjkavosti tržišnog mehanizma i poticati industrijski razvoj. Država obnavlja svoju izvornu funkciju, ali pod utjecajem


20

liberalizacije, ona mora naći načina kako da svoju vidljivu ruku učini nevidljivom (a da ne zaluta u populističkim ciljevima) i prihvatljivom za neoliberalni model razvoja (koji je, trenutačno, isto neizvjestan i u fazi proispitivanja) (Cini, Drvenkar, 2014.). Upute za pisanje diplomskog rada „Dok je književnoumjetnički stil, po svojoj individualnoj neograničenosti, subjektivan, znanstveni je stil, po svojoj individualnoj ograničenosti, izrazito objektivan“ (Sili, 2006: 43, u: Blažević, 2009.). U znanstvenome je tekstu važna snaga izraza, razumijevanje procesa koji počinje samouvjeravanjem, a završava uvjeravanjem drugih. Struktura znanstvenoga članka i referata dijeli se na: uvod (najava teme i metodologije rada), glavni dio (objašnjavanje termina, rezultati istraživanja) i zaključak (ponavljaju se najvažniji rezultati) (Blažević, 2009). Prilikom pisanja znanstveno-popularnog članka studenti se pozivaju da istraže tematsko područje prema uputama na nastavi iz kolegija i prijedlogu literature. Literatura treba biti pomno birana i treba obuhvatiti najvažnija znanstvena i stručna istraživanja iz odabranog područja, a rezultati istraživanja moraju biti provjerljivi (upravo iz tog razloga koristit će se znanstveni i stručni članci u znanstvenim publikacijama koje su objavljene i recenzirane). Osim znanstvenih i stručnih članaka, studenti se pozivaju da istraže publikacije koje izdaju pojedine nacionalne i međunarodne institucije. Inovativnost i konkurentnost suvremeni su koncepti na kojima se temelje nacionalne i regionalne politike diljem svijeta. Izrazita regionalna neravnoteža Republike Hrvatske nameće potrebu pronalaska novih generatora ekonomskog rasta i prosperiteta. Umjesto egzogenih razvojnih politika, nastojanja regionalne konkurentnosti temelje se na valorizaciji regije kroz endogene potencijale rasta. Stečene empirije Vašeg istraživanja mogu poslužiti u pravcu transfera znanja studentima, široj javnosti i djelovati kao blagi poticaj za buduća znanstvena istraživanja i kao stimulans za shvaćanje važnosti inovativnog i poduzetničkog načina razmišljanja i djelovanja, te preuzimanja odgovornosti. Popis tema (krovnih područja) diplomskog rada U slučaju da se studenti odluče pisati diplomski rad iz kolegija, u nastavku je dan orijentacijski popis tema. Osim toga, teme se mogu individualno prilagoditi, a postoji mogućnost i proširenja analize trećeg timskog zadatka koji bi, u prvom dijelu rada, analizirao dosadašnja istraživanja iz nekog od sljedećih područja:

1. Aglomeracija, produktivnost i regionalni rast 2. Regionalno „prekrojavanje“ RH– mogu li pomoći iskustva zemalja članica EU? 3. Regionalna dimenzija industrijske politike 4. Regionalna konkurentost – evolucija pojma 5. Globalizacija proizvodnje i utjecaj na regije: analiza slučaja 6. Regionalna politika EU: jučer, danas, sutra 7. Kohezijska politika EU – pojam, izazovi i perspektiva 8. Decentralizacija i regionalizacija – iskustva europskih zemalja 9. Regije i ekonomija znanja: koncept „izgrađene prednosti“? 10. Klasteri – teorija i praksa u europskim zemljama 11. Koncept „učećih regija“ – teorija i praksa 12. Poduzetnički spillover i regionalni razvoj 13. Sveučilišni spillover i regionalni razvoj


21

14. FDI i regionalni razvoj – iskustva europskih zemalja 15. Tehnološki „leapfrogging“ i globalna konkurentnost 16. Kreativna industrija i regionalna konkurentnost 17. Pametne specijalizacije – izazovi i perspektive za regionalnu inovacijsku politiku 18. Pametni gradovi – analiza iskustva europskih zemalja 19. Turistički potencijali regija – iskustva odabranih slučajeva 20. Zelene regije – izazovi i perspektive

Documents

REGIONALNA EKONOMIJA i REGIONALNA POLITIKA I RAZVITAK · Dinamika nastavnog procesa1 za redovite studente 1 Ovisno o dinamici nastavnog procesa, kao i zbog aktualizacije samog kolegija,