REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 23, broj 124, Zagreb, prosinac 2018.

3

Unatoč hladnom vremenu, više tisuća nastavnika, učitelja i učenika iz cijele Hrvatske oku-pilo se prošle subote u središtu Zagreba na prosvjednom skupu „Za sigurnu školu” kojim su upo-zorili na teško sigurnosno i mate-rijalno stanje u hrvatskom obra-zovanju što, kako ističu, ostavlja teške posljedice na sve sudioni-ke obrazovnog procesa. Učitelji i nastavnici traže bolju zaštitu u razredu, promjenu Pravilnika o pedagoškim mjerama kojim bi se učiteljima omogućilo da s nasta-ve udalje učenike koji na bilo koji način ometaju nastavu ili se, još gore, ponašaju nasilno prema zaposlenicima škole ili drugim učenicima te, konačno, da se napad na učitelje zakonski odre-di kao napad na službenu osobu.

Povod za ovaj skup je i više nego jasan – slučaj u kojem je čakovečki srednjoškolski profe-sor Franjo Dragičević doslovce izgubio živce i obračunao se s učenicima te na kraju završio s opomenom pred otkaz potaknuo je lavinu reakcija brojnih nastav-nika, profesora i učitelja koji su s javnosti odlučili podijeliti svoja neugodna iskustva, kako s uče-

nicima u učionicama tako i s rav-nateljima škola, ali i s roditeljima, koji nerijetko prelaze sve granice uljuđenoga ponašanja u škola-ma. I kako je na prošlotjednoj konferenciji za tisak najavljujući ovo okupljanje rekao predsjednik Preporoda Željko Stipić nitko nije mogao ni pretpostaviti da će inci-dent u čakovečkoj Tehničkoj ško-li imati toliki potencijal u sebi i da će postati gruda koja je pokrenu-la lavinu u hrvatskim školama.

Umjesto osude – potpora

– I umjesto da se svi okrenu protiv tog nastavnika u srednjoj školi, što je bilo očekivano, dogo-dilo se u samo nekoliko dana za-hvaljujući snazi interneta i druš-tvenih mreža da se i stručna i široka javnost podignu, da počnu pružati podršku nastavniku Dra-gičeviću. S jedne strane mu je to poruka da nije sam, a s druge se istodobno otvorila Pandorina kutija iz koje su izašle stotine pa i tisuće svjedočanstava prosvjet-nih djelatnika o tome kako su sustavno zlostavljani i prije nego se dogodilo nasilje u Tehničkoj školi te i s te strane nije usamljen

primjer u hrvatskome školstvu. Mnogi nisu reagirali kao Franjo Dragičević, ali su mnogi sami otišli iz škole, povukli su se bez podrške izvana. Zahvaljujući pritisku javnosti na kraju je ipak spašeno jedno radno mjesto, nije mu uručen otkaz ugovora o radu. Bilo je jako važno spasi-ti njegovo radno mjesto, jer da se to nije dogodilo kakvu bismo poruku poslali prema svim budu-ćim potencijalnim nasilnicima u našim školama. Mislim ponajpri-je na učenike. Bio bi to otvoren poziv za eliminaciju učitelja koji ti se ne sviđa, za njegovo zlostav-ljanje, ali to se ipak nije dogodilo. Željeli bismo doista da više nikad ne bude takvih ili sličnih situacija u našim školama” – zaključio je Stipić.

I doista, u organizaciji učitelj-skih grupa „Nastavnici organi-zirano” i „Školska zbornica”, te Sindikata Preporod, okupljanje je počelo ispred Hrvatskoga na-rodnog kazališta, odakle su se sudionici uputili Masarykovom, Gundulićevom ulicom i Ilicom do središnjeg zagrebačkog trga gdje je središnji događaj počeo u simboličkih 12 sati i 5 minuta. S

www.sindikat-preporod.hr

Riječpredsjednika

Dogovorite se čiji smo

Ni sam ne znam po koji puta na sam dan našega štrajka ponovno se postavilo pitanje tko stoji iza Pre-poroda, odnosno mene osobno? Ako je suditi po ha-dezeovu Stipi Mamiću, koji me u javnom istupu pove-zao s Iblerom, onda se radi o SDP-u; no ako je suditi po instrukcijama kolega iz školskih sindikata, Vlada se koristi Preporodom kako bi zavadila inače složne sin-dikate.

Vezu našeg sindikata i još uvijek najjače oporbene stranke pojasnio sam u odgovoru ministričinu pomoć-niku podsjećajući ga tek na dva događaja iz recentne sindikalne povijesti. U dvjema referendumskim akcija-ma, koje sam osmislio i vodio, prikupilo se oko milijun potpisa protiv poteza Milanovićeve vlade. Naravno da je Dotični umuknuo kad je shvatio da se sam upleo u mrežu, (inače emisija se zvala „U mreži prvog”), u koju je mislio da ću se ja uhvatiti.

Ako je u povezivanju Preporoda i SDP-a još i bilo neke visprenosti, naše povezivanje s vlašću reciklira-na je inačica laži kojom se svako malo školski sindikati posluže u razračunavanju s nama. Vlast se, prema nji-ma, još jedanput, poslužila svojim sindikatom, prvo da podijeli sindikate, a potom je taj njezin sindikat proveo štrajk usmjeren protiv odluke te iste vlasti. Drugim rije-čima, vlast je sama sebi priredila štrajk.

Zaustavit ću se ovdje u analizi političko-sindikalnog bezumlja, jer sam odavno shvatio da nema argumen-ta koji može prosvijetliti pomračeni um vjernog sindi-kalnog sljedbenika. Ako se nakon tolikih promašenih odluka, propalih štrajkova, nakaradnih prosvjeda još nekoga može uvjeriti da svega toga ne bi bilo da nema sindikalne krtice, onda tom nekom ionako spasa nema i svako je uvjeravanje u suprotno osuđeno na neuspjeh.

Zašto za podjelu među sindikatima ne treba Prepo-rod? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan. Ti su sin-dikati podijeljeni ušli u pregovore, oni su se s Pavićem i Marićem mirili duboko podijeljeni, naposljetku oni su nejedinstveni ostali i pri donošenju odluke o kapitulaci-ji. Zajedničko odbacivanje Preporoda, inače nametnu-to od strane obrazovnih sindikata, naše je sindikalne kolege više povezivalo nego razdvajalo.

Zajedništvo u kojem svatko gleda vlastiti interes, u kojem svatko želi prvo namiriti sebe, a drugima što ostane, to i takvo zajedništvo u suštini i nije zajedniš-tvo. One koji su najviše govorili o osnovici protekla dva mjeseca, osnovica zapravo i nije jako zanimala. Materijalni položaj radnika može se poboljšati ili pove-ćanjem osnovice ili dizanjem koeficijenta ili ugovara-njem materijalnih prava kroz kolektivne ugovore. Ve-ćinu sindikata vlast je već ili namirila ili će ih naskoro namiriti putem koeficijenata ili kroz granske kolektivne ugovore.

Dokle god članstvo drugih sindikata prihvaća objaš-njenja o Preporodu kao nekakvom rušitelju zajedništva među sindikatima, dokle je god članstvu moguće servi-rati pojašnjenja koja graniče sa zdravom pameti, to isto članstvo nije ni zaslužilo bolje od onoga što ima sada. Bilo bi lijepo od sindikalnih kolega da se s vladajući-ma, ovima ili nekim drugima, svejedno, prije nego što nas zajednički krenu blatiti, dogovore, među inim, i oko toga čiji je Preporod. Zdravog razuma, radi.

REPORODGlasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 23, broj 124, Zagreb, prosinac 2018.

U ZagrebU održan prosvjedni skUp „Za sigUrnU školU”

Zakonima i pravilnicima protiv nasilnika

Nedavni incident u čakovečkoj Tehničkoj školi u kojoj je profesor Franjo Dragičević ne mogavši više trpjeti višemjesečno zlostavljanje nasrnuo na dvojicu učenika pretvorio se iz blage osude nastavnika u lavinu nezadovoljstva učitelja diljem zemlje koji kao i njihov kolega godinama šutke trpe zlostavljanje i maltretiranje od strane učenika i njihovih roditelja. Sve je za sada završilo pozitivno – profesor Dragičević nije dobio otkaz, učiteljske grupe „Nastavnici organizirano” i „Školska zbornica” te Sindikata Preporod organizirali su prosvjedni skup kako bi javnost i prosvjetnu vlast upozorili na problem nasilja u školama i zatražili da ga se što hitnije riješi

REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 23, broj 124, Zagreb, prosinac 2018.

2

pozornice im se obratilo nekoli-ko nastavnika, ali i roditelja, koji tvrde da su današnje hrvatske škole nesigurne, kako za učite-lje, i tako i za pristojnu djecu koja su izložena nasilju, kako se rekli, devijantnih učenika kojima nitko ne može i ne želi stati na kraj.

Burno pozdravljen od mase okupljenih koji su izvikivali nje-govo ime, okupljenima se prvi obratio profesor Franjo Dragiče-vić koji je s pozornice upozorio da su škole u Hrvatskoj postale bojišnice devijantnih učenika, kojim su mete nastavnici i uče-nici koja žele učiti. Krivce vidi i u lošoj regulativi, ali i u ravna-teljima škola koji ne reagiraju na nasilje s ciljem, kako smatra, održavanja dobrih odnosa s mi-nistarstvom kako bi zadržali svo-ju poziciju.

– Pozivam nadležne koji mogu ovaj problem riješiti da ga riješe kvalitetno, ne nekakvim brzim akcijama ili osnivanjem povje-renstava, jer to nije rješenje pro-blema. Mi želimo raditi u sigurnoj školi i pitam se zašto smo pro-bleme gurali pod tepih dvadese-tak godina. Što je učinjeno kad se prijetilo nastavnicima smrću ili ih se naganjalo nožem ili na-padom na učiteljice, verbalno ih vrijeđalo? Jesu li u našemu mini-starstvu uopće dobili dojavu o ta-kvim incidentima. Nadam se da će ovaj skup pokrenuti promjene pa da se nas koji radimo u ško-lama i sve učenike koji žele učiti doista i pozitivnim propi-sima zaštiti. Da se nas učitelje zaštiti kao što se

štite zdravstveni rad-nici. A što se tiče

prijetnje ot-kazom,

ja bih ga prihvatio, jer otkaz su dobile stotine tisuća ljudi u ovoj zemlji. Ali ne bih ostao ponižen. Dobio sam upozorenje u stilu „Ne griješi više, budi dobar!”. Ja sam uvijek bio pijevac i ne na-mjeravam godinu dana prije mi-rovine postati kokoš! Nisam na to spreman.

Vlast može promijeniti stanje ako to doista želi, a time će po-kazati da poštuju ovu zemlju i da ju jako vole. Neka pokažu da po-štuju i učenike i nastavnike, jer mi nastavnici nismo zlostavljači nego smo sustavno zlostavljani! Nitko dobronamjeran nije protiv europske Povelje o pravima dje-teta, ali njena primjena je takva da moji kolege učitelji u razred ulaze s grčom, a izlaze uplakani. Mi trebamo donijeti osmjeh svo-jim učenicima, a ne grč i strah. I sustav nam u tome treba pomoći – zaključio je Franjo Dragičević.

Sramim se u ime svihroditelja

Okupljenima se zatim obrati-la Alma Smojver, majka dvoje školaraca koja je naglasila da ima puno poznanika koji rade u školama i da često osjeća sram kad joj oni govore o svom radu u školi.

– Osjećam sram kao ro-ditelj jer dobar dio njihovih problema kreće upravo od roditelja. Zato sam odlučila doći i reći nekoliko poruka vama učiteljima, ali i svim

roditeljima. Na inter-netu sam

prije nekoliko godina vidjela ka-rikaturu koja je sadržavala dvije sličice. Na jednoj sličici roditelj i učenik sjede šćućureni i bojažlji-vi ispred katedre, ljutit učitelj stoji nad njima, kao Kolos s Rodosa. Ispod sličice pisalo je 1980. Na drugoj, gotovo istoj sličici, isti učenik, isti roditelj, isti učitelj, ista katedra. No, učitelj je sada šćućuren, ustrašen, a bijesni ro-ditelj i učenik nadvili su se nad njega kao Kolos s Rodosa. Ispod sličice piše 2010. Kako je mogu-će da smo mi tako brzo iz jedne otišli u drugu krajnost? Zabrinuta sam jer danas nije ništa bolje. Si-gurno je da smo iz krutog i stro-gog odgoja otišli u pretjeranu po-pustljivost prema našoj djeci i u tom smislu smo i mi roditelji od-govorni za ono što se dogodilo profesoru Franji. Mi roditelji jako griješimo kad pred svojom dje-com dovodimo u pitanje autoritet njihovih učitelja. Nisu ni svi naši učitelji bili kao Robin Williams iz „Društva mrtvih pjesnika”, mož-da nisu svi bili jednako inspirativ-ni, strastveni kao što bismo svi voljeli, me-đutim

nikada ih nismo omalovažavali, nikada ih nismo vrijeđali, gađali kredama, nismo dovodili u pita-nje njihovo znanje i njihov trud.

Mi roditelji smo svakodnevno u strahu za našu djecu. Ne zna-mo hoće li naše dijete sigurno stići u školu. Hiljade manijaka za volanom ugrožavaju živote naše djece. Ali kad naše dije-te ipak sretno stigne u školu, tada očekujemo da naše dijete bude zbrinuto, da naše dijete bude sigurno, da u školi bude kao u drugom domu. I zato že-lim da moje dijete ide u školu gdje nema vršnjačkog nasilja, u školu u kojoj nema ometanja nastave, u kojoj se nastavnici ne boje roditelja. U ime svih rodite-lja, koji žele da se njihova djeca školuju u sigurnim školama, koji

žele da se njihova djeca osjeća-ju u školi kao u drugom domu, koji žele da nastavnicima bude vraćeno njihovo dostojanstvo, poručujem prosvjetnim vlastima da je sad Dosta i da oni, koje za to plaćamo, moraju napokon po-četi raditi svoj posao! – zaključi-la je Alma Smojver.

Škole su postale hramovi nasilja

– Ban Jelačić je prije puno go-dina ukinuo kmetstvo, a danas se ne mogu oteti dojmu da je naš obrazovni sustav ostao duboko u feudalnom vremenu, materijal-no i mentalno. Hrvatske škole su hram nasilja, a ne hram odgoja i obrazovanja. Ne želimo više slu-šati o preventivnim programima i radionicama, želimo konačno da odgovorni naprave ono za što su debelo plaćeni. Treba mijenjati Pravilnik o pedagoškim mjerama i to je odavno trebalo napraviti. Tražimo status službenih osoba za sve odgojno-obrazov-

ne radnike i da se svaki fizički na-pad na nastavno osoblje tretira onako kako ga se tretira u svim civiliziranim dr-žavama – poru-čio je učitelj Ivan Plantić iz Vela Luke. Među okupljenima nije bilo predstav-nika resornog min is tarstva, pa ni ministrice

obrazovanja Bla-ženke Divjak, a Plantić je istaknuo da se

obraća ”ljudima u grijanim ure-dima i foteljama, u grijanim si-cevima mercedes, koji danas ne rade jer im je vikend, ali kreiraju obrazovnu politiku ove zemlje, a zadnji put su bili u doticaju s obrazovnim sustavom kad su maturirali”.

– I zato smo danas tu gdje je-smo. Je li to što danas imamo škola za život ili je to škola opa-sna po život? Tražimo od odgo-vornih da rade svoj posao, jer ne želimo da više ijedan naš kole-ga, itko od nas bude dotjeran do ruba kao što je bio naš kolega Franjo – zaključio j Plantić.

O tome što se događa u našim školama kratko je govorila i Gor-dana Kovač Bluha, učiteljica iz Zagreb.

– Ljutit na učiteljicu što je ne-gativnom ocjenom ocijenila na popravnom ispitu njegovu kćer, otac se učiteljici zahvalio riječi-ma: „Takvima, kao ti, mjesto je na groblju!”

Ovo se nedavno dogodilo u istoj školi u kojoj je prije petna-estak godina učenik prvo ubio svog profesora, a potom i sebe. Ako ima išta strašnije čak i od ovoga što smo čuli, onda je to presuda prema kojoj je za sva-ku od izgovorenih sedam riječi strašne rečenice roditelj dobio po jedan mjesec zatvora i to uvjetnog! Ni jedan jedini dan otac neće provesti u zatvoru. Eto toliko vrijedi nastavničin strah, dugotrajne nesanice, uništen ži-vot.

Zašto je sve ovo moguće? Zašto će ovaj otac i tko zna koli-ko još drugih očeva proći neka-žnjeno? Zato što su naši zakoni loši i nedjelotvorni. Zato traži-mo da se, kada se radi o nasi-lju, sve zaposlenike u školama izjednači s radnicima u zdrav-stvu. I ne tražimo nešto što drugi nemaju, mi tražimo samo ono što drugi već imaju. Traži-mo trogodišnju kaznu zatvora za odraslu osobu koja je učitelja spriječila u obavljanju njegova. Za nanošenje tjelesne ozljede, za ugrožavanje života učitelja, stručnog suradnika, ili bilo koga zaposlenog u školi, tražimo 5 godina zatvora. Dosta nam je lažnog razumijevanja političara za naše probleme.

Dosta nam je krokodilskih suza naših političara nad stanjem u prosvjeti. MI smo protiv svakog nasilja u školama, mi smo za si-gurnu školu! – zaključila je Gor-dana Kovač Bluha.

Nažalost, na ovom skupu nije se pojavila niti ministrica Bla-ženka Divjak niti itko od njenih suradnika. No, Divjak se javnosti obratila priopćenjem: „Pozdrav-ljam i podupirem ukazivanje na važnost rješavanja problema nasilja u školama i društvu. Na-silje nikada nije iskorijenilo nasi-lje, a istraživanja dokazuju da u prevenciji nasilja ključnu ulogu imaju edukacija i odgovornost roditelja i same škole, ali i uklju-čivanje svih drugih relevantnih ustanova i dionika. Jučer sam sazvala pripremni sastanak za izradu novog Akcijskog plana prevencije nasilja u školama, koji će se obuhvatiti promjenu prav-nog okvira, pripremu edukacije te sustav podrške za učitelje, učenike i roditelje.”

Rekli bismo na kraju: ako je i od ministrice obrazovanja, pre-malo je!

Milan Novačić

Zahvaljujući pritisku javnosti spašeno je jed-no radno mjesto, profesoru Dragičeviću nije uručen otkaz ugovora o radu. Bilo je jako važno spasiti njegovo radno mjesto, jer da se to nije dogodilo kakvu bismo poruku poslali prema svim budućim potencijalnim nasilni-cima u našim školama. Mislim ponajprije na učenike. Bio bi to otvoren poziv za eliminaci-ju učitelja koji ti se ne sviđa, za njegovo zlo-stavljanje, ali to se ipak nije dogodilo – kaže Željko Stipić

REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 23, broj 124, Zagreb, prosinac 2018.

3

Kako je i najavljeno, 28. studenoga održan je jednosatni štrajk u školama u kojima djeluju podružnice Preporoda. Iako se ovaj puta očekivalo da će se štrajk provesti u svim javnim službama i da će u njemu sudjelovati svi reprezen-tativni sindikati, u posljednji trenutak 8 sindikata je ipak prihvatilo ponudu Vla-de o povećanju osnovice od 3% od 1. siječnja i 2% od 1. rujna, te samim time i odustalo od najavljenog štrajka.

Prvi razlog za štrajkOd početka pa do pred sam kraj pre-

govora o osnovici za izračun plaće u 2019. godini sindikati su istaknuli stav o povećanju osnovice od 18,9 %. Pre-ma ranije dogovorenoj metodologiji o usporedbi plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu, utvrđeno je spomenuto zaostajanje. Kada se vidje-lo da Vlada ne želi pristati na ništa više od povećanja osnovice od 3%, 8 sindi-kata javnih službi najavilo je Vladi štrajk. Prethodno su spomenuti sindikati kori-girali svoj prvotni zahtjev i od Vlade za-htijevali povećanje osnovice od 5,8 %. Ovaj je zahtjev formuliran temeljem na-jave ministra financija Zdravka Marića da se upravo toliko u idućoj godini pred-viđa rast plaća u privredi. Kako se ne bi i u 2019. nastavilo daljnje zaostajanje plaća u javnom sektoru za plaćama u gospodarstvu, 8 sindikata korigiralo je svoj zahtjev. Sindikatu Preporod nije bilo prihvatljiva spomenuta korekcija zahtjeva i on je ostao pri prvotnom za-htjevu svih sindikata. Ovo je bio prvi ra-zlog za stupanje u štrajk.

Drugi razlogU postupku mirenja Vlada se ponije-

la izrazito nekorektno prema Preporo-du. Kako su postupci mirenja održani odvojeno, jer su i zahtjevi za održa-vanjem postupka mirenja 8 sindikata i Preporoda stigli zasebno, očekivalo se da će se Vlada, kao stranka u po-stupku mirenja, prema svakoj strani postaviti na jednak način. No, dogodi-lo se upravo suprotno. Ministar Marko Pavić predstavnicima Preporoda po-

nudu je Vlade o povećanju osnovice od 3 % predstavio kao konačnu, te miriteljici Danici Lisičar nije preostalo ništa drugo nego da zaključi mirenje. U drugom postupku mirenja, održa-nom netom po završenom sastanku s predstavnicima Preporoda, ministri Marko Pavić i Zdravko Marić proširili su ponudu Vlade i samim time osigu-rali da se mirenje nastavi. Ovakvim svojim postupkom, Vlada je pokazala da nejednako tretira dvije strane u mi-renju, odnosno da mirenje, što se na kraju pokazalo i točnim, želi završiti samo s jednom stranom. Da je izosta-la reakcija Preporoda na dosad nevi-đenu diskriminaciju jednog sindikata, ova bi i svaka iduća Vlada znala da je s Preporodom moguće pregovarati na način da ga se nejednako tretira.

Trajanje štrajkaOdabir datuma, kao i trajanja štrajka,

ovaj su puta došli isključivo od strane 8 sindikata. Iako je Preporod imao nešto drugačije stavove o odabiru kako datu-ma tako i trajanja prvog štrajka, o čemu je Preporod pisanim putem izvijestio ostale sindikate još 16. studenoga, na kraju je odlučeno da Preporod ničim ne „iskače” kako bi se u ovoj industrijskoj akciji osiguralo zajedništvo svih sin-dikata koji djeluju u javnim službama.

Unatoč tome što su se aktivnosti odvija-le paralelno jer predstavnici 8 sindikata nisu na sastanke pozivali predstavnika Preporoda, na kraju je Preporod uspio svom članstvu osigurati mogućnost su-djelovanja u zakonitom štrajku.

Kratki rokoviZa samu pripremu štrajka ovaj se

puta vodila prava utrka s vremenom. Događaji kao i aktivnosti sustizali su se međusobno. Doslovce u 4 dana sazvana su međužupanijska vije-ća Preporoda. Na ove se sastanke odazvalo 200-injak povjerenica i po-vjerenika. Međužupanijsko vijeće za-padne Hrvatske nije ni održano. Ipak zahvaljujući velikom angažiranju po-vjerenica i povjerenika, na kraju su sve informacije ipak nekako stigle na teren. Najvažnije je bilo da su u po-nedjeljak najave štrajka uručene rav-nateljima te se na taj način osigurala zakonitost za sudjelovanje u štrajku svakog člana Preporoda.

Solidan odazivZasebno sudjelovanje članova

samo jednog sindikata u štrajku, ko-jem je razlog povećanje osnovice svim zaposlenicima u javnom sekto-ru, uz činjenicu da su u zadnji čas od štrajka odustala i oba većinska sindi-kata u školstvu, sa sobom je nosilo veliku neizvjesnost. Najteže je bilo u školama gdje je Preporod manjinski sindikat i gdje se najozbiljnija sindi-kalna aktivnost provodila po prvi put potpuno samostalno. Iz pristiglih re-zultata s terena može se zaključiti o postojanju spremnosti članstva za su-djelovanjem u sindikalnoj akciji. Da su u štrajku sudjelovali svi sindikati, kako su i najavili, ovaj se puta Vlada mo-gla suočiti s ozbiljnim otporom radnika zaposlenih u javnim službama.

Članstvo manjinskog sindikata u štrajku, provedenom 28. studenoga, položilo je važan ispit. Ispit su uspješ-no položili dužnosnici i zaposlenici Preporoda. Ova, ali i sve buduće vla-de, ozbiljno će u budućnosti morati računati i s otporom koji je u stanju pružiti članstvo Preporoda. Završimo rečenicom koju je izrekao predsjednik Sindikata na presici upriličenoj netom po završetku štrajka. „28. prosinca je važan datum za svakog člana Prepo-roda!” (mn)

Deklaracija o materijalnom položaju zaposlenih u školama

Učitelji i nastavnici, kao i svi ostali radnici u školama desetljećima su žrtve nebrige vlasti naspram školstvu. Političke stranke su se od 1990. izmjenjivale u vođenju države, mijenjali su se proračunski prioriteti, od nabave oružja za ob-ranu zemlje i izgradnje ratom porušenih domova, prijeko sanacije banaka i velikih poduzeća do cestovnog povezivanja Hrvatske. Za prioritete je uvijek bilo novca, i 2006. kada je proračun izno-sio jedva 100 milijardi i danas kada se za 2019. predviđa proračun veći od 140 milijardi kuna.

Izdvajanje za obrazovanje, u kojem najveći dio odlazi na plaće zaposlenih, svih ovih godina u pravilu nije raslo u mjeri u kojoj je rastao državni proračun. Unatrag 10 godina plaće u obrazovan-ju, s iznimkom 2017. kada su rasle u 3 navrata po 2 %, ostale su nepromijenjene. Točnije, Vlada Zorana Milanovića ih je u dva navrata smanjiva-la, te je tisuće i tisuće učitelja i nastavnika otišlo u mirovinu sa smanjenim plaćama, a mnogima se plaće ni danas nisu izjednačile s plaćama koje su primali do 2014. godine. Sve ovo je bilo moguće samo zato jer obrazovanje i plaće zaposlenih u obrazovanju nikada nisu bili proračunski prioritet.

Osim što smo već godinama potplaćeni, iz godine u godinu dokidana su i smanjivana ma-terijalna prava zaposlenih u školama. Prisjetimo se božićnice i regresa bez kojih smo naprasno ostajali te nasilničkog smanjenja iznosa za jubi-larne nagrade. Onima koji su primorani koristiti osobni automobil, kako bi otišli na posao ili se s posla vratili, nikada nije isplaćivan stvarni trošak prijevoza. Čak i danas kada je naknada za pri-jevoz povećana, između 1/3 i 1/4 stvarnog troška za prijevoz radnici plaćaju iz svoga džepa. Zbog smanjenja materijalnih troškova koji se isplaćuju školama, nastavnici sve češće sami kupuju nastavna pomagala, na usavršavanja idu bez dnevnice, sami kupuju neophodnu stručnu liter-aturu i časopise. Sve ovo pridonosi sve težem materijalnom položaju zaposlenih u školama.

Čak i kada se pred učitelje i nastavnike stavljaju brojne nove obveze, kao što je „Škola za život”, prosvjetna vlast čini premalo kako bi se dodatni angažman dodatno i platio. Kao što će se u državnom proračunu novca uvijek naći prije za oklopna vojna vozila i vojne zrakoplove nego za plaće medicinskih sestara, tako će se u osnovnom i srednjem školstvu novca uvijek prije pronaći za robotiće i tablete nego za is-platu stvarnog troška prijevoza ili pravičnu plaću učiteljima i nastavnicima.

Smanjenje interesa za rad u školi – posljedi-ca je svega spomenutog. Desetljeća nebrige naspram zaposlenih u školama dolaze ili će naskoro doći na naplatu. Svatko tko ima kamo otići ili je već otišao ili se sprema otići. Prosvjetne vlasti čak i ne znaju koliko je učitelja i nastavnika učiteljski i nastavnički posao u Hrvatskoj unatrag samo godinu dana zamijenilo poslom u Austriji, Njemačkoj ili Irskoj, pa na mjesta kvalitetnih nas-tavnika sve više dolaze ili početnici ili nestručni nastavnici. Kad se naskoro u potpunosti otvore tržišta rada u nekim susjednim nam zemljama i kada se zahukta masovno „vrbovanje” iz privat-nog sektora, uslijedit će potpuna kadrovska dev-astacija odgojno-obrazovnog sustava kakav smo poznavali i kakav još uvijek poznajemo.

Kako bismo pokušali spriječiti daljnju devas-taciju školstva, Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod poziva vlast da se odmah krene sa stvarnim promjenama u školstvu. Ovo će biti moguće onda kad školstvo umjesto lažnog postane stvarni prioritet. Samo učitelj koji je zadovoljan svojim materijalnim položajem i statu-som u društvu može biti nositelj zahtjevnih prom-jena u obrazovanju koje su nam neophodne. Bez trenutačnog jednokratnog povećanja plaće od 20-ak posto nema zadovoljnog učitelja. Bez ma-terijalnih prava koja se u školstvu neće razlikova-ti od materijalnih prava u državnim poduzećima nema zadovoljnog učitelja. Nema zadovoljnog učitelja bez stvaranja okružja u kojem će se sva-kom učitelju prvo osigurati uvjeti, a tek potom od njega zahtijevati rezultati...

ŠTRajku Se oDaZvalo goTovo 70 PoSTo člaNSTva

Održan jednosatni štrajkZasebno sudjelovanje članova samo jednog sindikata u štrajku, kojem je razlog povećanje osnovice svim zaposlenicima u javnom sektoru, uz činjenicu da su u zadnji čas od štrajka odustala i oba većinska sindikata u školstvu, sa sobom je nosilo veliku neizvjesnost. No, iz pristiglih rezultata s terena – može se zaključiti o postojanju spremnosti članstva za sudjelovanjem u sindikalnoj akciji

REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 23, broj 124, Zagreb, prosinac 2018.

221. studenoga Održan još jedan sastanak reprezentativnih sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske. Vlada je ostala pri ponudi o povećanju osnovice od 3 % od 1. siječnja. Svi su sindikati ponudu Vlade ocijenili neprihvatljivom. 22. studenoga Neuspješno završilo mire-nje između Vlade i Sindikata Preporod. U ime Vlade na mirenju je sudjelovao mini-star Marko Pavić. Miriteljica je bila Danica Lisičar. Preporod je zahtijevao povećanje osnovice od 18,9 %, a Vlada pristala na povećanje tek od 3%. Nakon neuspješno provedenog mirenja stekli su se uvjeti da članstvo Preporoda može sudjelovati u za-konitom štrajku.

23. studenoga Preporod primio Prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o koeficijentima. Računovođama se predlaže povećanje ko-eficijenta između 3,08 % i 3,15 %, tajnicima između 3,13 % i 7,99 %, učiteljima i struč-nim suradnicima u posebnim ustanovama između 4,64 % i 7,99 % i strukovnim učite-ljima između 6 % i 18 %.

* Održan sastanak Međužupanijskog vijeća za sjevernu Hrvatsku u Čakovcu. Razlog izvanrednom sastanku bio je štrajk najav-ljen od strane 8 sindikata koji djeluju u jav-nim službama i najave Sindikata Preporod. Osim o pripremnim radnjama za štrajk, na sastanku se govorilo i o završenim prego-vorima te o prijedlogu promjene Uredbe o koeficijentima.

24. studenoga U Zagrebu održan sasta-nak međužupanijskih vijeća Grada Zagreba i središnje Hrvatske. Stotinjak povjerenica i povjerenika raspravljalo je o situaciji u sve-zi s najavljenim štrajkom sindikata javnih službi. Iako još uvijek nije donijeta konačna odluka o štrajku, dogovoreno je da se oba-ve sve pripremne radnje kako bi članstvo za štrajk, ako do njega dođe, bilo spremno.

* Ministarstvu znanosti i obrazovanja upu-ćeno očitovanje Preporoda na Prijedlog izmjene Uredbe o koeficijentima prema ko-jem bi se povećali koeficijenti tajnicima i ra-čunovođama, učiteljima i stručnim suradni-cima u posebnim ustanovama i strukovnim učiteljima. Preporod zatražio da poveća-njem koeficijenata budu obuhvaćeni odga-jatelji u posebnim ustanovama te učitelji i nastavnici koji rade u posebnim razrednim odjelima pri redovitim školama.

26. studenoga S konferencije za medije, održane u Splitu, obznanjena vijest da član-stvo Sindikata Preporod 28. studenoga ide samostalno u štrajk ako drugi sindikati koji djeluju u javnim službama od štrajka odu-stanu. Održan i sastanak Međužupanijskog vijeća za južnu Hrvatsku na kojem se najvi-še govorilo o predstojećem štrajku.

27. studenoga Osam sindikata javnih služ-bi uspješno završili postupak mirenja. Sin-dikati prihvatili ponudu o povećanju osnovi-ce od 3 % od 1. siječnja i 2 % od 1. rujna. Sindikati objavili da odustaju od štrajka na-javljenog za 28. studenoga. *U Osijeku održana konferencija za medije na kojoj se govorilo o predstojećem štrajku u osnovnim i srednjim školama i sastanak Međužupanijskog vijeća za istočnu Hrvat-sku. Na sastanku su povjerenicama i po-vjerenicima podijeljeni zadaci u svezi sa štrajkom.

28. studenoga Održan prvi samostal-ni štrajk članova Sindikata Preporod. Od 367 podružnica, štrajk je organiziran u 341 podružnici. Štrajku se odazvalo 4196 čla-nova u osnovnoškolskim i 2035 članova u srednjoškolskim ustanovama. Štrajku se pridružilo i 506 radnika koji nisu učlanjeni u Preporod.

30. studenoga Na zatraženo očitovanje o potpisivanju Dodatka I. Temeljnog kolek-

tivnog ugovora za službenika i namješte-nika u javnim službama, Preporod odgo-vorio da ne želi potpisati predloženi tekst. U Dodatku I. strane potpisnice ugovaraju od 1. siječnja osnovicu plaće u iznosu od 5.584,19, a od 1. rujna 5.695,87 kuna bruto.

1. prosinca U Novinarskom domu u Za-grebu održan sastanak članova Školske zbornice. S više od 10 tisuća članova Školska zbornica ima sve važniju ulo-gu u promociji obrazovnih problema na društvenim mrežama. Kao gost na sa-stanku sudjelovao i predstavnik Prepo-roda.

4. prosinca. U Tehničkoj školi Čakovec dogodio se incident u kojem je došlo do sukoba profesora Franje Dragičevića s dvojicom učenika. Sukobu je prethodilo višemjesečno maltretiranje i ometanje u radu kolege Dragičevića od strane učeni-ka. O sukobu je obaviještena policija i u školu je najavljen dolazak Prosvjetne in-spekcije.

7. prosinca. U Osnovnoj školi Plaš-ki u Plaškom osnovana podružnica Sindikata Preporod. Za sindikalnu povjerenicu izabrana je Slavica Mo-drušan, a za zamjenicu povjerenice Edna Kirasić. Preporod djeluje u 11 školskih ustanova u Karlovačkoj žu-paniji. ČESTITAMO!

8. prosinca Predsjednik Preporoda u Va-raždinu sastao se s Franjom Dragičevićem, profesorom čakovečke Tehničke škole. Razgovaralo se o tome što će sindikat po-duzeti u slučaju otkaza, kao i o tome što će sindikat učiniti ako do otkaza ne dođe. Profesor Dragičević pristao da se u slučaju njegova ostanka na poslu krene s pripre-mnim aktivnostima za javno okupljanje u Zagrebu.

9. prosinca U Sindikatu Preporod odr-žan inicijalni sastanak predstavnika Na-stavnici organizirano, Školske zbornice i Preporoda. Na sastanku je dogovoreno da se zajednički krene u pripremu javnog okupljanja koje će se održati 15. prosin-ca u Zagrebu. Dogovorene su aktivnosti i podijeljeni zadaci u svezi s organizacijom javnog skupa.

10. prosinca U osnovnoj školi Mate Lovraka u Vladislavcima održana osni-vačka sjednica i osnovana podružnica Preporoda. Za prvog povjerenika iza-bran Boris Lovrić, a za zamjenicu po-vjerenika Ivana Barišić. U Osječko-ba-ranjskoj županiji Preporod djeluje u 15 osnovnih i 3 srednjoškolske ustanove. ČESTITAMO!

11. prosinca Održana konferencija za me-dije s koje je najavljena organizacija javnog okupljanja. O razlozima okupljanja govorili su Ivan Bertović iz Nastavnici organizirano, Sanja Maričević iz Školske zbornice i Željko Stipić iz Sindikata Preporod.

13. prosinca ispred Hrvatskog sabora sa-borskim zastupnicima aktivisti Nastavnika organizirano, Školske zbornice i Sindikata Preporod dijelili pozivnice za prosvjedni skup „Za sigurnu školu”. Ispred sabora odr-žana i tiskovna konferencija s koje su se no-vinarima obratili Ivan Bertović i Željko Stipić.

15. prosinca Održano javno okupljanje Za sigurnu školu u organizaciji Nastavnika or-ganizirano, Školske zbornice i Sindikata Preporod. Okupljanje je započelo ispred Hrvatskog narodnog kazališta. Središnji dio skupa održan je na Trgu bana Josipa Jelači-ća. Pred više tisuća sudionica i sudionika na trgu su govorili Franjo Dragičević, profesor iz Čakovca; Alma Smojver, roditeljica iz Za-greba; Ivan Plantić, profesor iz Vele Luke i učiteljica iz Zagreba Gordana Kovač Bluha.

...novosTi... novosTi... novosTi... novosTi... novosTi... novosTi... novosTi... novosTi...

glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PreporodŠubićeva 42/210000 Zagreb

Izdavač: SZHŠ PreporodUredništvo: Gordana Kovač-BluhaSebastijan Troskot

Urednik: Željko Stipić

Glasilo je besplatno; prijavljeno je Ministar-stvu kulture sektoru za informiranje 19. lip-nja 1995. godine, klasa: 008-02/95-01-01, ur-boj: 532-03-5/2-95-01/142.Rješenjem Ministarstva kulture od 6. srpnja 1995. godine

klasa:612-10/95-01-1267,ur-broj: 532-03-1/7-95-01.

Glasilo je oslobođeno poreza

Priprema i tisak: Denona d.o.o.

4

p r e n o s i m o i z t i s k a

Blagoslovljen Božić i sretna nova 2019. godina!