REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

G R A D O S I J E K GRADSKO VIJEĆE

IZVJEŠĆE

O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

GRADA OSIJEKA ZA RAZDOBLJE DO 2015. GODINE

U 2012. GODINI

Osijek, travanj 2013. godina

Materijal predlaže: Gradonačelnik Materijal pripremio: Upravni odjel za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLA�A GOSPODARE�JA OTPADOM GRADA OSIJEKA ZA RAZDOBLJE DO 2015. GODI�E U 2012. GODI�I

Obrazloženje

Pravni temelj

Člankom 19. točkom 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09. i 13/09.) Gradsko vijeće Grada Osijeka donosi opće i druge akte kojim uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Osijeka.

Razlozi upućivanja prijedloga

Temeljem obveze iz članka 11. stavak 4. Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04.,111/06., 60/08. i 87/09.) u daljem tekstu: Zakon, gradonačelnik jedinice lokalne samouprave dužan je predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do kraja travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnijeti Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom.

Sukladno propisanoj obvezi Gradonačelnik Grada Osijeka podnosi Gradskom vijeću Grada Osijeka Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine u 2012. godini na razmatranje i usvajanje.

Ocjena stanja, osnovna pitanja koja treba urediti te svrha koja se želi postići

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine (u daljnjem tekstu: Plan) donesen je na 4. sjednici Gradskog vijeće Grada Osijeka, održanoj 24. studenoga 2009. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka broj 15/09.).

Ovo izvješće obuhvaća aktivnosti u 2012. godini, a podijeljeno je u tematske cjeline na način kako su te cjeline obuhvaćene samim Planom. U privitku ovog obrazloženja je Izvješće o provedbi Plana u 2012. godini, koje Gradskom vijeću Grada Osijeka podnosi Gradonačelnik.

Procjena potrebnih sredstava

Za provođenje predloženog izviješća nisu potrebna nikakva sredstva.

Sukladno naprijed navedenom, Gradonačelnik Grada Osijeka dostavlja predloženi tekst Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom grada Osijeka u 2012. godini na razmatranje i usvajanje .

REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO-BARA�JSKA ŽUPA�IJA

GRAD OSIJEK Gradonačelnik

Klasa: 351-01/13-01/6 Urbroj: 2158/01-02-13-5 Osijek, 23. svibnja 2013. Temeljem članka 11. stavak 4. Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) Gradskom vijeću Grada Osijeka, podnosim sljedeće

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLA�A GOSPODARE�JA OTPADOM GRADA OSIJEKA

ZA RAZDOBLJE DO 2015. GODI�E U 2012. GODI�I Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine (u daljnjem tekstu: Plan) donijelo je Gradsko vijeće Grada Osijeka u Osijeku na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2009. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka broj 15/09.). Plan je donesen sukladno Zakonu o otpadu (Narodne novine broj 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine broj 130/05.), koja je sastavni dio Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske (Narodne novine broj 46/02.), Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine (Narodne novine broj 85/07.) i Planu gospodarenja otpadom osječko-baranjske županije za razdoblje od 2007. do 2014. godine (Županijski glasnik broj 15/06.). U gospodarenju otpadom Grad Osijek ima sljedeće zakonske obveze:

- osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, - prostornim planom utvrditi lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju,

oporabi i zbrinjavanju otpada na području grada Osijeka, - donositi godišnja izvješća o provedbi Plana s naglaskom na izvršenje utvrđenih

obveza i učinkovitost poduzetih mjera. Za realizaciju Plana i ostvarivanja koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom samim Planom definirane su i mjere od kojih posebno podsjećam na:

1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, gospodarenje otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove,

2. iskorištavanje vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, 3. kontrolirano odlaganje otpada, 4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada, 5. sanacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, 6. nadzor i praćenje gospodarenja otpadom.

Provedba Planom utvrđenih mjera za 2012. godinu planirana je realizacijom sljedećih aktivnosti:

- završetak građevinskog odlagališta u Sarvašu, - sortirnica na lokaciji Lončarica Velika, - zatvaranje i sanacija službenih odlagališta, - informiranje javnosti i marketing.

Treba napomenuti da je iz prethodnih godina preostalo izvršenje sljedećih aktivnosti i to:

- dovršetak kompostane, - kupovina rashladnog kontejnera.

PREGLED POSTOJEĆEG STA�JA U GOSPODARE�JE OTPADOM I REALIZACIJA PLA�A U 2012. GODI�I A. KOMU�AL�I OTPAD

1. Obuhvaćenost stanovništva organiziranim skupljanjem i odvozom otpada Trgovačko društvo u većinskom vlasništvu Grada Osijeka Unikom d.o.o. za komunalno gospodarstvo Osijek, Ružina 11 a (u daljnjem tekstu : Unikom), obavlja poslove skupljanja komunalnog otpada s područja grada Osijeka. Organiziranim skupljanjem obuhvaćeno je 100% stanovništva s navedenog područja. Grad Osijek je s Unikom-om sklopio Ugovor o obavljanju poslova odlaganja i zbrinjavanja otpada na odlagalištu Lončarica Velika. Tim Ugovorom Unikomu su povjereni poslovi prihvaćanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada pri čemu se ovo potonje obavlja prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada. Otpad se na području grada Osijeka sakuplja u:

• tipiziranim plastičnim posudama (60, 80, 120, 160, 240, 1100 l), • otvorenim i zatvorenim kontejnerima zapremnine 5 m3, 7 m3, 9 m3, • preskontejnerima 8 m3 i 10 m3, • rolkontejnerima 15 m3 i 20 m3, • EKO kontejnerima za papir, staklo, plastiku i metalne doze zapremnine 2,5 m3.

Sakupljeni komunalni otpad se prevozi na odlagalište specijalnim vozilima i to: • autosmećarima zatvorenog tipa konstruiranim tako da sprečavaju rasipanje otpada i

širenje prašine i neugodnih mirisa, • autopodizačima, • specijalno vozilo - grajfer sa dizalicom za podizanje i pražnjenje EKO kontejnera.

Naplata i obračun troškova gospodarenja otpadom za Grad Osijek definirani su Odlukom o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na području Grada Osijeka koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Osijeka na 6. sjednici održanoj 9. ožujka 2010. godine (Službeni glasnik Grada Osijeka broj 2/10.) 2. Mjere odvojenog skupljanja otpada koje su provedene tijekom 2012. godine

a) Eko otoci Na određenim lokacijama u gradu Osijeku u funkciji je 84 ''eko otoka'' na kojima se nalaze posude za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže.

- Eko otoci na kojima se nalaze po četiri spremnika postavljeni na metalnom postolju 60 kom

- Pojedinačne eko posude za papir i staklo 16 kom - Eko reklamni kontejneri 3 kom - Eko točke 5 kom

______________________________________________________ UKUP�O: 84 eko otoka

U 2012 god. nabavljeno je 12 posuda od 2,5m³ za selektivno sakupljanje otpada, koje su postavljene na postojećim lokacijama eko otoka. Postojeći broj eko otoka uglavnom zadovoljava potrebe građana grada Osijeka tako da će eventualno postavljanje novih biti po zahtjevima gradskih četvrti i mjesnih odbora. Takvom stanju je veliki doprinos novi pristup u selekciji i odvozu otpada upravo na mjestu njegova nastanka.

b) Eko točke Svaka ''eko točka'' sastavljena je od nadstrešnice za natkrivanje ‘’eko točke’’ (površine 11,78 m2) koja je montirana na betonsku podlogu veličine 17 m2. Unutar nadstrešnice nalaze se posude za selektivno skupljanje otpada 2 kom od 1.100 lit i 3 kom od 240 lit (PET, MET, papir, staklo). Eko točke postavljene su na slijedećim lokacijama:

1. Vijenac Ivana Meštrovića 102 2. Vijenac Slavka Kolara 3. Uske njive 4. Vijenac Josipa Kozarca 5. Vijenac Gorana Zobunđije

Eko točke rezultat su vrlo uspješne provedbe europskog projekta te u buduće treba pokušati provoditi projekte kako bi ostvarili sredstva Europske unije.

c) Prikupljanje starog papira po sistemu ''Od vrata do vrata'' Kako bismo još više podigli nivo i povećali količinu sakupljenog papira, odlučili smo se za nabavu kvalitetnih plavih posuda od 120 lit, kako bi svako domaćinstvo pored posude za komunalni otpad dobilo i plavu kantu za selektivno sakupljanje starog papira. U prvoj fazi nabavljeno je 15.000 plavih kanti, a u tijeku je nabava još 10.000 plavih kanti. Prikupljana količina starog papira u 2012 godini je 1.287,94 tone što je povećanje za oko 300% u odnosu na prikupljenu količinu u 2011. godini.

d) Reciklažna dvorišta i Zeleni otok

U gradu Osijeku planirano je izgraditi četiri reciklažna dvorišta. Trenutno se osim eko otoka selektirani otpad može se odložiti i u jedno od tri reciklažna dvorišta na području grada Osijeka. Jedno reciklažno dvorište nalazi se u vlasništvu tvrtke ''Unijapapir'', drugo je na lokaciji odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika, a treće je novoizgrađeni Zeleni otok na Jugu II. Zeleni otok na Jugu II povrđine je 2.400 m˛, a nalazi se na parceli grada Osijeka čija je ukupna povrđina 12.469 m˛. U sklopu ovog Zelenog otoka građani mogu odložiti slijedeće vrste otpada: papir i karton, staklo, tekstil, pesticide, fluorescentne cijevi, jestiva ulja i masti, boje, tiskarske boje, ljepila i smole, lijekove, odbačenu električnu i elektroničku opremu, plastiku, metale, biorazgradivi otpad, glomazni otpad, istrošene gume, filtri za ulje, baterije i akumulatore, ambalažu od metala, apsorbensi, filtarski materiji, tkanine i sredstva za brisanje, otpadna maziva ulja za motore i zupčanike.

Pozitivna iskustva postojećih reciklažnih dvorišta ukazuju na potrebu izgradnje barem još jednog mini reciklažnog dvorišta koje bi koristili građani gradskih četvrti: Donji grad, Tvrđa i Novi grad. Isto tako postoji potreba ili proširenja postojećeg reciklažnog dvorišta u Retfali (Unijapapir) ili pak izgradnja jednog novog modernog i potpuno opremljenog na lokaciji u blizini.

e) Prikupljanje i odlaganje bio otpada Izgradnju kompostane na Biljskoj cesti značajna je za zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz domaćinstva i s javnih zelenih površina, a što će u konačnici smanjiti količinu komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Lončarica Velika. Da bi se moglo prići realizaciji projekta izgradnje objekta za biološku obradu otpada izrađena je tehnička dokumentacija, ishođena je potvrda glavnog projekta, te je izgrađeno 500 m pristupne ceste. Nakon izgradnje pristupne ceste osigurano je zemljište, uplaćen je komunalni i vodni doprinos, izrađena je tehnička dokumentacija te ishođena Potvrda glavnog projekta Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka Klasa:361-03/12-01/54 Ur.br:2158/01-12-02/03-12-10JR od 07. studenog 2012 godine. Za izgradnju kompostane ukupno je tijekom 2012. godine utrošeno 1.211.664,91 kn. 3. Ukupne količine odvojeno skupljenog komunalnog otpada u 2012. godini Sve naprijed navedene mjere i aktivnosti usmjerene na razdvajanje komunalnog otpada na iskoristive i neiskoristive sastojke rezultirale su slijedećim količinama odvojeno sakupljenog iskoristivog komunalnog otpada, a koje je u okviru svoje redovne djelatnosti sakupio Unikom:

Vrsta otpada

Skupljene količine 2012 god.

(t)

Papir i karton 1.287,94 t

Staklo 54,3 t

PET 5,57 t

Tvrda plastika 3,76t Ambalaža od boja,tiskarska boja,ljepila,smole

2,83 t

Odbačena električna i elektron. oprema 44,72t

Plastična folija 11,03 t

Plastika-autobranici 3,56 t

Metali 20,5 t

Biorazgradivi otpad 158,55 t

Glomazni otpad 336,76 t

Tekstil 13,5 t

Istrošene gume 28,28 t

Filteri za ulja 0,5 t

Akumulatori i baterije 0,88 t

Fluorescentne cijevi 0,195 t

Otpadna maziva ulja 3,42t

Lijekovi 0,03 t

UKUPNO: 1976,33 t

Za usporedbu navodimo da je tijekom 2009. godine skupljeno samo 69,04 t starog papira što znači da se za samo tri godine organiziranog i kvalitetnog rada i pristupa, sakupljena količina ovog otpada gotovo dvadeset puta povećala. Unijapapir d.d. Zagreb na području grada Osijeka obavlja djelatnost postupanja s otpadom temeljem važeće dozvole za obavljanje djelatnosti skupljanja neopasnog otpada. Tijekom 2012. godine Unijapapir d.d. skupila je sljedeće količine neopasnog otpada:

a) skupljene količine prema vrstama na reciklažnom dvorištu: - ambalaža od papira i kartona 35,77 t - ambalaža od plastike 1,36 t - staklena ambalaža 4,74 t

b) sakupljene količine u akcijama - ambalaža od papira i kartona 9,91 t Ukupno: 51,78 t Naravno ovdje treba napomenuti da i drugi ovlašteni sakupljači na području grada Osijeka obavljaju registriranu djelatnost sakupljanja raznih vrsta iskoristivog otpada, ali kako isti nemaju obvezu dostavljati podatke o sakupljenim količinama otpada jedinicama lokalne samouprave, Grad Osijek nema te podatke. No obzirom na trendove koji se bilježe u sakupljanju iskoristivog otpada po sakupljačima s kojima Grad Osijek ima odgovarajuće ugovore, sigurno se može konstatirati da građani grada Osijeka imaju razvijenu svijest i već dobre navike gospodarenja s otpadom.

B. GRAĐEV�I OTPAD I ZEMLJA OD ISKOPA Lokacija odlagališta "Sarvaš" u Prostornom planu uređenja Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka 8/05. i 5/09.) određena je kao izdvojeno građevinsko područje za gradnju građevine za skladištenje, obradu i oporabu građevnog otpada i odlagališta inertnog otpada. Tijekom 2012. godine na odlagalištu Sarvaš ukupno je obrađeno 47.710 t građevnog otpada. Dijelom zemlje koja je dopremljena na Sarvaš uređene su površine koje nisu za sanaciju već se pripremaju za pošumljavanje. C. EDUKACIJA O GOSPODARE�JU OTPADOM, I�FORMIRA�JE JAV�OSTI I

MARKETI�G

Od 2006. godine tvrtka Unikom d.o.o. provodi sustavnu edukaciju djece o selekciji, iskorištavanju i zbrinjavanju otpada u osječkim dječjim vrtićima i osnovnim školama u vidu edukativnih radionica tijekom cijele školske godine. Edukacijski ciklus na kraju svake školske godine završava s značajnim projektom obilježavanja Dana planete Zemlja (22. travnja). Potičući ekološku edukaciju od najranije životne dobi odlučili smo prihvatiti kumstvo DV Mak iz Osijeka u programu Međunarodne Eko-škole/vrtića. Osim škola intenzivno smo surađivali i s ekološkim udrugama koje djeluju na području grada Osijeka, a to su: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Prijatelji okoliša-Osijek, Centar za kompost, Izviđački klub Javor i Udruga interaktivne škole. Građani grada Osijeka redovito su obavještavani o svim novostima u poslovanju putem medije, raznim TV i radijskim spotovima. Sve informacije dostupne su im i na besplatnom telefonu za korisnike 0800 200 025, a redovito se ažurira i službena stranica Unikoma www.unikom.hr sa svim novostima. D. SA�ACIJE ODLAGALIŠTA I OTPADOM O�EČIŠĆE�IH TALA

a) Odlagališta komunalnog otpada

Filipovica: Grad Osijek je ovo ratno odlagalište, zbog njegova položaja (neposredna blizina naseljenog područja - trideset metara udaljenosti od prvih kuća) prestao koristiti 1995. godine. Nakon radova sanacije koji su izvedeni odmah po potpisu ugovora o sanaciji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2005. godine, novi radovi nisu izvođeni. Nakon šest godina rješavanja, ishođena je Građevinska dozvola za sanaciju ovog zatvorenog odlagališta 2010. godine, ali radi nedostatka financijskih sredstava, radovi na sanaciji u 2012. godini nisu izvođeni. Tijekom 2012. godine odlučeno je da će se projekt prijaviti kao projekt za korištenje sredstava Europske unije putem zajedničke prijave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te Grada Osijeka. U tom pravcu je potrebno izmijeniti tehničku dokumentaciju jer je u međuvremenu zbog utvrđenog koridora Bednjanske ulice smanjena površina odlagališta. Opisane aktivnosti su u tijeku i očekujemo da će u 2013. godini uslijediti sanacija Filipovice. Do početka sanacije s površine odlagališta se uklanja grubi otpad te se površina kosi.

Početkom 2013. godine obavljen je inspekcijski nadzor odlagališta Filipovica. Nakon obavljenog nadzora konstatirano je da nema primjedbi, a temeljem naloga inspekcije izrađen je Plan zatvaranja i sanacije odlagališta te je isti dostavljen na suglasnost nadležnom županijskom tijelu. �emetin: Odlagalište komunalnog otpada u Nemetinu zatvoreno je 1995. godine. Nakon toga dio prostora odlagališta je nastavila koristiti Šećerana za odlaganje svog tehnološkog otpada, a krajem 2010. godine prestalo se s odlaganjem i tog otpada, tako da je odlagalište sada u cijelosti zatvoreno. U 2012. godini nastavilo se s izradom projektne dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole. Prilikom izrade posebne geodetske podloge utvrđeno je da se dio odlagališta na koji bi se prebacio otpad nakon sanacije, nalazi na minsko sumnjivom području. Stoga je Grad Osijek odmah pokrenuo postupak da se ovo područje što prije razminira. Potreba razminiranja prijavljena je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i nadležnim službama te se očekuje obavljanje ovih poslova uz pomoć sredstava Fonda. Nastavak svih započetih aktivnosti uslijedit će nakon što se područje razminira i bude dostupno za fizički pregled i potrebna mjerenja. Početkom 2013. godine obavljen je inspekcijski nadzor odlagališta Nemetin. Nakon obavljenog nadzora konstatirano je da nema primjedbi, a temeljem naloga inspekcije izrađen je Plan zatvaranja i sanacije odlagališta te je isti dostavljen na suglasnost nadležnom županijskom tijelu. Sarvaš: Ovo odlagalište korišteno je kao odlagalište komunalnog otpada u vremenu od 1963. do 1990. godine. Prostor odlagališta ponovo se počeo koristiti od 1997. godine za odlaganje građevnog otpada i zemlje od iskopa, a sada se koristi za prihvat građevinskog materijala koji se koristiti kao materijal za potrebe sanacije istog. Na odlagalištu u Sarvašu prihvaćaju se samo one vrste građevinskog otpada koje su predviđene dokumentacijom za sanaciju ovog odlagališta. Za odloženi otpad posjednici plaćaju naknadu utvrđenu Odlukom o odlaganju građevnog otpada (Službeni glasnik Grada Osijeka broj 4/10. i 5/11.). Tako je tijekom 2012. godine u Proračun Grada Osijeka uplaćeno 240.000,00 kuna za odloženih 47.710 t građevnog otpada. Odloženi građevni otpad, nakon propisane obrade (sortiranje i drobljenje ) koristiti će se kao materijal za potrebe sanacije istog. S obzirom da se na dijelu lokacije odlagališta planira izgraditi odlagalište inertnog otpada, iz tog razloga, odlagalište je potrebno sanirati i zatvoriti kao odlagalište komunalnog otpada s nastavkom odlaganja građevnog otpada predviđenog za pripremne radove na sanaciji odlagališta. Sanacija i izvedba novih građevina na odlagalištu u Sarvašu provest će se fazno s tim što će se faza sanacije potpuno odvojiti od faze izgradnje kako bi taj pojekt mogli aplicirati u EU fondove. Problem su čestice na kojima nisu rješeni imovinsko-pravni odnosi, a obuhvat sanacije je u fazi rješenja istog. Za ovu fazu je napravljen elaborat koji je dostavljen za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole. Početkom 2013. godine obavljen je inspekcijski nadzor odlagališta Sarvaš. Nakon obavljenog inspekcijskog nadzora konstatirano je da nema primjedbi.

Lončarica Velika: Tijekom 2012. godine ukupno je sakupljeno i na odlagalište Lončarica Velika odloženo 29.754,82 tona komunalnog otpada. Ta količina sakupljena je na području grada Osijeka u 43 000 domaćinstva te 2000 obrtnika i pravnih osoba kao korisnika ove komunalne usluge. Za usporedbu navodimo da je tijekom 2009. godine sakupljeno i na odlagalište Lončarica Velika odloženo 33.523,79 tona komunalnog otpada. Iz podataka je razvidno da je količina odloženog komunalnog otpada smanjena u tri godine za više od 10% što je dokaz da su sve aktivnosti i investicije u vezi sa selekcijom iskoristivog otpada opravdane i da su rezultirale značajnim pozitivnim pomacima. U 2012. godini na odlagalištu Lončarica Velika u Osijeku u skladu projektnom dokumentacijom izvedeni su sljedeći radovi:

• Izvršen je kvartalni geodetski snimak odlagališta, • Izvršena je dezinfekcija i deratizacija odlagališta, • Izvršene su analize odlagališnih plinova (4 puta godišnje), • Izvršene su analize otpadnih procjednih voda i otpadnih voda oborinskih kanala • Izrađeni su glineni nasipi oko odlagališta (6.3211 m3).

Aktivnosti na realizaciji Županijskog centra za gospodarenje otpadom na Orlovnjaku jako su usporene i produžene, što je primoralo Grad Osijek na određene poteze kako bi osigurao odlaganje komunalnog otpada na odlagalištu "Lončarica Velika" i poslije 2012. godine. Grad Osijek je počeo odlagati otpad na rubu odlagališta, što više nije u skladu sa postojećom građevinskom dozvolom. Iz tog razloga su pokrenuti postupci izmjena prostorno planske dokumentacije kako bi se osigurao dodatni odlagališni prostor. Odlaganje komunalnog otpada do kraja važenja ovog Plana uvelike će ovisiti o mogućem proširenju odlagališta na dio susjedne parcele ( kčbr.1129/1 k.o. Osijek), koja je u državnom vlasništvu. U tijeku 2012. godine izvršene su Izmjene i dopune Prostornog plana grada Osijeka, koje su prihvaćene, a kojim se omogućuje proširenje postojećeg odlagališta. Pokrenut je postupak dodjele državnog zemljišta za proširenje odlagališta Lončarica Velika. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financijski pomaže realizaciju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika. Završetak sanacije odlagališta Lončarica Velika produžen je do kraja 2017. godine, kada je krajnji rok za dovršenje sanacije ovog odlagališta. Nakon toga vremena komunalni otpad grada Osijeka bi se trebao odvoziti u županijski centar za zbrinjavanje otpada "Orlovnjak" smještenog uz mjesto Antunovac.

b) Sanacija divljih odlagališta U 2012. godini uklonjeno je ukupno 4.328 m³ otpada s divljih odlagališta na području grada Osijeka, na lokacijama kako slijedi: Industrijska zona Sv. L. B. Mandića, Pampas, Podravska ulica, parkiralište kod „Zeke“, Gacka ulica ispred RJ Zelenilo, Josipovac, Jug II-Plitvička ulica, Višnjevac-Dravska ulica, Nemetin, Ankin Dvor, Donji grad uz Dravu, Tenja. Uz odvezeni otpad izvršeno je i hortikulturno uređenje i sanacija lokacija koje su očišćene da bi se spriječilo daljnje odlaganje otpada. Lokacije koje su hortikulturno uređene, održavane su košnjom i na te su lokacije postavljene ploče s natpisom o zaštiti javnih površina. Za usporedbu navodimo da je tijekom 2009. godine uklonjeno 18.000 m³ otpada s divljih odlagališta. Iako su količine otpada na divljim odlagalištima znatno smanjene u zadnje tri godine, sa stanjem još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Ono što je sigurno ohrabrujuće je činjenica da se na hortikulturno uređena ranija divlja odlagališta otpad u pravilu više na odlaže.

E. FI�A�CIJSKA SREDSTVA ZA GOSPODARE�JE OTPADOM I SA�ACIJE U 2012. GODI�I

Najznačajnija aktivnosti u 2012. godini je nabava 15 000 plavih PVC posuda za otpadni papir. Ukupna vrijednost plavih PVC posuda je 2.966.844,00 kn s tim da je od tog iznosa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao nabavu ovih posuda s iznosom 890.220,00 kn. Posude nabavljen u 2012. godini podijeljene su građanima, a nabava novih 10 000 PVC posuda (čime se zadovoljavaju potrebe svih građana grada Osijeka) obavit će se u 2013. godini. Opisane aktivnosti na realizaciji Plana u 2012. godini financirane su kako slijedi:

- nabava plavih PVC posuda 1.625.220,00 kn - nabava zelenih PVC posuda različitih veličina 219.156,25 kn - izgradnja kompostane 1.211.664,91 kn - posude za otpad 81 lit (oblik vaze) 87.850,00 kn - nabava posuda/spremnika raznih oblika i za razne vrste otpada (baterije, žvakaće gume i sl.) 96.737,50 kn - EKO otoci 67.500,00 kn - oprema za zaštitu posuda za komunalni i izdvojeni otpad na javnim površinama 87.375,00 kn - sufinanciranje nabave specijalnog vozila za skupljanje papira 515.000,00 kn - odlagalište Sarvaš 553.139,03 kn - sanacija divljih odlagališta 543.942,50 kn - sanacija i zatvaranje službenih odlagališta 380.251,18 kn

UKUPNO: 5.387.836,37 kn Treba napomenuti da su opisane aktivnosti financirane sredstvima kako slijedi:

- sredstva naknade za razvoj sadržane u cijeni komunalne usluge 3.020.283,66 kn - sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 890.220,00 kn - sredstva naknade za odlaganje 240.000,00 kn - komunalna naknada i doprinos 1.237.332,71 kn

F. ZAKLJUČAK Kao i prethodne i ova 2012. godina obilježena je nizom aktivnosti i uloženim velikim naporom u rješavanje problema vezanih uz gospodarenje otpadom. Ono što nas zasigurno može činiti zadovoljnim jesu postignuti rezultati, a posebice spoznaja da su građani grada Osijeka odgovorni, organizirani i iskazuju visoku svijest o potrebi smanjenja količina otpada prvenstveno njegovom selekcijom i izdvajanjem iskoristivog otpada. Količine i vrste prikupljenog iskoristivog otpada su već sada respektabilne, a smanjenje ukupne količine odloženog otpada za više od 10 % u samo 3 godine podatak je s kojim se može pohvaliti malo gradova. Aktivnosti na sanaciji i zatvaranju postojećih odlagališta ( Filipovica, Nemetin, Sarvaš ) odvijaju se u skladu s tehničkim i financijskim mogućnostima, a stanjem na odlagalištu Lončarica Velika ne smijemo biti zadovoljni prvenstveno zbog činjenice da to odlagalište, zbog kašnjenja uvjetovanih propustima drugih, mora biti aktivno bar još 3-4 godine. No unatoč ograničenim prostornim kapacitetima, uz velike napore koje čini Grada Osijek, stanje i na tom odlagalištu je uredno, a što je kao i za sva druga odlagališta na području grada Osijeka potvrđeno provedenim inspekcijskim nadzorima. Izvršenje Plana u 2012. godini financirano je sukladno planiranim sredstvima i mogućnostima Grada Osijeka sa željom da se u godini velike financijske oskudice, usmjere određena sredstva prema punom uvođenju sustava gospodarenja otpadom na području Grada Osijeka. Kao prioritetan zadatak Grada Osijeka svakako i dalje ostaju aktivnosti usmjerene na korištenje strukturnih instrumenata EU i ostvarivanja planiranog cilja - projekti sanacije odlagališta komunalnog otpada "Nemetin", "Sarvaš" i "Filipovica" - korištenjem bespovratnih sredstava u cijelosti. Realizacija navedenih projekata sasvim je izgledna na opisani način jer su isti stavljeni na indikativnu listu projekata Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i prijavljeni su za financiranje EU fondovima, što je još jedan dokaz da Grad Osijek radi ispravno i dobro kad je u pitanju problematika gospodarenja otpadom. Realizacija i kvalitetno funkcioniranje cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom zacrtanog Planom zasnovano je na uključenosti i velikoj suradnji Grada, svih građana, komunalnog trgovačkog društva, ostalih uslužnih trgovačkih društava, udruga civilnog sektora i dr. a sve u cilju provedbe planiranih mjera, sukladno mogućnostima i financijskim sredstvima planiranim u Proračunu Grada Osijeka. Sanacije odlagališta otpadom provodi se nešto sporije od planirane dimanike prije svega radi značajnog iznosa financijskih sredstava potrebnih za njihovu provedbu, sporost izrade projektne dokumentacije i rješavanja vlasničkih odnosa što je, uz činjenicu da su neki prostori još uvijek minski sumnjiva područja, najveći problem za rješavanje.

Prijedlog aktivnosti za daljnju provedbu Plana: U smislu provedbe aktivnosti na realizaciji Plana za gospodarenje otpadom u 2013. godini osobno smatram potrebnim i predlažem učiniti slijedeće:

1. Uložiti maksimalan napor kako bi se sve planirane aktivnosti iz Plana gospodarenja otpadom utvrđene za izvršenje do kraja 2013., ali i ranijih godina, u cijelosti izvršile.

2. Dovršiti postupak nabave i podjele plavih PVC posuda za odlaganje papira i kartona svim građanima i pravnim osobama u gradu Osijeku.

3. Razvijati uvjete za izdvojeno sakupljanje ostalih iskoristivih vrsta otpada (plastika, tekstil, bio otpad i dr.) posebno na mjestu njihova nastanka.

4. Nastavak i dovršetak sanacije odlagališta otpada na području grada prilagoditi novim uvjetima financiranja sanacije javnim sredstvima, koji su definirani Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom Republike posebice sredstvima koje odobrava EU.

5. Nastaviti aktivnosti na edukaciji o potrebi postupka gospodarenja otpadom građana grada Osijeka svih životnih dobi s ciljem potpunog osiguranja načela „Otpad nije smeće, otpad isto ima svoju upotrebnu vrijednost „.

Gradonačelnik Krešimir Bubalo, dipl.oec., v.r.

Temeljem članka 19. točke 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 2/09., 9/09. i 13/09.), Gradsko vijeće Grada Osijeka, na _____ sjednici, održanoj _______2013. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K POVODOM RAZMATRA�JA

IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLA�A GOSPODARE�JA OTPADOM GRADA OSIJEKA ZA RAZDOBLJE DO 2015. GODI�E U 2012. GODI�I

I.

Gradsko vijeće Grada Osijeka prihvaća Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine u 2012. godini. Klasa: 351-01/13-01/6 Urbroj: 2158/01- Osijek, 2013. Predsjednik Gradskoga vijeća Anto Đapić, dipl.iur.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 15 od 25. studenoga 2009. Temeljem članka 11. stavak 2. Zakona o otpadu („Narodne novine“ br. 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09. ) i članka 19. točka 2. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05., 8/05., 02/09., 9/09. i 13/09.) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2009. godine, donijelo je

P L A �

gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

1. OS�OV�E I OPĆE ODREDBE

Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ 110/07.).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu („Narodne novine“ 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ 130/05.) te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine („Narodne novine“ 85/07.).

A) Zakon o otpadu uređuje način gospodarenja otpadom koji predstavlja skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovoga štetnog utjecaja na okoliš

2. obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. S otpadnim tvarima treba se postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i

ne rabe postupci i načini koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

− rizik onečišćenja voda, tla i zraka − nastajanje eksplozije ili požara − pojava buke − ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta − štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti − narušavanje javnog reda i mira.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su: − Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to

posebice: razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi

− oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava odvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način te sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

B) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj između ostalog predviđa sljedeće aktivnosti:

− postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

− sprječavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke − centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta − kontrolirane prioritetne tokove otpada − visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti − angažman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i

potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC* – BAT** tehnologije

− jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada

− edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

Prema zahtjevima koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH, neophodno je u

narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli ciljevi iz tablice 1-2.

Tablica 1. Kvantitativni ciljevi za količine otpada koje se stvaraju na području Grada Osijeka

Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada 80 99

Količina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

Tablica 2. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada koji se stvaraju na području Grada Osijeka

Otpad Rok Kvota (% težine)

oporaba recikliranje

Ambalažni otpad 2010. 50 – 60 25 – 45 2015. 65 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 85 80 2025. 95 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010. 70 – 80 60 – 70 2015. 90 70

Otpadna ulja 2010. 90 - Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH

C) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH, i to: - uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom - sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta - sanacija „crnih točaka“ - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrži sljedeće:

1. vrste količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje 2. uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada 3. razmještaj lokacija (mreža) građevine i uređaje za gospodarenje otpadom i 4. procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju

otpadom. Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva (MZOPUG ).

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured županije.

D) Zakonske obveze iz postojeće i nove zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“.

Zakonom je određeno da troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti: 1. troškove odvojenog sakupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš i 5. troškove oporabe i zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće. Stupanjem na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te pravilnika o postupanju s

posebnim kategorijama otpada, od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se njime pokreću promjene koje će, postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati RH prema održivom gospodarenju otpadom, a i postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU.

2. �AZIVLJE U PLA�U

U ovom Planu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti određene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumijeva: sakupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Proizvođač otpada jest svaka pravna ili fizička osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Građevinski otpad – otpad koji nastaje tijekom proizvodnje građevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekonstrukcije građevina. Opasni otpad je svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog. Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Sakupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza.

Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, ugljučujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Sakupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja sakuplja, razvrstava ili prevozi otpad. Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad. Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se sakupljaju tako da je izbjegnuto onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od građevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgrađuje. Sakupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene prateće sadržaje i opremu. %eorganizirano odlagalište je isto što i "divlje odlagalište". Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada propisan propisima ZOO. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada. Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i zbrinjavanje otpada. Gospodarenje otpadom - je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena. Centralno reciklažno dvorište - je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju određenih vrsta otpada.

Mini reciklažno dvorište – je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju samo određenih vrsta otpada i to u manjem obimu. Reciklažni eko otok – dvije do četiri posude ili kontejnera za odvojeno sakupljanje komponenti otpada kao što su papir i karton, staklena ambalaža, plastika i sl. Sortirnica – objekt u kojem se vrši odvajanje pojedinih komponenta otpada iz doveženog nerazvstanog otpada koji nije miješan sa otpadom iz kućanstva. Kratice:

IPPC - integrirano sprječavanje i kontrola zagađenja (Integrated prevention pollution control) BAT - najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) 3. PREGLED postojećeg stanja

Prema Zakonu o otpadu (“Narodne novine“ 178/04., 111/06., 60/08. i 87/09.) otpad se dijeli na neopasni, inertni i opasan otpad, a prema izvoru razlikujemo komunalni i proizvodni otpad. Postojeće stanje količina, vrsta i sastava otpada odnosi se na područje Grada Osijeka.

Procjena količine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu za Grad Osijek, na razmatranom području, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaže Grad Osijek i komunalno poduzeće „Unikom“ d.o.o., te iz statističkih podataka i ankete o količinama otpada provedene 2008. godine.

Na razmatranom području otpad sakuplja komunalno poduzeće "Unikom" d.o.o. iz Osijeka i odlaže ga na odlagalištu otpada "Lončarica Velika". Sakupljanje i odvoz otpada određeno je programima sakupljanja i odvoza otpada. Na odlagalište „Lončarica Velika“ odlaže se organizirano sakupljen otpad s područja naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac.

3.1. Kapaciteti za postupanje s otpadom na području Grada

Na području Grada Osijeka organizirano sakupljanje i odvoz otpada te čišćenje javnih gradskih površina vodi "Unikom" d.o.o. koje u tu svrhu koristi sljedeći vozni park:

Tablica 3. - Kapaciteti vozila za sakupljanje i odvoz otpada

Tip vozila Broj vozila Prosječni korisni volumen nadgradnje, m3

smećar 6 16 smećar 2 17 smećar 1 22 autopodizač 8 5 ili 7 čistilica 7 3 kamion 5 1, 2, 6, i 8 kamion-kiper 1

Izvor: „Unikom“ d.o.o.

Miješani komunalni i neopasni proizvodni otpad se na mjestu nastanka sakuplja i iznosi u namjenskim posudama (kontejnerima) različitih volumena. U tablici u nastavku iznose se podaci o udjelu pojedinih posuda (kontejnera).

Tablica 4. – Učešće pojedinih posuda/kontejnera za odlaganje komunalnog otpada

�ačin prikupljanja Udio, % Kante 120-240 l 80 Kontejneri 700-1.100 l 10 Kontejneri 5 - 10m3 10 UKUPNO 100

Izvor: „Unikom“ d.o.o.

Broj postavljenih posuda (kante, kontejneri) za komunalni otpad iznosi: - posude 120 l – 30.000 komada - posude 240 l – 4.000 komada - kontejner 1.100 l – 2.000 komada - kontejner 5 m3 – 500 komada.

3.2. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada

U Gradu Osijeku, u 2007. godini, organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada iz domaćinstava bilo je obuhvaćeno 40.753 domaćinstava s 111.489 stanovnika odnosno, cca 97 % domaćinstava. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području Grada Osijeka živjelo je 114.449 stalnih stanovnika u 41.835 domaćinstva.

Tablica 5. - Stanovništvo Grada Osijeka (popis 2001.)

Grad Osijek Stanovnika Domaćinstva

�aselja Brijest 1.235 372 Briješće 1.373 388 Josipovac 4.394 1.315 Klisa 463 145 Nemetin 177 66 Osijek 90.286 34.220 Podravlje 356 122 Sarvaš 1.537 513 Tenja 6.742 2.231 Tvrđavica 750 260 Višnjevac 7.136 2.203 Ukupno: 114.449 41.835

Izvor: DZS Popis stanovništava 2001. godine

Organizirani odvoz otpada iz domaćinstava provodi se 1 puta tjedno, za centar grada Osijeka 2 puta tjedno, a iz gospodarskih djelatnosti 1 puta tjedno tijekom 6 radnih dana. Sakupljeni otpad se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lončarica Velika“.

Glomazni otpad sakuplja se prema unaprijed izrađenom i objavljenom planu putem kontejnera većeg volumena, te se odvozi i zbrinjava na odlagalištu „Lončarica Velika“.

Proizvodni neopasni otpad, koji se javlja u toku proizvodnih procesa u poduzećima, poduzeće "Unikom" d.o.o. dovozi na odlagalište “Lončarica Velika” zajedno sa komunalnim otpadom.

Na području Grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje određenih vrsti otpada iz domaćinstva i gospodarstva. Odvojeno sakupljen otpad preuzima „Unijapapir“ iz Osijeka. Tako je u 2007. godini odvojeno sakupljeno papira, kartona, stakla, PET-a i ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, starih ulja i sl. oko 1.291 tona. Usporedni prikaz učinkovitosti provođenja odvojenog sakupljanja – primarne reciklaže u 2003. i 2007. godini iznosi se u tabličnom prikazu 6. Vidljivo je da segment koji obuhvaća sakupljanje eko kontejnerima ima kod ambalažnog stakla i PET-a veliki pad sakupljenih količina. Pad sakupljenih količina povezan je s primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu koji nije predvidio neodgovorno ponašanje pojedinaca koji iz eko kontejnera vade odloženi materijal i prodaju trgovinama i ovlaštenim sakupljačima od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tablica 6.- Usporedni prikaz odvojeno sakupljenih količina određenih vrsta otpadnih materijal u 2003. i 2007. godini na području Grada Osijeka

�ačin provođenja Vrsta materijala

2003. godine 2007. godine

Kontejner veličine

(m3)

Broj kontejnera

Sakupljena količina

(t)

Kontejner veličine

(m3)

Broj kontejnera

Sakupljena količina

(t)

1. Eko-kontejneri na javnim površinama Grada

Papir i karton 2 112 208 2 i 2,5 1.234 353 Amb. Staklo 2 87 235 2 i 2,5 3 2 PET 2 73 47 2 150 7

2. Svežnjevi karton. ambalaže - - 129 ručno 134

3. Reciklažno dvorište

Papir i karton 5 2 62,5 5 177 73 Amb. Staklo 5 2 12,6 2,5 8 5 PET 5 1 2,2 - - - Ostala plastika 5 1 2,8 5 15 4 Akumulatori 5 1 8,2 3 4 3 Metalni otpad 5 1 25,5 5 9 7 Stara ulja 0,1 1 1 1 3 3

4. Školske akcije Papir i karton 5 20 162 30 i 5 345 5. Zeleni otpad s javnih površinama Grada. Biljna masa - - - 315 6. Ostalo - - - 40 Ukupno odvojeno sakupljeno (t) 895 1291

Izvor: Grad Osijek

Procjena količina odloženog otpada na odlagalištu „Lončarica Velika“, budući da otpad nije vagan, temelji se na procjenama i iskustvenim podacima. Pri procjeni količina otpada odloženih od početka korištenja lokacije, korištene su postavke proizašle iz prijašnjih upitnika i anketa, kretanja obuhvatnosti stanovništva te stanja gospodarskih subjekata.

Količina odloženog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada u razdoblju od 15.09.1995. do 2007. godine na odlagalištu otpada „Lončarica Velika“ procijenjena je na cca 483.000 t.

Volumen koji zauzima odloženi otpad na lokaciji procijenjen je uzimajući u obzir nasipne težine različitih vrsta odloženog otpada na odlagalištu, i to:

- nasipna težina zemlje i građevinskog otpada je od 1.200 do 1.400 kg/m3 - zbijenost komunalnog otpada na odlagalištu je 400 – 850 kg/m3. Prema procjeni, na odlagalištu “Lončarica Velika” ukupno je odloženo oko 636.000 m3. Prosječna nasipna težina odloženog otpada procjenjuje se na oko 759 kg/m3. Nasipna količina otpada mjerena na drugim odlagalištima u Hrvatskoj iznosi od 400 do 1.200 kg/m3.

3.3. Komunalni otpad

Komunalni otpad prema Zakonu o otpadu je otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste gradske i državne službe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina na području Grada Osijeka iz kojih se otpad organizirano sakuplja.

Količina komunalnog otpada (prema podacima koje je dostavio Unikom d.o.o.) nastala u 2007. godini na području Grada Osijeka procijenjena je na oko 33.048 tona, od čega na lokalno

stanovništvo otpada cca 31.511 t, a na odvojeno sakupljen otpad cca 1.291 t. Na temelju ovih podataka, specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je:

specifična količina = 32.802 tona × 1.000 / (111.489 stanovnika × 365 dana) = 0,806 kg/st./dan

Očekuje se da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada te da će se ona približiti europskim standardima.

Prema procjeni tvrtke „Unikom“ d.o.o. u 2007. godini skupljeno je 12 258 tona glomaznog otpada koji je uključen u ukupnoj količini komunalnog otpada.

Neopasni proizvodni otpad odlaže se zajedno s komunalnim otpadom na lokaciju odlagališta "Lončarica Velika".

U nekim poduzećima javljaju se i manje količine opasnog otpada, koji poduzeća skladište unutar svojeg prostora i rješavaju u suradnji s drugim ovlaštenim poduzećima koja se bave zbrinjavanjem takve vrste otpada.

Prema podacima Grada Osijeka, količina neopasnog proizvodnog otpada stvorena u 2007. godini i odložena na službenom odlagalištu “Lončarica Velika”, procijenjena je na cca 5.467 tona.

3.4. Projekcija količina otpada

Projekcija količina otpada rađena je za razdoblje do 2015. godine. Količine otpada koje će nastajati na području Grada Osijeka odvozit će se na odlagalište “Lončarica Velika” sve do realizacije regionalnog/županijskog Centra za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Procjena količina otpada koja će nastajati na području Grada Osijeka u predstojećem razdoblju do 2015. godine, rađena je na temelju podataka o: - obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema podacima iz

2007. godine - podacima iz popisa stanovništva 2001. godine za Grad Osijek - procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva - procijenjenom povećanju životnog standarda - procjeni kretanja količina ambalažnog i industrijskog otpada u razmatranom razdoblju.

Stoga su se pri procjeni količina otpada koje treba prikladno zbrinuti te pri određivanju za to

potrebnog odlagališnog prostora, u proračunu koristile sljedeće pretpostavke: - da se broj stanovnika na razmatranom području neće bitno mijenjati, i da će rasti po

prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,1% - da je u 2007. godini na razmatranom području prosječna obuhvatnost organiziranim

odvozom otpada bila 97% - potpuna obuhvatnost organiziranim odvozom otpada očekuje se u 2009. godini - da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj

godišnjoj stopi od 0,5 - 1% - za proizvodni neopasni otpad predviđa se povećanje rasta količine po prosječnoj

godišnjoj stopi od 3,0% - da će se povećati količina proizvodnog neopasnog otpada koja će sama poduzeća

ponovno upotrijebiti ili davati na obradu drugim specijaliziranim poduzećima. Prilikom svake značajnije promjene tehnološkog procesa ili broja tehnoloških jedinica, potrebno je preispitati i količinu proizvodnog neopasnog otpada.

U nastavku je tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina miješanog komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na području Grada Osijeka.

Tablica 7. - Prikaz očekivanog kretanja stvorene količine miješanog i proizvodnog otpada s područja Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine

Broj Komunalni Proizvodni Ukupni

Godina obuhvaćenih otpad neopasni otpad stanovnika t/god. otpad t/god. t/god.

2008 113.072 37.270 5.631 42.901 2009 114.678 37.934 5.800 43.733 2010 114.793 38.166 5.974 44.139 2011 114.907 38.400 6.153 44.553 2012 115.022 38.637 6.337 44.974 2013 115.137 38.877 6.528 45.405 2014 115.253 39.292 6.723 46.016 2015 115.368 39.713 6.891 46.605

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. prema navedenim pretpostavkama

Količina pojedinih kategorija otpada koje se moraju odvajati iz komunalnog otpada za razdoblje do 2015. godine prema Planu gospodarenja otpadom RH, kao i projekcija ukupne količine komunalnog otpada zajedno sa količinama odvojenog sakupljanja, daje se u nastavku.

Tab

lica

8. -

Proj

ekci

ja k

olič

ina

kom

unal

nog

otpa

da s

pla

nom

odv

ajan

ja o

dređ

enih

kom

pone

nti z

a G

rad

Osi

jek

God

ina

Kol

ičin

a st

vore

nog

kom

unal

nog

otpa

da,

t/god

Prog

noza

odv

ajan

ja p

ojed

inih

kom

pone

nti,

t/god

Kol

ičin

e K

O z

a od

laga

nje,

t/g

od

Udi

o od

voje

nog

otpa

da*,

%

Papi

r i

kart

on

PET

St

aklo

M

etal

i K

uhin

jski

i b

ioot

pad

UK

UPN

O

2008

37

.270

1.

680

464

1.14

7 23

9 0

3.53

0 33

.740

9,

5 20

09

37.9

34

1.76

6 50

1 1.

273

300

69

3.91

0 34

.024

10

,3

2010

38

.166

1.

856

541

1.41

4 37

8 12

5 4.

314

33.8

52

11,3

20

11

38.4

00

1.95

1 58

4 1.

569

476

225

4.80

5 33

.595

12

,5

2012

38

.637

2.

051

631

1.74

2 59

8 40

5 5.

427

33.2

10

14,0

20

13

38.8

77

2.15

6 68

1 1.

934

753

729

6.25

3 32

.624

16

,1

2014

39

.292

2.

267

736

2.14

7 94

7 1.

318

7.41

4 31

.878

18

,9

2015

39

.713

2.

383

794

2.38

3 1.

191

2.38

3 9.

134

30.5

79

23,0

*u

dio

odvo

jeno

sak

uplje

nog

otpa

da u

odn

osu

na s

tvor

enu

količ

inu

kom

unal

nog

otpa

da

Izvo

r: IP

Z U

nipr

ojek

t TE

RR

A d

.o.o

. K

olič

ine

kom

unal

nog

otpa

da iz

tabl

ica

7. i

8. r

azlik

uju

se u

tom

e št

o je

u ta

blic

i 7. d

an p

rika

z m

iješa

nog

kom

unal

nog

otpa

da, a

u

tabl

ici 8

. toj

kol

ičin

i je

prib

roje

na k

olič

ina

odvo

jeno

sak

uplje

nog

kom

unal

nog

otpa

da. U

tom

slu

čaju

kol

ičin

a ko

mun

alno

g ot

pada

za

odla

ganj

e se

s v

rem

enom

poč

inje

sm

anjiv

ati

za 2

008.

god

inu.

Za

2008

.god

inu

količ

ine

odvo

jeno

g sa

kupl

janj

a ko

mpo

nent

a ot

pada

te

mel

je s

e na

pod

acim

a do

bive

nih

za G

rad

Osi

jek

i pro

cije

njen

ih k

olič

ina

otku

plje

nih

pute

m F

onda

.

Prikaz potencijala određenih vrsta otpada u ukupnom otpadu, radi sagledavanja mogućeg odvojenog sakupljanja otpada, temelji se na pretpostavljenom sastavu komunalnog otpada. S obzirom da su na području Grada Osijeka posljednja ispitivanja sastava otpada provedena 1995. godine u nastavku se daje sastav otpada preuzet iz Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, a koji se odnosi na procjenjeni sastava otpada za kontinentalno područje RH. U tablici 9. daje se pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka računajući po pretpostavljenom učešću komponenti otpada iz Plana RH za slične velike gradove.

Tablica 9. – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada za područje Grada Osijeka

Komponenta otpada mas % Kuhinjski i biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Koža i kosti 3,0

Drvo 1,3

Tekstil 7,8

Staklo 6,6

Metali 4,1

Inertni 1,5

Plastika 11,6

Guma 0,9

Posebni 0,4

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.

Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015, za potrebe projektiranja svakog elementa sustava gospodarenja otpadom prije same izrade projektne dokumentacije, potrebno je obaviti prethodna mjerenja kako količina tako i porijekla i sastava komunalnog otpada. Prije određivanja kapaciteta i vrsta objekata za predobradu i obradu pojedinih vrsta otpada potrebno je provesti seriju ispitivanja sastava i količina otpada u barem dva karakteristična godišnja razdoblja.

U nastavku se iznose procjene količina određenih grupa otpada nastalih na području Grada Osijeka i gruba procjena trenda kretanja za narednih sedam godina. Podaci se temelje na različitim izvorima, i to na dokumentu Katastar otpada - izvješće za 2006. proizvodni otpad, Agencija za zaštitu okoliša, 2008., podacima dobivenih od Grada Osijeka za 2007. godinu te Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Tablica 10. - Procjena kretanja količina posebnih vrsta otpada na području Grada Osijeka

VRSTA OTPADA 2008.god. 2015.god. t/god t/god 1- Komunalni otpad 33.600 36.000 2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja 27.100 28.700 3 - Proizvodni i rudarski 5.700 6.900 4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

-poljoprivredni otpad (šećerana) 88.900 97.800 -stočarski (uzgoj stoke) 6.000 6.000 -šumarsko-drvni otpad (gradsko zelenilo +ostalo) 20 20

5 - Opasni otpad 480 500 6 - Ambalažni otpad 8.240 9.900 7 - Otpadna vozila 1.850 2.800 8 - Otpadne gume vozila 1.930 2.900 9 - Otpadna električna i elektronička oprema 1.550 2.100 10 - Komunalni mulj 1.100 1.200 11 - Otpad životinjskog porijekla 3.110 3.110 12 - Otpadna ulja i zauljeni otpad

-mineralna ulja 720 720 -jestiva ulja 770 800

13 - Otpadne baterije i akumulatori 90 130 14 - Postojana organska zagađivala 2 2 15 - Medicinski otpad 60 70

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH, Grad Osijek, AZO

Postupanje s pojedinim vrstama otpadnih materijala navedenih u tabličnom prikazu regulirano je posebnim Pravilnicima: − Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) − Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05 i 81/08) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

(NN 74/07) − Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima − Pravilnik o gospodarenju otpadnim, baterijama i akumulatorima − Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom.

S obzirom na količine električnog otpada (bijele tehnike) koja se u pravilu pojavljuje u

glomaznom otpadu treba razmotriti mogućnost da se s istim postupa u skladu s Planom RH. Uz dobivanje ovlaštenja isto bi mogla raditi tvrtka „Unikom“ budući da na području Grada Osijeka vrši sakupljanje glomaznog otpada.

U ovom Planu postupci sakupljanja i obrade posebnih vrsta otpadnih materijala se neće opisivati.

4. MJERE GOSPODARE�JA OTPADOM I ODVOJE�OG SAKUPLJA�JA KOMU�AL�OG OTPADA

4.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrži osnovna načela, i to: − izbjegavanje otpada − vrednovanje otpada − zbrinjavanje otpada.

Shematski prikaz gospodarenja otpadom daje se na slici 1.

Slika 1. - Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Izbjegavanje 7eizbjegnuti otpad

- manji proizvodni otpad- proizvod s manje otpada- uporaba primjerenije ambalaže

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba- biološka reciklaža i ponovna uporaba- energetska reciklaža i ponovna uporaba

Kontrolirana odlagališta

Vrednovanje otpada

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine

Postupanje s otpadom na predmetnom području razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja integralnog koncepta gospodarenja otpadom čije su osnove: - sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom - iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe - kontrolirano odlaganje otpada - saniranje otpadom onečišćenog tla.

U nastavku o programima – podsustavima integralnog koncepta gospodarenja s otpadom koji su značajnije prisutni na analiziranom području:

Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada provodi se putem:

Domaćinstava i uslužne djelatnosti - odvojenog sakupljanja papira, kartona te staklene i plastične ambalaže putem

kontejnera smještenih na javnim površinama područja.

Gospodarstvo - odvojenog odlaganja i sakupljanja određenih vrsta otpada u kontejnere raznih vrsta i

dimenzija - predobrada ili obrada istih u vlastitom krugu radi ponovnog korištenja u proizvodnom

procesu ili predaje tvrtkama za sakupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama.

Kontrolirano odlaganje otpada

- privremeno odlaganje ostatnog otpada iz domaćinstava i gospodarske djelatnosti (komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada) na uređenom odlagalištu.

4.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada

Mjere izbjegavanja i smanjenje nastajanja otpada prema europskim smjernicama su sljedeće:

Smanjenje količina otpada može se postići na više načina, a najvažniji su:

− sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada − sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci − sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji

onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada je: "7ajbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". To podrazumijeva da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.

U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati

- načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu

- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari - proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji - razvojem tehnologije koja ne stvara otpad - otpad vraćati u vlastitu proizvodnju - otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi - pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i

štetnosti otpada - proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži - proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se

odbacuje kao otpad.

Ponašanje potrošača - da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati, - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju

robe preferiraju povratnu ambalažu, - da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

Edukacija - koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim

načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja, - stimulacija i kažnjavanje. 4.3. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada

Primarna reciklaža temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari na mjestu nastanka otpada. Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. autoguma, lijekova, ulja, e-otpada, građevinskog otpada, akumulatora, zelenog otpada i lako biorazgradivog otpada, papira, starih automobila, stakla, metalne i plastične ambalaže i dr.) dugoročno jamče kvalitetnu reciklažu. To je dinamički sustav koji se stalno nadopunjuje. Prema Planu gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015 predviđeno je odvojeno prikupljanje sljedećih komponenti komunalnog otpada: – papir i karton – staklo – plastika – metali – glomazni otpad – drugo.

U tabličnom prikazu 11. dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Tablica 11. - Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja

Mjesto/način obrade Vrednovanje

1 -Komunalni otpad CGO Odvajanje

Materijalno Biološko Energetsko

Odlaganje 2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja

Odlagalište GO Odvajanje i obrada na odlagalištu GO

Ponovna upotreba Mini RD

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO

Odvajanje Materijalno Biološko Energetsko

Odlaganje

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Ratarstvo Biološko Energetsko

Stočarstvo Šumsko tlo Drvoprerađivačka

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljač Skladište proizvođača Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje

Izvoz

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja

Mjesto/način obrade Vrednovanje

6 - Ambalažni otpad

-papirni i kartonski

Reciklažni otoci

Tvornica papira i kartona Recikliranje

RD Mini RD Svežnjevi POOPSS Gospodarski subjekti

-stakleni

Reciklažni otoci

Tvornica staklene ambalaže Recikliranje

RD Mini RD POOPSS Trgovina Gospodarski subjekti

-metalni

Reciklažni otoci Tvornica za obradu metala Recikliranje

RD Mini RD Gospod. subjekti

-plastični

Reciklažni otoci

Pogoni za obradu Recikliranje Energetsko

RD Mini RD POOPSS Gospodarski subjekti Trgovina

- biootpad Bio kante

Kompostiranje Upotreba komposta Kompostana

RD

7 - Otpadna vozila

CGO Pogoni za reciklažu

Korištenje sekundarne sirovine

RD Mini RD POOPSS

8 - Otpadne gume vozila RD

Skl. ovlaš. sakupljača

Materijalno Energetsko Ovlašteni sakupljač

Trgovina 9 - Otpadna električna i elektronička oprema

RD Predobrada Materijalno

Izvoz Ovlašteni sakupljač

10 - Komunalni mulj Uređaj za pročišćavanje Predobrada Kompostiranje

Energetsko

11 - Otpad životinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje

prema propisu 12 - Otpadna ulja

- mineralna ulja RD

Skl. ovlaš. sakupljača Energetsko Ovlašteni sakupljač

Benzin. postaje

- jestiva ulja RD Pogon za

predobradu Proizvodnja goriva Ovlašteni sakupljač

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja

Mjesto/način obrade Vrednovanje

13 - Otpadne baterije i akumulatori

RD Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje POOPSS

Trgovina

14 - Postojana organska zagađivala Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš.

sakupljača Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

- inertni Mjesto sakupljanja u objektu

Odvajanje Materijalna Biološka Energetska

Odlaganje

- opasni

Skladište proizvođača Odvajanje Energetsko

Biološko Kemijsko

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH i IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Ovim planom predviđeno je na području Grada Osijeka odvojeno sakupljanje određenih komponenti otpada na mjestu nastanka putem: − reciklažnih eko otoka; − mini reciklažnih dvorišta (mini RD) − centralnog reciklažnog dvorišta (RD); − malootkupnih stanica - pretežno u vlasništvu poduzeća za sakupljanje, obradu i promet

sekundarnih sirovina; − sakupljanja svežnjeva kartonske ambalaže.

U RD-u ili na za to posebno izgrađenom platou u u skladu s propisima predviđa se organizirano sakupljanje glomaznog otpada jer na taj način dolazi do poboljšanja kvalitete usluge i smanjivanja troškova.

Prednosti odvojenog sakupljanja u RD-ima:

– građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odložiti vlastiti glomazni otpad – povećavaju se prikupljene količine otpada po reciklažnim dvorištima i time smanjuje prosječna cijena – napušta se eventualno razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama – provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (autogume, metali, rashladni uređaji, e-otpad, itd.) - omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Stupanj homogenosti zbijenosti odvojeno prikupljenih tvari nikad nije dovoljan za izravni plasman uz prihvatljivu ekonomsku nadoknadu. Iz tog razloga nužno je iz tih tvari odvojiti nečistoće, sortirati ih i prešati u bale dovoljne gustoće da bi transportni trošak postao prihvatljiv (vidi napomenu na str.17. vezano uz električni otpad).

4.3.1. Postojeće stanje

Na području Grada Osijeka postoje tri odlagališta, jedno reciklažno dvorište u vlasništvu „Unijapapira“ i 69 reciklažnih otoka postavljenih na javnim površinama Grada. Rezultati aktivnosti na provođenju primarne reciklaže iznijeti su u točci 3.2.

4.3.2. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

Prema Planu gospodarenja otpadom na području RH predviđeno je postepeno kvantitativno i kvalitativno povećanje količina određenih komponenti otpada odvojeno sakupljenih na mjestu nastanka. U tablici 12. iznesene su procjene udjela otpada koji će se odvajati iz komunalnog otpada primarnim odvajanjem do 2015. i način provedbe primarnog odvajanja. Primarna reciklaža i odvojeno sakupljanje otpada ovisno o stanju tehnike i tržišnih uvjeta stalno se dopunjava i mijenja. Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja obavezan je daljnji nastavak edukacije na svim razinama društva.

Tablica 12. - Procjena povećanja udjela otpada koji se odvaja iz komunalnog otpada

primarnim odvajanjem do 2015. na nivou RH

2004. 2015.

Vrsta otpada

Odvajanje iz komunalnog

otpada �ačin

Odvajanje iz komunalnog

otpada �ačin

% %

Biootpad 0,01 organizirano sakupljanje 3 organizirano

sakupljanje

Papir i karton 3,69 RD, organizirano sakupljanje 6

primjena posebnih propisa, organizirano sakupljanje, reciklažna dvorišta

Staklo 1,00 RD, organizirano sakupljanje

6 primjena posebnih propisa, organizirano sakupljanje

Metal 0,02 organizirano sakupljanje 6

reciklažna dvorišta, organizirano sakupljanje

Plastika+ PET 0,2

RD, organizirano sakupljanje

2

Ukupno 4,92 23 Ostalo 95,08 77

Ukupno 100 100 Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine

Kao što je već navedeno na području grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje određenih vrsti otpada iz domaćinstva i to papira, kartona, ambalažnog stakla, PET-a i ostale plastike, metalnog otpada, akumulatora, rabljenih ulja i sl. Na području Grada radi jedno reciklažno dvorište koje je u vlasništvu „Unija papira“.

Mjere koje se predviđaju ovim Planom na povećanju količina odvojeno sakupljenog otpada na mjestu nastanka su sljedeće:

- povećanje broja reciklažnih eko otoka - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja više mini reciklažnih dvorišta - izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada - izgradnja sortirnice - izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada na

lokaciji Sarvaš - nabava rashladnih kontejnera za otpad životinjskog porijekla.

4.3.3. Potrebna oprema i objekti vezani uz aktivnosti predviđene Planom i postupanje s posebnim vrstama otpada

A) Reciklažni otoci

Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama u gradskim naseljima ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima. Tako postavljene posude/kontejneri (reciklažni otoci) za sakupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične, metalne i ostale ambalaže na jednoj lokaciji čine "reciklažni eko otok".

Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m, u drugoj fazi i manje udaljenosti od oko 200 m te da jednoj posudi treba gravitirati minimalno 500 do 600 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom području uglavnom manja od prije spomenute, uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi važeći kriteriji.

Iznimka za postavljanje kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.).

Uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama naselja više ili manje prisutne, primijenjeni su drugi važeći kriteriji za raspored zelenih otoka kako bi se istima obuhvatio što veći broj stanovnika i promicala reciklaža, trebalo bi postaviti do 200 reciklažnih otoka ukupno. B) Centralno reciklažno dvorište

Centralno reciklažno dvorište je fiksno nadzirano mjesto za odvojeno odlaganje raznih

otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Centralno reciklažno dvorište ima mogućnosti za odvojeno odlaganje manjeg ili većeg broja različitih otpadnih materijala. U okviru reciklažnog dvorišta moguće je odvojeno odlagati korisni i dio štetnih otpadnih materijala. Reciklažno dvorište ima određeno radno vrijeme pod nadzorom zaposlenog i ovdje građani donose u za to postavljene kontejnere ili posude odgovarajućeg volumena otpadne materijale, kao što su: papir i karton, valovita ljepenka, drvo (ambalaža i sl.), ambalažno staklo, limenke od pića i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, plastičnu ambalažu, zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.), kućanske aparate (bijela tehnika) i dijelove

autokaroserija, opasni otpad u količinama koje nastaju u kućanstvima i dr. Uvjeti za izgradnju su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom - taložnikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere zaštite po važećim zakonima.

1. Izgradnja centralnog reciklažnog dvorišta osigurava se na minimalno 3.000 m2 tlocrtne površine (radno skladišne). Na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno dodatnog slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari.

2. Kriteriji za izgradnju jednog reciklažnog dvorišta je gravitaciono područje polumjera od 1 do 3 km. Na osnovi izvršenih analiza, na području Županije, predviđa se etapna izgradnja reciklažnih dvorišta. U Gradu Osijeku u planskom razdoblju do 2015. godine predviđa se izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta.

Slika 2. - Shematski prikaz reciklažnog dvorišta

Centralno reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima: - mora biti ograđeno - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada - mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine,

buke, mirisa i drugih emisija

- mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja« koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći

- mora biti označeno natpisom »Reciklažno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se primaju, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i podaci o radnom vremenu.

U centralnom reciklažnom dvorištu gospodarit će se sukladno Zakonu o otpadu, kao i odgovarajućim Pravilnicima o postupanju sa posebnim vrstama otpada.

C) Mini reciklažna dvorišta

Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 300-500 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

Slika 3. - Shematski prikaz „mini“ reciklažnog dvorišta

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih aktivnosti na području, moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg kapaciteta i mogućnošću skupljanja dodatnih vrsta otpadnih materijala. Na području Grada Osijeka planira se izgradnja 5 mini reciklažnih otoka.

D) Rashladni kontejneri za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla

Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolo-kontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. obavljati radove i na drugim lokacijama kao na primjer u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu komunalnog poduzeća, županjiskog poduzeće ili ovlaštenog koncesionara. Ovim Planom predviđa se nabavka dva kontejnera, a ako bude potrebno nabaviti će se i dodatni kontejneri. E) Kompostana

Na području Grada Osijeka predviđa se sakupljanje biorazgradivog zelenog otpada s javnih površina. Zeleni otpad je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a sakuplja se sistemom skupljanja glomaznog otpada nakon reciklaže i sortiranja i s tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina.

Sakupljeni zeleni otpad će se obrađivati u kompostani.

Slika 4. - Shematski prikaz kompostane- „windrow“ tehnologija obrade

Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati i sami građani koji imaju vrtove i vrtne kompostere. Proces kompostiranja tj. razgradnje biorazgradivog otpada do konačnog produkta kao što je kompost vrlo je složen i treba ga voditi pod strogo kontroliranim uvjetima. S obzirom da ovdje treba osigurati znatna sredstva, a proizvod je prema upotrebi sezonskog karaktera, neophodno je prvo započeti s ograničenim sakupljanjem i najjednostavnijom obradom, tj. aerobnim kompostiranjem u hrpama (“windrow” sustav). Na području Grada Osijeka predviđa se izgradnja kompostane koja bi obrađivala otpadnu biljnu masu sa javnih površina Grada, masu skupljenu u kontejnerima poslije sortirnice i masu skupljenu sa groblja, tržnica i iz prodajnih centara.

F) Sortirnica

Sortrinica otpada služi za završno razvrstavanje raznih odvojeno sakupljenih materijala namijenjenih za recikliranje. Najčešće se na ovakvim linijama razvrstava ambalažni otpad (PET, PE, ostale vrste plastike, Al i ostale limenke), kao i papir i karton. Neke od navedenih komponenti razvrstavaju se i prema boji.

Također bi se na probirnoj traci razvrstavao otpad iz kontejnera za odvojeno sakupljanje smještenim na javnim površinama.

Sortirnica je zatvoreni objekt koji može prema potrebama biti većih i manjih kapaciteta, a onaj srednjeg kapaciteta je približne je površine od oko 300 m2.

U objektu je smještena linija za razvrstavanje, a koja se sastoji od sljedeće opreme:

- lijevak za punjenje ulaznog konvejera - ulazni konvejer (s jamom) - konvejer za razvrstavanje - kontejneri za prihvat odvojenih materijala (4 kom) s lijevcima za punjenje preše - hidraulička preša za baliranje - posude za razvrstani i nerazvrstani otpad.

Nadalje, od strojeva u sortirnici služi kombinirani stroj s utovarnom lopatom i polipnim

hvatačem.

Slika 5. - Shematski prikaz sortirnice

G) POSTUPA�JE SA POSEB�IM VRSTAMA OTPADA G-1) Postupanje s glomaznim otpadom

Pod glomaznim otpadom s pretežno metalnim sastavom podrazumijevaju se odbačena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i dr.), dijelovi automobila i dr. Svi oni sadrže značajne količine metala.

Glomazni otpad pretežno nemetalnog sastava sakuplja se na isti način kao onaj pretežno metalnog sastava. Isti se predobrađuje sortiranjem, odvajanjem propisanih materijala (u skladu s Pravilnicima za postupanje s određenim vrstama otpada) usitnjavanjem, magnetskom separacijom magnetičnog materijala i kompaktiranjem radi uštede u transportu do krajnjeg obrađivača.

Sakupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom za čak 20%.

Objekti-uređene površine za privremeno skladištenje i predobradu glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava iz domaćinstva treba realizirati u reciklažnim dvorištima ili na dijelu prostora saniranih i zatvorenih odlagališta. Predobrada se obavlja mobilnim shredderom (trgač-usitnjivač) i mobilnom prešom za kompaktiranje usitnjenog otpada koja obilazi lokacije na kojima je privremeno uskladišten glomazni otpad pretežno nemetalnog sadržaja. Mobilna oprema može biti u vlasništvu koncesionara, komunalnog ili županijskog poduzeća.

Sakupljanje glomaznog otpada na području Grada Osijeka bit će organizirano sakupljanjem: - u reciklažnim dvorištima - u otkupnim stanicama poduzeća za sakupljanje, promet i obradu sekundarnih sirovina - kontejnerima većih volumena (5m3) povremeno postavljenim na javnim površinama

prema unaprijed utvrđenom rasporedu, za svaku lokaciju na području gradskih četvrti Grada Osijeka.

G-2) Postupanje s građevinskim otpadom

Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Građevinski otpad obično sadrži zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, drvnu građu, cijevi, elektroinstalacije i dr.

Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju izgradnju posebnih postrojenja. Osnovne tehnološke manipulacije mogu se svesti na sljedeće: - drobljenje - primarno, sekundarno itd. - prosijavanje - primarno, sekundarno itd. - magnetna separacija - praonica (akvamatorska stanica) - ispiranje materijala (voda je u kružnom toku) - prijenos tračnim transporterima.

U postrojenjima se reciklažom građevinskog krša dobivaju sljedeći materijali: - humus - pijesak - drobljenac raznih granulacija.

U pogonu za obradu građevinskog otpada raditi će fiksna ili mobilna oprema odabranog koncesionara.

Mobilna oprema se predviđa radi smanjenja troškova i bolje iskoristivosti opreme, a na taj način opslužuje više pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada. G-3) Postupanje s opasnim otpadom iz domaćinstava

Postupanje s opasnim otpadom u nadležnosti je Države koja do dana donošenja ovog Plana nije donijela državni plan o postupanju s opasnim otpadom, načinu sakupljanja, predobradi i obradi opasnog otpada.

Sukladno zakonskim propisima u Prostornom planu Osječko-baranjske županije definirana je lokacija za prikupljanje i privremeno skladištenje opasnog otpada.

4.3.4.Prijedlog realizacije opreme i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Osijeka

U tablici 13. dan je prikaz planiranih objekata i opreme po naseljima Grada Osijeka koji se planiraju realizirati u razdoblju do 2015. godine.

Tablica 13. – Predložena realizacija opreme i objekata na području Grada Osijeka, u razdoblju do 2015. godine

Grad Osijek

Rec

ikla

žni o

toci

Rec

ikla

žno

dvor

ište

Min

i rec

ikla

žno

dvor

ište

Kom

post

ana

Ras

hlad

ni

kont

ejne

ri

Sort

irni

ca

Obj

ekt z

a gr

ađev

insk

i otp

ad

�aselje Brijest 1 0 0 0 0 0 0 Briješće 2 0 0 0 0 0 0 Josipovac 4 0 1 0 0 0 0 Klisa 0 0 0 0 0 0 0 Nemetin 0 0 0 0 0 0 0 Osijek 107 1 2 0 2 1 0 Podravlje 0 0 0 0 0 0 0 Sarvaš 2 0 0 0 0 0 1 Tenja 10 0 1 0 0 0 0 Tvrđavica 0 0 0 1 0 0 0 Višnjevac 12 0 1 0 0 0 0 UKUPNO: 138 1 5 1 2 1 1

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Na osnovu navedenog u tablici 13 na području Grad Osijeka planira se:

- nabava dodatnih 138 reciklažnih otoka (uz postojećih 69) - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja 5 mini reciklažnih dvorišta - izgradnja objekta za kompostiranje

- izgradnja objekta za obradu građevinskog otpada u koji povremeno može dolaziti mobilna oprema koja opslužuje više pogona za obradu građevinskog otpada

- nabava 2 rashladna kontejnera za otpad životinjskog porijekla - izgradnja sortirnice za otpad koji se odvojeno sakuplja.

4.4. Informiranje javnosti i marketing

U okviru informiranja javnosti i marketinga potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti: 1. Subvencioniranje projekata čistije proizvodnje, recikliranja i oporabe otpada – javni

oglas, javni natječaj za projekte, informiranje javnosti 2. Izvješćivanje o tijeku poslova oko provedbe modela gospodarenja otpadom 3. Izvješćivanje o sanaciji crnih točaka i divljih odlagališta 4. Izrada programa edukacije javnosti pojedini ciljanih skupina (škole, domaćice itd.) o

gospodarenju, posebno za opasni otpad 5. Upoznavanje javnosti o okolnostima na građenje Centra za gospodarenje otpadom

Orlovnjak 6. Marketing akcije za obrazloženje potrebe za promjenom cijene po volumenu i težini 7. Za izdvajanje otpada u reciklažne eko-otoke 8. Razvoj Web servisa za građane na portalu Osijek.hr i Unikom.hr 9. Informiranje javnosti o stvarnim troškovima obrade otpada i potrebi plaćanja

povećane – realne naknade za obradu komunalnog otpada 10. Jaka marketinška akcija za obrazloženje povećanja cijene zbrinjavanja otpada za cca

50 % 11. Brošure za škole, vrtiće, javnu upravu i drugo 12. Upotreba dnevnih novina za ekološke programe, podizanje ekološke svijesti građana. 5. MJERE ZA UPRAVLJA�JE I �ADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMU�AL�I OTPAD

Na području Grada Osijeka nalaze se službena, ili u fazi legalizacije i sanacije,

sljedeća odlagališta: - Lončarica Velika - odlagalište neopasnog otpada - predviđeno za rad do izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom - Nemetin - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u fazi sanacije i zatvaranja - Sarvaš - odlagalište komunalnog i inertnog otpada u fazi sanacije i nastavka rada kao odlagališta inertnog otpada - Filipovica - "ratno" odlagalište neopasnog komunalnog i proizvodnog otpada u fazi sanacije i zatvaranja.

Na lokaciju Lončarica Velika otpad se počeo odlagati 14.09.1995. godine. Odlagalište Lončarica Velika nalazi se južno od grada Osijeka na udaljenosti 3,3 km, a između južne obilaznice Osijeka (1000 m južno) i naselja Brijest (1100 m sjeveroistočno), te istočno od centralnog groblja (750 m). Lokacija odlagališta nalazi se cca 400 m od posljednjih kuća Južnog predgrađa. Odlagalište je smješteno na ravnom terenu ukupne površine cca 7,2 ha, nadmorske visine oko 90 m i okruženo je poljoprivrednim površinama na kojima se uglavnom uzgaja kukuruz i druge žitarice. Lokacija odlagališta nalazi se sjeverno od melioracijskog kanala, tj. kanal predstavlja južnu granicu odlagališta.

Odlaganje otpada na "ratnom odlagalištu" komunalnog otpada Nemetin započelo je 1990. godine dok je Osijek bio u ratnom okružju i nije imao pristup odlagalištu u Sarvašu. Odlagalište se nalazi na udaljenosti cca 600 m istočno od naselja Nemetin te cca 1.800 m zapadno od naselja Sarvaš, a južno na udaljenosti od cca 150 m nalazi se cesta Osijek – Sarvaš. Prema situciji terena korištenoj za Idejni projekt razminiravanja lokacije kao i izlaskom na teren procijenjeno je da je na lokaciji odlagališta otpada "Nemetin" do kraja 2005. godine ukupno odloženo cca 400.000 m3 otpada u što je uključen i otpadni mulj iz šećerane (karbokalk). S obzirom da se komunalni otpad prestao odlagati prije cca 11 godina sav biorazgradivi otpad se razgradio. Ukupna uređena površina odlagališta Nemetin unutar ograde obuhvaćat će površinu od cca 7 ha.

Lokacija odlagališta otpada “Sarvaš” nalazi se istočno od grada Osijeka između rijeke Drave i ceste Osijek – Nemetin - Sarvaš. Odlaganje otpada na odlagalištu komunalnog otpada Sarvaš započelo je 1968. godine i trajalo je do ljeta 1990. godine kada su mještani prekopavanjem ceste spriječili dovoz otpada na odlagalište. Ukupna površina odlagališta otpada „Sarvaš“ je cca 12 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloženo cca 630.000 t komunalnog otpada i cca 215.000 t proizvodnog otpada, odnosno, ukupno je odloženo cca 845.000 t otpada. Odloženi otpad je visine oko 9 do 10 m.

Lokacija odlagališta Filipovica je smještena oko 2 km jugozapadno od centra grada, odnosno unutar zapadne industrijske zone između ulice Sv. L. B. Mandića, Bednjanske ceste i južne gradske obilaznice te zapadno od tržnice rabljenih automobila i objekata skladišno - servisne zone. Ukupna površina odlagališta otpada „Filipovica“ je cca 2,9 ha. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloženo cca 54.000 t komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada. Napušteno odlagalište otpada Filipovica će se sanirati i zatvoriti postavljanjem vodonepropusnog završnog pokrovnog sloja koji će se ozelenjeti sadnjom autohtonog bilja, čime će se lokacija postati zelena površina kako je i predviđeno prostorno planskom dokumentacijom.

U nastavku daje se prikaz mjera za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika.

Osnovna mjera za zaštitu voda je sprječavanje bilo kakvog izlaza onečišćenih otpadnih voda s odlagališta. Podzemne i površinske vode, ako dođu u kontakt s otpadom onečišćuju se ovisno o karakteristikama odloženog otpada i količini vode koja se procjeđuje u tijelo odlagališta. Procjedne vode formiraju se prolaskom kroz slojeve otpada i tako se onečiste različitim organskim i anorganskim opterećenjima. Na odlagalištu mogu nastati sljedeće otpadne vode: slivne površinske vode, procjedne vode, sanitarno fekalne otpadne vode, vode od pranja vozila i opreme. Glavni način sprječavanju problema zagađenja voda sastoji se u smanjenju nastajanja procjedne vode i onemogućavanja kontakta procjednih voda s otvorenim vodama.

Procjedne vode obrađuju se na nekoliko načina, a ovdje će se ukratko iznijeti uobičajeni, a to su recirkulacija procjednih voda ili odvoz i upuštanje procjednih voda u gradsku kanalizaciju koja ima uređaj za pročiščavanje otpadnih voda. Ove vode mogu se i obraditi na uređaju za pročišćavanje procjednih voda, ali isti se grade samo na velikim odlagalištima i vrlo su skupi. Pri primjeni recirkulacije rasprskivači se postavljaju na površinu iznad otpada, a procjedna voda se raspršuje po odlagalištu. Procjedna voda se na ovaj način procjeđuje kroz otpad gdje se zbog povišene temperature unutar tijela odlagališta isparava. S obzirom na količinu procjednih voda, kao i tehnologiju odlaganja koju je uvjetovao oblik terena, kao i radi sigurnosti, predviđena su 2 sabirna bazena od 20 i 30 m3 iz kojeg će se voda recirkulirati. Procjedna voda se sakuplja sustavom drenažnih cijevi položenih na posteljicu (glina + vodonepropusni geotekstil + drenaža) te se odvodi u sabirne bazene za recirkulaciju. Iz istih procjedna voda se crpi na sustav za rasprskavnje.

Slivne površinske vode - kako bi se onemogućilo dotjecanje ovih voda, predviđena je

izgradnja obodnog kanala oko cijelog odlagališta. U obodni kanal sakupljat će se i slivne vode sa zatvorenog dijela odlagališta. Postojeći melioracijski kanal koristi se kao obodni kanal s južne strane odlagališta, dok se postojeći kanal uz cestu koristi s istočne strane.

Sanitarno fekalne otpadne vode - imaju karakteristike otpadnih voda iz kućanstva, a stvaraju se u sanitarnom čvoru i prilikom tuširanja. One se sakupljaju u nepropusnu sabirnu jamu volumena 15 m

3, a odvoze se autocisternom prema potrebi.

Vode od pranja vozila i opreme - donji postroj vozila smećara koji napušta odlagalište, kao i oprema, pere se visokotlačnim peračem na platou za pranje. Ove vode obrađuju se na separatoru ulja i masti te taložniku, a nakon toga se recirkuliraju. Iste se nakon kontrole mogu ispustiti u obodni kanal (ukoliko je voda čista) ili se voze u kanalizaciju.

Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća kod kojih može nastati zagađenje atmosfere i na mjere za sakupljanje i obradu plinova koji nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Sve mjere za zaštitu od požara ujedno su i mjere za zaštitu atmosfere. Pojava prašine na odlagalištu se uklanja povremenim prskanjem radnih površina i prometnica vodom. Sljedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova koji nastaju unutar tijela odlagališta. S obzirom da se radi o maloj količina plina, predviđeno je uklanjanje metana prirodnim putem. Kako je tehnologijom predviđeno odlaganje otpadaka u etažama visine od 2,5 m, to će jedan dio metana otići u atmosferu kroz pokrovni sloj, međutim, kako bi se otplinjavanje olakšalo predviđeno je otplinjavanje odlagališnog prostora pomoću ugradnje okomitih šljunčanih kanala. Pri zatvaranju odlagališta u šljunčane kanale ugrađuje se perforirana plastična cijev. Rad strojeva na odlagalištu izaziva buku. Prilikom rada buldozera, na odlagalištu je moguća buka u neposrednoj blizini izvora buke. Zbog toga je odlagalište locirano dovoljno daleko od naselja. Buku neminovno stvaraju i vozila koja sakupljaju i dovoze otpad (kamioni smećari i autopodizači). Međutim, ova vozila stvaraju veću buku prilikom sakupljanja otpada (u naseljima), nego prilikom istovara na odlagalištu.

Pod mjerama za zaštitu od požara treba napomenuti da je mogućnost njegovog nastanka na ovakvim objektima vrlo mala. Uobičajene mjere za zaštitu od požara na odlagalištu su: svakodnevno prekrivanje otpadaka slojem zemlje pa su tako dijelovi otpada međusobno razdvojeni; kontrolirana evakuacija nastalih plinova da ne dođe do sakupljanja plinova unutar tijela odlagališta, a time i do mogućnosti eksplozije; kontrola otpadaka koji dolaze na odlagalište kako se ne bi odlagale lako zapaljive i eksplozivne tvari; kontrola da se na odlagalištu ne odlaže zapaljeni otpad, a ukoliko se to dogodi, otpad treba ugasiti; kontrola ulaska na odlagalište kako treće osobe ne bi mogle namjerno izazvati požar; postavljanje odgovarajućeg broja protupožarnih aparata na za to predviđena mjesta; mogućnost telefonske veze s profesionalnom vatrogasnom brigadom i da su zaposlenici osposobljeni za zaštitu od požara.

Suzbijanje štetočina se provodi raspršivanjem insekticida i izlaganjem otrovnih mamaca. Deratizaciju i dezinsekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove.

Od ostalog treba napomenuti da se sve navedene negativnosti najbolje izbjegavaju pravilnom tehnologijom odlaganja tj. prekrivanjem otpada zemljom te držanjem otvorene radne površine za rad s otpadom što manjom. S obzirom da se tu kreću buldozer i kamioni smećari, i štetočine će se držati dalje od ove površine. Širenje neugodnih mirisa moguće je izbjeći prekrivanjem otpada inertnim materijalom na kraju radnog dana. Jedna od metoda za ispravan rad odlagališta je i čuvarska služba s kontroliranjem sastava odloženog otpada. Na taj način onemogućava se odlaganje nedozvoljenog otpada (opasni otpad). Ograđivanjem odlagališta te čuvarskom službom treba zabraniti ulazak neovlaštenih osoba.

Tijekom rada odlagališta te nakon zatvaranja potrebno je obavljati sljedeće praćenje

stanja okoliša (monitoring), a prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07): - Meteorološki podaci - na najbližoj meteorološkoj stanici uzimaju se podaci o

volumenu i intenzitetu oborina, temperaturama, smjeru i jačini vjetra, evaporaciji i vlažnosti.

- Podzemne i procjedne vode - treba kontrolirati dinamiku nastajanja te ispitivati fizikalno-kemijske karakteristike - Potrebno je kontrolirati moguću emisiju plinova - Uz navedene parametre potrebna je stalna kontrola sastava i količine odloženog otpada na odlagalištu.

5.1. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenih i odlagališta u fazi legalizacije

Ukupno procijenjena ulaganja prema izrađenoj tehničkoj dokumentaciji za sanaciju i nastavak odlaganja otpada na odlagalištu Lončarica Velika do njenog zatvaranja iznosi 33,450.150 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Nemetin iznosi oko 20.780.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos troškova same sanacije odlagališta Sarvaš iznosi oko 35.730.000 kn. Troškovi sanacije i izgradnje odlagališta inertnog otpada iznosili bi cca 52.000.000 kn.

Procijenjeni ukupni iznos investicije sanacije odlagališta Filipovica iznosi 2.800.000 kn.

Točni troškovi pojedinih sanacija će biti poznati kada se u cijelosti izradi sva potrebna tehnička dokumentacija i provede postupak izbora najpovoljnijeg izvođača. 6. POPIS LOKACIJA OTPADOM O�EČIŠĆE�OG TLA I �EUREĐE�IH

ODLAGALIŠTA Na području Grada Osijeka evidentirano je osam neuređenih tj. „divljih“ odlagališta

otpada u naseljima Tenja, Sarvaš i Nemetin. Lokacije „divljih odlagališta koje treba sanirati i procjena volumena otpada po pojedinim lokacijama iznose se u nastavku: 7aselje Tenja: - lokacija „Ul. Jure Kaštelana“ – cca 8.000 m3 - lokacija „Ul. Ante Kovačića“ – cca 3.000 m3 - lokacija „Velika bara“ – cca 8.000 m3 - lokacija „Betin dvor“ – cca 10.000 m3 - lokacija u Osječkoj ulici – cca 5.000 m3. 7aselje Sarvaš: - lokacija na kraju Borovske ulice – cca 600 m3.

7aselje 7emetin: - lokacija uz betonaru – cca 1.000 m3 - lokacija uz glavnu cestu – cca 3.000 m3. Osijek: - Višnjevac - Kralja Tomislava (kod igrališta)

- Višnjevac - Kanal „Crni Fok“ – južno od Višnjevca - vodno zaštitna zona – (sa obilaznice prema Čepinu – lijevo) - Josipovac - na ulazu u Josipovac tzv. „-Cigan dola“ – s desne strane - Svilajska - produžetak - Vrbaska - kod HŽ-a - GETRO - Našičko naselje – „bajer“.

Ukupni volumen otpada na divljim odlagalištima u Osijeku iznosi cca 20.000 m3, a odlagan je uglavnom građevinski i glomazni otpad.

Na navedenim lokacijama nije odlagan opasni otpada. Predviđa se sanacija lokacija na način da se lokacije počiste od raslinja i šiblja. Sa svih

lokacija otpad će se iskopati i preseliti na odlagalište u Sarvaš koje je u fazi legalizacije. Metalni otpad i otpadne gume će se odvojiti i zbrinuti od strane ovlaštenog sakupljača.

U tablici 14. iznose se osnovni podaci o divljim odlagalištima s procjenom troškova sanacije. Procijenjeni iznosi potrebnih sredstava temelje se na volumenu otpada i površini koja je onečišćena otpadom te vrsti otpada kojom je tlo onečišćeno.

Tablica 14. Neuređena tj divlja odlagališta na području Grada Osijeka i procjenjena sredstva potrebnih za sanaciju.

�aselje �aziv lokacije divljeg odlagališta Površina

Volumen otpada

m3 Vrsta otpada

Procjena sredstava za sanaciju, kn

Tenja Smetlište „Ul. Jure Kaštelana“ 6.000 m2 8.000

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

972.600,00

Tenja Smetlište „Ul. Ante Kovačića“ 2.000 m2 3.000

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

488.000,00

Tenja Smetlište „Velika bara“ 30.000 m2 8.000 Građevinski, komunalni, glomazni, poljoprivredni

1.348.500,00

Tenja Smetlište „Betin dvor“ 20.000 m2 10.000 Građevinski, komunalni, glomazni 1.674.600,00

Tenja Smetlište u Osječkoj ulici 10.000 m2 5.000 Građevinski, komunalni 844.500,00

Sarvaš Smetlište na kraju Borovske ulice 400 m2 600

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

100.500,00

Nemetin Smetlište uz betonaru 1.000 m2 1.000

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

164.500,00

Nemetin Smetlište uz glavnu cestu 4.000 m2 3.000

Građevinski, komunalni, glomazni, metalni, poljoprivredni

487.200,00

Osijek

- Višnjevac-Kralja Tomislava - Višnjevac - Kanal „Crni Fok“ - vodno zaštitna zona - Josipovac - na ulazu u Josipovac - Svilajska - Vrbaska-kod HŽ-a - GETRO-Našičko naselje „bajer“

- 20.000 Građevinski, glomazni 4.000.000,00

Pripremni radovi - dokumentacija 386.000,00

UKUP�O: 10.466.400,00

Izvor: Tehnička dokumentacija IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

7. REDOSLIJED AKTIV�OSTI U GOSPODARE�JU OTPADOM

Ovim Planom se predviđa u razdoblju do 2015. godine realizacija sljedećeg: - povećanje broja reciklažnih eko otoka (ukupno cca 200 sa već postojećim) - izgradnja jednog centralnog reciklažnog dvorišta - izgradnja 5 mini reciklažnih dvorišta - izgradnja kompostane za obradu bio mase sa javnih površina Grada - izgradnja pogona za privremeno skladištenje i obradu građevinskog otpada - nabava rashladnih kontejnera za otpad životinjskog porijekla - izgradnja sortirnice - saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada - sanacija i zatvaranje odlagališta u Nemetinu - sanacija i legaliziranje odlagališta u Sarvašu koji će se koristiti za odlaganje/predobradu/obradu inertnog otpada sa područja Grada - sanacija „divljih odlagališta“ - prelazak na naplatu usluge odvoza i odlaganja otpada po volumenu.

Predviđeni terminski plan realizacije istih u razdoblju do 2015. godine daje se u nastavku.

Tablica 15. - Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom

Objekt/oprema/aktivnost 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Objekt za građevinski otpad × × Sortirnica × Reciklažni otoci × × Reciklažno dvorište - centralno × × Mini reciklažno dvorište × × Kompostana × × Rashladni kontejner × Sanacije i zatvaranje službenih odl. × × × × Sanacija divljih odlagališta × × Naplata usluge odvoza po volumenu × × Informiranje javnosti i marketing x x x x x x x

Izvor: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

8. IZVORI I VISI�A FI�A�CIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐE�JE SA�ACIJE

8.1. Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša regionalne i lokalne samouprave.

Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste ili će se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

- sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - gradski proračun - osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz namjenske naknade za komunalne usluge - vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom (onečišćivač plaća) - koncesije i druga javno/privatna partnerstva - donacije - predpristupni i strukturni fondovi EU-a

Grad Osijek je obavezan sukladno mogućnostima osiguravati proračunska sredstva za

provedbu Plana. Samo financiranje zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, u slučajevima kada nema osiguranih nepovratnih sredstava, zasniva se na principu proizvođač plaća, pa je na jedinici lokalne samouprave odabir načina osiguranja sredstava, procijenjenih i predviđenih ovim Planom. Za realizaciju ovog Plana gospodarenja otpadom mogu se koristiti jedan ili više financijskih izvora.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno niske cijene „Unikom“ u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast a do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća".

"Gospodarenje otpadom se temelji na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima -onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad ................................." (članak 6. Zakona o otpadu).

Troškovi gospodarenja otpadom prema članku 17. Zakona o otpadu, moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog sakupljanja otpada 2. troškove prijevoza otpada 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada i 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevine za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela »onečišćivač plaća«.

Izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN60/08) u članku 57. određuje se prijelazno razdoblje za primjenu novog načina obračuna do 31.12.2009. s tim da se do toga dana mogu primjenjivati i drugi obračunski kriteriji u skladu sa zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo. To konkretno znači da od 01.01.2010. godine za komunalni otpad iz kućanstva kao kriterij količine mogu se primjenjivati : jedinica mase ili volumena otpada ili broj članova kućanstva.

Grad Osijek je stoga obavezan izvršiti promjene svoje Odluke o komunalnom redu te po usuglašavanju sa davateljem usluga („Unikom“ d.o.o.) utvrditi cjenik usluga u području gospodarenja otpadom do 31.12.2009. godine.

8.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana

Na temelju prijedloga potrebnih objekata i opreme u službi gospodarenja otpadom,

tablica 13., u nastavku daje se procjena potrebnih sredstava za njihovu realizaciju.

Tablica 16. - Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje s otpadom u razdoblju do 2015. godine na području Grada Osijeka

Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Grada - Elaborat -sortiranje otpada u zimskom i ljetnom razdoblju - Dokumentacija za objekte kompostane i pogona za obradu građevnog otpada i dokumentacija za sanaciju odlagališta

- Elaborat o prelasku obračunavanja troškova gospodarenja otpadom s m2 na naplatu po količini

- Programi za edukaciju - Ostali programi

Ukupno 5.000.000

Izdvojeno skupljanje i obrada pojedinih komponenti otpada - Kompostana 5.140.000 - Sortirnica 1.420.000 - Reciklažni otoci (kontejneri za PR) 2.070.000 - Reciklažna dvorišta 1.800.000 - Mini reciklažna dvorišta 1.250.000 - Rashladni kontejneri 140.000 - Objekt za građevinski otpad 3.520.000

Ukupno 15.340.000 Sanacija odlagališta - službena odlagališta 109.030.150 - divlja odlagališta 10.466.400

Ukupno 119.496.550 Sveukupno kuna 139.836.550

* Troškovi ulaganja u radove sanacije i zatvaranja odlagališta dani su u punom iznosu. Udjel sufinaciranja Fonda, prema izvješću Fonda, predviđa se u rasponu između 40-80%, ovisno o pojedinom odlagalištu.

T

akođ

er, z

a ob

jekt

e i o

prem

u da

je s

e is

ta p

rocj

ena

potr

ebni

h sr

edst

ava

prem

a di

nam

ičko

m p

lanu

za

razd

oblje

do

2015

. god

ine.

Tab

lica

17.

- Pro

cjen

a ul

agan

ja u

opr

emu

i obj

ekte

na

podr

učju

Gra

da O

sije

ka u

razd

oblju

do

2015

. god

ine

- Fin

anci

jski

pla

n

Obj

ekti

/opr

ema

Uku

pno

kn

20

09.

2010

. 20

11.

2012

. 20

13.

2014

. 20

15.

Obj

ekt z

a gr

ađev

insk

i otp

ad

3.52

0.00

0 0

0 1.

760.

000

1.76

0.00

0 0

0 0

Sort

irni

ca

1.42

0.00

0 0

0 0

1.42

0.00

0 0

0 0

Rec

ikla

žni o

toci

2.

070.

000

0 1.

110.

000

0 0

960.

000

0 0

Rec

ikla

žno

dvor

ište

1.

800.

000

0 90

0.00

0 90

0.00

0 0

0 0

0 M

ini r

ecik

lažn

o dv

oriš

te

1.25

0.00

0 0

500.

000

750.

000

0 0

0 0

Kom

post

ana

5.14

0.00

0 0

2.57

0.00

0 2.

570.

000

0 0

0 0

Ras

hlad

ni k

onte

jner

14

0.00

0 0

140.

000

0 0

0 0

0 Sa

naci

je i

zatv

aran

je s

lužb

enih

odl

. 10

9.03

0.15

0 27

.257

.538

27

.257

.538

27

.257

.538

27

.257

.538

0

0 0

Sana

cija

div

ljih

odla

gališ

ta

10.4

66.4

00

5.23

3.20

0 5.

233.

200

0 0

0 0

0 U

kupn

o sa

naci

ja o

dlag

ališ

ta

119.

496.

550

32.4

90.7

38

32.4

90.7

38

27.2

57.5

38

27.2

57.5

38

0 0

0 Sv

euku

pno

kn

134.

836.

550

32.4

90.7

38

37.7

10.7

38

33.2

37.5

38

30.4

37.5

38

960.

000

0 0

Nap

omen

a:

* T

rošk

ovi

ulag

anja

u s

anac

iju o

dlag

ališ

ta u

uku

pnom

pot

rebn

om i

znos

u, d

ijelo

m p

rem

a „I

zvje

šću

o os

tvar

ivan

ju p

rogr

ama

rada

i

posl

ovan

ja F

onda

za

2005

. go

dinu

„ –

Fon

d za

zaš

titu

okol

iša

i en

erge

tsku

uč

inko

vito

st,

a di

jelo

m p

rem

a iz

rađe

noj

tehn

ičko

j do

kum

enta

ciji

iza

2005

. U

djel

Fon

da p

redv

iđen

je

s 40

% z

a od

laga

lište

Lon

čari

ca V

elik

a, 8

0% z

a od

laga

lište

Nem

etin

i 7

0% z

a od

laga

lište

Sar

vaš.

9. PRIJELAZ�E I ZAVRŠ�E ODREDBE

Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka do 2015. godine predstavlja strateški dokument pa je za njegovu operacionalizaciju potrebno odrađivati godišnje operativne planove kao i izvješće o provedbi istih.

Slijedom navedenog Gradonačelnik Grada Osijeka imenovati će operativno stručno tijelo, Povjerenstvo za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. Zadaci operativnog stručnog tijela su sljedeći: - izrada prijedloga odredbe za provođenje PGO Grada Osijeka do 2015. godine; - izrada prijedloga godišnjih planova gospodarenja otpadom za Grad Osijek i za „UNIKOM“ d.o.o. Osijek; - izrada izvješća o provedbi godišnjih planova; - izrada drugih potrebni analiza za potrebe Gradonačelnika i Vijeća Grada Osijeka.

Gradsko vijeće i Gradonačelnik Grada Osijeka izvršit će odabir onih stručno i tehnički

osposobljenih pravnih osoba, za koje se po tehničkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim potrebnim uvjetima može zaključiti da su podobni za krajnje zbrinjavanje i odvoz otpada na području Grada Osijeka u skladu s zakonskim propisima.

U slučaju da ovim Planom nije utvrđen neki od načina primjene sustava postupanja s otpadom, neposredno će se primjenjivati uputstvo nadležnog odjela Grada Osijeka.

10. STUPA�JE �A S�AGU

Ovaj plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Osijeka. Klasa: 351-02/09-01/1 Urbroj: 2158/01-01-09-10 Osijek, 24. studenoga 2009. Predsjednik Gradskoga vijeća Gordan Matković, dipl.ing., v.r.