REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N KLASA: 214-01/11-01/10 URBROJ: 2181/1-02-11-1 Split, 28.lipnja 2011. ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA - Predsjedniku - PREDMET: Izvješće o stanju zaštite i spašavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa smjernicama za organizaciju i razvoj sustava za sljedećih godinu dana Na temelju članka 56. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 13/09), dostavljam Vam gore navedeno Izvješće PRAVNI TEMELJ: Članak 28. stavak 1. Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07 i 38/09). NOSITELJ IZRADE: Ured Župana, PREDLAGATELJ: Župan, DONOSITELJ: Županijska skupština, IZVJESTITELJ: Damir Gabrić, tajnik Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije. S poštovanjem, Ž U P A N Ante Sanader, dipl. ing.

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Župan

I Z V J E Š Ć E

O STANJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U SPLITSKO-

DALMATINSKOJ ŽUPANIJI SA SMJERNICAMA ZA

ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA

ZA SLJEDEĆIH GODINU DANA

Split, srpanj 2011.

SADRŽAJ:

1. UVOD…………………………………………………………………………………..3

2. PLANIRANJE I PREVENTIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA PODRUČJE

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE...........................................................................5

3. OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA PODRUČJE SPLITSKO-

DALMATINSKE ŽUPANIJE............................................................................... ............…8

3.1. Stožer zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije……………………….…...10

3.2. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva……………………………………………….11

3.3. Hrvatska gorska služba spašavanja……………………………………………………19

3.3.1. Hrvatska gorska služba spašavanja Split……………………………………………19

3.3.2. Hrvatska gorska služba spašavanja Makarska………………………………………21

3.4. Civilna zaštita u Splitsko-dalmatinskoj županiji……………………………….……...23

3.5. Područni ured za zaštitu i spašavanje….……………………………………….……..25

3.5.1. Županijski centar 112………………………………………………………….…….28

3.6. Udruge građana………………………………………………………………….……29

3.6.1. Zajednica udruga Društvo Crvenog križa……………………………………….….. 29

3.7. Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Splitsko-dalmatinskoj županiji ..........…………………………………………..…30 3.8. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem

bave u svojoj redovitoj djelatnosti…………………………………………………....31

3.8.1. Državna intervencijska postrojba DUZS-a..................................................................31

3.8.2. Namjensko organizirane snage OS RH........................................................................31

4. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE NA MORU ………………………………………….... 36

5. FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U

SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI...................................................…………. 38

6. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………... 39

2

1. UVOD Zakon o zaštiti i spašavanju1 (u daljnjem tekstu: Zakon) terminološki definira “sustav

zaštite i spašavanja”, u njemu se kaže da je to "oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika zaštite i spašavanja u reagiranju na katastrofe i veće nesreće, te ustrojavanja, pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u prevenciji, pripravnosti, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofa".

Izgradnja sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj kako na državnoj tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, temelji se na prosudbi mogućih ugroza i opasnosti izazvanim prirodnim katastrofama, industrijskim i drugim akcidentima, terorističkim ili ratnim razaranjima te na ostvarenim sposobnostima u ljudskim i materijalnim resursima te financijskim sredstvima koja se mogu osigurati za daljnji razvoj ukupnog sustava zaštite i spašavanja.

Splitsko-dalmatinska županija je zbog svoga geografskog položaja i svojih velikih reljefnih raznolikosti vjerojatno najsloženija i najzahtjevnija županija u Republici Hrvatskoj za uspostavu idealnog sustava zaštite i spašavanja.

Naime, cjelokupna površina Splitsko-dalmatinske županije iznosi 14.045 km2. Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.572 km² (oko 8% površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9473 km² što znači da je ona prostorno najveća županija Hrvatske. Splitsko-dalmatinske županija graniči na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Sjedište je županije u Splitu. Obuhvaća područja 16 gradova i 39 općina u kojima živi oko 470.000 stanovnika.

Temeljnu prirodnu odrednicu Splitsko-dalmatinske županije čine more i vapnenački krški reljef. Gorja se nižu paralelno s obalom, uz rijetka prijevojna sedla. Dužina kopnene obalne linije iznosi 224,41 km, dužina otočne obalne linije iznosi 874,45 km. Ukupna dužina kopnene i otočne obalne linije iznosi 1063, 85 km. Na području županije nalazi se 170 otoka, otočića hridi i grebena.

Splitsko-dalmatinska županija uređuje, organizira, financira i provodi sustav zaštite i

spašavanja u okviru svojih prava i obveza utvrđenih zakonskim i podzakonskim aktima na način da:

nekoliko puta godišnje (najmanje jednom ) na Skupštini Splitsko dalmatinske županije raspravlja o sustavu zaštite i spašavanja ili o pojedinim dijelovima sustava (najčešće vatrogastvu) financira sustav zaštite i spašavanja te preko svojih upravnih odjela prikuplja podatke i radi analizu utroška sredstava i stanja pojedinih subjekata zaštite i spašavanja na svom području, izrađuje planove i procjene iz područja zaštite i spašavanja, vlastitim kadrovima ili angažiranjem vanjskih ovlaštenih ustanova i organizacija, donosi opće akte kojima se propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja (npr. Odluka o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima ), kod većih nesreća ili prijetnji katastrofom angažira Stožer zaštite i spašavanja, Župan zapovijeda akcijama zaštite i spašavanja,

1 „Narodne novine“, broj174/04, 79/07 i 38/09

3

na sjednicama stožera raspravlja, analizira i donosi odluke bitne za sustav zaštite i spašavanja obavlja i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene Zakonom i drugim propisima.

Područje Splitsko-dalmatinska županija u razdoblju od Domovinskog rata do danas više je puta ugrožavano raznim vrstama ugroza od požara, poplava, tehničkih i tehnoloških nesreća i akcidenata (nikad katastrofa) gdje je sustav zaštite i spašavanja pokazao da iz godine u godinu napreduje i sve više odgovara zahtjevima modernog vremena. Međutim, postavlja se pitanje gdje su granice učinkovitosti takvog sustava i da li bi mogao odgovorit na nekakva katastrofična stanja poput potresa, kemijskih i drugih akcidenta koji bi izazvali veće ljudske žrtve i materijalna razaranja. U ovom izvješću pokušat će mo što vjerodostojnije prikazati stanje sustava zaštite i spašavanja ove Županije s naglaskom na njegove najvažnije djelove i pravce u kojima bi se trebao razvijati.

4

2. PLANIRANJE I PREVENTIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA

PODRUČJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Čitav je niz odrednica koje valja imati u vidu prilikom planiranja, pripremanja i organiziranja mjera zaštite i spašavanja za slučaj prirodnih, civilizacijskih i drugih nesreća. Zbog raznovrsnosti nesreća s jedne strane, i zbog različitosti reperkusija koje izazivaju i njihove moguće dimenzije s druge strane, analiza ugroženosti od prirodnih, civilizacijskih i drugih nesreća mora razmotriti nekoliko međusobno povezanih aspekata. Najprije valja imati u vidu koje prirodne, civilizacijske i druge pojave egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do određenih pojave može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj iznenađenja odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, posebno pojedinih nosilaca poslova i zadataka u području zaštite i spašavanja.

Temeljem navedenog Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Splitsko-dalmatinsku županiju ( u daljnjem tekstu: Procjena) predstavlja temeljni dokument za izradu planova zaštite i spašavanja. Prepoznajući važnost navedenog planskog dokumenta, Splitsko-dalmatinska županija je osnovala Povjerenstvo za izradu Procjene, na čijem čelu je Župan, a njegovi članovi su stručni ljudi iz pojedinih upravnih odjela Županije.

Nakon što je Povjerenstvo izradilo konačan prijedlog Procjene, ista je na temelju članka 11. Zakonu o zaštititi i spašavanju dostavljena Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje na mišljenje. Nakon što je navedeno tijelo pregledalo i kada je s njima usuglašena dostavljena je Županijskoj skupštini na usvajanje.

Županijska skupština procjenu je usvojila na svojoj 19.sjednici, održanoj 19.ožujka 2011.godine.

Procjena je rađena na temelju Pravilnika o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja2 kojim je propisana metodologija za izradu procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, nositelji izrade, sudionici u izradi te postupak izrade i donošenja Procjena; metodologija za izradu planova zaštite i spašavanja, izrada operativnih planova zaštite i spašavanja, operativnih planova civilne zaštite i vanjskih planova za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju nastanka prirodnih i tehničko – tehnoloških nesreća koje mogu izazvati katastrofe i velike nesreće te od ratnih razaranja i posljedica terorizma; kao i nadležnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje u planiranju djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Na temelju Procjene Župan je 16.11.2011. donio je Odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Splitsko-dalmatinske županije, te Odluku o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Trenutno je u izradi Plan zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije koji Povjerenstvo izrađuje na temelju gore navedenog Pravilnika, a očekuje se da bude predan Skupštini na usvajanje do listopada ove godine.

Skupština Splitsko-dalmatinske županije je na svojoj 21. sjednici održanoj 27.04.2011. godine usvojila Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Splitsko-dalmatinske županije, koji je izradila i donirala Vatrogasna zajednica Županije kao jedan od temeljnih planova za protupožarnu zaštitu Navedeni Plan je prije usvajanja dobio pozitivno mišljenje od strane inspektorata MUP-a. 2 „Narodne novine“, broj 38/07

5

Splitsko-dalmatinska županija je izvršila još niz preventivni radnji vezanih uz protupožarnu i turističku sezonu.

Održana je Sjednica Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije povodom Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2011. godinu3 (u daljnjem tekstu: Program aktivnosti) koji je donijela Vlada Republike Hrvatske te ostalih bitnih pitanja vezanih za zaštitu i spašavanje na području Županije.

Operativni plan za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području Splitsko-dalmatinske županije je ažuriran. U organizaciji Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Split 31.05.2011. godine održan je radni sastanak po Programu aktivnosti Vlade RH u provedbi pripremnih aktivnosti za turističku sezonu 2011. godine na kojem su sudjelovali svi izvršitelji

U suradnji sa Vatrogasnom zajednicom i Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Split, održan je radni informativno-savjetodavni sastanak sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave s područja Županije te drugim izvršiteljima i sudionicima u provedbi Programa aktivnosti i Programa TOURS.

Ažurirano je članstvo u Stožeru zaštite i spašavanja i Zapovjedništvu civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije.

Splitsko-dalmatinska županija ima i svog predstavnika u Koordinaciji djelatnika ZiS-a jedinica regionalne i lokalne samouprave Republike Hrvatske. Navedena Koordinacija se u proteklih godinu dana sastajala dva puta i to u Osijeku i Rijeci.

U jedinicama lokalne samouprave najveći problemi se javljaju oko izrada Procjena ugroženosti kao temeljnih akata za izradu Planova zaštite i spašavanja. Procjene ugroženosti se uglavnom daju na izradu ovlaštenim tvrtkama te je sam pristup njihovoj izradi vrlo "šarolik", pa stoga i teško dobivaju prolaznu ocjenu od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a što je osnovni preduvjet da bi ih predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave mogla usvojiti. Stanje izrađenosti Procjena ugroženosti jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije možemo vidjeti u tablici 1. Tablica 1. Stanje izrađenosti Procjena ugroženosti JLP(R)S u SD županiji na dan 30.12.2010. godine.

Izdana suglasnost na Procjenu ugroženosti:

1. Županija SD 2. Grada Vrlike 3. Grad Imotski 4. Grada Makarske 5. Općine Milna 6. Općine Muć 7. Općine Nerežišća 8. Općina Okrug 9. Općine Otok 10. Općine Podstrana 11. Općine Postira

Izrada Procjene u tijeku: 1. Grada Hvara 2. Grada Kaštela 3. Grada Komiže 4. Grada Omiša 5. Grada Sinja 6. Grada Solina 7. Grada Splita 8. Grada Stari Grada 9. Grada Supetra 10. Grada Trilja 11. Grada Trogira 12. Grada Visa

3 "Narodne novine", broj 29/11.

6

12. Općine Pučišća 13. Općine Selca 14. Općine Sutivan 15. Općina Brela 16. Općina Cista Provo 17. Općina Dugopolje 18. Općina Hrvace 19. Općina Klis 20. Općina Lovreć 21. Općina Zadvarje

Procjene usvojene na općinskom vijeću:

1. Općine Podstrana 2. Općine Otok 3. Muć 4. Postira 5. Dugopolje

13. Grada Vrgorca 14. Općine Baška Voda 15. Općine Bol 16. Općine Dicmo 17. Općine Dugi Rat 18. Općine Gradac 19. Općine Jelsa 20. Općine Lečevica 21. Općine Lokvičići 22. Općine Lovreć 23. Općine Marina 24. Općine Podbablje 25. Općine Podgora 26. Općine Prgomet 27. Općine Primorski Dolac 28. Općine Proložac 29. Općine Runovići 30. Općine Seget Donji 31. Općine Šestanovac 32. Općine Šolta 33. Općine Tučepi 34. Općine Zagvozd 35. Općine Zmijavci

Izvor: PUZS Split

U organizaciji DUZS-a u Divuljama je održana dvodnevna obuka Stožera zaštite i spašavanja, Zapovjedništva civilne zaštite i Zapovjedništva Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

7

3. OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA PODRUČJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Člankom 7. Zakona o zaštiti i spašavanju definirano je da se operativne snage zaštite i spašavanja sastoje od:

stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti, zapovjedništava i postrojbi vatrogastva, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite, službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

U aktivnostima zaštite i spašavanja, usklađeno s dijelovima operativnih snaga, sudjeluju i Oružane snage Republike Hrvatske i policija (vidi sliku 1.).

Operativne snage zaštite i spašavanja dužne su u obavljanju redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi otklanjanja ili umanjenja mogućnosti nastanka katastrofe i velike nesreće te prilagođavati obavljanje redovite djelatnosti okolnostima kada je proglašena katastrofa.

Slika 1. Prostorni razmještaj raspoloživih resursa za pomoć i spašavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Izvor: PUZS Split

8

U katastrofama i velikim nesrećama općinski načelnik, gradonačelnik i župan izravno zapovijedaju operativnim snagama zaštite i spašavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U skladu s Procjenom, Župan je donio Odluku o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Operativne snage koje će sudjelovati u akcijama zaštite i spašavanja na području Splitsko-dalmatinske županije su: 1. Stožer zaštite i spašavanja; 2. Vatrogasna zajednica Splitsko-dalmatinske županije; -Jave vatrogasne postrojbe, -Dobrovoljna vatrogasna postrojbe i -Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu 3. Zdravstvene ustanove; -Klinička bolnički centar Split; -Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, -Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, -Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Split, -Stomatološka poliklinika, Split, -Specijalna bolnica za rehabilitaciju Biokovka, -Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije; -Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije; -Veterinarski zavod Split 4.Zapovjedništvo civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije; 5.Postrojbe specijalističke namjene civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije; - Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za spašavanje iz ruševina -Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za zaštitu i spašavanje iz vode -Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu -Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za logistiku: 6. Crveni križ Splitsko-dalmatinske županije-Centar za socijalnu skrb Split; 7. Ronilački klubovi na području Splitsko-dalmatinske županije; 8. Planinarska i speleološka društva na području Splitsko- dalmatinske županije; 9. Hrvatska Gorska služba spašavanja (stanice Split i Makarska); 10. Radio-klubovi na području Splitsko- dalmatinske županije; 11. Kinološke udruge na području Splitsko- dalmatinske županije. 12. Lovačka društva na području Splitsko- dalmatinske županije

9

3.1. Stožer zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije

Člankom 9. Zakona o zaštiti i spašavanju propisano je da operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini županije rukovodi i koordinira župan, uz stručnu potporu stožera zaštite i spašavanja županije.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji Stožer zaštite i spašavanja (slika 2.) broji 22 člana. Slika 2. Konstituirajuća sjednica Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije

Izvor:vlastiti

Članove stožera zaštite i spašavanja imenuje Skupština županije u roku od 60 dana od dana njihovog konstituiranja, na prijedlog župana po prethodnom prijedlogu službi koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnošću, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ministarstva unutarnjih poslova te zdravstvenih ustanova.

Dio članova stožera zaštite i spašavanja imenuje se po dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnošću, rukovodeći službenici Područnih ureda zaštite i spašavanja, policijske uprave te zdravstvenih ustanova.

Stožer je 12.04.2011.godine održao sjednicu po Programu aktivnosti, te o stanju zaštite i spašavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Na toj sjednici usvojeni su i akti propisani Programom aktivnosti, a koji su bitni za pripremu protupožarne sezone: - Plan rada Stožera zaštite i spašavanja za ovogodišnju protupožarnu sezonu, - Plan operativne provedbe Programa aktivnosti na području Splitsko-dalmatinske županije, - Plan aktivnog uključenja svih subjekata na području Splitsko-dalmatinske županije, - Popis zapovjedno-koordinacijskih mjesta i - Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara u protupožarnoj sezoni 2011. godine (vidi tablicu 2.).

10

Tablica 2. Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara u protupožarnoj sezoni 2011. godine Red. Broj

OPIS POZICIJE IZNOS

1. Troškovi angažiranja sezonskih gasitelja – sufinanciranje plaća (60 x 6.000 x 4) 1.440.000,00

2. Liječnički pregledi sezonskih gasitelja 30.000,003. Osiguranje za slučaj nesreće na radu 30.000,004. Osobna zaštitna oprema gasitelja 68.000,005. Troškovi prijevoza sezonskih gasitelja na posao i s

posla (300 x 60 x 4) 72.000,006. Troškovi provedbe plana intervencija

kod velikih požara 07. Povećani nadzor 0 U K U P N O : 1.640.000,00 Izvor: vlastiti

Osim točke po Programu aktivnosti Stožer je raspravljao i o stanju zaštite i spašavanja u

Splitsko-dalmatinskoj županiji. Članovi stožera su izvršili dvodnevnu obuku u Divuljama u Centru za specijalističko

osposobljavanje Split. 3.2. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva

a) Vatrogasna zajednica i postrojbe

Vatrogasna zajednica Splitsko-dalmatinske županije osnovana je 30. studenoga 1993.

temeljem tadašnjeg novog ustroja lokalne i regionalne (područne) samouprave. Njenim osnivanjem nastavljen je kontinuitet prijašnjih vatrogasnih zajednica i saveza, čiji početak datira još od 2. srpnja 1893. kada je u Splitu utemeljena Vatrogasna zajednica primorske Banovine u čiji sastav su se udružila sva vatrogasna dobrovoljna društva iz tog doba Split (osnovan 1883), Šibenik (1893), Trogir (1903), Dubrovnik (1907), Sinj (1907) i Metković (1993) te Mostar, Konjic i Gornji Vakuf. Vatrogasna djelatnost, koju u Splitsko-dalmatinskoj županiji obavljaju dobrovoljne i profesionalne vatrogasne postrojbe, vatrogasne zajednice, regulirana je Zakonom o vatrogastvu – pročišćeni tekst4 (u daljnjem tekstu:Zakon) zasniva se na nekoliko temeljnih aktivnosti : - preventivne mjere zaštite od požara - gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, - pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama - osposobljavanje, usavršavanje i uvježbavanje vatrogasaca

4 "Narodne novine" broj 139/04, 174/04

11

Temeljem Zakona, vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice kao stručne i humanitarne organizacije. Vatrogasne postrojbe mogu biti:

a) profesionalna javna vatrogasna postrojba b) dobrovoljna vatrogasna društva c) profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu d) dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu e) državna intervencijska postrojba (postrojba za brzo djelovanje)

Planom zaštite od požara općine, grada i županije utvrđuju se zadaće i područje

djelovanja svih javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društva, a posebno zadaće javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društva koja imaju definirano područje odgovornosti (središnja postrojba ili društvo).

Vatrogasne postrojbe obavljaju vatrogasnu djelatnost, sukladno Zakonu i pravilima struke, na području za koje su osnovane. Svaka vatrogasna postrojba je obvezna sudjelovati u vatrogasnoj intervenciji i izvan područja svoga djelovanja na zapovijed nadležnoga vatrogasnog zapovjednika, sukladno odredbama Zakona i podzakonskih propisa.

Na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je 5 vatrogasnih zajednica, 49 dobrovoljna vatrogasna društva i 2 javne vatrogasne postrojbe.

Zbog veličine njenog područja a odlukom Vatrogasne zajednice županije , Splitsko- dalmatinska županija je organizirana u 13 Vatrogasnih operativnih područja i to: Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš, Makarska, Sinj, Imotski, Vrgorac, Šolta, Brač, Hvar i Vis.

U gore navedenih 13 operativnih područja uključen je 119 profesionalnih vatrogasac u javnim vatrogasnim postrojbama,, 112 profesionalnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i 977 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a što je prikazano u tablici 3. Tablica 3. Dobrovoljna vatrogasna društva i Javne vatrogasne postrojbe prema operativnom području djelovanja

REDOVNE SNAGE

VATROGASNA POSTROJBA PROFESIONALNIH VATROGASACA U JVP I DVD

DOBRO VOLJNIH

OPERATIVNO PODRUČJE TROGIR 13 71 TROGIR 10 35

SEGET VRANJIC 1 20 MARINA 2 16

OPERATIVNO PODRUČJE KAŠTELA 11 145

KAŠTELA 3 40 GOMILICA 5 36 MLADOST 3 69

OPERATIVNO PODRUČJE SOLIN 3 124

SOLIN 2 23 VRANJIC 0 22

KLIS 0 17 ZAGORA 0 13

DUGOPOLJE 0 20

12

MUĆ 1 29

OPERATIVNO PODRČJE SPLIT 112 68 JVP SPLIT 101 0

SPLIT 1 10 ŽRNOVNICA 2 15

SLATINE 0 20 PODSTRANA 8 23

OPERATIVNO PODRUČJE OMIŠ 9 89

OMIŠ 4 30 GATA 2 14

KUČIĆE 2 12 ZADVARJE 1 11 DUGI RAT 0 22

OPERATIVNO PODRUČJE

MAKARSKA 16 180

MAKARSKA 10 60 BRELA 1 20

BAŠKA VODA 2 20 PROMAJNA 0 10

TUČEPI 1 20 PODGORA 1 20 DRVENIK 0 10 GRADAC 1 20

OPERATIVNO PODRUČJE SINJ 10 60

SINJ 5 25 VRLIKA 1 10

TRILJ 2 15 DICMO 2 10

OPERATIVNO PODRUČJE IMOTSKI 20 56

JVP IMOTSKI 20 00 IMOTSKI 0 11 LOVREĆ 0 22

ZAGVOZD 0 23 OPERATIVNO PODRUČJE VRGORAC 1 20

VRGORAC 1 20

OPERATIVNO PODRUČJE ŠOLTA 2 25

ŠOLTA 2 25

OPERATIVNO PODRUČJE BRAČ 7 98 SUPETAR 3 35

MILNA 2 30 SELCA 0 10

BOL 2 23

13

PUČIŠČA

OPRATIVNO PODRUČJE VIS 0 41 VIS 0 20

KOMIŽA O 21 Izvor: VZ SDŽ

Sedamnaest (17) je jedinica lokalne samouprave koje nemaju ni jednu vatrogasnu postrojbu prema članku 3. st.3. Zakona o vatrogastvu a to su: Hrvace i Otok , Lećevica , Lokvičići, Proložac, Runovići, Podbablje i Zmijavci , Nerežišća, Postira i Sutivan , Okrug , Primorski Dolac (nije ugovorno vezan s nijednom VP), Prgomet (inicijativni akt o osnivanju DVD-a Labišnica), Šestanovac ( ugovorno je vezan sa DVD Zadvarje), Cista Provo ( ugovorno je vezana sa DVD Lovreć).

Ukupno broj profesionalnih vatrogasaca u JVP iznosi 119 vatrogasca (101-Split, 18-Imotski). Svi imaju ima propisanu stručnu spremu, obavljen liječnički pregled prema važećim propisima, te ispunjavaju sve propisane uvjete iz članka 21. Zakona. Ukupan broj vatrogasaca s posebnim ovlastima i odgovornostima u profesionalnim postrojbama je 25.

Svi imaju propisanu stručnu spremu, obavljen liječnički pregled prema važećim propisima, imaju položen stručni ispit (19 - Split, 6 - Imotski), te ispunjavaju sve propisane uvjete iz članka 21. Zakona. Na području županije ne postoje Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu ( samo vatrogasno dežurstvo (Brodosplit i Brodotrogir).

Ukupan broj dobrovoljnih vatrogasaca pripadnika VP je 977 (osposobljenih). Svi dobrovoljni vatrogasci su obavili liječnički pregled prema važećim propisima i ispunjavaju sve propisane uvjete iz članka 21. Zakona. Ukupno 112 profesionalnih vatrogasca je zaposleno u DVD-ima, a 123 vatrogasaca je s posebnim ovlastima i odgovornostima u DVD-ima (uključeni zapovjednik i dozapovjednik svakog društva): -122 vatrogasaca sa posebnim ovlastima i odgovornostima. imaju propisanu stručnu spremu (minimalno SSS), -123 vatrogasaca sa pos. ovlastima i odgov. je obavilo Iiječnički pregled prema važećim propisima,

-123 vatrogasaca sa pos. ovlastima i odgov. imaju zvanje vatrogasni časnik i više, - 73 vatrogasaca sa pos. ovlastima i odgov. ima položen stručni ispit,

- 67 Vatrogasaca sa pos. ovlastima. i odg. ispunjava sve propisane uvjete iz članka 21. Zakona o vatrogastvu.

Ukupno ima 49 registriranih DVD-a na području Splitsko-dalmatinske županije, a čiji svi pripadnici imaju obavljen liječnički pregled i potvrdu o osposobljenosti za vatrogasno zvanje. U grafikonu 1. i tablici 4. prikazan je broj vozila po operativnim zonama i vrsta i broj vozila po požarnim područjima.

14

Grafikon 1. Broj vozila po operativnim zonama

Broj vozila po operativnim zonama

14

2833

51

3034

2420

7 8

20

31

13

0

10

20

30

40

50

60

1

Operativna zona

Broj

voz

ilaTrogirKaštelaSolinSplitOmišMakarskaSinjImotskiVrgoracŠoltaBračHvarVis

Izvor. VZ SDŽ Tablica 4. Vrsta i broj vozila po požarnim područjima.

POŽARNO PODRUČJE

Zap

ovje

dno

Nav

alno

Aut

ocis

tern

a

Aut

olje

stva

Tehn

ičko

voz

ilo

Za

gaše

nje

šum

a

Sa p

jeni

lom

Za

prije

voz

ljuds

tva

Voz

ilo s

prah

om

Ost

ala

UK

UPN

O V

OZI

LA

Pros

ječn

a st

aros

t UKUPNO DVD 43 49 66 7 12 54 1 53 0 5 276 17,2 UKUPNO JVPG 6 7 5 5 3 7 2 3 1 2 37 13,1

UKUPNO SVI: 49 56 71 12 15 61 3 56 1 7 315 16,7 TROGIR 2 3 1 0 1 5 1 1 14 14,00 KAŠTELA 4 3 3 2 2 7 5 28 13,61 SOLIN 4 7 11 0 0 6 5 1 33 18,52 SPLIT 8 8 6 4 2 12 2 7 1 4 51 13,35 OMIŠ 4 6 6 1 0 7 4 1 30 16,70 MAKARSKA 7 5 9 2 2 5 4 34 17,50 SINJ 4 5 3 1 1 5 4 24 18,88 IMOTSKI 3 4 3 1 1 2 1 3 20 20,80 VRGORAC 1 1 3 0 0 0 1 7 21,57 ŠOLTA 1 1 2 1 0 1 2 1 8 15,38 BRAČ 3 3 7 0 1 2 4 20 19,45 HVAR 5 7 7 0 3 6 3 1 31 14,71 VIS 2 2 1 0 0 3 3 3 13 21,08 Izvor. VZ SDŽ

15

b) preventivne mjere zaštite od požara

-Tijekom 2010. godine doneseni su planovi motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora i građevina, za koje prijeti povećana opasnost od nastajanja i širenja požara, uključujući planove i zabranu nekontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na tim površinama i građevinama u vrijeme velike opasnosti od nastajanja i širenja požara. U suradnji s Hrvatskim šumama izvršen je uvid od strane županijskog vatrogasnog zapovjednika u pripremu operativnih planova zaštite od požara. -Sukladno obvezama i ovlastima županijski vatrogasni zapovjednik izvršio je obilazak svih dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, te istima izdao suglasnost za rad. -Poticana je suradnja s školskim ustanovama kroz programe poticanja vatrogastva i zaštite od požara u osnovnim školama, te su na području Grada Splita od strane Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita provedene akcije uzbunjivanja i evakuiranja po školama, u slučaju izbijanja požara. -Sudjelovalo se u savjetodavnim sastancima s predstavnicima lokalne uprave i samouprave, na kojima su se razmatrali i analizirali tijek i priprema, te provedba aktivnosti zaštite od požara pred turističku sezonu, sukladno obvezama iz Vladinog Programa aktivnosti. -Prema zapovjedi glavnog vatrogasnog zapovjednika i na prijedlog županijskog vatrogasnog zapovjednika, provedene su ljetne dislokacije na posebno ugrožena mjesta u Splitsko – dalmatinskoj županiji (otoci i kopno). -Provedeno je upošljavanje sezonskih vatrogasaca po dobrovoljnim vatrogasnih društvima, za čije su plaće sredstva osigurana u državnom proračunu, te formirana županijska sezonska vatrogasna služba, za čije je sveukupne troškove sredstva izdvojila Splitsko – dalmatinska županija (plaće, opremanje, liječnički pregledi, osiguranje, logistička potpora) . -Posebna pozornost usmjerena je na informiranje pučanstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i područne samouprave o zabrani spaljivanju biljnog i drugog otpada. -Vatrogasna zajednica Splitsko – dalmatinske županije je tijekom 2010. godine provodila osnovni tečaj za vatrogasce u dobrovoljnim vatrogasnim društvima sukladno utvrđenom programu, te usavršavanje specijalnosti. Izvršena je obuka za članove dobrovoljnih i javnih vatrogasnih postrojbi u radu s helikopterom. Program obuke uspješno je proveden u bazi Divulje. Pratili smo i prekvalifikaciju članova dobrovoljnih vatrogasnih društava za zvanje vatrogasca i vatrogasnog tehničara. c) Edukacija i obuka -Organizirali su i bili suorganizatori na seminarima i savjetovanjima na koje su upućivali zapovjednike. -Potican je razvoj višeg i visokog školstva u zaštiti od požara poduzimajući predradnje za dobivanje dozvola za provođenje istog, te iznalaženje adekvatnog prostora za školovanje.

16

-Nastojeći pridonijeti poticanju, te boljem i djelotvornijem radu vatrogasne mladeži inicirano je formiranje Savjeta mladeži VZSDŽ. Održana su dva sastanka kojem su nazočili predstavnici mladeži zainteresiranih DVD-a. Utvrđene su smjernice za budući rad, te dogovoreno provođenje osposobljavanja voditelja mladeži. -Organiziran je i proveden 4. Vatrogasni kup Dalmcije – KUP Hrvatske na Hvaru. -Sudjelovalo se na tradicionalnim športskim manifestacijama u Solinu i Dugom Ratu, te DVD-im u čijoj su organizaciji ista provedena doznačili poticajna financijska sredstva, sa željom da nastave ovakav vid druženja. -Iz programa promidžbe u 2010. godini tiskane su slikovnice, bojanke, date izraditi majice za djecu i balon. -U suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Grda Splita primljena su u više navrata djecu dječjih vrtića, s ciljem edukacije najmlađih, a također i populariziranja vatrogastva. - Predstavnici vatrogasne zajednice sudjelovali su u radu 1. Međunarodne konferencije u Mađarskoj, te bili suorganizatori međunarodne konferencije Zaštite i spašavanja koja je održana na Hvaru. -Sudjelovalo se i na drugim međunarodnim vatrogasnim manifestacijama, sajmovima i izložbama. -Sudjelovalo se u radu Koordinacije vatrogasnih zajednica županija s priobalja, radi specifičnosti u provođenju preventivnih akcija i gašenju požara u otvorenim prostorima, a posebno u tijeku ljetne sezone.  

c) Intervencije vatrogasnih postrojbi u 2009. godini U 2010. godini u Splitsko- dalmatinskoj županiji bilo je 628 požara , što je za oko 10% više u odnosu na prethodnu godinu, ali su materijalne štete trostruko veće, te su iznosile oko 53 miliona kuna, što se najbolje može vidjeti iz tablice 5.

Tablica 5. Broj požara po godinama s materijalnom štetom

GODINA BROJ POŽARA MATERIJALNA ŠTETA U KUNAMA

1999. 836 42.718.2542000. 1440 1.331.777.6002001. 816 224.986.7502002. 601 81.873.8922003. 1225 709.914.9302004. 846 33.828.2562005. 756 33.866.4812006. 687 46.746.0732007. 895 394.610.6712008. 925 212.408.2242009. 578 19.669.5042010. 628 53.030.073

Izvor. PUSD

17

Najčešći uzrok požara prema podatcima inspekcije MUP-a u posljednjih deset godina je nehat ili nepažnja, a negdje desetak posto požara je namjerno izazvano, a što se može vidjeti iz tablice 6. Tablica 6.Uzroci požara po godinama

GODINA

BROJ POŽAR

A

NEHAT - NEPAŽNJ

A

DJEČJA IGRA

NAMJERNO

OSTALO – PRIRODNA POJAVA

UZROK NEPOZNA

T 1999. 836 767 11 28 26 4 2000. 1440 1379 14 29 15 3 2001. 816 774 8 23 9 2 2002. 601 551 9 27 9 5 2003. 1225 1154 7 43 20 1 2004. 846 781 7 35 4 19 2005. 756 716 6 28 6 0 2006. 687 644 7 35 1 0 2007. 895 843 12 30 10 0 2008. 925 891 6 18 10 0 2009. 578 536 3 32 7 0 2010. 628 576 2 45 4 1

Izvor: PUSD

Najveće štete su nastale u požarima na šumskom zemljištu gdje je u 132 požara opožareno 648 hektara šumskog zemljišta, a šteta iznosi gotovo 39 miliona kuna (vidi tablicu 7).

Tablica 7. Broj požara na šumskom zemljištu

GODINA BROJ POŽARA SPALJENA

POVRŠINA U HEKTARIMA

MATERIJALNA ŠTETA U KUNAMA

1999. 36 356 12.879.9072000. 71 4259 320.645.3602001. 38 402 8.106.4642002. 30 334 4.840.5492003. 137 4706 295.518.9302004. 45 293 14.846.7882005. 13 47 8.233.7282006. 21 77 1.025.9872007. 131 6333 374.077.0982008. 250 1786 171.022.8742009. 135 301 8.704.9872010. 132 648 38.896.832

Izvor: PUSD

18

Iz tablice 8. možemo vidjeti da je u prošloj godini najveći broj požara bio na području koje pokriva policijska postaja Imotski. Tablica 8.Broj požara po godinama i policijskim postajama PUSD

POLICIJSKA POSTAJA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

I PP SPLIT 68 88 67 70 85 61 51 52 46II PP SPLIT 123 202 164 134 139 129 122 74 81PP BRAČ 32 37 22 25 15 38 32 30 36PP HVAR 26 41 30 21 25 30 22 28 29PP IMOTSKI 46 156 90 73 80 116 106 57 84PP KAŠTELA 90 185 163 122 94 130 140 88 81PP MAKARSKA 30 106 28 40 45 45 50 25 20PP OMIŠ 31 50 52 71 48 48 100 54 56PP SINJ 36 88 59 55 36 74 70 42 69PP SOLIN 59 125 76 76 60 76 77 64 68PP TROGIR 29 74 56 40 32 55 96 49 35PP VIS 12 10 5 3 9 16 17 5 6PP VRGORAC 19 63 34 26 19 41 42 10 17PUSD UKUPNO 601 1225 846 756 687 895 925 578 628Izvor: PUSD Također je vrlo bitno naglasiti da je u prva četiri mjeseca ove godine bilo gotovo trostruko više požara nego u istom periodu lani

3.3. Hrvatska gorska služba spašavanja

U Splitsko-dalmatinskoj županiji ustrojene su dvije stanice Gorske službe spašavanja i to Stanica Split i Stanica Makarska koje bilježe konstantan godišnji rast intervencija u Županiji, a i izvan nje.

3.3.1. Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Split

Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Split osnovana je 1956. i broji 70 članova. Pročelnik Stanice Split je proslavljeni hrvatski alpinist Stipe Božić. Stanica financira četiri radna mjesta, a svi ostali su volonteri.

Stanica Split svoje aktivnosti provodi u tri glavna pravca, a to su: akcije spašavanja, održavanje pripravnosti, preventiva i edukacija,

Stanica posjeduje međunarodnu razinu kvalitete.

19

a) Akcije spašavanja Stanica pokriva cjelokupno područje Županije, koje obuhvaća šire područje izvan urbanih sredina i jedina može pomoći tamo gdje Hitna medicinska pomoć ne može doprijeti, ili kada zbog opasnog i urgentnog stanja to treba učiniti jako brzo (npr. helikopterskim pristupom). U prošloj godini od 09.01.2010. do 31.12. 2010., Stanica je izvršila 74 vrlo uspješne akcije spašavanja, 7 ekoloških akcija, te 3 akcije otklanjanja neposredne opasnosti po živote i imovinu kao i akcije spašavanja životinja. U tu svrhu utrošeno je 7 890 sati rada (čovjek/sat). Naravno, daleko veći broj spada u preventivne akcije. Postrojba zadovoljava nesumnjivu elementarnu javnu potrebu građana i posjetitelja Županije, a sprječavanjem nesreća, sprječava i velike društvene štete koji iz toga proizlaze. Uz intervencije (akcije spašavanja), postrojba je odradila i nesumnjivo veliki preventivni rad (edukacija građana, dežurstva na terenu (gotovo 15 000 čovjek sati), nastavak izrade helidroma na nepristupačnim terenima, markiranje (označavanje staza, izrada planinskih skloništa i dr.), projekat kartografije, čime je spriječila mnoge nesreće i doprinijela uvećanju sigurnosti u našoj Županiji. Akcije spašavanja su: - helikopterske akcije (medicinski letovi, akcije spašavanja i evakuacije), - klasične akcije spašavanja, - speleološke akcije spašavanja, - ronilačke akcije, - akcije spašavanja na divljim vodama, - potražne akcije.

b) Održavanje pripravnosti

Svi pripadnici Stanice da bi produžili licencu moraju imati provjerenu zdravstvenu sposobnost, posebno letači spašavatelji(gotovo istovjetni sa pregledom za pilote). Ranije započeto uređenje bazne stanice na helidromu Firule, sada je pred završetkom.Naime zbog ljetnih dežurstava pojavila se potreba za većim prostorom za opremu (poglavito medicinsku) i ljude. Betonirano je postolje kontejnera, nabavljeno je još polica, kupljen je kompjuter. Izvršeni su radovi na njihovom spajanju, adaptaciji krovišta, uz to nabavljen je potrebni namještaja, i komunikacijska oprema. Započeta je obuka za suradnike HGSS stanice Split, na način da je započeto obučavati osnovnim vještinama planinare, penjače, speleologe, i ostale, koji stanuju na nekim kritičnim mjestima naše Županije. Do sada je izvršena obuka na Visu, Braču, Sinju, a namjera je izvršiti i još na nekim mjestima, kao preventivu u predturističkoj sezoni.

Gorska služba Split skrbila je o 5 točaka za obavješćivanje (mreža dojave), od čega tri

na prostoru Grada : Planinarski dom na Mosoru, Planinarska kuća „Lugarnica“ također na Mosoru, te po jedan punkt u HPD Mosor i PK Split.Obavještajne točke su punktovi, (obično u planinarskim objektima), na kojima je moguće prijaviti nesreću ili sumnju da bi do nesreće moglo doći bez pravovremene intervencije gorske službe, i koje moraju biti opremljene kompletima za prvu pomoć, oznakama, nosiljkama i tiskanim edukacijskim materijalom

U sklopu projekta sigurnosti van ruralnih i nepristupačnih područja, krenulo se u

izgradnju planinskih skloništa, gdje su u navedenom periodu izgradili jedno sklonište na području Dinare, pod Troglavom, a započeto je sa grdnjom drugog skloništa, na području Žlibina na Kamešnici.

20

Slika 3. Montažna kuća HGSS stanica Split na helidromu Firule

Izvor: Arhiva HGSS-a c) Preventiva i edukacija Dio redovite djelatnosti GSS-a nisu sama akcije spašavanja (kada se nesreća dogodi). Daleko veći dio aktivnosti je proveden u preventivi i sprječavanju nesreća. Svojim programskim djelovanjem kroz fizičku prisutnost, kao službujućih osoba pri masovnim akcijama u planini, školovanjem planinarskog kadra i edukacijom planinara i građana, bitno utičemo na smanjenje unesrećenija u planini, na očuvanje planinarskih i drugih objekata te na očuvanje prirode. Jedna od osnovnih preventivnih djelatnosti i projekt kartografije, koja je započeta 2007., a namjera je cijelo područje Županije prekriti novim kartama i turističkim vodičima. Usporedo sa kartografijom i vodičima provodi se usijecanje, markiranje i obilježavanje planinarskih i rekreacijskih putova. Tijekom 2010 obrađen je teren planine Biokovo kao i Omiške Dinare te su izdani zemljovidi tih izuzetnom posjećenih planina. U 2010. godini nabavljeno je preko 500 spitova za opremanje penjališta na Marjanu i Markezinoj gredi na nekim penjalištima po Kozjaku, itd. U prošloj godini napravljen je novi helidrom na otoku Sušcu, te izvršen inspekcijski nadzor na helidromima na Palagruži, Šćedru, Mosoru, Palmižani, Biokovu idr. Gorska služba spašavanja Split nije samo jedinica zaštite i spašavanja već i stručna udruga koja skrbi za sigurnost planinara i građana u našoj Županiji i bez koje je nemoguće djelovanje nekih športskih grana : zračne aktivnosti, (aeronautika, padobranstvo, paragliding, zmajarstvo), nautički i ronilački športovi, lov i ribolov, izviđači, planinari i druge udruge, kao i masovna rekreacija građana u prirodi i planini.

3.3.2. Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Makarska

U 2010. godini Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Makarska nastavlja kontinuirano podizanje sigurnosti na prostoru za koji je direktno odgovorna i svojim djelovanjem, aktivnostima i preventivnim radom važan je dio u sustavu Zaštite i spašavanja, provodeći spašavanje unesrećenih osoba u planinama i na nepristupačnim terenima, kao i sprečavanje nesreća u planinama kao i u spašavanju i pružanje pomoći u drugim slučajevima

21

kada je potrebno primijeniti posebno stručno znanje, tehniku i opremu namijenjenu spašavanju u planinama.

U aktivnostima koje provodi osnovno djeluje na području Županije, ali njeno djelovanje po potrebi može biti i u svim planinskim i teško pristupačnim područja Republike Hrvatskoj gdje se ukaže potreba za djelovanjem službe.

HGSS Stanica Makarska broji 25 članova od kojih je 9 spašavatelja, 10

pripravnika i 6 suradnika. U svom sastavu ima 1 liječnika, 4 letača spašavatelja, 1 ronioca, dok trenutno sve druge resurse potrebno za djelovanje koristi unutar raspoloživosti službe ( potražni psi, zapovjedno vozilo, termo kamere i sl. ).

a) Akcije spašavanja

U 2010. godini HGSS Stanica Makarska izvela je 19 akcija spašavanja, u kojima je bilo unesrećeno 24 osobe. Od svih akcija 10 je bilo potražnih, 7 klasičnih, elementarna nepogoda - poplava Metković i jedna spašavanje divokoze. U tim akcijama spašeno je 20 unesrećenih od kojih je 14 bilo neozlijeđeno i 6 ozlijeđeno dok je 3 unesrećenih na žalost smrtno stradalo, a jedna osoba nije pronađena.

Potražne akcije iziskuju ogromne ljudske resurse i velike materijalne troškove pa je tako u 2 potražne akcija utrošeno 11 dana gdje je angažirano više stanica HGSS. U tim akcijama ukupno je utrošeno 168 čovjek/ dana članova stanice Makarska. Broj akcija spašavanja može se vidjeti iz grafikona 2. Grafikon 2. Broj akcija spašavanja koje je izvela stanica Makarska od 2000. do 2010

0

5

10

15

20

25

30

35

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Godina

Bro

j akc

ija s

paša

vanj

a

Izvor: HGSS Makarska

22

b) Preventiva i edukacija

U 2010. godini provedeno 78 čovjek/ dana na preventivnom radu - dežurstva i osiguranja raznih manifestacijama ( planinarski izleti, pohodi, Svjetski skijaški kup na Sljemenu, sportska natjecanja i slično ).

Članovi HGSS osposobljeni su za sve vrste spašavanja na nepristupačnim terenima pa je potrebno njihovo kontinuirano i stalno osposobljavanje i usavršavanje u smislu produljivanja spasilačkih licenci. Tako je u 2010. godini provedeno 111 čovjek/ dana na raznim osposobljavanjima, vježbama, seminarima, tečajevima i simpozijima. Tu su uključeni ITLS tečajevi prve pomoći kao specijalizacija za spašavatelje, zatim redovne vježbe spašavanja u stijeni i zimskim uvjetima, vježbe prve pomoći, vježbe potrage na divljim vodama, rada sa GPS uređajem i računalnim programom Ozi Explorer za kretanje u prirodi i akcijama potrage.

Za funkcioniranje rada Stanice utrošeno je 1522 sata što se odnosi na svakodnevne kontakte, sastanke, dokumentiranje i organizaciju, dok je u toku godine održano 23 sastanka članstva Stanice na kojima je u prosjeku bilo prisutno 10 članova, kao i 4 sjednica Izvršnog odbora Stanice.

HGSS stanice Makarska planski provodi obuka i uvježbavanje svojih pripadnika tako

da su sposobni i spremni profesionalno izvršiti sve zadaće koje se pred njih mogu postaviti kao što rade i sve slične službe u svijetu. 3.4. Civilna zaštita u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutar Ministarstva unutarnjih poslova, do novog ustroja, kako osobnog tako i materijalnog. U nedostatku svog posebnog zakona, njen razvoj ovisit će o postojećoj pravnoj regulativi, nadograđujući postojeće stanje novim elementima

a) Zapovjedništva i postrojbe civilne zaštite

Za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće imenovano je Zapovjedništvo civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije koje broji osamnaest članova.

U slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće čije posljedice nadilaze mogućnosti gotovih operativnih snaga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mobiliziraju se postrojbe (specijalističke i opće namjene) i druge organizirane snage civilne zaštite (povjerenici, voditelji skloništa i osoblja za organizaciju boravka u skloništima).

Postrojbe civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju se odlukom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća i to:

- na razini županije – postrojbe specijalističke namjene, - na razini gradova - postrojbe specijalističke i opće namjene, - na razini općina – postrojbe opće namjene.

23

U skladu s Procjenom, Župan je donio Odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Splitsko-dalmatinske županije . Ovom Odlukom uređuje se osnivanje, sastav, veličina i popuna postrojbi civilne zaštite specijalističke namjene Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: Specijalističke postrojbe). Navedenom Odlukom osnovane su slijedeće Specijalističke postrojbe: 1. Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za spašavanje iz ruševina (R): -tim srednje kategorije za spašavanje iz ruševina s 30 pripadnika i 3 potražna psa. 2. Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za zaštitu i spašavanje iz vode (SV): -tim za zaštitu i spašavanje iz vode s 36 pripadnika 3. Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu (RKBN): -tim za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu s 29 pripadnika 4. Specijalističke postrojba civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije za logistiku (LOG): -tim za logistiku s 99 pripadnika Ustroj Specijalističkih postrojbi prikazuju se u tablici 9. Tablica 9: Ustroj Specijalističkih postrojbi Splitsko-dalmatinske županije

Postrojbe CZ Ustrojstveni element SV R RKBN LOG

Svega

Tim 1 1 1 1 4 Skupina 3 - 2 4 9 Ekipa 6 - 8 16 30

Broj obveznika 36 30 29 99 194

Izvor: vlastiti Osobni i materijalni ustroj Specijalističkih postrojbi provodi se sukladno Pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje5, a može se mijenjati sukladno promjenama u Procjeni. Poslat je zahtjev Područnom uredu Split DUZS-a za popunu Specijalističkih postrojbi, a koju su oni dužni izvršiti u suradnji sa Upravom za obranu u Splitu. 5 Narodne novine, broj: 111/07., 40/08 i 44/08.

24

Osobama koje su raspoređene u Specijalističke postrojbe izdaje se iskaznica pripadnika civilne zaštite. Evidenciju o izdanim iskaznicama pripadnika civilne zaštite vodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Split. Mobilizacija i demobilizacija Specijalističkih postrojbi provodi se po nalogu Župana, a na prijedlog zapovjednika zapovjedništva civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Mobilizaciju i demobilizaciju Specijalističkih postrojbi članka mogu naložiti i ravnatelj Državnog ureda za zaštitu i spašavanje ili njegov zamjenik te zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske ili njegov zamjenik. 3.5.Područni ured za zaštitu i spašavanje Split a) Program osposobljavanja na području zaštite i spašavanja

Državna uprava za zaštitu i spašavanje kao nositelj osposobljavanja i usavršavanja u sustavu zaštite i spašavanja je, sukladno zakonskim obvezama, pripremila programe osposobljavanja svih razina operativnih snaga za zaštitu i spašavanje. Jedan od prvih programa osposobljavanja koji se vršio je osposobljavanje novoizabranih čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave poslije provedenih lokalnih izbora. Državna uprava za zaštitu i spašavanje putem svog Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja provodi osposobljavanje pripadnika specijalističkih postrojbi civilne zaštite gradova i županija, te pripadnika interventnih specijalističkih postrojbi DUZS-a. Područni ured za zaštitu i spašavanje Split upoznao je odgovorne osobe u JLP(R)S u svezi provođenja Programa osposobljavanja pripadnika specijalističkih postrojbi civilne zaštiite gradova i županije za radove na vodi i zaštitu od poplava, te nuklearno-kemijsko-biološku zaštitu.

b) Edukacija djece u području zaštite i spašavanja

Područni ured za zaštitu i spašavanje Split nastavio je sa provedbom Nacionalne akcije edukacije djece u području zaštite i spašavanja kroz školsku godinu 2010. Učilište vatrogastva i zaštitu i spašavanje, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, imajući spoznaje kako se to radi u svijetu, izradili su Program nacionalne akcije edukacije djece u području zaštite i spašavanja, koji je nakon stručnog mišljenja i preporuke Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobio preporuku za izvođenje, u osnovnim školama i predškolskim ustanovama. Edukaciju prolaze djeca prvog i drugog razreda osnovnih škola te predškolske skupine djece iz dječjih vrtića. U teorijskom dijelu edukacijskog sata, kroz power point prezentaciju, djeca se upoznaju sa pojedinim izvanrednim situacijama (požar, poplava, potres), kako nastaju opasnosti, ulogom žurnih službi, kako koristiti jedinstveni broj za žurne pozive 112, kako pozivati pomoć te im se daju upute na koji način umanjiti mogućnost izazivanja požara i kako postupati u slučaju iznenadnih nesreća. U drugom dijelu edukacijskog sata, predstavnici žurnih službi Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita, Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske gorske službe spašavanja prezentiraju djeci svoje aktivnosti i uloge u sustavu zaštite i spašavanja te pokazaju opremu i uređaje koje koriste u izvršavanju zadaća iz djelokruga rada.

25

Tijekom 2010. godine edukacijom je obuhvaćeno 3593 djece predškolske dobi i učenika nižih razreda (I i II razredi) osnovnih škola. JLS u kojima je provedena edukacija djece u području zaštite i spašavanja: Split (10 DV i 3 O.Š.), Solin (6 DV i 8 O.Š.-3 glavne i 5 područnih), Imotski (4 DV i 1 O.Š.), Omiš (1 O.Š.),Trogir (6 DV i 2 O.Š.), Dugopolje (1 O.Š.), Vrgorac (1 DV), Muć (1 DV), Podstrana (1 DV), Marina (1 O.Š.), Seget (1 O.Š.) Provedba edukacije obaviti će se u svim osnovnoškolskim i predškolskim ustanovama na području SD županije.

c) Program pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku godinu 2011. Između ostalih mnogobrojnih aktivnosti Područnog ured za zaštitu i spašavanje Split ( u daljnjem tekstu: PUZS) u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave obavljeno je ažuriranje i dopuna Operativnih planova civilne zaštite za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području Splitsko-dalmatinske županije te gradova i općina u slučaju velike nesreće ili katastrofe. PUZS je inicirao održavanje radnih sastanaka stožera zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave te organizirao i održao tematski radni sastanak svih hitnih i drugih službi, udruga i pravnih osoba koje se bave zaštitom i spašavanjem u cilju izrade, prilagođavanja kao i implementacije standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite i spašavanja. Sastanku su nazočili predstavnici PUSD, UHMPSDŽ, JVP Split, Hrvatske vojske, VZSDŽ, HGSS, Turističke zajednice SDŽ, Zajednica društva CK SDŽ, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Lučke kapetanije Split, Jadrolinije te predstavnici SD županije i Grada Splita. Na sastancima je utvrđena uloga i obveze sudionika zaštite i spašavanja glede provedbe aktivnosti, osnažena implementacija standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite spašavanja, te napravljena prezentacija Operativnog plan za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području Splitsko-dalmatinske županije u slučaju katastrofe ili velike nesreće. Na temelju Programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku godinu 2010. Vlade RH, Turistička zajednica Splitsko dalmatinske županije u suradnji sa Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Split izradila je promidžbeno edukativni letak „U opasnosti zovite 112“ za turiste koji ljetuju na području Splitsko dalmatinske županije. Cilj navedene aktivnosti je upoznavanje turista sa brojem 112 – jedinstvenim europskim brojem za žurne službe, kojim se ostvaruje veza sa policijom, vatrogascima, hitnom medicinskom pomoći, Gorskom službom spašavanja i ostalim snagama zaštite i spašavanja u slučaju prijetnje ili nastanka opasnosti po zdravlje i živote ljudi, materijalna i kulturna dobra i okoliš. Promidžbeno edukativni materijal je tiskan u 70 000 primjeraka na 11 europskih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski, mađarski, češki, slovački, ruski, slovenski, poljski te hrvatski).

d) Mjere zaštite i spašavanja u nepovoljnim vremenskim uvjetima 2010./2011. godine,

Temeljem članka 35. Zakona o zaštiti i spašavanju Područni ured za zaštitu i spašavanje Split je izradio i dostavio naputak svim sudionicima i izvršiteljima mjera zaštite i spašavanja u nepovoljnim vremenskim uvjetima poradi pripreme pojedinih elemenata sustava za zaštitu i spašavanje (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, službe, institucije i poduzeća koja upravljaju vodnom i cestovnom infrastrukturom te stalne operativne snage zaštite i spašavanja) za njihovo usklađeno i pravodobno reagiranje uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta za zimsko razdoblje 2010./2011. godine.

26

Na temelju Programa aktivnosti u zimskom periodu, PUZS Split u suradnji sa predstavnicima lokalne i područne (regionalne) organizirao je niz radnih sastanaka sa nadležnim službama za obranu od poplava, institucijama, službama, poduzećima koja upravljaju vodnom i cestovnom infrastrukturom, operativnim snagama za zaštitu i spašavanje te odgovornim predstavnicima gradova i općina na području Splitsko-dalmatinske županije gdje realno postoji mogućnost nastanka nepovoljnih hidroloških uvjeta te ekstremnih vremenskih (meteoroloških) okolnosti, koji mogu dovesti do prekida cestovnog prometa, izolacije naselja, pojedinih dijelova naselja ili pojedinih objekata u naseljima. Radni sastanci na temu: Pripremne i provedbene mjere zaštite i spašavanja u nepovoljnim vremenskim uvjetima 2010./2011.godine održani su kako slijedi:

24. studenog 2010. u Gradu Vrgorcu 25. studenog 2010. u Gradu Sinju (nazočili i predstavnici gradova Sinja, Trilja i Vrlike

te općina Hrvace, Otok i Dicmo) 26. studenog 2010. u Gradu Imotski (nazočili i predstavnici grada Imotski te općina

Runovići, Proložac, Zmijavci, Podbablje, Lovreć, Lokvičići, Zagvozd i Cista Provo).

Radni sastanci su organizirani poradi dobivanja ocjene stupnja spremnosti nadležnih službi, redovnih snaga zaštite i spašavanja, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja te lokalne i područne (regionalne) za reagiranje i otklanjanje posljedica u slučaju nepovoljnih izvanrednih uvjeta, usuglašavanja zajedničkih postupaka te načina održavanja stalnih kontakata Županijskog centra 112 s nadležnim službama radi pravodobnog reagiranja istih.

e) Dokumenti prostornog uređenja i gradnje

PUZS Split ima obveze sudjelovanja u proceduri donošenja dokumenata prostornog

uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proceduri utvrđivanja posebnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, a u svezi problematike mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

Sukladno članku 35. Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) te odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07. i 38/09.) PUZS Split daje:

planske smjernice za izradu studije „Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ koja je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, suglasnost na dokumente prostornog uređenja i posebne uvjete u postupku izdavanja

lokacijske dozvole sukladno procjenama ugroženosti i planovima zaštite i spašavanja, suglasnost o usklađenosti idejnog projekta, odnosno glavnog projekta s posebnim

uvjetima sadržanim u procjenama ugroženosti i planovima zaštite i spašavanja.

Aktivnosti PUZS Split tijekom 2010. godine u postupku davanja planskih smjernica i suglasnosti na dokumente prostornog uređenja i posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole - Izrađeno i dostavljeno dokumenata: 86 - smjernica za izradu prostornih planova, 69 - suglasnosti na prostorne planove, 77 - suglasnosti na lokacijske dozvole (od toga 21 očitovanje na zapisnik), 20 - suglasnosti na poticajnu gradnju, 2 - suglasnosti na glavni projekt.

27

3.5.1. Županijski centar 112 Najvažniji ustrojbeni dio PUZS-a je centar 112. Županijski centar 112 Split predstavlja jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste žurnih poziva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U 2010. godini bilo je ukupno 225.890 poziva na broj 112, od čega 52.470 namjenskih ili 23.2%, a 173.031 nenamjenskih ili 76.6% i 389 zlonamjernih ili 0.2/%. Događaje u kojima je aktivno sudjelovao Županijski centar 112 Split razvrstani su po grupama kako slijedi:

1. Medicinski događaji – 1609 - medicinski prijevoz – 314 (zrakom, morem i kopnom) 2. Složeni događaji - 1381 - Akcije traganja i spašavanja – 250 - Onečišćenje okoliša - 61 - Epidemiološke i sanitarne nesreće 8 3. Prirodne nesreće – 284 4. Sigurnosni događaji – 1887 - Prometne nesreće -940 5. Vatrogasni događaji – 995 - Požari na otvorenom prostoru - 726 6. Razne obavijesti i upozorenja - 230

Ukupan broj slučajeva koje je obrađivao i u kojima je sudjelovao ŽC 112 Split je 5872. Žuran medicinski prijevoz Ukupno je bilo 314 zahtjeva za žuran medicinski prijevoz. Od toga: - 309 helikopterom, - 1 zrakoplovom Vlade, - 4 brodom Pomorske policije ili Lučke kapetanije. U akcijama traganja i spašavanja za potrebe HGSS-a izvršeno je 8 letova helikopterom. U navedenim akcijama prevezeno je ukupno 314 ozlijeđenih/oboljelih osoba. Bilo je 153 akcija traganja i spašavanja, (nije uključeno lociranje pozivatelja), od čega 77 na moru, 73 na kopnu i 3 na rijeci. Centru 112 u 2010. godini prijavljeno je 940 prometne nesreće, od čega na cesti 856 na autocesti 66, u tunelu 8, u zračnom prometu 2 i 8 u pomorskom prometu. U 2010. godini na broj 112 prijavljeno je ukupno 933 požara, od čega 726 na otvorenom prostoru, 152 na objektima i 55 na vozilima. Centru su stigle i 61 prijave za onečišćenje okoliša i to 36 za onečišćenje mora i 6 za onečišćenje zraka, 16 za onečišćenje tla i 3 za onečišćenje rijeka ili jezera.

28

Centar je dobio 4 dojave vezano za epidemiološka i sanitarna zbrinjavanja, te 4 dojava za zbrinjavanje uginulih životinja. Zabilježeno je i 35 dojava o poplavama, 18 dojava o potresima manjeg inteziteta, 18 dojava o olujnom nevremenu sa tučom i 153 dojava o odronima i klizištima, uglavnom na cestama. Djelatnici ŽC 112 Split u svakodnevnom radu primjenjuju sve standardne operativne postupke (SOP-ove), usvojene i u testnom radu.

3.6. Udruge građana

Na području Splitsko-dalmatinske županije djeluje veći broj udruga građana koje svojom dostignutom sposobnošću i materijalnoj opremljenosti i osposobljenosti članova tih udruga mogu predstavljati osnovu za razvoj sustava zaštite i spašavanja kao i značajnih operativnih snaga za reagiranje u slučaju nastanka većih nesreća ili katastrofa i otklanjanju nastalih posljedica.

3.6.1. Zajednica udruga Društvo Crvenog križa

Zajednica udruga Društvo Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije broji 13 društava: Trogir, Kaštela, Solin, Split, Brač, Hvar, Vis, Omiš, Makarska, Vrgorac, Imotski, Sinj i Vrlika.U svim društvima osposobljene su ekipe za pružanje prve pomoći i opremljene su sa potrebnim sredstvima i opremom, a educirane su i osobe za službu traženja.

Aktivnosti su podjeljene na javne ovlasti (služba traženja) i redovne aktivnosti iz djelokruga Crvenog križa.

Osim osposobljenih članova, edukacije prvenstveno mladeži, prikupljanja krvi te

drugih humanitarnih aktivnosti, Crveni križ raspolaže Službom za spašavanje na vodi te županijskim interventnim timovima za katastrofe i velike nesreće.

Zajednica udruga Društvo Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije raspolaže s materijalnim sredstvima za potrebe zbrinjavanja ugroženog stanovništva tako da se u skladištu Solin (koje je regionalno skladište od Zadra do Ploča) nalazi oprema koja zadovoljava smještaj 350 osoba, te mogućnost prehrane 2000 osoba.Oprema se sastoji od šatora različitih veličina, pokretne kuhinje (400 obroka u jednom turnusu),agregata, kreveta, deka, plahti, rezervoara za vodu od 5.000 litara, jedan kamion nosivosti 7 tona, gumeni gliser za 5 osoba i dr.

29

3.7. Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kao što je već navedeno,a u skladu s Procjenom, Župan je donio Odluku o određivanju operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Splitsko-dalmatinske županije su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Splitsko-dalmatinske županije.

Pravne osobe koje će, poradi nekoga od interesa zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Splitsko- dalmatinske županije, dobiti zadaću, su:

1.Komunalna trgovačka društva s područja Splitsko-dalmatinske županije; 2.Pravne osobe za održavanja cesta; -Cestar d.d. Split -Hrvatske ceste, Ispostava Split, -Županijska uprava za ceste -Županijske ceste 3. Hrvatske vode VGO Split; -VGI Imotski -VGI Sinj -VGI Split -VGI Vrgorac 4.Lučka kapetanija Split; 5.Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Split; - Šumarija Brač -Šumarija Hvar -Šumarija Split (Vis) -Šumarija Imotski -Šumarija Vrgorac -Šumarija Sinj -Šumarija Makarska 6. HEP; -Elektrodalmacija Split -Prijenosno područje Split -PP HE Jug 7.Građevinska trgovačka društva; -Konstruktor Split, -Lavčević Split

Pravne osobe, dobivanjem određene zadaće, stječu status sudionika u provedbi utvrđenih mjera zaštite i spašavanja na cjelokupnome području Splitsko-dalmatinske županije.

.

30

3.8. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti

U Splitsko- dalmatinskoj županiji od službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti najvažniji su: Lučka kapetanija Split, Obalna straža Republike Hrvatske, Državna intervencijska postrojba Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Namjensko organizirane snage Oružanih snaga Republike Hrvatske.

3.8.1 Državne intervencijske postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje

Operativne snage Uprave za zaštitu i spašavanje su Državne intervencijske postrojbe zaštite i spašavanja (DIP). Ustrojene su sa sjedištem u Dubrovniku, Šibeniku, Zadru i Splitu.

Svaka Državna intervencijska postrojba je multifunkcionalna i sastoji se od 20 instruktora koja prilikom izvršavanja zadaća i aktivnosti koriste specifičnu opremu namijenjenu za izvršavanje raznih zadaća i koja se nalazi u skladištima. Uvažavajući specifičnost priobalja i velikog ugrožavanja od nastanka požara otvorenog prostora Državne intervencijske postrojbe dodatno se popunjavaju za vrijeme požarne sezone s profesionalnim vatrogascima iz postrojbi s kontinentalnog dijela Republike Hrvatske kada se uz korištenje specijalnih vatrogasnih vozila, helikoptera i plovila prebacuju na požarišta na cijelom priobalju. Svi pripadnici Državne intervencijske postrojbe su osposobljeni za tzv. desantiranje iz helikoptera na više načina, a kada se radi o teško pristupačnim terenima najčešće se prakticira desantiranje tehnikom „brzog“ užeta.

Planovima razvoja je predviđeno da Državne intervencijske postrojbe budu

osposobljene i opremljene za interveniranje u svim vrstama ugrožavanja (požari, poplave, akcidenti s opasnim tvarima, potresi, ekološka zagađenja i sve ostale tehničke intervencije zaštite i spašavanja). Isto tako, Državne intervencijske postrojbe obučavaju se i opremaju za pružanje međunarodne pomoći.

3.8.2 Namjensko organizirane snage Oružanih snaga Republike Hrvatske

- PP NOS OS RH

a) Protupožarna sezona 2010.

Nadnevka 20. travnja 2010., temeljem zapovijedi Načelnika GS OS RH ustrojeno je

zapovjedništvo PP NOS OS RH za PP sezonu 2010, u sljedećem sastavu.

Zapovjedništvo PP NOS OS RH

PP NOS HKoV (iz čijeg su sastava bile angažirane sljedeće snage):

- PP NOS „o. Brijuni“ iz sastava gombr HKoV (24 pripadnika)

- PP NOS „o. Mljet“ iz sastava gmtbr HKoV (24 pripadnika)

31

PP NOSk-1 i PP NOSk-2 HRZ i PZO

PP NOS HRM

Jačina PP NOS OS RH u PP sezoni 2010. godini bila je:

- 218 pripadnika,

- 8 motornih vozila,

- 6 zrakoplova CL-415,

- 6 zrakoplov AT-802F/A,

- 2 helikoptera Mi-8 MTV1,

- 1 desantni brod minopolagač (DBM),

- 1 desantni jurišni brod (DJB),

- 2 gumena čamca (GČ).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u prošloj godini bilo je 40 intervencija gašenja požara u kojo su sudjelovale PP NOS OSRH. U tablici 10. može se vidjeti ukupan nalet zračnih snaga tijekom PP sezone 2010 po tipovima zrakoplova. Tablica 10. Ukupan nalet zračnih snaga tijekom PP sezone 2010. po tipovima zrakoplova.

TIP broj letova sati naleta litara gorivaizbačeno

vode u t

prevezeno ljudi

prevezeno tona

opreme

CL415 3 352 397:40 341 551 17 391 34 0

AT802F 478 123:10 31 237 756 0 0

AT802A 699 122:55 41 515 2 525 0 0

Mi-8 MTV 1 1 400 270:40 175 699 1 156 1 831 319.7

UKUPNO 5 929 914:25 590 002 21 828 1 865 319.7

Izvor: Izvješće PP NOS OS RH

32

U grfikonu br.3 je prikaz djelovanja PP NOS OSRH od 2002. do 2010., a u grafikonu br. 4

nalet eskadrile transportnih helikoptera od 2006 do 2010. po svrsi djelovanja.

Grafikon 3. prikaz djelovanja PP NOS OSRH od 2002. do 2010.

65

241

60

259

109

125

0

50

100

150

200

250

300

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 201

175

1139

0

broj požara

Izvor: Izvješće PP NOS OS RH

Grafikon 4. Nalet eskadrile transportnih helikoptera od 2006 do 2010. po svrsi djelovanja.

Izvor: Izvješće PP NOS OS RH

33

b) Priprema za Protupožarnu sezonu 2011

Na slici br. 4 vidimo operativni razmještaj PP NOS OS RH za sezonu 2011.

Slika 4. Operativni razmještaj PP NOS OS RH za sezonu 2011

OPERATIVNI RAZMJEŠTAJ PP NOS OS RH

Izvor: Izvješće PP NOS OS RH

U sezonu 2011. PP NOS OS RH ulazi sa sljedećim snagama. -Ustroj Zapovjedništva PP NOS OS RH zapovjednik, zamjenik zapovjednika, sedam časnika,vozač i spremačica. -Ustroj PP snaga HRZ I PZO PP E ZRAKOPLOVI 6 x zrakoplov CL-415 - 44 djelatnika, na slici br. 5 u akciji gašenja, 6 x zrakoplov AT-802 - 34 djelatnika NOSk HELIKOPTERI 2 x helikopter Mi-8 MTV-1 - 102 djelatnika

PP NOS HRM

ZAPOVJEDNIŠTVO PP NOS OS RH

PP NOSk helikopteri

2xMi-8

Tim BSD ( SPS)

PP NOS HKoV 1 vod Brijuni

PP E aviona 6xCL-415

6xAT-802F/A

PP NOS HKo V1 vod Mljet

DivuljeSplit

Zemunik

Brijuni

o. Mljet

Vinkovci

Knin gmtbr

gombr

UUDDBBIINNAA

BBRRAAČČ

ĆĆIILLIIPPII

34

-Ustroj PP NOS HRM 1 x brod tipa DBM 1 x brod tipa DJB 2 x gumena čamca - Ustroj PP vodova HKoV 2x kamion do 7 tona, 48 x naprtnjače 25 lit - za svakog pripadnika 2x motorna pila 48x sjekirica u navlaci ručni veliki alat (kramp, lopata, sjekira, grablje,..) Slika 5. Zrakoplov CL-415 u akciji gašenja

Izvor: vlastiti

35

4. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE NA MORU

Obzirom na karakteristike Jadranskog mora koje se može svrstati u zatvorena mora, njegovu veliku važnost kao tranzitni i plovidbeni put te kao tradicionalna odrednica velikog broja turista u tijeku ljetnih mjeseci uz neriješeno pitanje vezano uz otpadne vode, može se konstatirati da je akvatorij Jadranskog mora ugroženom od mnogih civilizacijskih dosega koji prijete trajnim uništenjem morske flore i faune.

U cilju stvaranja mogućnosti za reagiranje u slučaju zagađenja mora ( slika 5.),

Splitsko-dalmatinska županija sklopila je ugovore sa ovlaštenim tvrtkama koje imaju osposobljene djelatnike sa odgovarajuću specijalnom opremom i sredstvima te imaju ovlaštenje i koncesiju za gospodarenje opasnim otpadom (ulja, smjesa ulja, opasnih i štetnih tvari) od nadležnog tijela državne uprave za zaštitu okoliša.

Tako je sa Dobrovoljnim vatrogasnim društvom. Kaštel Gomilica d.o.o. za ekološku zaštitu mora iz Kaštel Gomilice sklopljen Ugovor o korištenju brodice čistača mora koji se može vidjeti na slici 6, tipa ECO 13/5, a sa tvrtkom „CIAN“ d.o.o. iz Splita Ugovor o namjeni i korištenju brodice EKO C1 čistača mora uz obavezu plaćanja hladnog pogona i mogućnost njihovog žurnog reagiranja u slučaju zagađenja mora.

Slika 6. Čistač mora tipa ECO 13/5.

Izvor: Arhiva DVD Kaštel Gomilica Temeljem ugovora navedene pravne osobe se obvezuju prihvatiti čišćenje Jadranskog

mora i riječnih ušća od izljeva ulja, smjese ulja, štetnih i opasnih tvari, plivajućeg otpada, nakupina na površini mora od izvanrednih prirodnih pojava, sukladno Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj6( u daljnjem tekstu: Plan intervencija).

Na temelju plana intervencija Splitsko-dalmatinska županija je osnovala Županijski operativni centar ( u daljnjem tekstu: ŽOC ) kao tijelo odgovorno za provedbu postupaka i 6 " Narodne novine ", broj 92/08

36

mjera predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranja po županijskom planu intervencija i za operativno sudjelovanje u provedbi Plana intervencija i Subregionalnog plana.Na čelu ŽOC-a je lučki kapetan.

Ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti morski okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području djelovanja više ŽOC-eva, ili prelazi mogućnost djelovanja jednog ŽOC-a, koordinativno djelovanje preuzima Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (u daljnjem tekstu: MRCC) u suradnji sa ŽOC-em.

Nadzor nad operativnim djelovanjem po županijskim planovima intervencija na mjestu onečišćenja provode nadležni inspektor lučke kapetanije i inspektor zaštite okoliša.

Osim gore navedenih važnu ulogu u zaštiti i spašavanju u Splitsko-dalmatinskoj županiji imaju Lučka kapetanija, Obalna straža i Služba traganja i spašavanja na moru.

37

6. FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

U Splitsko-dalmatinskoj županiji svaku se godinu planiraju značajna sredstva izgradnju i unapređivanje sustava zaštite i spašavanja.Gotovo da nema Upravnog odjela u kojem se ne planiraju i osiguravaju sredstva za ostvarivanje pojedinih djelatnosti i aktivnosti koje su direktno ili indirektno vezane za sustav zaštite i spašavanja. Osim onih stavki iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije koje se direktno odnose na financiranje aktivnosti i snaga u sustavu zaštite i spašavanja još je čitav niz stavki koje se većim ili manjim djelom odnose na sustav zaštite i spašavanja kao na primjer: zaštita i uređenje okoliša, domovi zdravlja i zdravstvene ustanove, opskrba pitkom vodom i održavanje javnih bunara,izgradnja i održavanje objekata odvodnje, sanacija odlagališta komunalnog otpada, rekonstrukcija i izgradnja objekata vodoopskrbe,rekonstrukcija i izgradnja prometne infrastrukture,ispitivanje kakvoće mora i zraka te razine buke, izrada studija i planova u zaštiti okoliša, sanacija odlagališta otpada i mnoge druge.

Nemoguće je kod pojedinih programa i aktivnosti u Proračunu Splitsko-dalmatinske županije odrediti u kojoj se mjeri odnose na sustav zaštite i spašavanja te sukladno tome i odrediti ukupnu brojku koja se odnosi na financiranje sustava.

Ukupna sredstva koja se odnose na financiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja, a predviđena su Proračunom Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, iznose 4.140.000,00 kuna.

Od sredstava koja su planirana Proračunom za operativne snage zaštite i spašavanja najveća su ona koja idu Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije a iznose 3.440.000,00 kuna za 2011.godinu. Za opremanje i usavršavanje operativnih snaga i specijalističkih postrojbi županije predviđeno je 100.000,00 kuna. Osim navedenih sredstava Proračunom za 2011. godinu planirano je za financiranje HGSS-a, stanica Split i Makarska 600.000,00 kuna, a za Društvo Crvenog križa Splitsko- dalmatinske županije 330.000,00 kuna..

38

7. ZAKLJUČAK

Činjenica je da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji prepoznata važnost očuvanja sigurnosti svih žitelja i gostiju te kulturnih i materijalnih dobara te se konstantno ulaže u održavanje i razvijanje sustava zaštite i spašavanja.

Sustav zaštite i spašavanja u Županiji je dosta složen, kako zbog svojih geografsko-reljefnih karakteristika tako i zbog većeg broja subjekata koji se bave zaštitom i spašavanjem kao svojom redovitom djelatnošću. Splitsko-dalmatinska županija je u proteklih godinu dana na svom području nije imala većih nesreća i katastrofa, najveće nedaće su izazivali požari, manje poplave te vremenske nepogode, a u svim tim situacijama sustav zaštite i spašavanja sa manjim nedostatcima pokazao se djelotvornim. Međutim,kako je to i u uvodu ovog teksta napisano postavlja se pitanje gdje su granice učinkovitosti takvog sustava i da li bi mogao odgovoriti na nekakva katastrofična stanja poput potresa, kemijskih i drugih akcidenta koji bi izazvali veće ljudske žrtve i materijalna razaranja U vremenima recesije, nedostatak sredstava predstavlja veliku prepreku u razvoju sustava, pa tako neki čelnici jedinica lokalne samouprave i pored najbolje volje ne mogu razvijati sustav u mjeri u kojoj bi to trebalo i kako bi oni to željeli.

S obzirom na već spomenutu važnost očuvanja i unaprjeđenja sigurnosti svih građana, materijalnih i kulturnih dobara te velikog broja turista Splitsko-dalmatinske županije od neprocjenjive je vrijednosti daljnji razvoj sustava zaštite i spašavanja koji treba pratiti gospodarski i svekoliki razvoj ove županije i zadovoljiti sigurnosne potrebe njenih žitelja. U tu svrhu predlaže se donošenje:

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja u Splitsko-

dalmatinskoj županiji za sljedećih godinu dana.

U sljedećih godinu dana potrebno je:

donijeti Plan zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije, popuniti postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene Splitsko-dalmatinske županije postepeno, sukladno mogućnostima obučiti i opremiti specijalističke postrojbe koje s osnovane, stvoriti uvjete za kontinuirano osposobljavanja čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za vođenje akcija zaštite i spašavanja, kontinuirano vršiti odabir, osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja s naglaskom na postrojbe i tijela vođenja civilne zaštite, daljnje poticati poduzimanja preventivnih mjera zaštite i spašavanja, nastaviti sa uvođenjem integralni protupožarni nadzorni sustav na području Splitsko-dalmatinske županije, a u svrhu ranog otkrivanja požara, kontinuirano vršiti edukaciju i osposobljavanje kao i uvježbavanje svih sudionika sustava zaštite i spašavanja, vršiti edukaciju stanovništva o mogućim ugrožavanjima kao i poduzimanju postupaka u zaštiti odnosno samozaštiti,

39

40

organizirati pokazne vježbe zaštite i spašavanja s ciljem prezentacije ukupnih mogućnosti sustava zaštite i spašavanja za djelovanje u izvanrednim situacijama, provoditi posebne programe i projekte koji se odnose na zaštitu od požara otvorenog prostora, na djelovanje tijekom turističke sezone te na aktivnosti zaštite i spašavanja zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, aktivnosti na poticanje suradnje u području zaštite i spašavanja s ostalim županijama te susjednim državama.

a) Zapovjedništva i postrojbe civilne zaštite