Rim skriptica

Rim činjenice : 

Od 10 do 7 st u Italiji živjelo mnogo etnički i kulturno različitih naroda. Na središtu

poluotoka Italci, Umbri na sjeveru, Sabelijska plemena na jugu ( Oski, Samnićani ) NA

ušću Tibera latisnko-fališćanska plemena.. U indoeuropskoj seobi došla su i Ilirska

plemena. U padskoj nizini naseliše se Veneti, na jugoistok Mesapijci i Apulijci. U 9 i u 8

stpne pridružili im se još i Etruščani i Grci

Etruščani – moguće ih je dokazati od 9 stpne u Italiji, nastavali područje od Tibera do

Arna ( današnja Toskana ) Nezna im se podrijetlo, možda su autohtoni a možda doselili iz

male azije.. Za njih je karakterističan način naseljavanja u obliku gradskih naselja..

Poznati su i po nekropolama. Kulturno su jako zavisni od grka, preradom grčkih motiva

razvili svoj vlastiti stil. Preuzeli od grka pismo pa ga kasnije predali rimu.

Osnutak rima povezuje se s nastankom grada rima. Po obliku i vrsti obrednih središta

upućuje na to da su grad osnovali etruščani. Za vremenski trenutak osnutka se nezna sa

sigurnošću ali možda je zaista 753 gpne.

Pred kraj 6 ili u početku 5 stpne protjeruju poglavari rodova Etruščanske kraljeve. Najviša

se središnja vlast dodijeljivala svake godine drugom vladaru roda ( načelo anuiteta )

Činovnika koji je postavljen ( praetor maximus ) imenovao je njegov preteča ali je

skupština svih poglavara rodova ( senat ) imala presudan utjecaj na izbor.

Od 1 polovice 5 stpne počinje borba staleža, plebejci traže privatnopravnu jednakost i

sudjelovanje u donošenju političkih odluka.. Plebejci osnivaju vlastitu organizaciju – pučki

tribunat ( zbor od više, a na krajuod 10 plebejskih govornika, i od skupštine svih plebejaca

( pučana ) , dakle neka vrsta plebejske pučke skupštine ( concilium plebis ) 

Služba u vojsci je bila povezana s pravom glasa pa su patriciji kao i bogati plebejci imali

većinu u pučkoj skupštini. Oko sredine 5 stpne popisanoje i prvo pravo kod rimljana –

Zakonik 12 ploča – položio je temelje rimskom privatnom pravu. Obuhvaćalo je prije

svega kazneno i privatno pravo. Nakon što su patriciji zakazali prilikom provale kelta,

sredinom 4 stpne odlučeno je da se svake godine imaju birati dva vrhovna službenika

( konzula ) od kojih je jedan plebejac. Na njih je podijeljena rimska moblilizirana milicija.,

vojni odred pod jednim konzulom – legija.Svim građanima dana pravna jamstva pri

političkim kaznenim parnicam 300 gpne.

U stvari je aristokracija uz pomoć senata upravljala gradom.

Uspjeh rimljana je i zobg načina postupanja sa saveznicima – nekima su vraćali

nezavisnost ali su morali biti saveznici ( samo sa rimom ) i davati čete u slučaju rata.

Neke je rim prisilio da stupe u savez rimskihgrađana. Neke je potpuno inkorporirao a

nekim je pustio unutrašnju samostalnost. Ali ih je prisiljavao da služe u vojsci. Tvrde

protivnike rimbi oslabio oduzimanjem dijela teritorija, gdje bi podizaliutvrde koji su služili

za opskrbu i nadzor. Takvi bi gradovi dobili vlastito gradsko ( tzv Latinsko ) pravo. Važna

je i nadomćnost oružja i svakodnevno podizanje logora, nešto slično utvrdi. Nakon

Trentinskog rata, Rim vlada cijelom Italijom ( bez padske nizine ) . Tu fazu nazivamo ''

imperijalističkom fazom ''

Rimsko revolucionarno doba - razdoblje od 133. g ( Grakhova reforma ) pa sve do

Augustova ustanovljenja carstva. U rimu je vladala sristokracija, pnarodna je skupština

postala farsa zbog više razloga. Aristokrati se nisu smjeli baviti trgovinom pa su ulagali u

zemljoposjede u Italiji. Oblikovao se i jak sloj poslovnih ljudi, bankara, trgovaca koji su

surađivali sa aristokracijom. Tim konjanicima ( u vojsci ) koji nisu bili aristokracija, država

je dala uzakup ubiranje poreza i nabavke za vojsku.

Nakon Marijeve vojne reforme, pučki je tribun Lucije Apulej Saturnin pokušavao zbrinuti

Marijeve veterane ali se aristokracija žestoko protivila. 10 god kasnije, Marko Livije Druz

nudio je kompromisno rješenje ( zakon o raspodjeli jeftinog žita, zakon o naseljavanju ) ali

je i njegove zahtjeve senat odbacio. Druz je načeo i pitanje o Italcima. Ubojstvo Druza

izazvalo je građanski rat, tzv saveznički rat 91 – 89 g. Nakon tog rata se ispreplelo

razračunavanje između pučanina Gaja Marija i nobila Lucija Kornelija Sule – suparnici

zbog vrhovnog zapovjedništva protiv Mitridata IV Eupatora koji je na istoku bio skupio

mnogo pristaša i preplavio rimske čete . Pučki tribunat je dodijeli zapovjedništvo Gaju

Mariju ali je Sula 88 g kreće na Rim, pobijedio je popularske buntovnike i otišao u rat na

Istoku. Gaj Marije je nakon strašnog krvoprolića ustanovio vladavinu populara ali umire

ubrzo. Njega je nastavio Lucije Kornelije Čina 87 – 85. Nakon Sulina povratka sa Istoka

83 g opet izbija građanski rat. Populari su potučeni, pristaše pobijeni.. Sula se poslužio

proskripcijama – svako ima pravo ubiti državnog ( Sulinog ) neprijatelja nekažnjeno.

Nakon toga, Sula se izabire za diktatora ( 82 – 79 ) uspostavlja državu u starome obliku –

vladavina aristokracije. Razvojničio je Italiju, reformirao sudstvo. Umire 78 g. Nakon

Spartakove pobune robova, Sulina se aristokracija više nije mogla dugo održati.. 70 g

konzuli Gnej Pompej i Marko Licinije Kras vratili su pučkom tribunatu njegova stara prava.

Nakon pobjede u Mitridatskom ratu, očekivalo se da će Pompej na Rim ali on je vojnike u

Brindisiju otpustio. Ostao je razočaran kad mu je senat odbio opskrbu veterana.. Pompej

se obraća popularima gdje je vođa bio Gaj Julije Cezar koji stupa s njim u savez. 60 g., s

njima je također bio i bankar Marko Licinije Kras, . 59 g su uspjeli dovesti Cezara na vlast

kao konzula. On je ostvario sve Pompejeve želje i izabrao se za vojnog zapovjednika na

rok od 5 god..Cezar je nakon konzulata otišao u svoje provincije Galia Cisalphina, Galia

Narborensis i Illyricum. 56 g. Obnavljaju ova trojica svoj savez pa su proveli da 55 g

Pompej i Kras budu izabrani za konzule. Sva trojica dobivaju službe : Cezar na još 5 god,

Popej je dobio dvije Španjolske provincije A Krasu Sirija, svakome na 5 god sa

vojnopolitičkim ovlastima. Branitelji tradicije tj aristokrata bijahu sve malobrojniji . Marko

Porcije katon mlađi npr. Zastupao je povratak na staru državu.Marko Tulije Ciceron,

homo novus, sa svojim sjajnim govorničkim darom, bio je konzul 63 g., onemogućio je

državni udar što ga je planirao Kaitilina, prezaduženi plemić koji se izdavao za populara

ali je samo htio ugrabiti neku funkciju. Nakon smrti Krasa kod Kane, pojačavalo se

suparništvo između Pompeja i Cezara. Pompej se priklonio senatu koji se bojao Cezara.

Ako Cezar nije htio napustiti svoj prevlasni položaj, morao se odlučiti na otvoreni sukob

što je i učinio. Nakon pobjede razvijao je cezar u rimu živu zakonodavnu djelatnost. .

Pravnu osnovu tražio je u diktaturi koja mu je dodijeljivana isprva godinu za godinom a

onda doživotno. Nizom mjera postavljao je novu osnovicu rima, dodijeljivao je građansko

pravo, aristokraciju je izmijenio time što je doveo svoje prijatelje i generale u senat. Uveo

je reformu kalendara pa je od 1 siječnja 45 stupila sunčeva godina sa 365 Ľ dana. Mnogi

su aristokrati, čak i oni koje je pomogao, čeznuli za prošlim danima pa se skovala zavjera

na čelu sa Markom Jonijom Brutom i Gajom Kasijom Longinom. Cezar je pao kao žrtva

za vrijeme jedne sjedbice senata na dan Martovskih ida ( 15.03. 44 ) Nakon tog perioda ,

vojska je postala najvažnijim političkim faktorom. Tj politika je bila ovisna o onome ko je

mogao podići vojsku.Ciceron je pokušao pocijepati Cezarovu stranku, Marka Antonija,

eliminirao je Gaj Oktavije, pranećak i posvojeni sin Cezarov. Nazivao se Gaj Julije Cezar

Oktavijan.. Nakon varljive pobjede kod Mutine, Cezarijanci su se povezali i osvojili Rim.

Republikanska je stranka bila istrijebljena a tu je pao kao žrtva i Ciceron ( 43g ) Slijedeće

su godine Cezarijanci porazili Cezarove Bruta i Kasija, koji su na istoku sakupili svoju

vosjku.ubojice . Ta je pobjeda izvojevana kod Filipija u Trakiji. Pobjednici su podijelili

svijet, Zapad na Oktavijana a Istok na Marka Antonija. Oktavijan dobiva naziv

Augustus.Postaje najotmjenijimeđu aristokratima – princeps – od toga principat.August je

svoja ovlaštenja držao doživotno. Bio je vrhovni zapovjednik vojske..Počevši od Augusta,

carevio su nastojali uspostaviti dinastičku vlast. Tada se formiraju Dinastije….. str. 262 .

Izgradnaj centralno vođene državne uprave donijela je pravnu sigurnost i velik

gospodarski polet.U carstvu vlada jedinstvo, svo stanovništvo casrtva postaje

jedinstveno, vrši se urbanizacija. Car Karakala 212 gne dao je rimsko građansko pravo

svim stanovnicima carstva ( Constitutio Antoniniana ) Novoosnovani gradovi i nova

aristokracija, sve su se više bogatili i izrabljivali seljaka, na selu se razvijao novi sloj

zavisnih ljudi. Siromašni se u nevolji okreću religiji – štuje se kult Izide i Ozirisa,

perzijskog boga Mitre, Jupiteru Dolihenu iz Sirije a također i kršćanskom bogu. Rim je u

doba augusta bio cijeli svijet ( tada poznat ) osim Parte. Budući da je vojska bila

besposlena, izmišljali su se novi zadaci- Osvajački rat je bio posljedica novog vladarskog

ustrojstva.u Tijeku 300 godišnjeg trajanja principata, vojska je uvijek ostala temeljem

moći. U kasnoantičkom carstvu, pritisak na granice dovodi povremeno carstvo na rub

propasti. Preko donje rajne provaljivali su Franci, na jugu Alamani, gotske etičke skupine

pustošile su provincije južno od Dunava, drugi narod i su provalili u Daciju koja je 271 g

napuštena.. Istovremeno je ojačalo iPartsko carstvo na čijem su čeliu bili Sasanidi –

ufrožavali su istočne granice. U desetljećima vojnih careva vladao je kaos, vojska je

izabirala i careve kako joj se prohtjelo, . Poslije 50 godišnjeg kaosa, tek su Dioklecijan

283 – 305 i njegovi sljedbenici vratili casrtvu stabilnost. Stvorena je pluralizacija državnog

vrha pa se državni vrh trebao sastojati od 4 osobe, vrhovni carevi – augusti, upravljali su

sa pola carstva a njihovi podcarevi nižeg ranga – caesari – upravljali jednim dijelom

polovice casrtva. Taj sistem tetrarhije je funkcionirao loše od početka. Sin Konstancja

Klora – Konstantin I ( tj Konstantin Veliki ) ukinuo je tetrarhiju pa je zavladao sam od 324

– 337 Nakon njega su slijedile druge dinastije : Konstantinijanske do 363, Valentinijanske

364 – 392, Teodozijanske ( 372 – 455 ). Decentralizacijom vlasti izgubio je Rim središnji

položaj. Na istoku je konstantin izgradio Bizantion i dao mu ime Konstantinopolis a i drugi

sugradovi značajni Trier, Ravenna, Milano, Nicomedia, Sremska mitrovica itd… Stare su

velike provincije ukinute a osnovano je preko 100 manjih koje su opet obuhvaćene u 12

viših okružja ( dijeceze ) . Nad tim su dijecezama stajale prefekture kojih je bilo 3 do 4.

Vijna reforma započeta u Dioklecijanovo doba završena je tek u doba Konstantina.

Neprekidne suetničke skupinenapadale granice pa se jezgra vojske svakog cara

koncentrirala u blizini dvora ( comitatenses ) Granici su čuvali seljaci vojnici – limitanei.

Već u 3 a počevši od 4 stne – sve suličnosti zadržavane u u svom znanju, nije bila

moguća društvena mobilnost. Obilježje kasnoantičke države je Dominat. Car je

Dioklecijan uveo novi novčani sustav koji je završio Konstantin- osnovna vrijednost

sustava koji je važio sve doo u srednji vijek bio je solidus. Od druge polovice 4 stoljeća

ponovno je nastojanje da se postignedjelotvornost pravnog poretka. Do danas sačuvani

codex Theodosianus – sastavljen na poticaj Teodozija II ( 408 – 450 ), objavljen 438 g

obuhvaćao je sve zakone koji su bili na snaziod Konstantina Velikog do godine 438 – to

se odnosilo na upravno pravo. Druga kodifikacija koja je utjecala na povijest zapada a

koja se odnosila na privatno pravo bila je Corpus Iuris civilis Justinijana

Ratovi

- Podizanje utvrda na osvojenim područjima je jedan od ključa uspjeha rimljana

- Rimljani osvajaju najmoćniji Etruščanski grad na sjeveru – Veji

- Kelti osvajaju rim 387 g, ostaje samo jedan rimski odred na kapitolu.

- 340 g rim dolazi usukob sa latinskim saveznicima (latinski rat 340 – 338) 

- samnićanski rat 343 – 341 i, s prekidima od 326 do 272, samnićani se povezali u savez,

povremeno ratovali svi narodi srednje italije, Etruščani, plemena s jadranske obale ali i

kelti, međutim nakon 2 pokoljenja, rim pobjeđuje. 

- Nakon trećeg rata protiv Samnićana i nakon pobjede protiv Kelta i Etruščana 285 g, ,

rim je napao i južnuitaliju i u Apuliji podiže dvije latinske tvrđave – Luceria 315 i Venusia

291. Najjača sila u južnoj Italiji – grad Tarent se zbog toga osjeća ugrožen pa počinje

Tarentinski rat. Tarentinci pozivaju u pomoć grčkog kralja Pira iz Epira. Rimljani su

pretrpili poraz 280 i 279 ali ni Pir koji je imao velike gubitke nije izvojevao pobjedu. Pir

odlazi na Siciliju i vraća se 276. U bitci kod Beneventa 275 god opet nije pobijedio, vraća

se natrag u Epir. Otada je cijela Italija ( bez Padske nizine ) bila jedna politička cjelina

kjojom je vladao Rim.

- Punski ratovi : prvi je izbio jer su rimljani obećali pomoć Mamertincima protiv Sirakuškog

kralja Hierona. Kad su se pojavili na Siciliji,. Hieron se povukao a rimljani se sukobili sa

Kartažanima čija je jezgra vojske bila stacionirana na Siciliji.. Došlo je do borbe oko

prvenstva na zapadnom sredozemlju. Prvi punski rat trajao je preko 20 godina ( 264 –

241 ) Rimljani su morali izgraditi vlastitu mornaricu, na kopnu se rat razvio u opsadu

tvrđave Eriks gdje se Kartažanski vođa Hamilkar Barkas. Kopneni pothvati rimljana u

Africi završili su neuspjehom 256 / 255. Nakon poraza brodovlja kod Egadskih otoka,

Kartažani su Siciliju predali rimu i proglasili mir.

- Kartažani su vosjku premjestili u Afriku, Rimljani im preotimajui Sardiniju i Korziku 238 g.

- Kartažani premještaju vojsku u Španjolsku. Hamilkar Barkas ( do 229 ) , njegov zet

Hazdrubal ( 229 – 221 ) te napokon Hazdrubalov sin Hanibal ( od 221 ) izgradili veliku

državu. Rimljani su nakon Hanibalova napada preko Ebra ( gdje je dogovorena granica )

poslali vojsku u Španjolsku 218 g. Time je počeo drugi punski rat ( 218 – 201 ) . Hanibal

zaobilazi rimsku vojsku i prelazi preko Alpa u Italiju. U Italiji je redom potukao rimske

vojske : na Ticinu 218, na Trebiji 218, na Trazumesnkom jezeru 217 i konačno kod Kane

216 gpne. 214 g otpala je od rima i sirakuza, 211 osvojena je Kapua i ukinuta kao grad.

Rimljani nastoje Hanibala Odsjeći od veza sa vanjskim svijetom FilipV Makedonski uletio

je u rat 215 gpne kao saveznik Hanibalu. Hanibalov brat Hazdrubal, uspio je probiti u

Italiju 207 g. Rimljanima je postalo gusto ali su ga ipak potukli kod Mataura i sprječili ga

da se spoji sa Hanibalom Zatim su potiskivali Hanibala sve više prema jugu a onda

krenuli u ofenzivu.. 204 su se rimljani pod vodstvom Publija Kamelija Scipiona iskrcali u

Africi pa je Hanibal morao u pomoć matičnoj zemlji te 203 napustio Italiju. Scipion ga je

kod Zame pobijedio 202 gpne Kartažani opet sklapaju mir 201 g. I sada postaju zavisni o

rimu.

- Rimljani su se bojali Kelta još otkad su 387 osvojili rim, pa su već 218/219 utvrđivali i

osnivali latinske kolonije na sjeveru Cremona i Placentia. Borbe s Keltima a zatim i s

Ligurima trajale su do cca 180 gpne

- Prije rata s Hanibalom rimljani su 228/229 morali u rat protiv Ilirskih plemena na jugu

Dalmacije.Tzv. Ilirski rat - Ilirima je zapovijedala kćerka kralja Agrona – Teuta koja je

gusarenjem ugrožavala rimsku pomorsku trgovinu pa su intervenirali i državu Ilira sveli na

uski obalni pojas od Lješa do Dubrovnika. 219 izbio je drugi Ilirski rat gdje su rimljani još

više učvrstili svoj položaj.

- Zbog stalnog trvenja nad Ilirskim područjem izbio je rat rimljana protiv Filipa V

Makedonskog te su rimljani porazili Filipa kod Kinoskefale 197 g.

- Seleukidks vojska pod vodstvom Antioh III pojavljuje se u Grčkoj, Rimljani se pojavljuju

u grčkoj, tjeraju vojsku a zatim su kod Magnezija na Sipilu 190 g potukli Antioha.

Sklopljen je mir u Apameji u Frigiji. Odstupljeno područje rimljani prepuštaju domaćim

dinastima, posbeno su bili naklonjeni Eumenu II, pergamskome kralju.

- Grci su nezadovoljni rimskom neizravnom vlašću ,sve su oči uprte u Makedoniju, 179

Perzej je naslijedio na prijestolju Filipa, rimljani kreću u vojni pohod te su 168 porazili

Perzeja kod Pidne.Ilirski kralj Gencije koji se bio pridružio Perzeju, nakon poraza kod

Skadra 167 g, odveden je u zatočeništvo u Italiju.

- Rimljani su počevši od 154 g morali preko 20 godina ratovati u Španjolskim

provincijama gdje se redao ustanak za ustankom. Osobito se ličnost Virijata razvila u

sposobnog vođu Španjolaca.

- Rimljani su se bojali općeg ustanka pa su udarali oko sebe. Kartagom je upravljao

Numidijski kralj Masinisa , a Marko Porcije Katon ( stariji ) smatrao je da bi se tamo mogla

roditi glavna točka ustanka pa je Katonovim autoritetom izbio treći punski rat ( 149 – 146 )

Unuk pobjednika nad Hanibalom, Publije Kamelije Scipion Mlađi, razorijo je Kartagu.

Rimljani su isto tako uništavali i na Istoku – 148 u Makedoniji, 146 na Peloponezu ( Korint

iščeznuo u plamenu 146 ). U Španjolskojuspostavljen mir tek 133 g. Pokoravanjem

posljednjeg pribježišta pobunjenika – Numancije. (Scipion mlađi ) 

- Kralj Numidije ( današnji Tunis i Alžir ) – Jugurta, godinama se izrugivao rimljanima i

odbija nji9hove napada sve dok 111 – 105 nije bio potučen.

- Provala germanskih plemena ( Cimbri, Teutoni, Ambroni ) upala su u sredozemlje kao

lavina. Porazili su više rimskih vojski : kod Arauzija 105 gotovo su satrli jednu rimsku

vojsku. U toj je nevolji Gaj Marije god 104 bio ponovno izabran za konzula, a njegov

konzulat produžen sve do 100-te godine sve dok opasnost nije prošla. Marije je Germane

porazio dvjema bitkama : 102 g Ambre i Teutone kod Aquae Sextiae, te 101 g. Cimbre

kod Vercele. Marije je u vojsku primao i siromašne, država im je davala oružje. Takvi su

vojnici nakon rata morali biti zbrinuti – Marijeva vojna reforma

- Sula na istoku uspostavlja mir – prvi mitridatski rat 89/88 – 85

- Ustanak robova od 73 – 71 pod vodstvom Spartaka.Marko Licinije Kras ( najbogatiji

čovjek rima, pretor u to vrijeme ) pobijedio ga je kod Lukanije u Apuliji

- Gnej Pompej čisti sredozemlje od gusarstva 67 gpne i okončava rats Mitridatomn ( 66 –

62 ) što ga je prije njega vodio Lucije Licinije Likul. Očekivalo se da će Pompejkrenuti na

Rim ali je vojnike u Brindisiju otpustio.

- Marko Licinije Kras započeo je rat protiv Partskog carstva ( perzijsko nasljedno carstvo

u Mezopotamiji i Iranu ) bio je poražen 53 god kod Kare, tamo je izgubio i život.. Izbija sve

veća netrpeljivost između Cezara I pompeja

- U siječnju 49 g Cezar prelazi Rubikon, njegovom vojničkom geniju uspjelo je da nakon

brzog prepada u Italiji te nakon pobjede Pompejevih četa u Španbjolskoj 49 g, pobijedi

još i kod Farsala 48 g te da ga u bijegu u Egipat ubije

- Cezar uspostavlja mir na istoku ratom protiv Egipćana i pontskog kralja Farnaka,

pobijdeioje kod Zele 47 god

- Uništio je kod Tapsa 46 god ostatke senatske vojske a 45 u Španjolskoj, kod Munde

pobijedio je jednu vojsku koju su ponovno okupili Pompejevi sinovi

- .. Nakon varljive pobjede kod Mutine, Cezarijanci su se povezali i osvojili Rim.

Republikanska je stranka bila istrijebljena a tu je pao kao žrtva i Ciceron ( 43g ) Slijedeće

su godine Cezarijanci porazili Cezarove ubojice Bruta i Kasija, koji su na istoku sakupili

svoju vosjku . Ta je pobjeda izvojevana kod Filipija u Trakiji. Pobjednici su podijelili svijet,

Zapad na Oktavijana a Istok na Marka Antonija

- Oktavijan je 35 i 34 g u dva pohoda osvojio područje Jugoslavije, stigavši do Save

osnovao Sisciju.Tek pošto je ugušen veliki Dalmatinsko – panonski ustanak ( Batonov

rat ) 6 do 9 g nove ere

- U razračunavanju između Oktavijana I Antonija, Oktavijan je pobijedio kod Akcija ( grčka

), Antonije se ubio, Oktavijan kreće na Egipat, pretvara ga u Rimsku provinciju, Kleopatra

se ubila.

- U pokušaju da se Germanska plemena uključe u Rimsko carstvo, rimljani su izgubili

osminu legija u bitki u Teutoburškoj šumi 9 ne 

- Klaudije 43 ne osvaja Britaniju

- Domicijan osvaja Germaniju -samoagridecumantes, jugozapadna njemačka.

- Trajan je razbio Dacijsko carstvo dvama ratovima : 101 – 102 i 105 – 106 ne

- Marko Aurelije morao je u dva teška rata( 169 – 175 i 177 – 180 ) potisnuti germanska

plemena koja su provalila preko Panonije i Norika sve do u sjevernu iItaliju –

Markomanski ratovi

- Trajan ratuje sa Partima 113 – 117 ne ali Hadrijan odustaje od pripojenja nastalih u tom

ratu.

Pojmovi

Gentes : rodovi 

Otac obitelji : pater familias

Ograničena vlast : patris potestas

Agnatska veza : neudane kćeri

Klijenti : privredno zavisni slobodnjaci

Patriciji : članovi uže obitelji, pravno sposobni

Praetor maximus – jednogodišnji vladar u rimu

Senat – skupština poglavara svih rodova

Plebejci – klijenti, ( od plere = puniti )

pučki tribunat ( zbor od više, a na kraju od 10 plebejskih govornika, i od skupštine svih

plebejaca ( pučana ) , dakle neka vrsta plebejske pučke skupštine ( concilium plebis ) 

sakrosantni – nepovredivi ( odnosise na pučke tribune ) 

plebiscitum – plebejska skupština

nobilite – novo plemstvo obogaćenih plebejaca

homo novus – novajlija u političkom svijetu rima

konzulari – bivši konzuli

socii – saveznici

cives sine sufragii – građani bez prava glasa uskupštini

provincija – vladavinsko područje

praetor –državni namjesnik, zaseban činovnik, jednogodišnja služba

Optimales – pristaše senata

Populares – pristaše narodne stranke

Equites – konjanici, vitezovi

Curia – zgrada senata

Rostra -. Javna govornica

Bazilika – dugečke dvorane s redovima stupova

Concordia ordinum – jedinstvo staleža

Auctoritas – koncentracija cijelog svežnja službi u jednoj osobi

Auxilia – pomoćne rimske čete

Pretorijanci – carska garda stacionirana u rimu

Limes – linija razgraničenja, granica

Ordo equester – viteštvo, drugi po redu najviši stalež

Prokuratori – financijski činovnici

Peregrino – nerimsko državno područje

Terra sigilata – fino izrađeno glinenoposuđe ( vrlo traženo ) 

Municipalna aristokracija – ona koja je upravljala određenim osnovanim gradom

Coloni – užiuvaoci pojedinih čestica

Patronus – njihov zaštitnik

Ostium - ulaz u kuću bogataša

Prostor za stanovanje – tablinum

Peristil – vrt okružen stupovima

Fauces, vestibulum – dvodijelno predvorje

Canabae – civilna naselja uz logor, tvrđavu

Auksilije – pomoćne čete

Comitatenses – jezgra vojske smještena blizu cara

Limitanei – seljaci – vojnici uz granicu