124

ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i
Page 2: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i
Page 3: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

Naziv:Uvođenje rodnog budžetiranja u Republici Srpskoj: Rodno odgovorna analizabudžeta sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja

Izdavač:Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske

Za izdavača:Spomenka Krunić, direktorica

Urednica:Spomenka Krunić

Autorka analize:Gordana Rokvić

Publikaciju pripremile:Spomenka KrunićJelena Milinović

Ova publikacija je pripremljena i prilagođena na osnovu Rodno odgovorne analizebudžeta u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u Republici Srpskoj, izrađene2009. godine, uz podršku Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene (UNIFEM), izsredstava Austrijske razvojne saradnje. Osnovni nalazi ove Analize bili su dioinformacije o položaju žena u ruralnim sredinama u Republici Srpskoj, usvojene odstrane Vlade Republike Srpske 08.10.2009. godine, a nakon toga i od straneNarodne skupštine Republike Srpske 24.11.2009. godine.

Originalni tekst Analize je djelimično prilagođen za potrebe publikovanja, udijelovima koji opisuju normativno-pravni i stvarni kontekst za rodni mejnstrimingu BiH, odnosno Republici Srpskoj, kao i hronološki proces razvoja rodnoodgovornog budžetiranja u Republici Srpskoj. Metodologija, postupak istraživanja i nalazi nisu izmijenjeni u odnosu na originalnu Analizu.

Mjesec i godina izdanja:April 2012.

Štampa:Europrint, Banja Luka

Tiraž:300 kom

Page 4: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

REPUBLIKA�SRPSKA�

VLADA�GENDER�CENTAR�–�CENTAR�ZA�JEDNAKOST�I�RAVNOPRAVNOST�POLOVA�

����������

RODNO�ODGOVORNA�ANALIZA�BUDŽETA�SEKTORA�POLJOPRIVREDE�I�RURALNOG�RAZVOJA�

������������������

Podržano�od�Razvojnog�fonda�Ujedinjenih�nacija�za�žene�(UNIFEM),�kao�dijela�UN�Women,�iz�sredstava�Austrijske�razvojne�saradnje�

Page 5: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

SADRŽAJ�

1� UVOD 7�

2� OPSEG I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 13�

3� OKVIR RODNE RAVNOPRAVNOSTI U SEKTORU POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA 19�

3.1� PRAVNI OKVIR ZA RODNU RAVNOPRAVNOST U RS 19�3.2� RODNO ODGOVORNO BUDŽETIRANJE U KONTEKSTU BIH 25�3.3� KARAKTERISTIKE RODNIH OBRAZACA U SEOSKIM PODRU�JIMA REPUBLIKE SRPSKE 27�

3.3.1� Demografske i socio-ekonomske karakteristike 27�3.4� RODNE DIMENZIJE U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU 33�

3.4.1� Rod u prehrambenoj sigurnosti 34�3.4.2� Rod i ja�anje upravljanja 35�3.4.3� Rod i ruralno finansiranje 37�3.4.4� Rod u zemljišnoj politici i administraciji 39�3.4.5� Rod u poljoprivrednim inovacijama i obukama 40�3.4.6� Rod i obezbje�enje radne snage u poljoprivrednoj proizvodnji 42�3.4.7� Rod i ruralna infrastruktura 43�

4� RODNA ANALIZA POLITIKA I STRATEGIJA SEKTORA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA U RS 45�

4.1.1� Strateški ciljevi za razvoj poljoprivrede 45�4.1.2� Strateški ciljevi ruralnog razvoja i rod 52�

5� RODNA ANALIZA BUDŽETA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA RS 63�

5.1� OPIS BUDŽETSKOG PROCESA 63�5.1.1� Struktura budžeta 66�5.1.2� Analiza korisnika 68�5.1.3� Pra�enje i ocjena budžetskog procesa 76�

5.2� ANKETA ME�U ZAPOSLENIMA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE 79�

6� ZAKLJU�CI I PREPORUKE 81�

6.1� ZAKLJU�CI 81�6.2� PREPORUKE 83�

PRILOZI 89�

BIBLIOGRAFIJA 119�

������

Page 6: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

SKRA�ENICE��

APCU� Jedinica�za�implementaciju�poljoprivrednih�projekata

BD� Br�ko�Distrikt

BDP� Bruto�doma�i�proizvod

BiH� Bosna i�Hercegovina

CEDAW� Convention�on�the�Elimination�of All�Forms�of�Discrimination�against�Women�Konvencija�o�ukidanju�svih�oblika�diskriminacije�nad�ženama�

DFID� U.K.�Department�for�International�DevelopmentOdjeljenje�za�me�unarodni�razvoj�Velike�Britanije�

DOB� Dokument�okvirnog�budžeta

EAFRD� European�Agrarian�Fund�for�Rural�DevelopmentEvropski�poljoprivredni�fond�za�ruralni�razvoj�

EU� Evropska�Unija

FAO� Food�and�Agriculture�OrganizationOrganizacija�za�hranu�i�poljoprivredu�

FBiH� Federacija�Bosne�i�Hercegovine

GAP� Gender�akcioni�plan

GC�RS� Gender�centar�Republike�Srpske

IFAD� International�Fund�for�Agriculture�DevelopmentMe�unarodni�fond�za�razvoj�poljoprivrede�

IKT� Informacione�i�komunikacione�tehnologije

ILO� International�Labor�OrganizationMe�unarodna�organizacija�rada�

IPA�� Instruments�for�Pre�AccessionInstrumenti�predpristupne�podrške�

IRB� Investiciono�razvojna�banka�� Investment� Development�Bank�

KM� Konvertibilna marka

LEADER� Liaison�Entre�Actions�de�Development�de�l’Economie�Rurale�Veze�za�razvoj�ruralnih�podru�ja�

MKO/MCO� Mikrokreditne�organizacije�

MPŠV� Ministarstvo�poljoprivrede,�šumarstva�i�vodoprivrede

OECD� Organization�for�Economic�Cooperation�and�Development�Organizacija�za�ekonomski�razvoj�i�saradnju�

PRSP� Poverty�Reduction�Strategic�PlanStrategija�smanjenja�siromaštva�

ROB� Rodno�odgovorno�budžetiranje

RS�� Republika�Srpska

Page 7: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

ŠKO� Štedno�kreditne�organizacije

STO� Svjetska�trgovinska�organizacija

UNDP� United�Nations�Development�ProgrammeRazvojni�program�Ujedinjenih�Nacija�

UNIFEM� United�Nation�Development�Fund�for�WomenRazvojni�fond�Ujedinjenih�nacija�za�žene�

USAID� United�States�Agency�for�International�DevelopmentAgencija�Sjedinjenih�Država�za�me�unarodni�razvoj������������������������������������

Page 8: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

7

1 UVOD��Rodno�osjetljiva�budžetska�analiza�u�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�dio�je�širih� aktivnosti� koje� se� odnose� na� uvo�enje� rodno� odgovornog� budžetiranja� u�okviru�reforme�javne�administracije�u�BiH,�koje�sprovodi�Gender�centar�Republike�Srpske,�a�u�saradnji�sa�Agencijom�za�ravnopravnost�spolova�BiH�i�Gender�Centrom�Federacije�BiH.�Ove�aktivnosti�institucija�su�podržane�od�strane�UNIFEM�a�u�okviru�regionalnog� programa� “Unapre�enje� rodne� ravnopravnosti� i� demokratskog�upravljanja� kroz� poja�anu� transparentnost� i� odgovornost”,� za� koji� sredstva�obezbje�uje�Austrijska�razvojna�saradnja.���Bosna� i� Hercegovina,� a� time� i� Republika� Srpska,� je� potpisnica� svih� važnijih�me�unarodnih� konvencija� o� ravnopravnosti� polova� i� ukidanju� svih� oblika�diskriminacije� nad� ženama� od� kojih� je� svakako� najvažnija� UN� Konvencija� o�ukidanju� svih� oblika� diskriminacije� zena� /� CEDAW� � koja� je� kod� nas� na� snazi,�sastavni� je� dio� Ustava� BiH� i� kao� takva� u� primjeni� ima� prioritet� nad� doma�im�zakonima.� Poseban� �lan� UN� CEDAW� konvencije� odnosi� se� na� unapre�enje�položaja�žena�na�selu�i�u�obavezi�je�BiH�kao�potpisnice�ove�konvencije�da�radi�na�unapre�enju� socio�ekonomske� situacije� za� žene� na� selu,� njihovog� pristupa�resursima,� tržištu� i� informacijama,� te� pristupa� osnovnoj� infrastrukturi� i� javnim�uslugama.� Najvažniji� doma�i� pravni� akt� koji� kao� lex� specialis� reguliše� oblast�ravnopravnosti� polova� kao� posebno� ljudsko� pravo� je� Zakon� o� ravnopravnosti�polova�u�Bosni�i�Hercegovini�(„Službeni�glasnik�Bosne�i�Hercegovine”�broj�32/10���pre�iš�eni� tekst)� koji� promoviše� ravnopravnost� polova� u� privatnoj� i� javnoj� sferi�društva� i� zabranjuje� diskriminaciju� po� osnovu� pola� i� polne� orijentacije,� te�obavezuje� sve� institucije� vlasti,� na� svim� nivoima� da� izrade,� usvoje� i� sprovedu�programe�mjera�za�implementaciju�zakona�u�svim�oblastima.���Na� osnovu� obaveza� iz� Zakona� o� ravnopravnosti� polova� u� BiH,� UN� CEDAW�konvencije� i� Pekinške� deklaracije� sa� platformom� za� akciju,� Agencija� za�ravnopravnost� polova� BiH� je� u� saradnji� sa� entitetskim� gender� centrima� razvila�Gender� akcioni� plan� za� BiH� (GAP)� („Službeni� glasnik� Bosne� i� Hercegovine“,� broj�41/09),� koji� je� usvojen� od� strane� Savjeta� ministara� u� septembru� 2006� godine.�Glavni� cilj� GAP�a� je� unapre�enje� ravnopravnosti� žena� i� muškaraca� u� svim�oblastima� društvenog� života� u� Bosni� i� Hercegovini,� u� cilju� ispunjenja� zakonskih�obaveza� i� obaveza� Bosne� i� Hercegovine� utemeljenih� u� obavezuju�im�me�unarodnim� dokumentima.� On� pruža� programski� okvir� djelovanja� u� svim�oblastima�života�i�rada,�koji�je�komplementaran�sa�prioritetima�i�javnim�politikama�organa� vlasti� na� svim� nivoima,� a� njegov� najvažniji� zahtjev� je� ugradnja� rodne�perspektive�u�sve�javne�politike,�strategije,�zakone,�programe,�planove�i�budžete,�

Page 9: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

8

na�na�in�da�da�su�ti�standardi�u�potpunosti�u�funkciji�blagostanja�žena�i�muškaraca�u�Bosni�i�Hercegovini.��Da� bi� obavezuju�i� me�unarodni� i� doma�i� pravni� standardi� za� ravnopravnost�polova�bili�stvarno�sprovedeni�u�praksi,�nije�dovoljno�samo�deklarativno�zabraniti�diskriminaciju�po�osnovu�pola,�nego�donijeti�niz�programa�mjera�u�svim�oblastima�koji� �e� biti� usmjereni� na� ostvarenje� cilja� i� svrhe� ovih� standarda,� a� me�u�najvažnijim� instrumentima�sprovo�enja�ovih�programa� jesu� javni�budžeti.�Rodno�budžetiranje� –� nekad� formulisano� i� kao� rodno� odgovorno� budžetiranje� ili� rodno�osjetljivo�budžetiranje�–�je�alat�prepoznat�širom�svijeta�i�od�strane�EU,�za�uvo�enje�rodne�perspektive�u�proces�budžetiranja.�Gender�akcioni�plan�Bosne�i�Hrecegovine�propisuje�uvo�enje�rodno�osjetljivih�budžeta�na�svim�nivoima�vlasti.�Ipak,�radi�se�o�još� uvijek� novom� konceptu� na� prostoru� BiH� koji� je� testiran� u� nekoliko� pilot�inicijativa.���Inicijative�za�uvo�enje�ROB�a�u�BiH�po�ele�su�da�se�provode�od�2004.�godine,�kada�su� institucije� za� ravnopravnost� polova� formirale� radnu� grupu� za� rodno�budžetiranje,�koja� je� izradila�priru�nik�„Gender�osjetljivi�budžeti�–�Mogu�nosti�za�smanjenje�siromaštva�u�BiH“,�te�provela�odre�ene�pilot�inicijative�analiza�budžeta�na� lokalnom� nivou� vlasti� i� edukacije� o� konceptu� ROB.� Kada� je� u� pitanju� rad�nevladinih�organizacija,�do� sada� su�provedene�pilot� inicijative�analiza�budžetskih�izdvajanja� u� oblasti� zdravlja,� obrazovanja� i� socijalne� zaštite,� te� nivou� pojedinih�opštinskih� budžeta.� Analize� budžetskih� izdvajanja� u� 2007.� godini,� pri�ministarstvima� zdravstva,� prosvjete� i� socijalne� zaštite� na� nivou� Vlada� Federacije�BiH� i� RS,� pokazala� je� da� su� navedeni� budžeti� „rodno� slijepi“.� Ove� inicijative� su�doprinijele,� izme�u� ostalog,� da� se� problematika� izdvajanja� sredstava� za�zbrinjavanje� žrtava� nasilja� u� porodici� dovede� u� fokus� razmatranja� i� da� se�finansiranje�ove�zakonom�utemeljene�zaštitne�mjere�po�ne�sprovoditi�u�praksi�u�Republici�Srpskoj.�Nadalje,�u�novembru�2008.�godine,�na�inicijativu�Gender�centra�Republike� Srpske� održana� je� regionalna� konferencija� „Rodno� osjetljivi� budžeti� –�dosadašnja� iskustva� i�mogu�nosti� primjene“,� na� kojoj� su� razmijenjena� iskustva� i�dobre�prakse�u�regiji�Balkana,�i�identifikovani�pravci�djelovanja�i�saradnje�razli�itih�institucionalnih�sektora�i�vaninstitucionalnih�partnera�na�uvo�enju�ROB.�Kao�jedan�od� narednih� koraka� u� radu�Gender� centra� na� ovom� strateškom� cilju� odabran� je�pilot� sektor� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� a� paralelno� sa� sprovo�enjem�aktivnosti�u�okviru�prioriteta�unapre�enja�položaja�žena�na�selu.��U� oblasti� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja� desile� su� se� mnogobrojne� reforme�posljednjih�godina,�kreirani�su�odre�eni�strateški�dokumenti,�izvršeno�ili�je�u�toku�usaglašavanje� zakonske� regulative� sa� EU� standardima,� pove�ana� su� za� 100%�budžetska�izdvajanja�za�razvoj�poljoprivrede�i�sela,�po�prvi�put�se�ruralna�podru�ja�sagledavaju� sa� multisektorskog� i� integralnog� aspekta,� a� ne� samo� kroz� razvoj�

Page 10: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

9

poljoprivrede,� i� sektor� se� izgra�uje� u� institucionalnom� i� zakonodavnom� smislu.�Kako�je�analiza�uticaja�navedenih�reformi�i�opšteg�društveno�ekonomskog�razvoja�u� RS� na� položaj� žena� na� selu� bila� predmet� tek� sporadi�nih� studija� koje� su�obuhvatale� uža� projektna� podru�ja� i� nisu� imale� sveobuhvatni� karakter�sagledavanja�sektorskih�politika�i�budžetskih�izdvajanja,�namjera�aktivnosti�Gender�centra� je� bila� da� se� razvoj� poljoprivrede� i� ruralnih� podru�ja� sagleda� sa� aspekta�uticaja�i�efekata�na�žene�u�ruralnom�podru�ju,�te�da�se�dokaže�da�upravo�primjena�koncepta�rodno�odgovornog�budžetiranja�može�doprinijeti�unapre�enju�položaja�žena�na�selu�i�smanjenju�rodnih�nejednakosti�u�seoskom�podru�ju.���Sljede�i�nalazi�i�zaklju�ci�nastali�su�kao�rezultat�provedenog�istraživanja:�

- Žene�u�ruralnom�podru�ju�su�više�izložene�siromaštvu�i�teškoj�ekonomskoj�situaciji�jer�su�na�više�na�ina�ograni�ene�u�stvaranju�prihoda.�Glavni�faktori�koji� uti�u� na� šanse� žena� u� ruralnom� podru�ju� na� tržištu� rada� su:�raspolaganje� proizvodnim� resursima� (vlasništvo� nad� zemljištem),� pristup�tržištu,� optere�enje� ku�nim� poslovima� i� odgojem� djece,� kao� i� prosje�na�starosna�dob�i�nizak�nivo�obrazovanja�žena�u�ruralnom�podru�ju�RS.�

- Zbog�mnogih�uloga�koje�žene�imaju�u�poljoprivrednoj�proizvodnji�i�ruralnom�razvoju,� njihov� doprinos� razvoju� ova� dva� sektora� je� fundamentalan.� Žene�igraju�glavnu�ulogu�u�proizvodnji�i�odabiru�hrane�za�pripremu�obroka�i�vode�ra�una� o� zdravlju� i� blagostanju� �lanova� doma�instva.� Žene� su� bitne� u�obezbje�enju� radne� snage� u� poljoprivrednoj� proizvodnji� i� to� uglavnom� u�procesu�proizvodnje,�a�manje�u�marketingu�poljoprivrednih�proizvoda.�

- Glavna� ograni�enja� s� kojima� se� žene� suo�avaju� u� ruralnom� podru�ju� su�vezana� za� njihov� pristup� resursima,� naro�ito� u� raspolaganju� proizvodnim�sredstvima� i� neravnopravnoj� raspodjeli� budžeta� u� odnosu� na� potrebe� i�interese�žena.�

- Nedostatak� informacija� o� tržištu,� kreditima� i� novim� tehnologijama,� kao� i�ograni�en� pristup� kreditnim� sredstvima� zbog� nelikvidnosti� predstavlja�ozbiljno�ograni�enje�i�prepreku�na�putu�ekonomskog�razvoja.�

- Malo� u�eš�e� žena� u� procesu� donošenja� odluka� od� važnosti� za� lokalnu�zajednicu� (infrastrukturna� ulaganja)� kao� i� malo� u�eš�e� u� proizvo�a�kim�organizacijama� umanjuje� šanse� žena� za� uticanje� na� unapre�enje� njihovog�položaja�u�poljoprivredi�i�ruralnom�razvoju.�

- Strateški�ciljevi�poljoprivrede� i�ruralnog�razvoja�usmjereni�su�na�rješavanje�prioritetnih� problema� ruralne� populacije� i� žena� i� muškaraca,� iako� nema�definisanih� indikatora� uticaja� na� osnovu� kojih� MPŠV� može� mjeriti� uticaj�realizovanih�mjera�na�žene�i�muškarce�u�ruralnom�podru�ju.�

Page 11: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

10

- Iako� ministarstvo� organizuje� konsultativne� sastanke� sa� korisni�kim�organizacijama� tokom� planiranja� budžeta� predstavnici� najranjivijih�socijalnih� kategorija,� uklju�uju�i� i� žene,� naj�eš�e� nisu� �lanovi� tih�organizacija,�što�ih�isklju�uje�iz�datog�procesa.�

- Postoje�e� mjere� podrške� u� budžetu� za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj� ne�mogu�se�ocijeniti�kao�diskriminiraju�e�prema�potrebama�žena,�ali�kriteriji�za�ostvarenje� prava� na� podršku� su� u�mnogim� slu�ajevima� obeshrabruju�i� za�žene� zbog� njihovog� teškog� položaja:� manje� mobilnosti,� niskog� nivoa� u�pristupu� resursima,�manjka� informacija,�male� uklju�enosti� u� proizvo�a�ke�organizacije.�

- Ne� postoji� poseban� program� u� okviru� Ministarstva� koji� prepoznaje� ova�ograni�enja,� pa� se� dugoro�no� ne� mogu� o�ekivati� promjene� u� navedenoj�situaciji.�

- Kriteriji�za�aplikaciju�na�sredstva�podrške�su�sve�više�usmjereni�na�podršku�komercijalnim� proizvo�a�ima� sa� ciljem� unapre�enja� konkurentnosti�poljoprivredne�proizvodnje.�Me�utim,�veliki�broj�proizvo�a�a,�uklju�uju�i� i�žene,�ne� ispunjava�minimum�obima�proizvodnje� i�o�ekuju�blaže�kriterije� ili�druge�mjere.�

- Ministarstvo� ima� posebnu� mjeru� podrške� udruženjima� žena� u� ruralnom�podru�ju,�ali�s�obzirom�na�mali�broj�udruženja�koja�koriste�datu�mogu�nost�postavlja� se� pitanje� postojanja� programa� koji� �e� informisati,� edukovati� i�ohrabriti�žene�u�korištenju�raspoloživih�fondova.�

- U� okviru� procesa� pra�enja� i� ocjene� realizacije� podsticajnih� mjera� unutar�MPŠV� ne� postoji� definisana� lista� indikatora,� na� osnovu� koje� se� ocjenjuju�efekti�pojedinih�mjera.�Analize� realizacije�planova� i�budžeta� se� rade� svake�godine� angažovanjem� resursa� sa� strane� i� doprinose� boljem� pra�enju� i�razumijevanju�podsticajne�politike.�

- Ministarstvo�nema�evidenciju�korisnika�mjera�podrške� razvrstane�po�polu,�nema�rodno�osjetljive�indikatore�razvijene�unutar�sistema�pra�enja�i�ocjene�niti� je�do�sada�preduzimalo�analizu�bilo�koje�vrste�o�efektima�podsticajnih�mjera�na�žene�u�ruralnom�podru�ju�niti�o�analizi�njihovih�potreba.�U�2009.�godini� prvu� analizu� položaja� žena� na� selu� za� Vladu� i� Narodnu� skupštinu�Republike�Srpske�izradio�je�Gender�centar�RS�u�saradnji�sa�MPŠV.�

- Zaposleni�unutar�MPŠV�ne�poznaju�dovoljno�pojmove�rodne�ravnopravnosti�niti�gender�budžetiranja,�nisu�dovoljno�uklju�eni�u�proces�kreiranja�budžeta�za�poljoprivredu� i�ruralni� razvoj� i�ve�inom�smatraju�da�žene� imaju� jednaka�prava�i�mogu�nosti�u�ostvarivanju�podrške�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj.�

Page 12: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

11

Na� osnovu� iznesenih� konstatacija,� kreirane� su� preporuke� za� primjenu� koncepta�rodno�odgovornog�budžetiranja�pri�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja:�

- Ministarstvo� poljoprivrede� treba� da� bude� inicijator� svih� procesa� koji�podrazumijevaju� uklju�ivanje� rodnog� aspekta� u� kreiranju� sektorskih�strategija� i� budžeta.� Važan� preduslov� ovog� pristupa� je� postojanje�razumijevanja� i� opšteg� prihva�anja� principa� rodne� jednakosti� unutar�Ministarstva.�

- Žene� i� predstavnici� drugih� ranjivih� grupa� u� ruralnom� podru�ju� treba� da�budu�uklju�eni�pri�definisanju�prioriteta�i�ciljeva�razvoja.�

- Potrebno� je� definisati� rodno� osjetljive� ciljeve� za� sektor� poljoprivrede� i�ruralnog� razvoja,� i� u� skladu� s� ovima,� definisati� indikatore� kao� sredstva� za�mjerenje�napretka�u�ostvarivanju�postavljenih�ciljeva.�

- Prije� definisanja� novih� ciljeva,� potrebno� je� izvršiti� rodno� osjetljivu� analizu�situacije� u� ruralnom� podru�ju,� pri� �emu� bi� se� identifikovala� ograni�enja� s�kojima� se� žene� suo�avaju�u�procesu�ostvarivanja� svojih�prava,� te�proizveli�rodno�razvrstani�podaci�o�podru�ju�analize.�

- Revidirati� postoje�e� programe� i�mjere� u� budžetu� poljoprivrede� i� ruralnog�razvoja� u� smislu� analize� efekta,� odnosno� koristi� koje� postoje�e� mjere� u�budžetu�imaju�za�žene�i�muškarce�u�seoskom�podru�ju.�

- Treba� razviti� rodno� osjetljiv� sistem� pra�enja� i� ocjene,� što� podrazumijeva�obuku� zaposlenih� za� pra�enje� i� ocjenu� o� pitanjima� rodne� ravnopravnosti,�kreiranje�rodnih� indikatora,�kreiranje�dodatnih�alata�za�pra�enje�programa�u� toku� i� njihovih� rezultata,� provo�enje� periodi�ne� rodne� evaluacije�mjera�podrške,�itd.�

- Zajedno� sa�Ministarstvom� finansija� inicirati� i� podržati� reformu�budžetskog�sistema�u�pravcu�primjene�programskog�budžetiranja.�

- Podržati�organizovanje�javnih�debata�i�kampanja�o�ulozi�žena�u�poljoprivredi�i� ruralnom� razvoju� na� svim� nivoima� sa� glavnim� ciljem� ohrabrivanja�organizovanog� uklju�enja� žena� u� proces� planiranja� budžeta� za� narednu�godinu.�

- Inicirati�saradnju�izme�u�sektorskih�odjeljenja�razli�itih�ministarstava�koji�su�odgovorni�za�socio�ekonomski�razvoj�ruralnih�podru�ja.��

������

Page 13: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

���������������������

Page 14: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

13

2 OPSEG�I�METODOLOGIJA�ISTRAŽIVANJA��Šta�je�rodno�odgovorno�budžetiranje?��Rodno� budžetiranje� –� rodno� odgovorno� budžetiranje� ili� rodno� osjetljivo�budžetiranje�–�definiše�se�kao�budžetiranje�koje�uklju�uje�rodnu�perspektivu.�Ovo�podrazumijeva� analizu� po� polu� ne� samo� aktuelnih� prihoda� i� rashoda,� ve�� i�budžetskog�sistema,�budžetskog�procesa,�kao� i�uloge�pojedinih�karika�u�procesu.�Tako�e,� rodno� odgovorno� budžetiranje� podrazumijeva� ulaganje� u� kreiranje�mehanizama,� uputstava,� podataka� i� indikatora� koji� �e� omogu�iti� odvijanje�budžetskog� procesa,� te� ocjenu� njegovog� uticaja� na� pojedine� socio�ekonomske�grupe.���Budžet� je� najvažniji� politi�ki� instrument� Vlade� i� sredstvo� pomo�u� kojeg� Vlada�alocira� resurse� za� provo�enje� svojih� strateških� opredeljenja.� Budžet� je� prema�tome� i� klju�ni� indikator� prioriteta� Vlade,� kao� i� na�ina� na� koji� Vlada� pristupa� i�podržava�razvoj.�Budžet�je�tako�e�važan�indikator�nivoa�do�kojeg�Vlada�pokazuje�rodnu�osjetljivost�i�koju�vrijednost�pridaje�principima�rodne�ravnopravnosti.���Mnogobrojne�su�koristi�rodnih�budžeta�za�Vladu�ili�pojedina�ne�sektore:�

- Pristup�razvoju�zasnovan�na�ljudskim�pravima.�- Jasna�raspodjela�odgovornosti�izme�u�nadležnih.�- Pove�ana�transparentnost�i�javno�u�eš�e�u�svima�fazama�budžetskog�

planiranja.�- Ve�a�efektivnost�i�efikasnost�–�efikasno�iskorištavanje�zasnovano�na�

jasnijoj�identifikaciji�potreba�i�prioriteta�krajnjih�korisnika�(muškaraca�i�žena).�

- Ja�anje�dobre�upravlja�ke�prakse.�- Neželjene�razlike�me�u�polovima�su�otkrivene.�- Analiza�koja�se�fokusira�na�mogu�nostima�za�žene�i�muškarce�pruža�bolji�

uvid�i�nova�objašnjenja.�- Rodno�ravnopravna�analiza�doprinosi�ve�oj�ta�nosti�u�fomulaciji�

aktivnosti,�što�vodi�kao�ve�oj�efikasnosti�u�korištenju�resursa.�- Ve�a�osviještenost�može�umanjiti�neželjene�posljedice.��- Bolje�pra�enje�nacionalnih�ciljeva�rodne�ravnopravnosti:�

- Ekonomska�nezavisnost�za�žene�i�muškarce;�- Uskla�ivanje�privatnog,�poslovnog�i�porodi�nog�života;�- Ravnopravno�u�eš�e�žena�i�muškaraca�u�procesu�odlu�ivanja;�- Iskorjenjivanje�nasilja�po�osnovu�pola�kao�i�trgovine�ljudima;�- Ukidanje�rodnih�stereotipa�u�društvu.�

Page 15: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

14

Ciljevi�i�faze�istraživanja��Glavni�ciljevi�ovog�istraživanja�bili�su:�

� Ostvariti�uvid�u�gender�pitanja�u�oblasti�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja� i�prezentovati�rezultate�analize�kao�dio�ukupne�socio�ekonomske�situacije�u�Bosni�i�Hercegovini�sa�posebnim�osvrtom�na�rodne�nejednakosti�u�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja.�

� Provesti� rodno� odgovornu� analizu� politika� i� budžeta� za� poljoprivredu� i�ruralni� razvoj� fokusiraju�i� se� na� integraciju� rodne� odgovornosti� u� proces�planiranja�budžeta,�identifikaciju�indikatora�i�metodologije�za�analizu,�itd.��

� Razviti� i� provesti� metodologiju� za� rodno� odgovornu� budžetsku� analizu�unutar� sektora.� Analiza� treba� da� prezentuje� budžetska� izdvajanja� unutar�sektora� u� proteklih� tri� godine,� sa� posebnim� osvrtom� na� opravdanost�odre�enih� izdvajanja,� trendove� i� nivo� prioriteta� koji� je� dat� pojedinim�programima.��

� Prezentovati� rezultate� istraživanja� zajedno� sa� konstatacijama� i�preporukama� za� implementaciju� metodologije� rodno� odgovornog�budžetiranja� (ROB)� u� okviru� procesa� kreiranja� budžeta� za� oblast�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja.�

�U�cilju�ispunjenja�zadanih�ciljeva,� istraživanje�je�provedeno�kroz�nekoliko�faza�pri��emu� su� korištene� razli�ite� istraživa�ke� metode:� pregled� literature,� intervju� sa�fokus�grupama,�ankete�i�upitnici,�kvalitativna�i�kvantitativna�analiza�budžeta.���Metodologija�istraživanja��Ovo�istraživanje,�kao�nova�inicijativa�u�pravcu�uvo�enja�ROB�koncepta,�predstavlja�pokušaj�primjene�navedenog�koncepta�u�oblast�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja.�Postoje�i�alati� i�metode�koji�su�razvijeni�od�strane�me�unarodnih�eksperata�(vidi�Tekst� box)� korišteni� su� i� u� toku� ovog� istraživanja.� Istraživanjem� se� nastojalo�primijeniti� preporu�ene� alate� na� oblast� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� a� tamo�gdje�to�nije�bilo�mogu�e�(zbog�nedostatka�podataka�ili�nedostatka�razumijevanja�u�ranim� fazama� procesa)� razvijen� je� sektorski� pristup� za� dalju� implementaciju�procesa�ROB�a.�����

Page 16: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

15

Tekst�box�br.1:�Alati�za�provedbu�ROB procesa�Diane�Elson�razvila�je�sedam�alata�za�analizu�rodnog�aspekta�u�budžetskim�prihodima�i�rashodima.� �Ove�alate�primjenjuju�vladin,�nevladin� i� istraživa�ki�sektor.�Dva�od�sedam�alata:� rodno� osjetljiva� procjena� politike� i� rodno� svjesna� budžetska� izjava,� su� naro�ito�korišteni�za�ja�anje�rodnog�budžetiranja1:����1. Rodno�razložena�ocjena�korisnika�javnih�usluga�i�budžetskih�prioriteta��

Ova� vrsta� ocjene� je� razvijena� na� bazi� kvalitativnih� informacija� dobijenih� kroz�ispitivanje� javnog� mnjenja,� fokus� grupe,� ankete� o� stavovima� itd.� aktuelnih� ili�potencijalnih� korisnika� o� nivou� do� kojeg� vladine� politike� i� programi� odražavaju�njihove�prioritete�i�odgovaraju�nihovim�potrebama.���

2. Rodno�razložena�analiza�javnih�rashoda�Ovo� je� kvantitativni� alat� koji� mjeri� jedini�ne� troškove� javnih� usluga� i� kakva� je�raspodjela� javnih� rashoda� izme�u� žena� i�muškaraca� koji� su� koristili� date� usluge.�Podrazumijeva�izra�unavanje�jedini�nih�troškova�usluge�i�odre�ivanja�koliko�žena�i�koliko�muškaraca�je�bilo�korisnika�date�usluge.�Na�zbirnom�nivou�mogu�se�koristiti�podaci� dobijeni� anketiranjem� uzorka� doma�instava� dok� je� za� dobijanje� ta�nije�predstave�potrebna�analiza�na�programskom�nivou.��

3. Rodno�osjetljiva�procjena�politike�Koristi� se�za�ocjenu�politika�koje�su�podloga�budžetskim� izdvajanjima,�kako�bi� se�identifikovao�njihov�uticaj�na� žene� i�muškarce.�Ovaj� vid�analize�dovodi�u�pitanje�pretpostavku�da�su�budžetske�politike�“rodno�neutralne”�u�svom�uticaju�i�umjesto�toga� postavlja� pitanje:� “Na� koji� na�in� politike� i� njima� pripadaju�i� resursi� mogu�uticati�na�smanjenje�ili�pove�anje�rodne�neravnopravnosti?”��

4. Rodno�svjesna�budžetska�izjava��Koristi� se� da� bi� se� demonstriralo� kakav� odnos� javni� rashodi� u� cjelini,� ali� i� pri�sektorskim� ministarstvima,� imaju� prema� pitanjima� rodne� neravnopravnosti.� To�uklju�uje� razloženu� projekciju� rashoda� u� rodne� kategorije.� Uobi�ajeno,� javni�rashodi�su�organizovani�po�ministarstvima�i�funkcionalnoj�klasifikaciji,�po�teku�im�i�kapitalnim� rashodima� i� prema� linijskim� kategorijama,� kao� npr.� troškovi� plata,�oprema,� itd.� Primjeri� rodno� relevantnih� kategorija� su:� udio� rashoda� ciljanih�eksplicitno� prema� ženama� i� muškarcima� radi� smanjenja� nejednakosti,� udio�rashoda� usmjerenih� na� transfer� prihoda� najvišeg� prioriteta� za� smanjenje�neravnopravnosti�žena�u�prihodima;�udio�rashoda�usmjerenih�na�podršku�razvoju�poslovanja,�udio�rashoda�usmjerenih�na�nacionalni�rodni�mehanizam,�itd.��

5. Rodno�razložena�analiza�budžeta�na�korištenje�vremena���Ovaj�alat�se�koristi�kao�jedan�od�na�ina�u�identifikaciji�odnosa�izme�u�nacionalnog�budžeta� i� nepla�enog� rada,� �esto� ozna�enog� kao� ekonomija� brige.� Cilj� je� u�pronalaženju�na�ina� i�kvantifikaciji�nepla�enog�rada�da�bi�se�prikazala�raspodjela�takvog� rada� izme�u�muškaraca� i� žena� i� da� se� razviju� budžetske� politike� koje� �e�uzeti� u� obzir� doprinos� nepla�enog� rada� nacionalnoj� ekonomiji.� Žene� nose� ve�i�teret� nepla�enog� rada� i� zbog� toga� su� ograni�ene� u� vremenu� koje� im� ostaje� na�raspolaganju� za� obavljanje� drugih� aktivnosti,� uklju�uju�i� i� mogu�nosti� koje�propuštaju�na�tržištu�rada.

Page 17: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

16

�������������Uzimaju�i�u�obzir�definiciju�rodnog�budžetiranja�datu�na�po�etku,�koja�pozicionira�rodno�budžetiranje�kao�alat/instrument�rodnog�mejnstriminga,�logika�nam�nalaže�da�rodno�budžetiranje�uklju�uje�tri�nivoa�aktivnosti1:�

- Nivo�1:�Analiza�budžeta�sa�rodnom�perspektivom�- Nivo�2:�Rekonstrukcija�budžeta�zasnovana�na�rodnoj�analizi�- Nivo�3:�Uvo�enje�rodnog�aspekta�kao�kategorije�u�budžetskom�procesu�

�U�tom�smislu,�i�ova�analiza�se�sastoji�od��etiri�glavna�poglavlja:�

1. Normativno�pravni� i� fakti�ki� (stvarni)� okvir� za� ravnopravnost� polova.�Ovo� poglavlje� donosi� pregled� osnovnih� pravnih� regulativa� o� rodnoj�ravnopravnosti,� predstavlja� konvencije� potpisane� od� strane� BiH,� kao� i�obaveze�koje� je�država�preuzela�u�odnosu�na�standarde�vezane�za�prava�žena�na�selu.�Drugi�dio�ovog�poglavlja�daje�detaljan�opis�rodnih�dimenzija�u� oblasti� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� sagledanu� kroz� ulogu� žena� u�snabdijevanju� hranom,� ja�anju� upravljanja,� zemljišnoj� politici,� ruralnom�finansiranju,�poljoprivrednom�tržištu,�radnoj�snazi,�infrastrukturi,�itd.���

2. Rodna� analiza� politika� i� strategija� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja.�Analiza� sektorske� politike� uklju�ila� je� pregled� glavnih� strateških�dokumenata:� Strategija� razvoja� poljoprivrede� i� Strateški� plan� ruralnog�razvoja,� kao� i� ocjenu� nivoa� do� kog� ti� dokumenti� prepoznaju� razli�ite�potrebe�žena�i�muškaraca�u�ruralnom�podru�ju.���

3. Rodna� analiza� budžeta� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja.� Rodna� analiza�budžeta� izvršena� je� za� period� 2006�2008.� godine� i� uklju�ila� je� analizu�adekvatnosti� specifi�nih�alokacija,� trendova� i�niova�prioriteta�koji� su�dati�pojedinim� programima.� Na� osnovu� dobijenih� rezultata,� razvijena� je�

1�Savjet�Evrope,�2009,�"Rodno�budžetiranje:�primjena�u�praksi,�Priru�nik",�dostupan�na�http:/www.coe.int/�

6. Rodno�svjestan�okvir�srednjoro�ne�ekonomske�politikeTrenutno,� srednjoro�ni� okviri� ekonomske� politike� formulisani� su� uz� pomo�� niza�ekonomskih� modela,� od� kojih� nijedan� ne� uzima� u� obzir� rodni� aspekt.� Ugradnja�rodnog� aspekta� može� se� posti�i� bilo� korištenjem� rodno� razloženih� varijabli,� ili�konstrukcijom�novih�modela�koji�bi�bili�rodno�osjetljivi.��

7. Rodno�razložena�analiza�javnih�prihoda��Istražuje�forme�direktnog�i�indirektnog�oporezivanja�sa�ciljem�izra�unavanja�koliko�poreskih� davanja� je� pla�eno� od� strane� razli�itih� kategorija,� individualno� ili�doma�instava.��

�1�Izvori:�Web�sajtovi:��http://�www.thecommonwealth.org/gender/,����

��������������������������������http://www.thecommonwealth.org/.�

Page 18: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

17

metodologija� za� aplikaciju� koncepta� ROB� unutar� budžeta� poljoprivrede� i�ruralnog�razvoja�Republike�Srpske,�kao�i�koraci�koje�treba�preduzeti�i�novi�programi� koje� treba� donijeti.� Poseban� zna�aj� dat� je� izgradnji� rodno�osjetljivog�sistema�pra�enja�i�ocjene.���

4. Nalazi� i� preporuke.� Zadnje� poglavlje� prezentuje� glavna� nalazišta� koja� su�proizašla� iz� rezultata� analiza� koje� su�mu� prethodile� i� daje� preporuke� za�Ministarstvo� poljoprivrede,� šumarstva� i� vodoprivrede,� kao� i� Vladi� RS� za�uvo�enje�koncepta�rodno�odgovornog�budžetiranja.��

�Tokom�istraživanja,�primjenjene�su�razli�ite�istraživa�ke�metode�i�pristupi:�

- Prva� faza� istraživanja� bila� je� orijentisana� na� pregled� literature� o� pravnom�okviru�rodne�ravnopravnosti�u�BiH,� istraživanje�definicija,�metoda� i� inicijativa�za�primjenu�koncepta�ROB�u�svijetu�i�u�BiH,�zaklju�no�sa�istraživanjem�o�ulozi�žene� u� poljoprivredi� i� ruralnom� razvoju,� itd;� nalazi� navedenih� istraživanja�prezentovani�su�u�okviru�radionice�za�predstavnike�organizacija�i�institucija�od�zna�aja�za�sektor�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja.����

- Tokom�ove�faze�istraživanja,�izvršen�je�i�pregled�drugih�istraživanja,�projekata,�studija� i� razli�itih� izvještaja� kako�me�unarodnih� tako� i� doma�ih� organizacija,�zajedno� sa� sakupljanjem� statisti�kih�podataka�koji� se�odnose�na�prikazivanje�položaja�žena�u�ruralnom�podru�ju.�

- Radionica�o�ROB�u�iskorištena�je�za�organizovanje�sastanka�sa�fokus�grupama�predstavnica� udruženja� žena� iz� ruralnog� podru�ja,� sa� ciljem� stvaranja� boljeg�uvida� u� potrebe� i� ograni�enja� sa� kojima� se� suo�avaju� žene� u� ruralnom�podru�ju;� tokom� sastanka� u�esnice� su� ohrabrivane� na� diskusiju� o� razli�itim�temama� koje� oslikavaju� poziciju� žena� u� ruralnom� podru�ju� pri� �emu� su�sakupljene� vrijedne� informacije� koje� su� iskorištene� za� rodno� osjetljivu�situacionu�analizu.�

- Druga� faza� istraživanja� bila� je� orijentisana� na� rodno� odgovornu� budžetsku�analizu�sektora�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja.�Težište�analize�bili�su�direktna�pla�anja� (grantovi)� za� poljoprivredu� koji� �ine� 97%� ukupnog� budžeta� MPŠV.�Rodno� odgovorna� analiza� je� uklju�ivala:� analizu� programa� i� mjera� i� njihovih�troškova,� analiza� plana� i� realizacije� budžeta� za� period� posljednje� tri� godine�(2006,�2007,�2008),�te�udjela�budžeta��poljoprivrede�u�ukupnom�budžetu�RS;�detaljna� razložena� analiza� svakog� programa/mjere� u� odnosu� na� broj� žena� i�muškaraca� korisnika� mjere,� analiza� uslova� i� pravila� za� apliciranje� na� mjere�podrške,�analiza�trendova�i�prioriteta�u�budžetskim�izdvajanjima,�itd.�

- Metoda� ukrštanja� je� iskorištena� kako� bi� se� dobile� ta�ke� podudarnosti,� eng.�„matching� points“,� izme�u� strateških� ciljeva� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja�sa� ciljevima�koje�CEDAW�konvencija�propisuje� za� žene�na� selu� (CEDAW,��lan�

Page 19: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

18

14);� dobijena� matrica� ta�aka� podudarnosti� bila� je� osnova� za� mjerenje�relevantnosti� svakog� programa� unutar� budžeta� poljoprivrede� i� ruralnog�razvoja�prema�dostizanju�rodnih�ciljeva�za�žene�na�selu.�

- Upitnici� i� anketa,� kao� metoda� istraživanja,� primijenjeni� su� na� dva� na�ina�tokom�ove� faze� istraživanja:�prvo,�primjena�originalnih�upitnika,� kreiranih� za�potrebe� anketiranja� zaposlenih� u� MPŠV� po� osnovu� njihove� osviještenosti� o�pitanjima�rodnih�budžeta,�gender�mejnstriminga�i�rodne�ravnopravnosti,�kao�i�njihove� upoznatosti� sa� osnovnim� pravnim� dokumentima� vezanim� za� rodnu�ravnopravnost,� itd.� Ukupno� je� anketirano� 20� zaposlenih;� 12� žena� i� 8�muškaraca.� Upitnik� se� sastojao� od� 18� pitanja� sa� kombinacijom� otvorenih� i�odgovora�sa�višestrukim�izborom�odgovora.�

- Drugi� na�in� korištenja� upitnika� odnosio� se� na� naknadnu� analizu� istraživanja�provedenog� od� strane� Poljoprivrednog� fakulteta� (Univerzitet� Banjaluka)� o�korisnicima� subvencija� za� poljoprivredu.� Upitnici� su� iskorišteni� u� smislu�filtriranja� i� analize� odgovora� koje� su� dale� žene� ispitanici.� Istraživanje� je�obavljeno� na� podru�ju� 12� opština,� pri� �emu� su� žene� �inile� 9%� u� ukupnom�uzorku.��

�Ovo� istraživanje� se� odnosi� prvenstveno� na� entitet� Republike� Srpske,� iako�situaciona�analiza�rodnih�odnosa�u�ruralnom�podru�ju,�kao� i�ocjena� ispunjavanja�obaveza� BiH� prema� me�unarodnim� konvencijama� za� rodnu� ravnopravnost,�umnogome�odražava�situaciju�na�podru�ju�cijele�BiH.���Glavna� ograni�enja� sa� kojima� je� autorka� suo�ena� tokom� perioda� istraživanja�odnosila�su�se�na�nedostatak�rodno�razvrstanih�podataka�(broj�žena� i�muškaraca�korisnika�subvencija,�žene��lanovi�zadruga�i�udruženja),�vrijeme�na�raspolaganju�za�prikupljanje� podataka� i� analizu,� kvalitet� dostupnih� podataka,� kao� i� sredstva� na�raspolaganju�za�njihovu�analizu.����������

Page 20: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

19

3 Okvir�rodne�ravnopravnosti�u�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�

3.1 Pravni�okvir�za�rodnu�ravnopravnost�u�RS��BiH�je�potpisnica�niza�konvencija�koji�se�odnose�na�ljudska�prava,�me�unarodnih�i�evropskih,�te�je�s�tim�u�vezi�dodatno�preuzela�kako�politi�ke�tako�i�pravne�obaveze�u�cilju�ostvarivanja�i�promovisanja�ženskih�prava.2��

�1.UN�CEDAW�/�Konvencija�o�ukidanju�svih�oblika�diskriminacije�žena��CEDAW�konvencija�potpisana�je�od�strane�BiH�1993,�dodata�kao�prilog�Ustavu�BiH,�te� naknadno� integrisana� sa� zakonodavstvom� BiH.� Opcionalni� protokol� CEDAW�a�potpisan�je�2002.��CEDAW� konvencija� obavezuje� BiH� na� ukidanje� diskriminacije� žena� u� pravnim,�politi�kim,�socijalnim,�ekonomskim�i�kulturnim�poljima.�CEDAW�prepoznaje�da� je�diskriminacija� svakodnevna� realnost� za� žene� i� da� ova� realnost� krši� principe�ravnopravnosti� i� poštovanja� prema� ljudskom� dostojanstvu.� CEDAW� definiše�ravnopravnost�i�ukazuje�na�na�in�postizanja�ravnopravnosti�žena�i�muškaraca.3��

��

2�Opširnije�predstavljanje�konvencija�dato�u�Aneksu,�a�za�detaljniju�listu�me�unarodnih�konvencija�potpisanih�od�strane�BiH�posjetiti:�http://www.ohchr.org/english/countries/ratification/13.htm��3�Uvod�u�CEDAW�konvenciju�dostupan�je�na:�www.un.org/womenwatch/daw/cedaw�

Text�box�br.2:��lan�14�(CEDAW)�Žene�na�selu�1. Države��lanice�treba�da�uzmu�u�obzir�posebne�probleme�s�kojima�se�suo�avaju�

žene�na�selu,�kao�i�zna�ajnu�ulogu�koje�žene�na�selu�imaju�u�ekonomskom�preživljavanju�porodice,�uklju�uju�i�njihov�rad�u�nepla�enim�sektorima�ekonomije,�i�treba�da�preduzme�sve�odgovaraju�e�mjere��koje��e�osigurati�primjenu�odredbi�ove�konvencije�u�odnosu�na�žene�u�ruralnom�podru�ju.�

2. Države��lanice�treba�da�preduzmu�sve�neophodne�mjere�za�ukidanje�diskriminacije�prema�ženama�u�ruralnom�podru�ju�kako�bi�se�osiguralo,�na�bazi�ravnopravnosti�žena�i�muškaraca,�njihovo�u�eš�e��i�korist�od�ruralnog�razvoja�i,�naro�ito,�treba�da�osiguraju�ženama�na�selu�pravo:�

a) da�u�estvuju�u�izradi�i�sprovo�enju�razvojnih�planova�na�svim�nivoima;�

b) da�imaju�pristup�odgovaraju�im�uslugama�zdravstvene�njege,�uklju�uju�i�informacije,�savjetovanja�i�usluge�planiranja�porodice;�

Page 21: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

20

��3.�Savjet�Evrope�i�Evropska�unija��Kao� �lanica� Savjeta� Evrope,� Bosna� i� Hercegovina� ima� obavezu� ispunjavanja�standarda� ravnopravnosti� žena� i� muškaraca.� Preporu�uju�i� dokumenti� Savjeta�Evrope� daju� smjernice� za� rad� institucija,� vaninstitucionalnih� partnera� i� drugih�društvenih� aktera� na� ovim� pitanjima� u� svim� oblastima� života� i� rada� i� obavezuju�državu� �lanicu� da� periodi�no� i� po� zahtjevu� izvještava� o� stanju� i� preduzetim�mjerama.��Tako�e,� Bosna� i� Hercegovina� se� nalazi� u� procesu� pristupanja� EU,� koji� tako�e�zahtijeva� da� BiH� ispuni� obaveze� prema� smanjenju� postoje�eg� nivoa� rodne�nejednakosti.� Zahtjevi� za� promocijom� rodne� ravnopravnosti� od� strane� Savjeta�Evrope� ugra�eni� su� u� osniva�ke� i� strateške� dokumente� EU.� Pored� toga,� postoje�brojne� direktive� koje� specifi�no� definišu� obaveze� za� poštovanje� rodne�ravnopravnosti� u� pojedinim� oblastima,� a� kao� glavni� strateški� ciljevi� djelovanja�identifikovani�su�ravnopravnost�u�ekonomskom,�socijalnom�i�gra�anskom�životu,�ravnopravnost�u�procesu�donošenja�odluka,�iskorjenjivanje�nasilja�zasnovanog�na�polu�i�ukidanje�štetnih�rodnih�stereotipa.�����4.�Pekinška�deklaracija�sa�platformom�za�akciju��Bosna�i�Hercegovina�je�dodatno�politi�ki�obavezna�da�ispunjava�obaveze�Pekinške�deklaracije4� (iz� 1995)� kao� i� deklaracije� iz� Kaira� (CIPD)� iz� 1994.� Nijedna� od� ovih�

4�Platforma�za�akciju�Pekinške�deklaracije�dogovorena�je�od�strane�svih��lanica�Ujedinjenih�nacija� � 1995� tokom� IV� Svjetske� konferencije� o� ženama.� Platforma� se� odnosi,� izme�u�ostalog,�na�pitanja�vezana�za�žene�i�siromaštvo,�žene�i�ekonomiju�i�ljudska�prava��žena.��

c) da�imaju�direktnu�korist�od�programa�socijalne�zaštite;d) da�koriste�sve�oblike�obrazovanja�i�obuka,�formalne�i�neformalne,�

uklju�uju�i�opismenjavanje,�kao�i�korist�od�svih�usluga�koje�pruža�zajednica�za�poboljšanje�njihovih�tehni�kih�vještina;�

e) da�organizuju�solidarne�grupe�i�zadruge�kako�bi�stekle�ravnopravan�pristup�ekonomskim�mogu�nostima�putem�zapošljavanja�i�samozapošljavanja;�

f) da�u�estvuju�u�svim�aktivnostima�u�lokalnoj�zajednici;�g) da�imaju�pristup�poljoprivrednim�kreditima�i�zajmovima,�tržnicama,�

odgovaraju�im�tehnologijama�i�ravnopravan�tretman�u�zemljišnoj�i�agrarnoj�reformi,�kao�i�u�planovima�za�ponovno�naseljavanje;�

h) da�imaju�odgovaraju�e�uslove�života,�naro�ito�u�pogledu�stanovanja,�sanitarnih�uslova,�elektri�ne�energije,�snabdijevanja�vodom,�saobra�aja�i�komunikacija.��

Page 22: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

21

deklaracija� nema� obavezuju�i� pravni� status,� ali� � Pekinška� deklaracija� sa�platformom�za�akciju� je�dokument�prema�kojem�su�kreirani�programi� i�mjere� za�unapre�enje�položaja�žena�u�okviru�Gender�akcionog�plana�BiH.��Poštuju�i� smjernice� ovog� dokumenta,� BiH� je� pripremila� platformu� za� akciju,� sa�velikim� u�eš�em� ženskih� NVO�a.� Platforma� za� akciju� je� ugra�ena� u� ciljeve� i�aktivnosti�Gender�akcionog�plana�BiH.��5.�Milenijumski�razvojni�ciljevi�(MRC)��Godine� 2000�te� održan� je�Milenijumski� samit,� na� kojem� su� identifikovani� glavni�izazovi�s�kojima�se�svijet�suo�ava.�Postignut�je�dogovor�o�nekoliko�važnih�tema�od�interesa�za�svijet,�kao�i�obaveza�koje�su�preuzele�zemlje��lanice�Ujedinjenih�nacija,�naro�ito�obaveze�preuzete�iz�prethodne�dekade.5���Gender�akcioni�plan�Bosne�i�Hercegovine�daje�poseban�osvrt�na�tre�i�milenijumski�cilj,�ali�tako�e�i�na��etvrti,�peti�i�šesti�koji�se�ti�u�zna�ajnih�pitanja�za�ženska�prava�i�rodna�perspektiva�bi�trebala�prožimati�sve�ciljeve:��Cilj�1:�Iskorjenjivanje�ekstremnog�siromaštva�i�gladi��Cilj�2:�Dostizanje�univezalnog�osnovnog�obrazovanja��Cilj�3:�Promovisanje�rodne�ravnopravnosti�i�osnaživanje�žena��Cilj�4:�Smanjenje�smrtnosti�djece��Cilj�5:�Unapre�enje�maj�inskog�zdravlja��Cilj�6:�Borba�protiv�HIV/AIDS,�malarije�i�drugih�bolesti��Cilj�7:�Osiguranje�održivog�razvoja�životne�sredine��Cilj�8:�Razvijanje�globalnog�partnerstva�za�razvoj���6.�Normativno��pravni�okvir�za�ravnopravnost�polova�u�BiH����Ustav�Ustavi� u� Bosni� i� Hercegovini� garantuju� slobode� i� prava� i� pravnu� zaštitu� bez�diskriminacije� po� osnovu� pola/roda,� a� u� okviru� opštih� antidiskriminatornih��lanova.� Nadalje,� posebna� pažnja� data� je� pitanjima�maj�instva� i� zaštite� žena� na�radnom�mjestu.����

Zakon�o�ravnopravnosti�polova�u�Bosni�i�Hercegovini�–�pre�iš�eni�tekst�(„Službeni�glasnik�Bosne�i�Hercegovine“,�broj�32/10)�ure�uje,�promoviše�i�štiti�ravnopravnost�polova/rodova,�garantuje� jednake�mogu�nosti� i� ravnopravan� tretman�svih�osoba�bez� obzira� na� pol/rod,� u� javnoj� i� u� privatnoj� sferi� društva,� te� ure�uje� zaštitu� od�diskriminacije�na�osnovu�pola/roda.�

5�www.un.org/spanish/millenniumgoals/ares552.html��

Page 23: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

22

U�ovom�dijelu�tako�e� je�važno�pomenuti�obaveze�svih�organa�vlasti�u�skladu�sa��lanom� 24.� Zakona.� Organi� vlasti� na� državnom� i� entitetskom� nivou,� kantonalni�organi� i� organi� jedinica� lokalne� samouprave,� pravna� lica� sa� javnim�ovlaštenjima,�pravna� lica� u� ve�inskom� vlasništvu� države,� u� okviru� svojih� nadležnosti,� dužni� su�preduzeti�sve�odgovaraju�e�i�potrebne�mjere�radi�provo�enja�odredbi�propisanih�ovim�Zakonom�i�Gender�akcionim�planom�Bosne�i�Hercegovine,�uklju�uju�i,�ali�ne�ograni�avaju�i�se�na:�

a. donošenje�programa�mjera� radi�postizanja� ravnopravnosti�polova�u�svim�oblastima�i�na�svim��nivoima�vlasti;�

b. donošenje�novih� ili� izmjenu� i� dopunu�postoje�ih� zakona� i� drugih�propisa�radi� uskla�ivanja� sa� odredbama� ovog� Zakona� i� me�unarodnim�standardima�za�ravnopravnost�polova;�

c. provo�enje�aktivnosti�i�mjera�Gender�akcionog�plana�Bosne�i�Hercegovine�kroz�redovne�programe�rada�uz�osiguranje�budžetskih�sredstava;�

d. osiguranje� prikupljanja,� vo�enja,� analize� i� prikazivanja� statisti�kih�podataka�razvrstanih�po�polu;�

e. Sastavni�dio�programa�mjera�radi�postizanja�ravnopravnosti�polova�u�svim�oblastima�uklju�uje,�ali�se�ne�ograni�ava�na:�

f. analizu�stanja�polova�u�odre�enoj�oblasti;�

g. implementaciju� donesenih� državnih� politika� kroz� akcione� planove� za�ravnopravnost�polova;�

h. mjere�za�otklanjanje�uo�ene�neravnopravnosti�polova�u�odre�enoj�oblasti.�

Gender� akcioni� plan� Bosne� i� Hercegovine� (GAP� BiH)� predstavlja� petogodišnju�strategiju� za� ravnopravnost� polova� u� svim� društvenim� oblastima� u� Bosni� i�Hercegovini.�Glavni�cilj�GAP�a�BiH�je�da:�„definiše�strategije�i�realizira�programske�zadatke�u�cilju�ostvarenja�ravnopravnosti�žena�i�muškaraca�u�Bosni�i�Hercegovini“,�sa�posebnim��strateškim�ciljevima�u�svim�oblastima�koji�se�odnose�na:�

� uskla�ivanje� doma�eg� zakonodavstva� sa� me�unarodnim� pravnim�standardima�za�jednakost�i�ravnopravnost�polova;�

� unapre�enje�baza�podataka,�istraživanja�i�socio�ekonomskih�analiza�stanja�ravnopravnosti�polova�u�oblastima;�

� edukaciju� i� podizanje� svijesti� javnosti� o�potrebi� uvo�enja� ravnopravnosti�polova�u�sve�oblasti�života�i�rada;�

Page 24: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

23

� izgradnju� kapaciteta� i� podsticanje� aktivne� saradnje� i� participatornog�pristupa� svih� institucionalnih� i� vaninstitucionalnih� aktera� u� Bosni� i�Hercegovini� na� unapre�enju� ravnopravnosti� polova� u� svim� oblastima�života�i�rada.�

Mora� se� imati� u� vidu� da� je� GAP� BiH� okvirna� strategija� za� ravnopravnost� polova�koja� identifikuje�probleme� i� specificira�obaveze� institucija�vlasti,� ali� zbog�podjele�nadležnosti�predvi�a�donošenje�posebnih�programa�u�okvirima�resornih�oblasti�sa�konkretnim�mjerama�za�unapre�enje�stanja�u�svakoj�od�oblasti.�GAP�BiH�za�izradu�i� sprovo�enje� posebnih� programa� obezbje�uje� materijalnu� i� stru�nu� podršku.�Kompletno� sprovo�enje� GAP� BiH� se� odvija� u� koordinaciji� Agencije� za�ravnopravnost�polova�BiH�i�entitetskih�gender�centara,�uz�proaktivno�partnerstvo�svih�institucionalnih�i�vaninstitucionalnih�partnera.�

Oblasti�GAP�BiH�su:�

1. Evropske�integracije��

2. Saradnja�i�ja�anje�kapaciteta��

3. Makroekonomske�i�razvojne�strategije��

4. Budžet��

5. Mo��i�odlu�ivanje��

6. Zapošljavanje�i�tržište�rada��

7. Socijalna�inkluzija��

8. Gender�senzitivni�mediji��

9. Obrazovanje��

10. Zdravlje,�prevencija�i�zaštita��

11. Nasilje�i�trgovina�osobama��

12. Uloga�muškaraca��

13. Uskla�ivanje�profesionalnog�i�porodi�nog�života��

14. Gender�i�održivi�razvoj�

15. Informacione�i�komunikacione�tehnologije���Institucionalni�mehanizmi�rodne�ravnopravnosti��Institucionalni�mehanizmi� za� rodnu� ravnopravnost� osnovani� su� na� svim� nivoima�izvršne� i� zakonodavne� vlasti� u� BiH,� sa� ciljem� pra�enja� primjene� normativno�

Page 25: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

24

pravnih� standarda� za� ravnopravnost� polova,� te� pružanje� stru�ne� i� savjetodavne�podrške� svim� institucijama� vlasti� za� ispunjavanje� obaveza� prema� ovim�standardima.��Vode�e� institucije� za� ravnopravnost� polova� u� BiH� su� Agencija� za� ravnopravnost�polova� BiH,� osnovana� pri� Ministarstvu� za� ljudska� prava� i� izbjeglice� BiH,� Gender�centar� –� Centar� za� jednakost� i� ravnopravnost� polova� Republike� Srpske� i� Gender�Centar�Federacije�BiH.��Gender� centar� RS� osnovan� je� Odlukom� Vlade� Republike� Srpske� krajem� 2001.� U�skladu� sa� �lanom� 27.� Zakona� o� ravnopravnosti� polova� u� Bosni� i� Hercegovini,�pre�iš�eni� tekst� („Službeni� glasnik� Bosne� i� Hercegovine“,� broj� 32/10),� Gender�centar�Republike�Srpske�ima�ovlaštenja/prava�da�prati�primjenu�Zakona�na�nivou�entiteta�RS�i�u�tu�svrhu�naro�ito�obavlja�sljede�e�poslove:�

� prati� usaglašenost� zakona� i� drugih� akata,� politika,� strategija,� planova� i�programa� koji� se� donose� na� nivou� entiteta� RS,� sa� doma�im� i�me�unarodnim�standardima�za�ravnopravnost�polova;�

� daje�mišljenje� o� usaglašenosti� zakona� i� drugih� akata,� politika,� strategija,�planova� i� programa� koje� se� donose� na� nivou� Republike� Srpske� sa�odredbama�ovog�zakona�i�drugim�doma�im�i�me�unarodnim�standardima�za�ravnopravnost�polova�i�pokre�e�inicijative�za�usaglašavanje;�

� prati�i�analizira�stanje�ravnopravnosti�polova�u�Republici�Srpskoj;�� priprema�i�sa�injava�redovne�i�posebne�izvještaje�o�stanju�ravnopravnosti�

polova�u�odre�enim�oblastima,�priprema�i�sa�injava�informacije,�mišljenja�i� preporuke� koje� dostavlja� Vladi� Republike� Srpske� i� drugim� nadležnim�organima�i�tijelima;�

� prima� i� obra�uje�molbe,� žalbe� i� predstavke� lica� i� grupa� lica� u� kojima� se�ukazuje�na�povrede�nekog�prava�iz�ovog�Zakona�u�skladu�sa�Jedinstvenim�pravilima�iz��lana�23.�stav�1.�ta�ka�10.�ovog�Zakona;�

� sara�uje� sa� institucionalnim� mehanizmima� iz� �lana� 21.� stav� 3.� ovog�Zakona;�

� predstavlja� i� koordiniše� aktivnosti,� u� okviru� svoje� nadležnosti,� na�regionalnom�nivou;�

� sara�uje� sa� nevladinim� organizacijama� koje� se� bave� zaštitom� ljudskih�prava�i�sloboda;�

� pruža�stru�nu�i�savjetodavnu�podršku�i�pomo��svim�institucijama�sistema�i�drugim�partnerima.�

�Prema� istom� �lanu� Zakona,� Gender� centar� Republike� Srpske� obavlja� i� druge�poslove� u� vezi� sa� unapre�enjem� i� promocijom� ravnopravnosti� polova� u�entitetima.�

Page 26: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

25

Na�osnovu�predstavljenih� informacija,�možemo�zaklju�iti�da�su�RS� i�BiH�napravile�zna�ajan� napredak� u� posljednjih� nekoliko� godina� u� pravcu� prilago�avanja�zakonodavstva�standardima�ma�unarodnih�konvencija,�što�sveukupno�predstavlja�solidnu�osnovu�za�sprovo�enje�koncepta�ROB�a�na�svim�nivoima�uklju�uju�i�sektor�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja.� Ta� solidna� osnova� može� se� sagledati� kroz�nekoliko��injenica:�

- BiH�(RS)�je�potpisnica�svih�zna�ajnih�me�unarodnih�konvencija�koje�se�ti�u�rodne�ravnopravnosti�i�rodne�diskriminacije,�i�kao�takva�BiH�je�obavezna�da�prati� stanje� po�osnovu� rodne� ravnopravnosti� na� svim�nivoima� socijalnog� i�ekonomskog� razvojnog�procesa,�da�otkriva�bilo�koje�oblike�diskriminacije� i�preduzme�aktivnosti�u�cilju�njihovog�ukidanja;�

- RS� ima� institucionalne� mehanizme� za� podršku� gender� mejnstrimingu� na�svim�nivoima.�

�Normativno�pravni� i� institucionalni� okvir� predstavljen� u� ovom�dijelu� je� osnov� za�primjenu�standarda�ravnopravnosti�polova�u�praksi.��

3.2 Rodno�odgovorno�budžetiranje�u�kontekstu�BiH��Inicijative�za�uvo�enje�ROB�a�u�BiH�po�ele�su�da�se�provode�od�2004.�godine,�kada�su� institucije� za� ravnopravnost� polova� formirale� radnu� grupu� za� rodno�budžetiranje,�koja� je� izradila�priru�nik�„Gender�osjetljivi�budžeti�–�Mogu�nosti�za�smanjenje�siromaštva�u�BiH“,�te�provela�odre�ene�pilot�inicijative�analiza�budžeta�na�lokalnom�nivou�vlasti�i�edukacije�o�konceptu�ROB.��Kao�podrška�institucionalnim�aktivnostima�na�sprovo�enju�gender�mejnstriminga,�nevladine�organizacije,�kao�i�me�unarodne�organizacije�koje�djeluju�u�BiH,�do�sada�su� sprovele� odre�ene� pilot� inicijative� analiza� budžetskih� izdvajanja� u� oblasti�zdravlja,�obrazovanja�i�socijalne�zaštite,�te�nivou�pojedinih�opštinskih�budžeta6.�Te�

6�Nevladine�i�me�unarodne�organizacije�sprovele�su,�izme�u�ostalog,�sljede�e�aktivnosti:�

� Analiza�budžeta�opštine�Stari�Grad�u�Sarajevu�od�strane�NVO�„Žene�Ženama“,�ili�kao�što�su�neke�akademske�diskusije�koje�su�vo�ene�ve�inom�individualno�(IBHI,�BH�ženska�mreža,�itd).�

� Procjena�budžetskog�sistema�i�reformi�javnih�finansija�provedena�je�od�strane�UNIFEM�a�u�periodu�septembar�oktobar�2006.�

� Inicijative�za�rodno�odgovorno�budžetiranje�i�zaštitu�od�nasilja�u�ku�i�na�nivou�opština�i�entiteta�provelo�je�udruženje�“Ujedinjene�žene”�Banja�Luka�u�partnerstvu�sa�NVO�“Budu�nost”�Modri�a,�NVO�“Lara”�Bijeljina,�opštinskim�centrima�za�socijalni�rad,�i�Ministarstvo�zdravstva�i�socijalne�zaštite�RS,�uz�podršku�UNIFEM�a�tokom�2007.�

Page 27: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

26

analize� budžetskih� izdvajanja� u� 2007.� godini,� pri� ministarstvima� zdravstva,�prosvjete�i�socijalne�zaštite�na�nivou�Vlada�Federacije�BiH�i�RS,�pokazale�su�da�su�navedeni�budžeti�„rodno�slijepi“.�Ove�inicijative�su�doprinijele,�izme�u�ostalog,�da�se� problematika� izdvajanja� sredstava� za� zbrinjavanje� žrtava� nasilja� u� porodici�dovede�u�fokus�razmatranja�i�da�se�finansiranje�ove�zakonom�utemeljene�zaštitne�mjere�po�ne�sprovoditi�u�praksi�u�Republici�Srpskoj.��Nadalje,�u�novembru�2008.�godine,�na�inicijativu�Gender�centra�Republike�Srpske�održana�je�regionalna�konferencija�„Rodno�osjetljivi�budžeti�–�dosadašnja�iskustva�i�mogu�nosti�primjene“,�na�kojoj�su�razmijenjena� iskustva� i�dobre�prakse�u� regiji�Balkana,� i� identifikovani� pravci� djelovanja� i� saradnje� razli�itih� institucionalnih�sektora�i�vaninstitucionalnih�partnera�na�uvo�enju�ROB.��Analiza� budžeta� relevantnih�ministarstava� otkrila� je� da� trenutno� ne� postoji� veza�izme�u�rodno�povezanih�politika,�pravnog�okvira�i�budžetskih�alokacija;�ne�postoje�rodno� razvrstani� podaci;� ne� postoji� lista� rodnih� prioriteta� ili� poziva� na� ciljeve� i�obaveze�iz�GAP�i�rodno�povezanih�milenijumskih�ciljeva.����Trenutno,�budžeti,�politike�i�programi�vlada�na�svim�nivoima�u�BiH�ne�odražavaju�razli�ite� potrebe� žena� i� muškaraca,� djevoj�ica� i� dje�aka.� Postoje�i� zakoni� o�provo�enju� budžeta� nisu� uskla�eni� sa� obavezuju�om� rodnom� legislativom� i�nacionalnim�gender�dokumentima.�Rodno�razvrstani�podaci�se�trenutno�ne�koriste�u�procesu�pripremanja�budžeta.�Korisnici�budžeta��ini�se,�nemaju�puno�znanja� ili�svijesti� o� zna�aju� rodnog� budžetiranja,� do� te� mjere� da� nisu� vidjeli� potrebu� da�artikulišu�svoje�potrebe�u�ovoj�oblasti.���Možemo�zaklju�iti�da�su�sve�pomenute�inicijative�rezultirale�u�podizanju�svijesti�o�zna�aju� pitanja� rodne� ravnopravnosti� u� budžetskom� procesu,� donijele� su�razumijevanje� termina� kao� što� su� gender� mejnstriming� i� rodno� budžetiranje,� i�proizvele� korisne� preporuke� o� izradi� rodno� odgovornih� budžeta� u� BiH.� Treba�posebno�imati�u�vidu�da�je�u�Bosni�i�Hercegovini�u�toku�reforma�javnih�finansija�u�pravcu�uvo�enja�programskog�budžetiranja,�koje�kao�takvo�predstavlja�okvir� i� za�rodno�budžetiranje.��

� Primjena�metoda�rodno�odgovornog�budžetiranja�na�opštinskom�nivou�provela�je�

NVO��„Vesta”�iz�Tuzle�uz�podršku�UNIFEM�a�tokom�2007.�� Analiza�rodne�osjetljivosti�budžeta�za�zdravlje,�obrazovanje�i�socijalnu�zaštitu�pri�

Ministarstvu�zdravlja,�obrazovanja�i�socijalne�zaštite�Vlade�RS�i�FBiH,�proveo�je�DFID�(Odjel�za�internacionalni�razvoj�Velike�Britanije)�u�okviru�projekta�„Ja�anje�upravljanja�javnim�rashodima“6.�Ova�analiza�je�izvršena�izme�u�novembra�2007.�i�marta�2008.��

Page 28: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

27

Pošto�ova�analiza�tako�e�predstavlja�prvu�inicijativu�u�pravcu�uvo�enja�koncepta�ROB�a� u� oblasti� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� ona� je� predstavljala� testiranje�postoje�ih� metoda� i� alata� za� ROB� u� praksi� u� konkretnoj� oblasti,� a� što� tako�e�ostavlja� prostor� za� kontekstualizovano� prilago�avanje� ovih� metoda� i� alata� u�budu�nosti.�Posebno�je�zna�ajno�ista�i�sljede�e:�

- Ukoliko�prihvatimo�da� je�budžet�najvažnije�sredstvo�Vlade�za�uticanje�na�blagostanje� svih� njenih� gra�ana,� onda� je� ROB� onaj� koncept� koji� može�obezbijediti�da�su�potrebe�i�interesi�žena�jednako�prepoznati�i�uklju�eni�u�sve� vladine� politike� i� budžetske� programe� (uklju�uju�i� budžet�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja).�

- Usvajanjem� ovog� koncepta,� potrebe� žena� u� ruralnom� podru�ju� bi�e�kona�no� analizirane� sa� aspekta� njihove� uloge� u� poljoprivrednoj�proizvodnji� i� drugim� aktivnostima� kroz� koje� žene� doprinose� ruralnoj�ekonomiji�(proizvodnja�za�vlastite�potrebe,�ku�ni�poslovi,�dobrovoljni�rad,�itd).�

- Reformom� budžetskog� procesa� u� pravcu� usvajanja� programskog� ili�budžeta�koji�je�orijentisan�na�rezultate,�daje�se�šansa�za�mnogo�efikasniju,�efektivniju� i� socijalno� pravedniju� realizaciju� budžetskih� izdvajanja;�eventualne�greške�ili�neefikasni�programi�mogli�bi�biti�otkriveni�na�vrijeme�i�zamijenjeni�efikasnijim.�

- Kroz� rodno� odgovorni� sistem� pra�enja� i� ocjene,� omogu�io� bi� se� mnogo�realniji� pristup� ocjeni� trenutne� situacije� (u� sektoru,� odjeljenju� i� drugim�nivoima),� koji� dalje� doprinosi� kreiranju� pravednijih� strategija� i� programa�koji�oslikavaju�potrebe�svih�socijalnih�kategorija.��

3.3 Karakteristike�rodnih�obrazaca�u�seoskim�podru�jima�Republike�Srpske��

����� ����� ���������������������������������

�Osnovni�demografski�podaci�U� Republici� Srpskoj� nema� zvani�ne� podjele� na� urbana� i� ruralna� podru�ja,�primjenom�OECD�ili�neke�druge�metodologije.�Ako�se�za�kriterij�podjele�uzme�da�se�ruralnim�podru�jima�smatraju�sredine�sa�manje�od�100�st/km²,�onda�se�može�re�i�da�je�u�RS�preko�80%�teritorije�ruralno�ili�da�53�%�stanovnika�živi�u�ruralnim�sredinama.���Ukupna� populacija� broji� 1.439.673� stanovnika� od� kojih� su� 51,32%� žene.�Populaciona�dinamika�u�periodu�od�1996.�do�2007.�ima�pozitivan�trend�rasta,�iako�

Page 29: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

28

se�ne�može� izvesti� ta�na�konstatacija�prije�nego�se� izvrši�novi�popis�stanovništva�(posljednji�popis�bio�je�1991,�tako�da�svi�statisti�ki�podaci�predstavljaju�procjenu).��Prema�istraživanju�provedenom�za�potrebe�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�RS7,�mogu�se�sumirati�sljede�e�demografske�karakteristike:��

- Skoro� polovina� ispitanih� doma�instava� (47%)� broji� pet� i� više� �lanova�doma�instva,� što�zna�i�da�u� jednom�doma�instvu�u�RS�živi�više�od�dvije�generacije;�

- Polna�struktura�populacije�pokazuje�skoro� isti�odnos�broja�žena�(2,�16)� i�muškaraca�(2,�32)�po�doma�instvu;��

- Ve�ina� �lanova� doma�instava� (60%� od� ukupnog� broja)� pripadaju�starosnoj� grupi� 35�64� godina,� što� zna�i� da� je� ve�ina� seoske� populacije�radno�sposobna�populacija;��

- Djeca�i�omladina��ine�20%�ukupne�seoske�populacije�u�RS;��- Prosje�na�starost�seoske�populacije�u�RS�je�40�godina.��

�Nivo�obrazovanja�Prema� istraživanju� o� Mjerenju� životnog� standarda,� obrazovna� struktura� žena�starijih� od� 25� godina� u� RS� je� sljede�a:� bez� škole� 46,1%;� završena� osnovna� škola�27,25%;�završena�srednja�škola�21,55%;�visoka�i�viša�stru�na�sprema�5,11%.���Na� osnovu� podataka� Strateškog� plana� ruralnog� razvoja,� �lanova� doma�instva� sa�srednjom�stru�nom�spremom�ima�45,1%8,�dok�je�udio��lanova�sa�višom�i�visokom�školom�veoma�mali�6,6%.��Nedovoljno� obrazovana� ženska� populacija� djelimi�no� uzrokuje� postojanje�tradicionalnih� uloga� žena� i� muškaraca� u� društvu.� Obrazovanje,� naro�ito� ženske�djece,� nije� bilo� identifikovano� kao� potreba� u� odrastanju� današnjih� starijih�generacija.� Žene,� obrazovane� ili� ne,� bile� su� orijentisane� na� sklapanje� braka,�održavanje�doma�instva� i�odgoj�djece.�Uprkos�visokom�udjelu�nepismenih�me�u�starijim� starosnim� grupama,� trenutni� indikatori� pokazuju� da� se� obrazovni� nivo�žena�postepeno�pove�ava.��

7�"Strateški�plan�ruralnog�razvoja�Republike�Srpske,�2009�2015",�Univerzitet�Banjaluka,�Poljoprivredni�fakultet,�Institut�za�ekonomiku�poljoprivrede.�8 Procenat�se�odnosi�na�završene�srednje�škole,�zanate�i�u�enike��ije�je�srednjoškolsko�obrazovanje�u�toku,�a�tretiraju�se�kao��lanovi�doma�instva.

Page 30: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

29

Tabela�br.�2:�Nivo�obrazovanja��lanova�doma�instva�u�ruralnom�podru�ju�RS,�2008�

Obrazovanje� %�

Bez�škole� 6,73�

Predškolsko� 4,94�

4�razreda� 12,03�

8�razreda� 24,56�

Srednja�škola� 45,10

Viša�škola� 2,80

Visoka�škola� 3,84

Izvor:�Strateški�plan�ruralnog�razvoja�RS,�godina�2008��Školske� knjige� su� stereotipske,� gdje� se� žene� (djevoj�ice)� prikazuju� kao�majke,� a�muškarci� (dje�aci)� kao�demineri,� inženjeri,� gra�evinski� radnici,� itd.�Ova� �injenica�snažno�uti�e�na�polnu�segregaciju�zanimanja�u�budu�nosti9.�Djevojke�obi�no�biraju�zanimanja�u�iteljice,�administrativnih�radnika,�medicinskih�sestara,�itd,�dok�dje�aci�biraju�škole�za�gra�evince,�inženjere,�mehani�are,�deminere,�itd.10��U� Republici� Srpskoj� 5,84%� visokoobrazovanih� žena� i� 1,67%� visokoobrazovanih�muškaraca�ima�diplomu�iz�poljoprivrede.�Ovaj�odnos�ozna�ava�veliki�potencijal� iz�kog� bi� se� mogalo� crpsti� ve�e� u�eš�e� žena� u� institucijama� od� zna�aja� za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj.��Siromaštvo�Nedostatak�prihoda� i� sredstava�dovoljnih�da�se�osigura�održiva�egzistencija� izvor�su� uskra�ivanja� sigurnosti� i� mo�i� potrebnih� za� adekvatan� životni� standard� i�ostvarivanje�drugih�gra�anskih,�ekonomskih,�politi�kih,�kulturnih�i�socijalnih�prava.�Prema� nekim� istraživanjima,� blizu� dvije�milijarde� od� ukupne� svjetske� populacije�pripadaju�grupaciji� siromašnih.�Razlike�u�polovima�u�ekonomskoj�raspodjeli�mo�i�uticale�su�na�pojavu�feminizacije�siromaštva.�Iako�siromaštvo�poga�a�doma�instvo�u� cjelini,� zbog� raspodjele� rada� i� odgovornosti� me�u� polovima� u� cilju� napretka�doma�instva,� žene� nose� neproporcionalno� velik� teret� u� pokušaju� da� upravljaju�potrošnjom�i�proizvodnjom�u�doma�instvu,��u�uslovima�sve�ve�e�nestašice.���Siromaštvo�je�posebno�prisutno�kod�žena�koje�žive�u�seoskim�doma�instvima,��ija�se� struktura� nakon� rata� bitno� promijenila.� Na� selu� su,� uglavnom,� ostale� starije�osobe,� a� znatan� broj� porodica� izgubio� je� hranitelja,� te� su� tu� ulogu� silom� prilika�morale� preuzeti� žene.� One� su,� tako�er,� preuzele� potpunu� odgovornost�

9�Anketa�o�mjerenju�životnog�standarda�(LSMS)�2001.�10�Anketa�o�mjerenju�životnog�standarda�(LSMS)�2001.�

Page 31: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

30

vaspitavanja�djece,�kao�i�obavljanje�teških�fizi�kih�poslova�u�ku�i�i�van�ku�e.�Seoske�sredine� prate� i� drugi� problemi� koji� su� uzrok� siromaštva:� nezaposlenost,� loša�infrastruktura,�nepostojanje�institucija�koje�bi�ženama�iz�seoskih�podru�ja�pružile�pomo�.���Prema�najnovijim�podacima,�ispod�generalne�linije�siromaštva�u�BiH�nalazi�se�20%�stanovništva� (16%� stanovništva� FBiH� i� 25%� stanovništva� RS).� Nije� ustanovljeno�postojanje�ekstremnog�siromaštva.�U�BiH�ima�8%�više�siromašnih�nego�u�Hrvatskoj�(1999),� 16%� više� nego� u�Makedoniji� (1999),� 18%� više� nego� u� Srbiji� (2002)� i� oko�50%�manje�nego�na�Kosovu�(2002).�Studija�Svjetske�banke�pokušala�je�da�ustanovi,�na� bazi� ankete� o� životnom� standardu,� i� one� dimenzije� siromaštva� koje� se� ne�odnose�na�prihode�ili�materijalna�dobra.��Procijenjeno� je� da� je� 27%� odraslih� stanovnika� “obrazovno� siromašno”,� 16%�pogo�eno� je� “zdravstvenim�siromaštvom”,�11%�živi�u� ku�ama� i� stanovima� ispod�linije� siromaštva,� 22%� stanovnika� u� radnoj� dobi� je� siromašno� u� pogledu�zapošljavanja,� a� 29%� su� “pravno� siromašni”,� žive�i� u� ku�ama� bez� odgovaraju�ih�pravnih� osnova� za� to.� Pošto� siromaštvo� ima� razli�ite� dimenzije� koje� poga�aju�razli�ite�ljude,�mnogi�su�siromašni�bar�u�jednoj�dimenziji:�“72%�odraslih�u�Bosni� i�Hercegovini� siromašni� su� u� nekom� od� aspekata� života:� materijalnoj� potrošnji,�obrazovanju,�zdravstvu,�zaposlenosti,�stanovanju�ili�imovinskim�pravima.”��Procjene�siromaštva�u�BiH�ipak�pokazuju�kako�je�gender�dimenzija�“srce�problema�siromaštva�u�BiH”.� Žene� su�na� �elu�25%�doma�instava�u�BiH,� a�16%�siromašnog�stanovništva�živi�u�takvim�doma�instvima.��Nekoliko� je� faktora� rodnih� neravnopravnosti� koje� produbljuju� razlike� izme�u�muškaraca�i�žena�u�siromaštvu�u�BiH.��Pristup�resursima�Prvi� faktor� je� razlika�u�pristupu�resursima� i� tržištu,� � jer�žene�od�16�do�64�godine��ine� samo� 37,2%� radne� snage� u� BiH.� Pored� ekonomskih,� razlozi� postoje� i� u�društvenim�uslovima:�muškarci�su�tradicionalno�nosioci�privatne� imovine� i�pored�toga� što� žene� imaju� ista� zakonska� prava� za� naslje�ivanje� i� podjelu� imovine� (a�prenošenje� vlasništva� sa� jednog� bra�nog� para� na� oba� bra�na� para� besplatno).�Svaki�drugi�muškarac�sebe�smatra�nosiocem�doma�instva�(48,39%),�dok�se�žene�u�toj� ulozi� nalaze� tri� puta� rje�e� (14,8%).� Muškarci� � smatraju� bra�ne� drugarice�nositeljicama� doma�instva� samo� u� 0,53%,� dok� žene� u� toj� ulozi� svoje� bra�ne�partnere� vide� u� 40,75%.� Pravna� nepismenost� žena,� tj.� nedostatak� saznanja� o�pravnom� okviru� koji� štiti� ljudska,� a� time� i� ženska� prava,� velika� je� prepreka,�posebno�za� žene�koje� �ine� seosko� stanovništvo.�Neposjedovanjem� imovine� žene�

Page 32: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

31

automatski� nemaju� pristupa� kreditima� u� kojima� se� kao� jamstvo� uvijek� traže�nekretnine�koje�žene�formalno�nemaju.���Pristup�žena�obrazovanju,�nezavisno�od�pravnih�odredbi,�zavisi�od�aktivnosti�vlasti�da� osiguraju� uslove� (uklju�uju�i� škole� i� opremu)� za� odvijanje� osnovnog�obrazovanja.�Tako�e,�drugi�faktori�kao�što�je�finansijsko�stanje�svake�porodice,�su�veoma� zna�ajni� jer� su� porodice� te� koje� treba� da� obezbijede� novac� za� školske�knjige,� odje�u,� obu�u� i� troškove� prevoza� ukoliko� je� škola� udaljena.11� � Zbog� svih�ovih�troškova,�naro�ito�u�seoskom�podru�ju,�odre�en�broj�roditelja�se�odlu�uje�da�ne�ulaže�u�obrazovanje�ženske�djece.���Programi� zapošljavanja� za� stanovništvo� pogo�eno� siromaštvom� ženama� pružaju�mogu�nosti� samoprivre�ivanja� (ru�ni� rad,� poljoprivredni� i� sto�ni� obrt� pri�doma�instvu)�koja�imaju�veoma�usku�ili�nikakvu�potražnju�na�tržištu.����Nedostatak�informacija�Drugi� faktor� je� nedostatak� pristupa� informacijama� o� resursima� i� stru�noj� obuci.�Time� se� njihov� pristup� informacijama� o� kreditima,� promjenama� na� tržištu� i�širenjem�neformalnih�mreža�za�podršku�smanjuje.��Žene�na�selu�su�tako�e�neadekvatno�informisane,�tako�što�obi�no�ne�znaju�ništa�o�svojim�pravima,� koja� su� ionako� zasad� veoma�mala� bar� po� broju.�One� su� tako�e�“robovi� tradicije”�naro�ito�u� dijelu� tradicije� koji� se�može�ozna�iti� kao�negativan.�Ekonomski,�ali� i�u�svakom�drugom�pogledu,�one�su�visoko�zavisne�od�muškaraca.�Ovdje�je�naro�ito�važno�da�se�naglasi�uloga�tradicije�u�obrazovanju�ženske�djece,�ali� tako�e� i� u� pravu� na� posjedovanje� imovine,� odnosno� njenog� naslje�ivanja.� U�oba�slu�aja,�pravno,�žene�su�jednake,�ali,�tradicionalno,�to�obi�no�nije�slu�aj.���Starost�Tre�i� faktor� je� starosna� dob,� jer� su� starije� žene� više� pogo�ene� siromaštvom� od�starijih�muškaraca.�Presudna�je�mogu�nost�zaposlenja,�koja�s�pove�anjem�godina�opada�mnogo�oštrije� za� žene� nego� za�muškarce.� U�eš�e� žena� u� ukupnom�broju�zaposlenih�iznosi�37,2%,�s�tim�što�se�razlika�pove�ava�kada�žene�pre�u�49�godina�života,� �ime�se�njihov�udio�smanjuje�za� svakih�dodatnih�deset�godina�starosti� za�5%.�Podatak�da�je�prosje�an�životni�vijek�kod�žena�duži,�a�njihovo�u�eš�e�u�radnoj�snazi�niže,�dodatno�doprinosi��injenici�da�su�žene�u�ve�em�riziku�da�zapadnu�ispod�granice�siromaštva�od�muškaraca.��Žene��ine�58%�populacije�starije�od�65�godina,��esto� žive� same,� a� žive�i� na� selu� bez� penzije� ili� drugih� primanja� imaju� najve�u�tendenciju�rizika�padanja�ispod�granice�siromaštva.�

11�Helsinški�komitet�za�ljudska�prava�u�Bosni�i�Hercegovini,�http://www.bh�hchr.org/saopstenja/33�12�01.htm�

Page 33: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

32

Ratne�posljedice�U�sadašnjem�vremenu,�ljudi�još�uvijek�pamte�posljedice�ratnih�razaranja,�naro�ito�u� seoskom�podru�ju.� Sto�ni� fond� je�uništen;� plodna�polja� i� vo�njaci� su�minirani,�ku�e�i�poslovni�objekti�su�u�ve�ini�slu�ajeva�porušeni.�Zbog�toga�se�može�re�i�da�je�seosko�stanovništvo�u�najgorem�položaju�u�Bosni� i�Hercegovini�kada�su�u�pitanju�ratne�posljedice.���Ljudi� koji� se� bave� poljoprivrednom� proizvodnjom,� uklju�uju�i� uzgoj� stoke,� �ine�aktivno�seosko�stanovništvo.�Stariji� ljudi� su�uglavnom�ostali�u� seoskom�podru�ju�pogo�enim�ratom,�dok�su�mladi�napustili�sela� i�preselili�u�grad�ili�u� inostranstvo.�Velika�ve�ina�imanja�je�ostala�je�bez�muških��lanova,�tako�da�su�žene��inile�ve�inu�populacije�u�takvim�podru�jima.���Žene� na� selu� imaju� važnu� ulogu� u� opstanku� i� razvoju� njihovih� porodica,� u�ekonomskom�smislu,�ali�tako�e�i�u�nepla�enim�poslovima.�One�su�tako�e�preuzele�odgovornost� u� vezi� sa� odgojem� djece,� ali� uporedo� s� ovim� u�estvuju� u� drugim�fizi�kim�poslovima.����Zdravstveno�osiguranje�Istraživanja� nevladinih� organizacija� pokazala� su� da� je� veliki� problem� za� seosko�stanovništvo� pitanje� zdravstvenog� osiguranja.� Veoma� mali� broj� seoskih�doma�instava�je�pokriveno�ovom�vrstom�osiguranja,�tako�da�se�medicinske�usluge��esto�pla�aju.���Nevladine� organizacije� su� pokušale� kroz� razne� programe� da� unaprijede� opšte�uslove� za� žene� na� selu.� Ovi� programi� su� se� uglavnom� odnosili� na� samohrane�majke.� Odre�ene� me�unarodne� organizacije� i� agencije� pokušale� su� tako�e� da�unaprijede�položaj� samohranih�porodica.� Ti�pokušaji� su� se�odnosili� uglavnom�na�donacije� krava,� peradi,� poljoprivrednih�mašina� i� alata,� šiva�ih� i� plete�ih�mašina,�kao�i�kurseva�u�raznim�oblastima.���Rodna�osviješ�enost�Istraživanja� su� potvrdila� da� je� nivo� rodne� osjetljivosti� u� seoskom� stanovništvu�veoma� nizak.� Seosko� podru�je� je� okarakterisano� problemima� u� vezi� sa�siromaštvom:� neriješeno� stambeno� pitanje,� nezaposlenost,� loša� infrastruktura,�nepostojanje� institucija� koje� bi� mogle� obezbijediti� pomo�.� Udaljenost� od�opštinskih� centara,� centara� za� socijalni� rad,� zdravstvenih� ustanova,� biroa� rada,�predstavlja� dodatni� problem.� U� istom� smislu,� zbog� teške� ekonomske� situacije� u�BiH,� pomenute� institucije� nisu� u� mogu�nosti� da� obavljaju� svoju� djelatnost� na�predratnom�nivou.������

Page 34: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

33

Zaklju�ak�Informacije�o�socijalnim�i�ekonomskim�karakteristikama�kao�što�su:�nizak�prihod,�dostupnost� javnih� usluga,� infrastruktura,� mogu�nosti� zaposlenja,� dostupnost�tržišta,�informacija�i�tehnologija,�dovodi�nas�do�sljede�ih�zaklju�aka:��

- Siromaštvo� u� Bosni� i� Hercegovini� poslije� rata� je� jako� izraženo� u� seoskom�podru�ju;��

- Stanovništvo� u� ovim� podru�jima� je� ostalo� bez� mjesta� stanovanja,�poljoprivredne�opreme�i�dr.;�

- Žene� na� selu� nemaju� odgovaraju�i� pristup� tržištu� i� resursima,� manje� su�mobilne� te� nemaju� dovoljan� pristup� najnovijim� informacijama� i�tehnologijama;���

- Njihova� prosje�na� starosna� dob� im� dodatno� otežava� nivo� usvajanja� novih�tehnologija.��

�Svi�gore�navedeni�faktori�ukazuju�na�potrebu�posve�ivanja�ve�e�pažnje�ženama�na�selu,� kao� i� potrebi� ozbiljne� analize� svih� problema� s� kojima� se� susre�u.� Ovo� je�kontinuiran� proces� koji� treba� u� isto� vrijeme� da� identifikuje� administrativna� i�strukturna� ograni�enja� ali� i� da� se� bori� protiv� tradicionalnih� nepisanih� normi� i�njihovog�negativnog�efekta�na�ovu�populaciju.���

3.4 Rodne�dimenzije�u�poljoprivredi�i�ruralnom�razvoju12��Rodna� ravnopravnost� je� od� klju�nog� zna�aja� za� razvoj� poljoprivrede� i� postizanje�milenijumskih�ciljeva.�Postoje� �etiri� glavna� razloga� zašto�gender�pitanja� treba�da�budu�tretirana�u�okviru�razvoja:��

1. Rodna� dimenzija� je� od� suštinskog� zna�aja� zbog� ekonomskih� razloga� i� iz�ugla�same�efikasnosti.�Ovo�se�naro�ito�pokazuje�u�sektoru�poljoprivrede,�gdje� su� stalne� rodne� nejednakosti� u� pogledu� pristupa� i� kontrole� nad�resursima,�i�koje�zbog�toga�umanjuju�održiv�razvoj�ovog�sektora;���

2. Jednakost� u� raspodjeli� vezana� je� za� rodne� razlike� u� prihodima.� Rodne�razlike,� proizašle� iz� društveno� konstruisanih� odnosa� izme�u�muškaraca� i�žena,� uti�u� na� raspodjelu� resursa� izme�u� njih� i� uzrokuju� mnoge�nejednakosti�u�rezultatima�razvoja;�

12�Izvori�informacija�korišteni�u�ovom�poglavlju�u�ve�em�dijelu�preuzeti�su�iz�sljede�ih�izvora:�"Rod�u�poljoprivredi"�(Svjetska�banka,�Organizacija�za�hranu�i�poljoprivredu�FAO,�i�Me�unarodni�fond�za�razvoj�poljoprivrede�IFAD),�CEDAW�izvještaja�za�BiH�u�dijelu�koji�se�odnosi�na�položaj�žena�na�selu.��Tako�e�vrijedan�izvor�informacija�bilo�je�istraživanje�obavljeno�od�strane�Univerziteta�Banjaluka,�(Poljoprivredni�fakultet,�Institut�za�ekonomiku�poljoprivrede)�za�potrebe�izrade�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�RS.�U�nekim�dijelovima�izvještaj�se�poziva�na�rezultate�gender�studije�provedene�za�potrebe�projekta�"Razvoj�sto�arstva�i�ruralnog�finansiranja"�od�strane�dr�Marine�Blagojevi�.�

Page 35: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

34

3. Rodni�odnosi�i�uloge�imaju�uticaja�na�prehrambenu�sigurnost�i�blagostanje�doma�instva,�klju�ne�indikatore�ljudskog�razvoja;���

4. Rodna�ravnopravnost�je�osnovno�ljudsko�pravo,�koje�ima�vrijednost�u�i�po�sebi.�

�Zna�ajne�rodne�nejednakosti�u�svijetu�prisutne�su�u�pristupu�drugim�proizvodnim�sredstvima� i� uslugama:� zemlja,� radna� snaga,� finansijske� usluge,� voda,� ruralna�infrastruktura,� tehnologija,� i� druga� ulaganja.� Dostupni� podaci� dokazuju� da� je�raspodjela�vlasništva�nad�zemljištem�izrazito�na�strani�muškaraca.�Manje�od�10%�imovine� u� svijetu� i�manje� od� 2%� registrovanih� prava� na� zemljište� u� zemljama� u�razvoju� pripada� ženama.� Nacrt� mnogih� razvojnih� politika� i� projekata� još� uvijek�po�iva� na� pretpostavci� da� su� farmeri� i� radnici� u� seoskom� podru�ju� uglavnom�muškarci.� Pristup� održivih� prihoda� (engl.� Sustainable� Livelihoods� Approach�SLA),�popularisan�od�strane�Britanskog�odjela�za�me�unarodni�razvoj�(U.K.�Department�for�International�Development�DFID)�posmatra��etiri�faktora�rodnih�nejednakosti:�sredstva,� tržište,� rizik� i� ranjivost,� znanje,� informacije� i� organizacija,� zbog� �ega� �e�uloga�žena�u�poljoprivredi�u�okviru�ovog�istraživanja�biti�sagledana�kroz:�

1. Rodne�asimetrije�u�pristupu�i�kontroli�nad�sredstvima;��2. Rodne� asimetrije� u� u�eš�u� i� kontroli� nad� tržištem� zemlje,� finansija� i�

proizvoda;��3. Rodne�asimetrije�rizika�i�dobiti�duž�lanca�vrijednosti;��4. Rodne� asimetrije� u� informisanju,� stru�nim� uslugama,� vještinama� i�

obukama;��5. Rodne� asimetrije� u� u�eš�u� i� vo�enju� organizacija� u� seoskom�

podru�ju;��6. Rodne� asimetrije� u� kompoziciji� doma�instva� i� dostupnosti� radne�

snage�(odnos�ekonomske�zavisnosti,�migracija�i�ograni�enosti).��

����� �������������������������13�

Žene� su� vrlo� važne� u� prevo�enju� poljoprivrednih� proizvoda� u� hranu,� odnosno�prehrambenu� sigurnost� svojih� doma�instava.� One� su� �esto� farmeri� zajedno� sa�muškarcima,� koji� obra�uju� usjeve� od� kojih� obezbje�uju� hranu� za� doma�instvo� i�proizvode�komercijalne�usjeve�kao�izvor�prihoda.�Dokazano�je�da,�kada�žene�imaju�prihode,�one��e�ga�prije�iskoristiti�za�nabavku�hrane�ili�da�zadovolje�potrebe�djece.�Žene� su�uopšte�odgovorne� za� izbor�hrane� i� njenu�pripremu,� kao� i� za�brigu�oko� i�hranjenje�djece.�Žene�su�klju��prehrambene�sigurnosti�svog�doma�instva14.��

13�"Prehrambena�sigurnost,�na�individualnom�nivou,�nivou�doma�instva,�nacionalnom�i�globalnom�nivou,�postignuta�je�onda�kada�ljudi,�u�svako�doba�imaju�fizi�ki,�socijalni�i�ekonomski�pristup�dovoljnim�koli�inama�zdrave�hrane�kako�bi�zadovoljili�svoje�prehrambene�potrebe�i�preferencije�za�zdrav�i�aktivan�život"�FAO,�2001�14�"Osnaživanje�žena�u�prehrambenoj�sigurnosti",�Quisumbing�i�drugi.�

Page 36: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

35

Prehrambena� sigurnost� je� u� osnovi� izgra�ena� na� tri� stuba:� dostupnost� hrane,�pristup�hrani�i�iskorištavanje�hrane.�Ako�bi�se�održivi�poljoprivredni�razvoj�preveo�u�prehrambenu�i�nutritivnu�sigurnost,�onda�je�aktivno�angažovanje�žena�apsolutno�neophodno.�

����� ������������������ �����15�

U�eš�e� ili� participacija� je� osnovni� princip� u� borbi� protiv� diskriminacije.� Osje�aj�bespomo�nosti� diskriminisanih� osoba� predstavlja� daleko� najve�u� prepreku� u�unapre�enju�situacije.�Oni�bivaju�totalno�isklju�eni�iz�donošenja�odluka�o�situaciji�koja� ih� se� ti�e.� Osnova� svih� tipova� diskriminacija� je� izražena� u� razo�aravaju�oj��injenici�da�žene��ine�ve�inu�najsiromašnije�populacije�u�svijetu�i�da�se�to�dešava�u�svim�ekonomskim,�religijskim�i�kulturnim�sistemima.�Još�ve�e�razo�aranje�je�utisak�da� je� ova� �injenica� privukla� pažnju� tek� kada� je� postalo� tako� o�igledno� da� djeca,�stariji� i� najranjiviji� �lanovi� doma�instva� ovise� od� tih� siromašnih� i� obespravljenih�žena.� Kako�bi� bile� u�mogu�nosti� da� iza�u� iz� siromaštva,� ženama� se�mora�pružiti�prilika� da� ravnopravno� u�estvuju� u� procesu� odlu�ivanja.� Ženama� treba� podrška�tokom� ovog� procesa,� jer� im� na� putu� u�eš�a� u� javnom� životu� stoje� njihove�tradicionalne�uloge�i�status�koji�imaju�u�društvu.���Reforme�upravljanja�koje�su�relevantne�za�poljoprivredu,�mogu�se�smatrati�rodno�osjetljivim�ako�su16:��- osjetljive� na� rodne� razlike,� npr.,� kroz� osiguranje� da� se� žene� u� sektoru�

poljoprivrede�ne�izgube�u�procesu�reformi;��- rodno�specifi�ne,�što�zna�i�da� � tretiraju�specifi�ne�potrebe�koje�su�razli�ite�za�

žene�i�muškarce�angažovane�u�poljoprivredi;��- pružaju� šansu� za� osnaživanje� žena,� npr.� kroz� obezbje�ivanje� afirmativnih�

aktivnosti� i� kreiranja� više� mogu�nosti� za� u�eš�e� žena� na� selu� u� politi�kom�životu;�ili�

- transformativne,� npr.� kroz� pokušaj� da� promijene� preovladavaju�e� stavove� i�socijalne�norme�koje�vode�ka�diskriminaciji�žena�na�selu.��

�Indikatori� kroz� koje�možemo� da� mjerimo� u�eš�e� žena� u� rukovo�enju� i� procesu�odlu�ivanja�mogu�biti:�broj�žena�i�muškaraca�koji�aktivno�u�estvuju�u�planiranju�na�lokalnom� nivou� i� procesu� kreiranja� politika� i� strategija,� broj� žena� i� muškaraca�zaposlenih� na� pojedinim� nivoima� odgovornosti� u� javnom� sektoru,� promjene� u�

15“Dobro�upravljanje“�odnosi�se�na�u�eš�e,�odgovornost,�transparentnost,�konsenzus,�održivost�i�primjenu�prava�kao�elemenata�dobrog�upravljanja�i�naglašava�potrebu�uklju�ivanja�najsiromašnijih�i�najranjivijih�ljudi�u�proces�donošenja�odluka�o�alokaciji�razvojnih�resursa�(United�Nations�Development�Programme).��16�„Gender�u�poljoprivredi”,�The�World�Bank,�Food�and�Agriculture�Organization,�and�International�Fund�for�Agricultural�Development.�

Page 37: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

36

znanju� i� stavovima� žena� i�muškaraca� u� javnim� servisima� koji� se� ti�u� seksualnog�uznemiravanja,�dostupnosti�dje�ije�zaštite�i�politike�prema�porodi�nom�odsustvu,�mjereno� na� godišnjem� nivou;� procenat� žena� i� muškaraca� savjetodavaca� i�projektnog� osoblja,� procenat� žena� i� muškaraca� aktivno� uklju�enih� u� komisije�odgovorne� za� pisanje� srednjoro�nih� strategija� smanjenja� siromaštva� (PRSP),�nacionalnih� strategija,� itd,� upotreba� i� pra�enje� nadzora� podataka� razvrstanih� po�polu� u� PRSP�u,� nacionalnim� budžetima,� okvirima� projekata,� Vladinim� planovima�socio�ekonomskog� razvoja;� procenat� dnevnog� vremena� u� doma�instvu�provedenog�u�pla�enim�i�nepla�enim�poslovima,�razdvojen�po�polu�i�starosti.���Postoji�jako�malo�podataka�o�u�eš�u�žena�u�procesu�donošenja�odluka�u�seoskom�podru�ju.�Do�sada�se�samo�nekoliko�udruženja�žena� iz� seoskih�podru�ja�pojavilo�kao� korisnik� podsticajnih� sredstava� Ministarstva� poljoprivrede� (više� o� ovome� u�poglavlju� 4).� Ipak,� postoji� znatan� broj� udruženja� žena� koja� su� blizu� seoskih�podru�ja� (manji� gradovi,� opštine)� ali� se� postavlja� pitanje� njihove� sposobnosti� i�kapaciteta�da�mobilišu�žene�iz�seoskih�podru�ja�i�pruže�im�obuku�za�ve�e�u�eš�e�u�savjetima�mjesnih�zajednica,�lokalnim�zajednicama,�poljoprivrednim�udruženjima,�itd.� Tako�e� je� potrebno� spomenuti� da� su� studije� koje� je� proveo� IFAD� projekat�dokazale� da� su� žene� na� selu� prihvatile� tradicionalnu� ulogu� žene� kao� majke� i�doma�ice,� te� je� ve�ina�njih� izrazila�nespremnost� i� odsustvo� volje�da� se�u�lane�u�proizvo�a�ke� organizacije,� da� rukovode� takvim� organizacijama,� itd.� Dodatno,�nepovjerenje�prema�zadrugama�kao�obliku�organizovanja�prisutno� je�me�u�svim�farmerima� i� predstavlja� posljedicu� lošeg� iskustva� sa� starim� tipom� predratnih�zadruga.���Tako�e�je�mali�broj�žena�registrovan�u�okviru�Zadružnog�saveza�RS,�kao�direktora�zadruga� (autorka� ovog� izvještaja� sastala� se� sa� jednom� direktoricom� u� Bile�i� i�jednom�u�Ribniku)�ali�nijedna�žena�nije�do�sada�imenovana�u�upravni�ili�nadzorni�odbor�Zadružnog�saveza.���Prema�istraživanju�provedenom�za�potrebe�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�RS17�oko� 75%� poljoprivrednih� proizvo�a�a� u� RS� nisu� �lanovi� nijednog� udruženja� ili�zadruge.� Ovaj� procenat� ide� do� 88%� u� slu�aju� žena.� Glavni� razlog� nepristupanja�zadrugama� i� udruženjima,�prema� izjavama� ispitanika,� je�nezadovoljstvo�njihovim�radom.�Najzna�ajniji�razlog�za�žene�koji� je� identifikovan�kao�rezultat�studije� IFAD�projekta,� je� ubje�enje� žena� da� je� �lanstvo� u� udruženjima� “muški� posao”� (53%).�Prema� ovoj� studiji� žene� se� ve�inom� ne� osje�aju� spremne� da� budu� predsjednici�

17�Strateški�plan�ruralnog�razvoja�RS,�nacrt�dokumenta,�MPŠV�

Page 38: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

37

udruženja� ili� �lanovi� upravnog� odbora.� �ak� 39%� je� izjavilo� da� nije� sposobno� da�obavlja�takvu�ulogu18.��

����� ��������� �� ������������

�“Ruralno� finansiranje”� se� u� okviru� ovog� izvještaja� odnosi� na� lepezu� finansijskih�usluga� dostupnih� u� seoskom� podru�ju� –� ne� samo� poljoprivrednog� finansiranja,�nego�i�finansiranja�za�nepoljoprivredne�djelatnosti�u�seoskom�podru�ju.�Zna�ajno�je� da� se� gender� pitanja� razmatraju� kroz� cijeli� lanac� pružalaca� usluga� ruralnog�finansiranja.���Žene�i�muškarci�u�BiH�imaju�formalno�ravnopravan�pristup�svim�vrstama�kredita�i�pozajmica.�Me�utim,�neravnopravnost�se�obi�no�manifestuje�u�slu�aju�odre�ene�vrste�kredita�koji�zahtijevaju�hipoteku,�pošto�je�u�našem�društvu�u�ve�ini�slu�ajeva�muškarac�glavni�nosilac�privatne�imovine.�Odre�eni� istraživa�i�(iz�poslovne�sfere,�Svjetske� banke)� dokazuju� da� ne� postoji� organizovana� pomo�,� to� jest� ne� postoji�poseban�program�za�žene�pomo�u�kojeg�bi�BiH�pospješila�razvoj�ili�osnivanje�novih�samostalnih� djelatnosti� (privatnog� biznisa).� Žene� koje� su� spremne� da� zapo�nu�privatni� biznis� moraju� biti� spremne� na� individualnu� strategiju� pronalaženja�po�etnog�kapitala.�Ovo�je�naj�eš�e�li�ni�kapital,�pozajmica�od�prijatelja�ili�ro�aka,�od� "zelenaša",� ili� je� u� formi� pomo�i� stranih� ili� doma�ih� nevladinih� organizacija.�Postoje� tako�e� i� programi� koji� se� realizuju� u� formi� mikrokredita� sa� povoljnim�kamatnim� stopama.� Ovi� krediti� naj�eš�e� mogu� predstavljati� podršku� ve��zapo�etim�poslovima�i�zahtijevaju��vrste�hipotekarne�garancije.���Ipak,�šta�god�da�država�trenutno�nudi,�nije�dovoljno�da�odgovori�na�potrebe,�pa�su�upravo�zbog�tih�potreba�nevladine�organizacije�još�uvijek�te�koje�nude�pomo��iako�je�to�sve�na��ad�hoc�osnovi�za�šta�je�uzrok�jednim�dijelom�i�nekomplementarnost�sa�strateškim�politikama�Vlade.���Dodatno,�postoji�odre�en�broj�nevladinih�organizacija�koje�rade�samo�sa�ženama,�i�pomažu� ih� kako� u� novcu� tako� i� u� savjetima.� Neke� od� ovih� organizacija� rade� na�organizovanju� tzv.� Solidarnih� grupa� gdje� žene� me�usobno� garantuju� jedna� za�drugu,�udružuju�se,�zapo�inju�zajedni�ke�privatne�poslove,�ili�jednostavno�pružaju�podršku� jedne� drugima� kroz� razne� aktivnosti.� Vrste� poslova� koje� zapo�inju�uglavnom� su� mali� biznisi� ili� neregistrovane� djelatnosti.� Na� taj� na�in� je� u� FBiH�aktivna�NVO�"Žena�za�ženu",�koja�radi�sa�ženama�u�ruralnom�podru�ju�Sarajevskog�

18�U�65%�slu�ajeva�muškarci�bi�prihvatili�da�njihove�žene�apliciraju�na�kredit�za�kupovinu�stoke,�a�81%�intervjuisanih�bi�prihvatilo�da�njihove�žene�postanu��lanovi�udruženja�proizvo�a�a.�43%�muškaraca�bi�prihvatilo�da�njihove�žene�postanu�predsjednice�udruženja�ili��lanovi�upravnog�odbora�u�štedno�kreditnim�organizacijama.�

Page 39: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

38

kantona� i� pomaže� ženama� u� kreiranju� poslovnih� planova� za� poljoprivredne�djelatnosti� ili�usavršavanju�doma�ih�rukotvorina.�NVO�"Vidra"� iz�Banja�Luke�dijeli�mikrokredite�za�žene�koje�su�zapo�ele�vlastiti�biznis,�s�tim�da�djelatnost�može�i�ne�mora�biti�registrovana.���Podaci�prikupljeni�u�NVO�“Vidra”�pokazuju�da�je�bilo�podjele�kredita�ženama,�te�da�su� se� u� 95%� slu�ajeva� poslovi� odnosili� na� trgovinu.� Žene� korisnici� tih� kredita�ve�inom�su�nižeg�obrazovnog�nivoa.�Nažalost,�ne�postoje�detaljni�podaci�o�tome�ko�su�žene�koje�su�korisnici�ove�vrste�start�up�kredita.�Informacija�da�su�korisnice�kredita� uglavnom� manje� obrazovane� nije� klju�ni� faktor� u� preuzimanju� privatne�inicijative,� ali� ruši� predrasude� da� su� neobrazovane� žene� manje� sposobne� za�privatni� biznis� od� više� obrazovanih� i� dokazuje� da� je� motiv� klju�ni� faktor� u�zapo�injanju�privatnog�biznisa.����USAID� program� poslovnog� finansiranja� iznio� je� podatak� da� je� 1998.� godine� od�ukupno� 4.918� kreditnih� korisnika� 71%� bili� muškarci� i� 29%� žene.� Mikrokreditna�organizacija�"Mikrofin"�iz�Banja�Luke�sara�uje�sa�ženama�korisnicima�u�skoro�50%�slu�ajeva.� Ovakva� iskustva� su� izuzetno� zadovoljavaju�a.� Žene� su� odgovornije,�savjesnije�i�imaju�skoro�100%�ratu�povrata�kredita19.��Još�neki�od�ohrabruju�ih�podataka�dolaze�od� IFAD�Projekta�sto�arstva� i� ruralnog�finansiranja� koji� je� sprovodila� Jedinica� za� koordinaciju�poljoprivrednih�projekata�APCU,� u� kojem� je� postojala� posebna� komponenta� za� uspostavljanje� štedno�kreditnih� organizacija�ŠKO.� Projekat� je� uspješno� osnovao� tri� ŠKO� u� projektnom�podru�ju�uz�pomo��grant�sredstava�projekta�koji�su�poslužili�kao�osniva�ki�kapital.�Broj� žena� �lanova� upravnog� i� nadzornog� odbora,� kao� što� se� vidi� u� tabeli� br.� 2,�pokazuje�pozitivan�trend.���Danas,� godinu� dana� nakon� završetka� projekta,� sve� tri� ŠKO� su� u� punoj�operativnosti,� plasiraju�i�male� poslovne� zajmove� (6,000� KM� u� prosjeku� i� 30,000�KM�vrijednosti�maksimalnog�iznosa).�Broj�žena��lanova�ove�tri�ŠKO�je�oko�30%,�a�osim�u�jednoj�ŠKO�u�Berkovi�ima,�žene�su�skoro�jednako�zastupljene�u�nadzornom�odboru.��������

19�Preuzeto�iz�CEDAW�izvještaja�za�BiH:�bankarski�zajmovi,�hipoteke�i�drugi�finansijski�krediti.�

Page 40: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

39

Tabela�br.2:�U�eš�e�žena�u�štedno�kreditnim�organizacijama�u�RS�Opština� Broj�

korisnika�Broj�žena� Broj�

�lanova�nadzornog�odbora�

Broj�žena�u�NO�

Broj� Udio,�%� Broj�� Udio,�%�

SRBAC20� 58� 22� 38%� 5� 2� 40%�DERVENTA21� 102� 31� 30%� 3� 1� 33%�BERKOVI�I� 135� 33� 24%� 3� 0� 0%�Ukupno� 295� 86� 29%� 11� 3� 27%�Izvor:�Izvještaj�za�Projekat�sto�arstva�i�ruralnog�finansiranja,�APCU,�MPŠV��APCU� je� tako�e� sprovela� Projekat� razvoja� male� komercijalne� poljoprivrede,�finansiran� iz� kredita� Svjetske� banke,� u� okviru� kojeg� je� postojala� komponenta�poslovnih� i� mikrokredita.� Prema� izvještaju� iz� 2008.� godine� u� periodu� od� 2005�2008,�oko�30%�svih�mikrokreditnih�plasmana�realizovano�je�ženama�korisnicima,�a�sa�druge�strane�0%�poslovnih�kredita�je�iskorišteno�od�strane�žena.��Me�utim,� finansijski� indikatori� kao� što� su:� broj� žena� korisnika,� broj� i� veli�ina�dobijenih�odnosno�podijeljenih�kredita,�podaci�o�povratu�sredstava,�ne�bi� trebali�biti�jedini�indikatori�korištenja�finansijskih�usluga�od�strane�žena,�niti�bi�trebali�biti�korišteni� kao� orijentacioni� indikatori� blagostanja� za� žene� i� stepena� njihove�osnaženosti.�Nivo�koristi�od�finansijskih�usluga,�prema�tome�zavisi�od�vrste�usluge�i�nivoa�do�kog��ta�usluga�omogu�uje�unapre�enje�životnog�standarda.��Registracija�kredita�na�ženino�ime�ne�osigurava�uvijek� i�njeno�u�eš�e�u�odluci�o�tome�na�koji�na�in� �e� se� kredit� iskoristiti,� naro�ito� ako� se� radi� o� ulaganju� u� poslove� kojim�rukovodi�muškarac�ili�porodica,�a�ne�o�poslovima�kojima�upravljaju�žene.��

����� �����!�� ��"���� �����������������������

�Osnovna� gender� strategija� u� kontekstu� zemljišne� administracije� treba� da�promoviše�siguran�pristup�žena�kako�zemljištu�tako�i�drugim�prirodnim�resursima,�neovisno�o�srodstvu�sa�muškarcima�i�neovisno�o�njihovom�civilnom�statusu.��etiri�kategorije�prava�na�zemlju�ti�u�se�žena:��

1. pravo�žene�ste�eno�u�braku�(zajedni�ko�pravo�na�imovinu);��2. pravo� na� zemlju,� nakon� promjene� bra�nog� statusa� kroz� razvod� ili�

napuštanje�od�strane�supružnika;���3. pravo�na�naslje�ivanje�zemlje;�i��4. pravo�na�kupovinu�zemljišta.��

Ova�prava�su�pod�uticajem�formalnih�i�neformalnih�zakona.�� 20�Žena�direktor�ŠKO�21�Žena�direktor�ŠKO�

Page 41: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

40

Teoretski,� žene� u� BiH� imaju� jednaka� vlasni�ka� prava� kao� i� muškarci,� i� bilo� koja�imovina� može� biti� individualno� ili� zajedni�ko� vlasništvo.� Imovina� u� vlasništvu�supružnika�prije�braka,�ostaje�njegovo�ili�njeno�individualno�vlasništvo,�ali�imovina�ste�ena�tokom�braka�smatra�se�zajedni�kim�vlaništvom.���Prema� istraživanju� dr� Marine� Blagojevi�� (Rodna� studija� za� projekat� sto�arstva� i�ruralnog� finansiranja)� veoma� važna� poljedica� patrijarhata� je� da� udate� žene� ne�posjeduju� imovinu,� iako� su� one� farmeri,� kao� i� da� je� njihova� pozicija� veoma�oslabljena��injenicom�da� su�kroz�bra�nu�migraciju,�postale� izolovane�od�njihovih�društvenih�i�rodbinskih�veza.�Ove�posljedice�imaju�vrlo�opipljiv�ekonomski�efekat,�jer� iako�su�žene�glavni�poljoprivredni�proizvo�a�i�u�ve�ini� seoskih�doma�instava,�one� imaju� veoma� ograni�ene� mogu�nosti� donošenja� ekonomskih� odluka,� ili�samostalnih�inicijativa.��

����# ������ ��������������������������������

�Inovativni� sistem� uklju�uje� ne� samo� nau�ne� istraživa�e,� ve�� sveukupnost� i�interakciju�svih�aktera�tako�e�uklju�enih�u�inovacije�i�treba�biti�izgra�en�na�na�in�da�osigura�jednaku�zastupljenost�žena�i�muškaraca�u�poljoprivrednom�istraživanju�i�obrazovnom�sistemu,�poljoprivrednom�savjetodavstvu,�kao�i�da�osigura�jednake�mogu�nosti�za�žene�i�muškarce�u�pristupu�tehnologijama,�ulaganjima,�uslugama�i�tržištu.� Na� kraju,� ili� prije� svega,� jednake� mogu�nosti� treba� da� budu� pružene�ženama� i� muškarcima� u� uticaju� na� proces� kreiranja� strategija� i� politika� koji� se�odnose�na�poljoprivredne�inovacije�i�uopšte�na�poljoprivrednu�politiku.���Manjak�poljoprivrednog�obrazovanja�i�obuka�bili�su�kriti�an�faktor�u�ograni�avanju�mogu�nosti� za� žene� u� (1)� usvajanju� novih� tehnologija� u� proizvodnji,� (2)� u�zauzimanju�pozicija�poljoprivrednih� istraživa�a,� savjetodavaca,� i� (3)�u� izražavanju�potrebe� za� istraživanjem,� obukom� i� drugim� vrstama� podrške,� uklju�uju�i�tehnologiju,�politiku�i�finansiranje.���Prema� izvorima� Svjetske� banke,� dobre� strategije� za� rješavanje� gender� pitanja� u�obrazovanju�i�obukama�u�poljoprivrednim�razvojnim�projektima,�mogu�biti:��

� Pove�ati� u�eš�e� žena� na� poljoprivrednim� kursevima� (pove�ati� upis�djevojaka� u� srednje� škole,� obezbijediti� školarine� za� žene� da� poha�aju�poljoprivredne�kurseve,�itd.)��

� Pove�ati� broj� obuka� o� gender� pitanjima� za� sve� (uvesti� modul� o� gender�pitanjima� na� poljoprivrednim� fakultetima,� uklju�iti� fakultetsko� osoblje� i�studente�u�prikupljanje�podataka�prilikom�pripreme�projektnih�podataka�o� gender� pitanjima,� poslati� predava�e� na� kratkotrajne� kurseve� o� gender�pitanjima,�itd.)��

Page 42: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

41

� Pove�ati� broj� obuka� za� žene� u� projektima� (uklju�iti� minimum� ciljni� broj�žena�u�esnika�obuka,�planirati�komponentu�upravljanja�obukama�i�obu�iti�žene� u� poslovnom� upravljanju,� upravljanju� finansijama,� upravljanju�ljudskim�resursima,�marketingu,�i�upravljanju�malim�preduze�ima.��

�U� Republici� Srpskoj� je� razvoj� poljoprivredne� savjetodavne� službe� po�eo� sa� � EU�PHARE� pilot� projektom� 1995.� godine� na� podru�ju� sjeverozapadne� BiH.� Ovaj�projekat� je� nastavljen� sa� razvojem� republi�ke� savjetodavne� službe,� odnosno�Agencije�za�pružanje�stru�nih�usluga�u�poljoprivredi,�koja�je�registrovana�pri�MPŠV�2001.�godine.�Danas�je�Agencija�organizovana�kroz�šest�regionalnih�centara�i�jedne�centralne� kancelarije,� zapošljavaju�i� ukupno� 30� ljudi,� ve�inom� inženjera�poljoprivrede�razli�itih�specijalnosti.�Svih�šest�regionalnih�kancelarija�zapošljava�po�jednog� savjetodavca� ženskog� i� jednog� savjetodavca� muškog� pola,� što� dokazuje�postojanje�rodno�osjetljivog�pristupa�kod�EU�PHARE�projekta.����Nažalost� ovaj� broj� savjetodavaca� ne� može� zadovoljiti� potrebe� preko� 200.000�poljoprivrednih� doma�instava22.� Istraživanje� provedeno� za� potrebe� Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�potvrdilo� je�ovu��injenicu,� iznose�i�podatak�da�preko�30%�ispitanika�nije�nikad��ulo�za�savjetodavnu�službu� ili�ne�zna�kako�da� ih�kontaktira.�Tako�e� je� pitanje� koliko� žena� prisustvuje� obukama� koje� se� organizuju,� jer� sama�savjetodavna�služba�ne�vodi�evidenciju�prisustva�razdvojenu�po�polu.���Jedini� razvojni� projekat� u� poljoprivredi� koji� je� imao� gender� komponentu� je� ve��pominjani� IFAD�Projekat�razvoja�sto�arstva� i� ruralnog�finansiranja.�U�okviru�ovog�projekta� ostvaren� je� pokušaj� za� uklju�ivanje� žena�u� poljoprivredne�obuke,� da� se�u�lane� u� poljoprivredna� udruženja� i� da� zapo�nu� male� preduzetni�ke� aktivnosti.�Projektni�izvještaji�pokazuju�da�je�u�eš�e�žena�na�obukama�u�periodu�2005�2006.�pove�ano�23,1%�na�43%�što�predstavlja�izuzetan�uspjeh.�Projekat�je�tako�e�uspio�da� uspostavi� ženske� grupe� pri� postoje�im� farmerskim� udruženjima.� Pitanje� je�danas� jedino� njihove� aktivnosti� nakon� završetka� projekta,� ali� zna�ajno� je� da� je�izgra�en� uspješan�model� za� ve�e� uklju�enje� žena� u� poljoprivredne� organizacije,�obuke�i�dr.�����

22�Broj�farmera�po�savjetodavcu�u�BiH�je�18.400,�Austriji�550�,�Sloveniji�189,�dok�je�broj�farmera�po�inspektoru�u�BiH�8.200,�Austriji�138�i�Sloveniji�458�("Funkcionalni�pregled�poljoprivrednog�sektora�u�BiH"�,�finansiran�od�strane�Evropske�Komisije,�Sarajevo,�Oktobar�2004)�

Page 43: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

42

����$ �������!���%������������������� �����������

���!������

�Iako�je�procentualno�u�eš�e�poljoprivrede�u�BDP�od�2005.�godine�u�blagom�padu,�od� 17,1%� u� 2005.� do� 15,5%� u� 2007.� godini,� njegova� nominalna� vrijednost� je� u�porastu,�a�u�2007.�godini�je�iznosila�936.330.000�KM.�Veliko�u�eš�e�poljoprivrede�ogleda�se� i�u�dijelu�radne�populacije�zaposlene�u�ovom�sektoru.�Anketa�o�radnoj�snazi38,� provedena� 2007.� godine,� pokazuje� da� u� RS� ima� ukupno� 93.000� lica�zaposlenih� u� poljoprivrednim� aktivnostima,� što� �ini� �ak� 31,2%� u� strukturi�zaposlenih.��Prema� istom� izvoru� (LFS,� 2006)� udio� poljoprivrede� u� ukupnoj� neformalnoj�zaposlenosti�za�žene�je�oko�65%.��Anketiranje� žena� na� selu,� obavljeno� za� potrebe� osnovnog� istraživanja� za� IFAD�projekat� pokazalo� je� da� je� veliki� broj� žena� (49%)� istovremeno� angažovano� u�doma�instvu� i� u� poljoprivrednoj� proizvodnji� (sve� nepla�ene� aktivnosti),� dok�nijedan� od� muških� ispitanika� nije� izjavio� da� pomaže� u� ku�nim� poslovima.� Ova�optere�enost� ku�nim� poslovima,� gdje� su� žene� uglavnom� jedine� odgovorne� za�brigu� oko� djece,� kuvanje,� higijenu� i� drugo,� uzrokuje� da� je� znatno� manje� žena�zaposlenih�van�poljoprivrednog�gazdinstva�nego�muškaraca,�što�se�može�vidjeti�i�u�tabeli�br.�4.����

Tabela� br.� 4:� Tip� zaposlenja� ženskih� i� muških� �lanova� seoskih�doma�instava��

� Žena� Muškarac�Doma�ica� 14� 20%� 0� 0%�Doma�ica�i�radi�u�poljoprivredi� 34� 49%� 0� 0%�Poljoprivreda� 2� 3%� 32� 45%�Zaposlenje�van�poljoprivrednog�gazdinstva� 15� 21%� 32� 45%�Nešto�drugo�� 5� 7%� 7� 10%�� Izvor:�Studija�o�rodnoj�ravnopravnosti�u�seoskom�podru�ju�u�RS��U� RS� ili� BiH� do� sada� nije� bilo� istraživanja� o�mjerenju� nepla�enog� rada� za� žene.�Istraživanje� provedeno� u� Srbiji23� (koja� ima� skoro� istu� kompoziciju� doma�instva� i� 38�Anketa�o�radnoj�snazi�2007�(Labor�Force�Survey�2007),�Agencija�za�statistiku�BiH,�Federalni�zavod�za�statistiku�FBiH,�Republi�ki�zavod�za�statistiku�RS,�podržano�od�strane�UNDP.�23�SECONS,�Grupa�razvojnih�inicijativa�i�UNDP,�2008,�"Žene�kao�izdržavani��lanovi�ruralnih�doma�instava:�status,�uloga�i�socijalna�prava",�Beograd,�Srbija�

Page 44: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

43

tradicionalnih� vrijednosti� kao� RS)� pokazala� je� da� su� žene� angažovane� u�poljoprivredi� u� ve�ini� slu�ajeva� svih� sedam� dana� u� sedmici� i� da� njihovo� radno�vrijeme�iznosi�mnogo�više�nego�zakonom�propisanih�40�sati�sedmi�no.�Za�sav�ovaj�rad�žene�na�selu�nisu�pla�ene�i�ne�obra�unava�im�se�radni�staž.��

����& ��������� ����� ������������

�Razli�ite�studije�su�dokumentovale�da�postoje��etiri�glavne�razlike� izme�u�žena� i�mušakaraca�u�pogledu�seoske�infrastrukture:�

�1. razlike�u�potrebama�za�vrstom�i�lokacijom�fizi�ke�infrastrukture;��2. razlike�u�prioritetima�prema�infrastrukturnim�uslugama;�3. nejednake� mogu�nosti� u� u�estvovanju� u� procesu� odlu�ivanja� o� izboru�

infrastrukturnih� usluga,� kao� unutar� samog� doma�instva� tako� i� na� nivou�lokalne� zajednice,� ili� u� u�estvovanju� u� sprovo�enju� infrastrukturnih�programa;����

4. zna�ajne�razlike�u�pristupu�infrastrukturnim�uslugama.��Situacija� u� RS� kada� je� u� pitanju� infrastruktura� pogoršana� je� štetama� nastalim� u�ratu.�Prema�Strateškom�planu�ruralnog�razvoja,�preko�30%�seoskih�puteva�je�bez�asfalta,�a�42%�seoskog�stanovništva� izražava�nezadovoljstvo�postoje�om�putnom�mrežom.� Uopšte,� problemi� vezani� za� infrastrukturu� su� najve�i� prioritet� seoske�populacije,�koji�je�potvr�en�od�strane�51%�ispitanika.���Elektrifikacija� je� provedena� u� skoro� 100%� sela,� ali� polovina� populacije� nije�zadovoljna�kvalitetom�usluge.�Oko�61%�seoskih�doma�instava�(prema�istraživanju)�ima�pristup�vodosnabdijevanju,�a�oko�87%�doma�instava�ima�pitku�vodu�u�svojim�doma�instvima.�U�isto�vrijeme�samo�8%�doma�instava�ima�pristup�kanalizacionoj�mreži,� iako� je� ve�ina� sela� relativno� blizu� urbanih� centara.� Odvoz� sme�a� i�pre�iš�avanje�otpadnih�voda�je�vrlo�rijetko�u�seoskim�podru�jima�RS.����Usluge� kojima� je� seoska� populacija� najzadovoljnija� su� telekomunikacije� (u� preko�96%� slu�ajeva),� sa� izuzetkom� TV� signala,� gdje� oko� 40%� populacije� ne� dobija�nikakav� ili� dobija� slab� signal.� Prema�ovom� istraživanju,� svako� tre�e� doma�instvo�ima� kompjuter.� Ta� �injenica� može� ostaviti� utisak� velike� IT� pismenosti� seoske�populacije.� Me�utim,� kako� �etvrtinu� �lanova� doma�instva� �ine� �aci� i� studenti,�može�se�pretpostaviti�da�navedeni�broj�kompjutera�služi�njihovim�potrebama,�a�ne�nekom�elektronskom�vo�enju�knjigovodstva�na�farmi�i�sli�no.����Pristup� javnim� uslugama� razli�it� je� za� razli�ite� usluge.� Seoska� doma�instva� su� u�prosjeku� 8� km� udaljena� od� najbliže� zdravstvene� ustanove� i� samo� 10%� od�

Page 45: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

44

anketiranih� sela� ima� privremenu� ambulantu� (mobilne� timove).� Osnovne� škole�postoje� u� 70%� sela,� dok� su� najbliže� srednje� škole� udaljene� u� prosjeku� 10� km.�Dostupnost� obrazovnih� ustanova� nije� identifikovana� kao� jedan� od� prioritetnih�problema�od�strane�seoske�populacije.�Istraživanje�je�tako�e�pokazalo�da��ak�70%�sela�nema�izgra�enu�bilo�kakvu�kulturnu�ustanovu�(dom�kulture,�bioskop),�preko�50%� nema� sportsko� igralište,� ali� tako�e� ve�ina� smatra� ove� probleme� niže�prioritetnim.��� �Zaklju�ak�Žene� u� RS� su� jednako� angažovane� kao� i�muškarci� u� poljoprivrednoj� proizvodnji.�One�su�tako�e�istovremeno�angažovane�u�ku�nim�poslovima,�što� im�sve�zajedno�otežava� ili� onemogu�ava� u� pronalazak� pla�enih� zanimanja.� U� poljoprivrednoj�proizvodnji�žene�nisu�u�ravnopravnoj�poziciji�sa�muškarcima:����

- Tradicionalno,�muškarci� (muževi,�o�evi,�bra�a)�su� ti�koji� su�vlasnici� imanja,�zemlje� i� poljoprivredne� opreme,� što� zajedno� sa� lošijim� ekonomskim� i�socijalnim� položajem� žena,� doprinosi� njihovom� otežanom� pristupu�kreditima,�planiranju�proizvodnje,�širenju�proizvodnje�i�sli�no;��

- Ženska�radna�snaga�je�tradicionalno�manje�vrednovana�u�poljoprivredi,�gdje�su�žene�uglavnom�uklju�ene�samo�u�proces�proizvodnje�prije�tržišta,�dok�su�muškarci� ti� koji� preuzimaju� plasman� proizvoda.� Ova� situacija,� zajedno� sa�nepla�enim�radom�u�doma�instvu,�stavlja�ženu�u�neravnopravan�položaj;��

- S� obzirom� na� to� da� žene� raspolažu� sa� manjim� obimom� resursa� nego�muškarci,� one� manje� i� apliciraju� za� kredite� i� uglavnom� se� pojavljuju� kao�korisnici� mikrokredita.� Žene� su� tako�e� manje� informisane� o� kreditima,�aplikacionim�procedurama,�mogu�nostima�ulaganja,�itd;�

- U�eš�e� žena� u� procesu� donošenja� odluka,� kao� i� njihova� uklju�enost� u�proizvo�a�ke�organizacije�je�veoma�niska.�Žene�koje�žele�da�budu�uklju�ene�u�ove�procese�imaju�manjak�podrške�kako�u�vlastitom�doma�instvu�tako�i�u�široj�zajednici;��

- U�eš�e� žena� u� obukama� i� demonstraciji� novih� tehnologija� je� na� niskom�nivou� i� žene� uglavnom� nisu� spremne� na� u�estvovanje� jer� su� pritisnute�tradicionalno�predodre�enim�ulogama�majki� i� doma�ica.�Me�utim,�mla�e�generacije�dokazuju�da�se�situacija�polako�mijenja�i�da��e�žene�u�budu�nosti�o�ekivati� jednake� mogu�nosti� u� odnosu� na� muškarce� u� pristupu� novim�tehnologijama;��

- U�eš�e� žena� u� procesu� donošenja� odluka� na� nivou� lokalne� zajednice,� koji�uklju�uje� infrastrukturna� ulaganja,� obi�no� se� ne� dešava,� prvo� zbog�tradicionalnog� isklju�ivanja� žena� iz� ovog� procesa� i� drugo,� jer� društvo�poistovje�uje�potrebe�žena�i�muškaraca�o�ovom�pitanju,�tako�niko�nikad�nije�zahtijevao�rodni�konsenzus�u�odlukama�o�infrastrukturnim�ulaganjima.���

Page 46: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

45

4 Rodna�analiza�politika�i�strategija�sektora�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�u�RS�

�Sljede�a�poglavlja��e�predstaviti�strateške�ciljeve�ruralnog�razvoja�u�poljoprivredi�i�ruralnom� razvoju� u� glavnim� strateškim� dokumentima� u� RS,� kroz� sliku� njihove�rodne�osjetljivosti� i�nivoa�do�kog�oslikavaju� razli�ite�potrebe�žena� i�muškaraca�u�ruralnom�podru�ju�RS.�

����� '�����"����� �����!����!���� �����������

��Narodna� Skupština� Republike� Srpske� je,� polovinom� 2006.� godine,� usvojila�dugoro�nu� Strategiju� razvoja� poljoprivrede,� te� kao� dugoro�ne� � ciljeve� agrarnog�razvoja�Republike�Srpske�definisala�sljede�e:�

- Prvo,� pove�anje� obima� i� prilago�avanje� strukture� agroindustrijske�proizvodnje� koja� trajno� obezbje�uje� prehrambenu� sigurnost�(samodovoljnost,�strateške�i�operativne�rezerve,�kontinuirani�rast�izvoza).�

- Drugo,� optimalno� koriš�enje� agrarnih� resursa� (zemljišta,� voda,� šuma,�genetskih�potencijala�i�drugih),�pove�anje�produktivnosti�i�konkurentnosti�uz� porast� tehni�ko�� tehnološkog� nivoa,� zaštitu� životne� sredine� –� održivi�razvoj.�

- Tre�e,� uravnotežen� integralni� razvoj,� agrarni,� ruralni� i� regionalni,� ja�anje�proizvodnosti� i� ekonomske� zaštite� tržišno� orijentisanih� proizvo�a�a,�zaustavljanje� depopulacije� i� ekonomsko�socijalna� revitalizacija� seoskih,�posebno�brdsko�planinskih�podru�ja.�

- �etvrto,� stabilno� tržište� poljoprivredno� –� prehrambenih� proizvoda,�ponuda� hrane� koja� �e� po� obimu,� strukturi,� cijenama� i� kvalitetu� biti�uskla�ena� sa�nutritivnim�potrebama� i�nivoom�kupovne� snage�potroša�a,�sa�tendencijom�smanjenja�u�eš�a�troškova�ishrane�u�strukturi�porodi�nih�budžeta.�

- Peto,� pove�anje� izvoza� i� ostvarivanje� višeg� nivoa� pokrivenosti� u�spoljnotrgovinskoj�razmjeni�poljoprivredno�prehrambenih�proizvoda,�a�na�bazi� produktivnosti,� kvaliteta,� uskla�ene� regulative� sa� (EU� i� STO)� i�ekvivalentnog�nivoa�internih�podsticaja�i�eksterne�zaštite�proizvo�a�a.�

- Šesto,� institucionalno,� materijalno,� kadrovsko,� tehni�ko�tehnološko�osposobljavanje� poljoprivrede� za� uklju�ivanje� RS� i� BiH� u� regionalne,�evropske�i�svjetske�integracione�procese.�

��Ukoliko� date� probleme� uporedimo� sa� problemima� koje� smo� identifikovali� u�oslikavanju� rodnih� obrazaca� u� seoskom� podru�ju� RS,�mogli� bismo� re�i� da� ciljevi�postavljeni� u� Strategiji� razvoja� poljoprivrede� oslikavaju� potrebe� seoskog�stanovništva.� Drugo� pitanje� je� da� li� aktivnosti� za� realizaciju� postavljenih� ciljeva�

Page 47: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

46

uzimaju� u� obzir� aspekt� rodne� ravnopravnosti� u� svom� formulisanju,� realizaciji� i�ocjeni�efekata.��U� cilju� odgovora� na� ovo� pitanje� moramo� provjeriti� da� li� postoje� i� kako� su�formulisani� gender� ciljevi� na� nacionalnom� nivou.� Za� BiH� ovi� ciljevi� su� definisani�unutar�Gender�akcionog�plana�(tekst�box�br.3).��

�Pored� navedenih� strateških� ciljeva� postoje� i� specifi�ni� ciljevi� razvijeni� za� 15�razli�itih�oblasti.�Pore�enjem�strateških�ciljeva�u�ove�dvije�oblasti�ne�možemo�re�i�da� su� gender� ciljevi� prepoznati� u� strategiji� sektora� poljoprivrede,� ali� je� bitno�istražiti� postojanje� nejednakosti� koje� bi� potencijalno� vodile� u� gender�neravnopravnost�ili�diskriminaciju.�

�Oktobra�2006.�godine�Vlada�RS�je�predstavila�Akcioni�plan�za�realizaciju�Strategije�razvoja� poljoprivrede� i� ve�� tokom� 2007.� godine� Ministarstvo� je� uradilo� analizu�aktivnosti� na� realizaciji� Strategije� razvoja� poljoprivrede,� naro�ito� u� dijelu� koji� se�odnosi�na�materijalnu�podršku�i�njene�efekte�na�razvoj�poljoprivrede.��

Kao� rezultat� analize� nastao� je� dokument� pod� nazivom� „Analiza� ostvarivanja�Akcionog�plana�za�realizaciju�strategije�razvoja�poljoprivrede�sa�posebnim�osvrtom�na�primjenu�i�efekte�mjera�podsticaja�u�Republici�Srpskoj�za�2007“.�Prvi�dio�Analize�odnosi� se� na� pregled� svega� šta� je� preduzeto� na� realizaciji� zadataka� iz� Akcionog�plana,� polaze�i� od� strukture� zadataka,� utvr�enih� rokova� i� nosilaca.� Drugi� dio�analize�je�istraživanje�i�ocjena�efikasnosti�teku�e�agrarne�politike�MPŠV�i�Vlade�RS�na� realizaciji� Strategije� u� dijelu� koji� se� odnosi� na� materijalnu� podršku� razvoja�poljoprivrede� i� ruralnih�podru�ja�u�Republici� Srpskoj.�Dokument�opisuje�uslove� i�na�in� ostvarivanja� nov�anih� podsticaja� u� poljoprivredi,� ostvarivanju� kontrole,� te�utvr�ivanje�efekata�materijalne�podrške.��U� nastavku� je� predstavljen� status� realizacije� pojedinih� aktivnosti� i� zadataka,�zajedno� sa� ocjenom� njihovog� zna�aja� sa� aspekta� ciljeva� rodne� ravnopravnosti� i�rodne�osjetljivosti�uopšte.���

Tekst�box�br.3:�GAP,�Strateški�ciljevi�na�svim�podru�jima�rada- Uskla�ivanje� zakonodavstva� u� svakoj� oblasti� sa� doma�im� i� me�unarodnim�

pravnim�standardima�za�jednakost�i�ravnopravnost�polova;�- Unapre�enje� baza� podataka,� istraživanja� i� socio�ekonomske� analize� stanja�

ravnopravnosti�polova�u�svakoj�oblasti;�- Edukacija� i� podizanje� svijesti� javnosti� o� potrebi� uvo�enja� ravnopravnosti�

polova�u�sve�oblasti�života�i�rada;�- Izgradnja�kapaciteta� i�podsticanje�aktivne�saradnje� i�participatornog�pristupa�

svih�institucionalnih�i�vaninstitucionalnih�aktera�u�Bosni�i�Hercegovini.�

Page 48: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

47

Institucionalno�ure�enje�sektora�

U�okviru�ove�komponente�Akcioni�plan�donosi�11�razli�itih�aktivnosti�kao�što�su:�uskla�ivanje�zakonodavstva�i�uspostavljanje�institucionalnih�okvira�sa�standardima�EU,� registracija� poljoprivrednih� gazdinstava,� formiranje� informacionog� sistema,�uspostavljanje� sistema� pra�enja� i� ocjene� mjera� agrarne� politike,� podsticanje�osnivanja� razli�itih� modaliteta� udruživanja� proizvo�a�a,� ja�anje� ljudskih� resursa�MPŠV�i�dr.�

Analizom�se�utvr�uje� ta�an�status�po�pojedinim�aktivnostima�zaklju�no�sa�2007.�godinom�pri� �emu�se�može� zaklju�iti�da� je�Ministarstvo� zapo�elo� sa� realizacijom�svih� ativnosti,� da� neke� aktivnosti� teku� sporije,� neke� brže,� u� zavisnosti� od�raspoloživih� materijalnih� i� ljudskih� kapaciteta� samog� Ministarstva,� potrebe�koordinacije�nekih�aktivnosti�sa�organizacijama�na�nivou�BiH,�odgovornosti�drugih�institucija�itd.�

Sa� aspekta� rodne� odgovornosti� možemo� zaklju�iti� da� su� sve� mjere� iz� ove�komponente�izuzetno�zna�ajne�za�osiguranje�uspješnijeg�i�konkurentnijeg�sektora�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja,�a�da�bi�za�neke�od�mjera�kao�što�su�uskla�ivanje�sa�EU,�registracija�gazdinstava,�formiranje�sistema�za�pra�enje�i�ocjenu,�te�podrška�udruživanju� proizvo�a�a,� trebali� u� svom� sadržaju� i� ciljevima� imati� posebno�naglašenu�potrebu�pra�enja�datih�aktivnosti�u�odnosu�na�rodne�razlike.��Da�bi� se�ova� aktivnost�prilagodila� rodno�odgovornim�principima,�Ministarstvo�bi�trebalo:�

- Osigurati� ravnopravno� u�eš�e� žena� i� muškaraca:� u� procesu� uskla�ivanja�legislative�na�nacionalnom�nivou;�pri�uspostavljanju� institucionalnih�okvira�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj�uskla�enih�sa�EU;�kao�i�u�drugim�aktivnosti�koje�su�sadržane�u�ovom�dijelu;�����

- U� okviru� aktivnosti� uspostavljanja� Farm� registra,� osigurati� uslove� za�informisanje� žena� aktivnih� u� poljoprivredi� o� procesu� registrovanja�poljoprivrednih�gazdinstava�i�njegovom�zna�aju;�

- Pri� uspostavljanju� jedinstvenog� informacionog� sistema� u� okviru� sektora�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� osigurati� takav� sistem� koji� �e� omogu�iti�protok� informacija� prema� svim� korisnicima� a� ne� samo� organizacijama�proizvo�a�a�ili�njihovim�predstavnicima;���

- Pri� uspostavljanju� procesa� nadzora� i� ocjene,� kreirati� takav� sistem� koji� �e�osigurati�poštovanje�ravnopravnosti�polova�u�nadzornim�komisijama,�kao� i�prikupljanje�rodno�razdvojenih�podataka�o�stanju� i�ocjeni�uticaja�pojedinih�mjera�i�programa;��

��

Page 49: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

48

- U� okviru� aktivnosti� podrške� uspostavljanju� proizvo�a�kih� organizacija�dodati� aktivnost� podrške� ženskim� grupama� u� seoskom� podru�ju� u�aktivnostima�oko�osnivanja�udruženja,�pristupa�tržištu,�samozapošljavanja,�itd;��

- Osigurati� rodnu� ravnopravnost� u� okviru� sistema� obrazovanja� u�poljoprivredi,� razvoja� ljudskih� resursa,� razvoja� savjetodavnih� i� nau�nih�institucija�i�njihove�me�usobne�saradnje.��

Tržište�i�robne�rezerve�

Ovo� poglavlje� se� odnosi� na� tako�e� 11� razli�itih� aktivnosti� kao� što� su:�uspostavljanje� tržišno�informacionog� sistema,� zaštita� doma�e� proizvodnje,�formiranje� veletržnica� i� berzi,� uspostavljanje� robnih� rezervi,� podrška�udruživanju�izme�u� predstavnika� primarne� i� sekundarne� proizvodnje,� podsticanje� rada�laboratorija�i�dr.�

Za�sve�aktivnosti�konstatovano�je�da�se�radi�kontinuirano�na�njihovom�rješavanju,�ali� i�da�su�aktivnosti�po�pitanju�zaštite�doma�e�proizvodnje�ograni�ene�s�obzirom�da�se�ovaj�segment�mora�provoditi�na�državnom�nivou.�

Sa� aspekta� gender� odgovornosti� možemo� konstatovati� da� su� sve� navedene�aktivnosti� zna�ajne� za� položaj� žena� poljoprivrednih� proizvo�a�a� na� tržištu�poljoprivrednih�proizvoda�i�da�su�po�tom�osnovu�ove�aktivnosti�gender�neutralne.��Me�utim,� s� obzirom� da� smo� ve�� zaklju�ili� u� poglavlju� o� gender� obrascima� u�poljoprivredi,� da� su� žene� vrlo� malo� aktivne� na� poljoprivrednom� tržištu� (jer� su�manje� mobilne,� tradicionalno� vezane� za� ku�u� a� muškarac� je� taj� koji� donosi�prihode),� a� i� kada� jesu� aktivne� obi�no� imaju� manjak� informacija� o� cijenama,�tržištu,� tehnologijama,� itd.� Uzimaju�i� sve� ovo� u� obzir,� iako� su� sve� aktivnosti�navedene�u�Akcionom�planu�koncipirane�kao�rodno�neutralne�i�jednako�doprinose�osnaživanju� pozicije� proizvo�a�a� (i� žena� i� muškaraca)� na� tržištu,� realnost� je�sljede�a:�da�bi�se�pove�alo�u�eš�e�i�osnažio�položaj�žena�na�tržištu,�Ministarstvo�bi�trebalo� preduzeti� dodatne� napore� i� uklju�iti� posebne� aktivnosti� u� okviru� svog�programa�rada�koje�bi�se�odnosile�na:����

- Podršku� poslovnim� udruženjima� žena� u� seoskom� podru�ju� u� njihovom�pristupu� resursima,� novim� tehnologijama,� uspostavljanju� tržišnih� veza,�u�estvovanju�u�poslovnim�inkubatorima,�zadrugama�i�dr;�

- Organizovanje� obuka� o� preduzetništvu� za� žene� i� muškarce� u� seoskom�podru�ju;��

- Unaprijediti� uslove� za� preduzetnike� (žene� i� muškarce)� u� pristupu�poljoprivrednim�ulaganjima,�obukama,�kreditima,�tržištu.��

Page 50: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

49

Materijalna�podrška�sektoru�poljoprivrede�Materijalna�podrška�uklju�uje�aktivnosti�koje�se�ti�u�direktno�agrarnog�budžeta�o��emu� �e� biti� više� rije�i� u� narednom� poglavlju� ali� i� aktivnosti� koje� se� odnose� na�nominovanje� poslovne� banke� za� agrarni� sektor,� preduzimanje� aktivnosti� na�ispunjavanju�preduslova�za�korištenje�pretpristupnih�fondova,�podrška�radu�MCO,�formiranje� skladišnice,� obuka� zaposlenih� u� bankama� i�MCO� u� oblasti� poslovnog�planiranja�u�poljoprivredi�i�dr.�

Materijalna�podrška�je�u�skladu�sa�strateškim�ciljevima�i�podijeljena�je�u�tri�glavne�linije� podrške:� podrška� proizvodnji� i� dohotku,� podrška� kapitalnim� ulaganjima� i�podrška�ruralnom�razvoju.�Matrica�1�i�2�kreirane�su�da�bi�se�prikazala�veza�izme�u�pojedinih�mjera� i� strateških� ciljeva� razvoja� poljoprivrede� (matrica� 1)� i� ciljeva� za�unapre�enje�položaja�žena�na�selu�koje�su�opisane�u��lanu�14�CEDAW�konvencije.��

U� dokumentu� se� zaklju�uje� da� je� formiranjem� IRB�a� RS� dobila� banku� koja� u�saradnji� sa� komercijalnim� bankama� plasira� finansijska� sredstva� u� oblasti�poljoprivredne�proizvodnje.�Što�se�ti�e�ostalih�aktivnosti,�zaklju�ak�je�da�je�ve�ina�navedenih� aktivnosti� djelimi�no� realizovana� kroz� me�unarodne� projekte� koje�provodi� Jedinica� za� koordinaciju� poljoprivrednih� projekata,� �ime� su� stvorene�dobre�prakse�za�kopiranje�uspješnih�aktivnosti�van�projektnih�podru�ja.��Sa�aspekta�procesa�rodno�odgovornog�budžetiranja,�ovo�je�najzna�ajnije�poglavlje�Akcionog�plana.�Iako��e�ova�tema�biti�posebno�objašnjena�u�sljede�em�poglavlju,�zna�ajno�je�da�se�ve��na�ovom�mjestu�naglasi�sljede�e:�

- U�okviru�aktivnosti� kreiranja�poljoprivrednog�budžeta,� treba� razviti� proces�koji� �e�osigurati� jednako�u�eš�e� žena� i�muškaraca�od�momenta�planiranja�budžeta�do�momenta�njegove�realizacije�i�ocjene�uticaja.�

- Svi� oblici� podrške� (subvencije� za� proizvodnju,� za� investiciona� ulaganja,� za�programe� ruralnog� razvoja)� treba�da�budu�dizajnirane� tako�da�odgovaraju�potrebama� i� žena� i�muškaraca�u� seoskom�podru�ju,� što� se�može�osigurati�samo�kroz�ravnopravno�u�eš�e�oba�pola�u�procesu�donošenja�odluka.�

- Klju�no� je� da� se� u� gore�navedenim�aktivnostima�obezbijedi� ocjena�uticaja�datih�aktivnosti�na�žene�u�seoskom�podru�ju,�po�ev�od�broja�korisnika�IRB�kredita� razvrstanog� po� polu,� broja� korisnika� obuka� o� korištenju�pretpristupnih� fondova� razvrstanog�po�polu� i�drugih� indikatora�koji� �e�biti�posebno�navedeni�u�dijelu�izvještaja�koji�se�odnosi�na�nadzor�i�ocjenu.�

- Aktivnost�koja�se�odnosi�na�podršku�mikrokreditnim�institucijama�treba�da�se�provodi�zajedno�sa�aktivnostima�koje��e�omogu�iti�bolji�pristup�seoskih�žena� kreditima,� uklju�uju�i� podršku� štedno�kreditnim� organizacijama� koje�se� �ine� kao� forma� koja� najviše� odgovara� potrebama� žena� u� seoskom�podru�ju�(vidi�poglavlje�3:�rod�u�ruralnom�finansiranju).�

Page 51: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

50

Ruralni�razvoj�U�okviru�ruralnog�razvoja�do�sada�su�realizovane�sve�aktivnosti�koje�su�propisane�ovim�strateškim�dokumentom,�a�to�je�izrada�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�RS�kao�i�iniciranje�izrade�lokalnih�planova�razvoja�ruralnih�podru�ja.���Strateški� plan� ruralnog� razvoja24� donosi� nov,� integralni,� multisektorski� pristup�ruralnom� podru�ju� definisan� kroz� tri� glavna� strateška� cilja:� unapre�enje�konkurentnosti� poljoprivrede� i� šumarstva,� održivo� upravljanje� prirodnim�resursima,�unapre�enje�kvaliteta�života�i�diverzifikacija�ruralne�ekonomije.��U�okviru�aktivnosti�podrške� razvoju� lokalnih� strateških�planova� ruralnog� razvoja,�Ministarstvo�je�finansiralo�izradu�tri�pilot�strategije�za�tri�opštine�u�RS.�Zna�ajno�je�ovdje�ista�i�da�su�lokalni�planovi�razvoja�zasnovani�na�izgradnji�lokalne�inicijative,�pri��emu�je�ravnopravno�u�eš�e�svih�socijalnih�kategorija�od�izuzetnog�zna�aja.���Iako�je�održavanje�javnih�rasprava�i�radionica�tokom�izrade�strateških�planova,�bilo�na�lokalnom�ili�nacionalnom�nivou,�postalo�uobi�ajena�praksa,�ne�postoji�zvani�an�zahtjev� ili� propisan� pristup� u� okviru� ovog� Akcionog� plana� koji� bi� se� odnosio� na�zahtjev� da� donošenje� takvih� dokumenata� treba� da� podrazumijeva� u�eš�e� svih� i�najranjivijih�kategorija�društva�u�procesu�donošenja�odluka.�Ukoliko�bi�se�ovakav�zahtjev� uvrstio� kao� kriterij� u� okviru� obavezuju�ih� dokumenata,� Ministarstvo�poljoprivrede�bi�osiguralo�ve�e�u�eš�e�svih�korisnika�u�strateškim�politikama.�

Zemljišna�politika�Iz�oblasti�zemljišne�politike�djelimi�no�je�došlo�do�realizacije�odre�enih�aktivnosti�propisanih�Akcionim�planom,�odnosno�Zakonom�o�zemljištu,�kao�što�je�definisanje�sankcija�za�neobra�eno�zemljište,�smanjenje�poreza�na�kupovinu�zemljišta�i�dr.�

Kako� je� prethodno� ve�� konstatovano� da� žene� u� svijetu� pa� i� RS� imaju� ograni�en�pristup�zemljišnim�resursima�u�smislu�malog�broja�žena�koje�imaju�vlasništvo�nad�zemljom,� potrebno� je� provesti� istraživanje� koliko� ova� �injenica� predstavlja�ograni�enje�za�žene�u�oblasti�poljoprivredne�proizvodnje�i�ostvarivanja�prava�na�podršku�u�poljoprivredi,�a�zatim�preduzeti�konkretne�korake�podrške�ženama�u�pristupu�zemljištu.�

Veterinarska�i�fitosanitarna�kontrola�hrane�Aktivnosti�u�ovoj�komponenti�odnose�se�na�usaglašavanje�zakonske�regulative�te�identifikaciju� životinja� i� sve� su� djelimi�no� ili� u� potpunosti� završene.� Sa� gender�aspekta� su� jednako� bitne� za� odvijanje� poljoprivredne� proizvodnje,� a� što� se� ti�e�formulacije� samih� zakona� one� prolaze� filter� Gender� centra� prije� izglasavanja� na�Narodnoj�skupštini��ime�je�i�njihova�rodna�neutralnost�potvr�ena.� 24�Na�34.�sjednici�Narodne�skupštine�RS�10.�novembra�2009.�godine�usvojen�je�Strateški�plan�ruralnog�razvoja�Republike�Srpske�za�period�2010�2015.�

Page 52: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

51

Poljoprivredno�zadrugarstvo�Dio�aktivnosti�koje�su�dio�ove�komponente�do�sadašnjeg�vremena�su�realizovane,�a� to� su:� donošenje� novog� Zakona� o� zadrugama� RS,� inventarizacija� zadružne�imovine,� kao� i� kontinuirana� revizija� svih� zadruga� u� RS� koju� je� finansiralo�Ministarstvo.��Nažalost,�podaci�o�broju�žena�zadrugara�u�RS�nije�registrovan�u�Zadružnom�savezu�niti� je� dostupan� u� Ministarstvu� poljoprivrede,� kao� ni� � broj� zadruga� kojima�rukovode�žene.��S�te�strane�gledištva,�može�se�predložiti�niz�mjera�koje�bi�trebalo�uklju�iti,�kako�bi�se�osigurala�ravnopravnost�oba�pola�unutar�zadružnog�sektora�u�RS:�

- Prvo,� prije� izrade� Strategije� razvoja� zadrugarstva� u� RS,� koja� je� propisana�Akcionim�planom,�trebalo�bi�uraditi�rodno�osjetljivu�situacionu�analizu;���

- Drugo,�osigurati�u�eš�e�žena�poljoprivrednih�proizvo�a�a�u�izradi�strateških�i�politi�kih�dokumenata,�zakona,�pravilnika;�

- Tre�e,� zaposliti� žene� predava�e� unutar� Zadružnog� saveza� RS,� koje� bi�pomogle� i� podržale� ženske� grupe� u� seoskom� podru�ju� u� izradi� poslovnih�planova�i�širenju�ideje�zadrugarstva�me�u�ženama�u�seoskom�podru�ju.�

�Organska�proizvodnja,�zaštita�bilja,�sjemenski�i�sadni�materijal�Aktivnosti� se� odnose� na� usaglašavanje� zakonske� regulative� i� zna�ajan� dio� ovih�aktivnosti�je�završen��ime�su�unaprije�eni�uslovi�proizvodnje�u�organskoj�i�uopšte�poljoprivrednoj�proizvodnji�u�RS.��Ne�postoji� zvani�an�podatak�o�broju� žena�proizvo�a�a�organskih�poljoprivrednih�proizvoda,� ali� se� može� pretpostaviti� da� su� jednako� aktivne� u� organskoj� kao� i� u�konvencionalnoj� poljoprivrednoj� proizvodnji.� Pošto� se� organska� poljoprivreda�može�opisati�i�kao�nova�tehnologija�koja�podrazumijeva�proizvodnju�bez�upotrebe�pesticida� i�mineralnih��ubriva� i� zahtijeva�odre�en� stepen� znanja�o�proizvodnom�procesu� koji� se� razlikuje� od� tradicionalnog� pristupa,� pitanje� je� ovdje� ne� toliko� o�u�eš�u� žena� u� procedurama� izrade� zakonskih� dokumenata� na� koje� se� ova�aktivnost� u� akcionom� planu� odnosi,� ve�� u� njihovom� pristupu� informacijama,�novim� tehnologijama,� organizacijama� koje� pružaju� podršku� iz� certifikacije�proizvodnje,� i� dr.� Organska� proizvodnja� bi� mogla� biti� vrsta� proizvodnje� koja� �e�omogu�iti�pove�anje�prihoda�žena�u�seoskom�podru�ju�i�dodavanja�vrijednosti�na�proizvode� koje� proizvode.� Ovo� je� razlog� zašto� ova� aktivnost� u� okviru� Akcionog�plana�treba�da�se�proširi:��

- podrškom�u�obrazovanju�poljoprivrednih�proizvo�a�a�(žena�i�muškaraca)�o�organskoj� poljoprivredi,� proceduri� certifikacije,� na�inima� marketinga�ovakvih�proizvoda�i�dr.;��

- podrškom�certifikaciji�organskih�proizvoda;�i�tako�e��

Page 53: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

52

- osiguranjem�u�eš�a�žena�proizvo�a�a�u�procesu�donošenja�odluka�u�vezi�sa�zakonima�i�pravilnicima�koji�se�ti�u�organske�proizvodnje.��

Obrazovanje�kadrova�i�proizvo�a�a�Izuzetno� bitne� aktivnosti� koje� su� predvi�ene� u�okviru� ove�oblasti� odnose� se� na:�evaluaciju� nau�no�istraživa�kih� projekata,� ja�anje� Agencije� za� pružanje� stru�nih�usluga� u� poljoprivredi,� revidiranje� programa� obrazovanja� u� srednjim� i� visokim�školama�poljoprivrednog�usmjerenja.��Sa�aspekta�rodne�ravnopravnosti�ovo�je�najvažnije�poglavlje�u�realizaciji�Strategije�poljoprivrede,� jer� se� jedino� kroz� edukaciju,� kako� onih� koji� provode� i� kreiraju�poljoprivrednu�politiku�tako�i�njenih�direktnih�korisnika,�može�na�dugoro�an�na�in�poboljšati�položaj�žena�u�poljoprivredi.���Iako�Akcionim�planom�i�opisom�aktivnosti�nije�naglašena�bitnost�ravnopravnog�uklju�enja� žena� u� proces� obrazovanja� u� oblasti� poljoprivrede,� kao� i� proces�nau�no�istraživa�kog�rada,�ovaj�aspekt� je�neophodno�ugraditi�u�aktivnosti�koje�Ministarstvo�bude�direktno�provodilo�ili�podržavalo�u�budu�nosti.�U�tom�smislu�dati�su�konkretni�prijedlozi�u�dijelu�izvještaja�koji�se�odnosi�na�preporuke.�

����� '�����"����� ��������� ����!���������

U� skladu� sa� zahtjevima� procesa� stabilizacije� i� pridruživanja� EU� i� u� skladu� sa�narastaju�im� razumijevanjem� da� poljoprivredna� politika� ne� može� odgovoriti� na�sve� probleme� i� potrebe� ruralnog� razvoja,� MPŠV� je� po�etkom� 2008.� godine�pokrenuo� proceduru� izrade� Strategije� ruralnog� razvoja� RS,� koji� je� usvojen�novembra�2009.�godine�pod�nazivom:�"Strateški�plan�ruralnog�razvoja�Republike�Srpske�za�period�2010�2015".���U�svom�uvodu�ovaj�Strateški�plan� tako�e�donosi� istorijat�nastanka�samog�pojma�politike�ruralnog�razvoja�pri��emu�se�isti�e�da�su�regionalne�nejednakosti25�izme�u�ruralnih�podru�ja,�odnosno�ruralno�siromaštvo26�razlog�nastanka�politike�ruralnog�razvoja.�

25�U�ekonomskoj�teoriji�i�praksi,�pojam�ruralnog�razvoja�nastao�je�kao�pogodan�odgovor�na�probleme� vezane� za� regionalne� nejednakosti� u� stepenu� razvijenosti� i� poslužio� kao�prihvatljiv�koncept�za�kompleksnije�valorizovanje�razvojnih�potencijala�ruralnih�podru�ja.�26�Neki�teoreti�ari�zastupaju�tezu�da�ruralno�siromaštvo�(a�ne�nejednakosti)�uslovljava�uspostavljanje�posebne�politike�–�politike�ruralnog�razvoja.�Zbog�toga�ruralna�nerazvijenost�se�može�smatrati�kao�osnovni�faktor�ukupne�nerazvijenosti�manje�razvijenih�zemalja.�Podaci�Svjetske�banke�govore�da�tri��etvrtine�od�1,4�milijarde�ljudi,�koji�žive�u�zonama�"manje�od�1,25�dolara�po�stanovniku�dnevno"��ini�ruralna�populacija,�a�prema�podacima�FAO�a,�tri��etvrtine�od�preko�800�miliona�neuhranjenih�tako�e��ini�ruralna�populacija.�

Page 54: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

53

Dokument�definiše�tri�glavna�cilja�ruralnog�razvoja�RS�i�to�27:�1. Poboljšanje�konkurentnosti�poljoprivrede�i�šumarstva,�2. O�uvanje�prirode�i�racionalno�gazdovanje�prirodnim�resursima�i�3. Poboljšanje� uslova� života� i� uvo�enje� ve�e� raznolikosti� kod� ostvarivanja�

prihoda�u�ruralnoj�ekonomiji.��Kao� što� vidimo� prvi� strateški� cilj� se� podudara� sa� jednim� od� strateških� ciljeva�razvoja�poljoprivrede,�što�zna�i�da� je�poljoprivreda� i�dalje�dominantna�privredna�grana� razvoja� seoskih� podru�ja� ali� se� tako�e�daje� ve�i� naglasak� na�unapre�enju�kvaliteta� života� seoske� populacije,� te� razvoju� dopunskih� aktivnosti� odnosno�ruralne� ekonomije� u� širem� smislu,� a� sve� u� cilju� osiguranja� prihoda� za� seoska�doma�instva.��Sam� izbor� ciljeva� ruralnog� razvoja� �ini� pomak� u� odnosu� države� prema� seoskom�podru�ju� pri� �emu� se� razvoj� seoskih� podru�ja� ili� razvoj� sela� ne� sagledava� samo�kroz� razvoj� poljoprivredne� proizvodnje,� ve�� se� shvata� da� su� problemi� ruralne�ekonomije28�druga�iji�od�problema�poljoprivrede,�kao�što�su�i�rješenja�razli�ita.��Prilikom�ukrštanja�ciljeva�i�mjera�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�(matrica�br.3)�sa�ciljevima�na�unapre�enju�položaja�žena�na�selu�(�lan�14,�CEDAW)�dobijamo�da�se� skoro� sve� mjere� podudaraju� sa� jednim� ili� dva� gender� cilja:� položaj� žena� na�tržištu,�unapre�enje�proizvodnje�i�produktivnosti,�bolji�kvalitet�života�i�dostupnost�javnih�(infrastrukturnih)�usluga�u�seoskom�podru�ju�i�dr.���Participativni�pristup�u�procesu�kreiranja�strateškog�plana�osigurao�je�da�je�gender�aspekt� prepoznat� i� uzet� u� obzir� u� Strateškom� planu.� Tako� u� strukturi� cilja� 3�kreirane�su�dvije�mjere�i�to:����

27� U� objašnjenju� se� navodi� da� je� izbor� ovakvih� strateških� ciljeva� ruralnog� razvoja� RS� u�potpunosti� u� saglasnosti� sa� Direktivom� Evropske� komisije� broj� 1698/2005� koja� reguliše�na�in� podrške� ruralnom� razvoju� iz� Evropskog� fonda� za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj�(EAFRD)�za�zemlje��lanice�EU.�28�...ruralna��ekonomija�nikada�nije�samo�poljoprivreda�ili�zajedno�poljoprivreda�i�šumarstvo.�Ona,�ustvari,�predstavlja�mrežu�ekonomskih�aktivnosti�koje�pokrivaju�sela,�naseljena�mjesta,�a�mogu�da�uklju�e�i�gradove.�Ruralna�ekonomija�je�toliko�razli�ita�kao�i�nacionalna�ekonomija�koja�obezbje�uje:�puteve,�komunikacije,�obrazovanje,�zdravlje,�životnu�sredinu,�prodavnice,�banke,�zanatske�i�profesionalne�usluge,�proizvodne�kapacitete�i�drugo.�

Page 55: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

54

- U� okviru� mjere� 3.2.4� Poboljšanje� dostupnosti� ostalih� javnih� usluga�stanovništvu�u�ruralnim�podru�jima�,�kreirana�je�podmjera:�

o Podrška� osnivanju� novih� i� održavanju� postoje�ih� vrti�a� u�ruralnim�podru�jima,�

- U� okviru� nove� mjere� 3.5.4� Podrška� razvoju� ženskog� preduzetništva� u�ruralnom�podru�ju,�kreirane�su�dvije�podmjere:�

o Podrška�obuci�žena�iz�ruralnih�podru�ja�u�preduzetništvu�o Podrška�razvoju�poslovnih�aktivnosti�žena�u�ruralnom�podru�ju�

�U�poglavlju�koji�se�odnosi�na�pra�enje�i�ocjenu�rezultata�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja,� navedeno� je� da� se� svi� indikatori� pra�enja� trebaju� razvrstavati� prema�polovima,�te�da�se�jedan�od�ciljeva�pra�enja�i�ocjene�Strateškog�plana�ti�e�upravo�provjere� zaštite� prava� žena,� odnosno� da� li� „mjere� ruralnog� razvoja� isklju�uju�mogu�nost�diskriminacije� žena�u� ruralnom�podru�ju� i�omogu�uju�aktivno�u�eš�e�žena�u�programima� i� ravnopravno�apliciranje�na�sve�mjere�propisane�Strateškim�planom“.��Struktura� finansiranja� predvi�a� oko� 35� razli�itih� izvora� finansiranja� uklju�uju�i�finansiranje� od� oko� 20%� od� strane� samih� korisnica/ka� ovih� mjera,� odnosno�ruralnog� stanovništva.�Ostali� izvori� finansiranja�odnose� se�na�Vladu�RS� (Razvojni�program),� MPŠV,� ostala� ministarstva,� opštine,� finansijske� institucije,� javna�preduze�a,� udruženja,� privredne� komore,� kao� i� IPA� program� pretpristupnih�fondova.��Kako� bi� se� osigurala� koordinacija� svih� relevantnih� institucija� kao� i� zbog�sveobuhvatnosti� i� složenosti� ruralnog� razvoja� predlaže� se� osnivanje�Koordinacionog� tijela� na� nivou� RS� koji� bi� imao� ulogu� strateškog� usmjeravanja� i�nadzora� nad� sprovo�enjem� strateških� i� specifi�nih� ciljeva� utvr�enih� ovim�dokumentom.�Tako�e�se�predlaže�osnivanje�oprativnog� tijela�Agencije� za� ruralni�razvoj� kako� bi� se� oja�ala� institucionalna� ure�enost� bitna� za� sprovo�enje�programskih�aktivnosti.��Sagledavanjem�prvo�procesa�izrade�dokumenta,�a�nakon�toga�i�strukture�ciljeva�i�mjera�pre� dloženih�za�njegovu�realizaciju,�mogu�se�izvu�i�sljede�i�zaklju�ci:�

- uklju�ivanjem�svih�aktera�društva�kojih�se�ti�e�razvoj�seoskih�podru�ja�u�proces�izrade�dokumenta�omogu�eno�je�da�se�dobije�dokument�koji�odgovara� potrebama� i� prioritetima� žena� i� muškaraca� u� seoskom�podru�ju;�

- usaglašavanjem�procesa�izrade�i�strukture�dokumenta�sa�standardima�EU,�osigurano� je�poštivanje�me�unarodnih�konvencija� i�dobrih�praksi�demokratskog�društva.�

Page 56: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

55

Me�utim,� otvaranje� mogu�nosti� bez� osiguranja� preduslova� za� njihovo�iskorištavanje�može�dovesti�do�manjeg�efekta�u�sprovo�enju�postavljenih�ciljeva�od�o�ekivanog.�Zašto?��Sama� struktura� ciljeva� i� mjera,� uklju�uju�i� i� mjere� posebno� dizajnirane� za�zadovoljene� potreba� žena� u� ruralnom� podru�ju� podrazumijeva� sposobnost� žena�da�takve�mjere�iskoriste.�Ukoliko�uzmemo�u�obzir�poražavaju�u�statistiku�iz�2008.�godine� predstavljenu� u� narednom� poglavlju,� pitanje� je� koliko� �e,� bez� posebnih�mjera� osposobljavanja� i� podrške,� žene� biti� u� stanju� iskoristiti� fondove� odnosno�mjere�koje��e�im�biti�na�raspolaganju.���Ovo� zna�i� da� je� pri� Ministarstvu� poljoprivrede� potrebno� kreirati� posebne�programe�podrške�koji��e�osigurati�ve�e�u�eš�e�žena�u�svim�procesima�od�zna�aja�za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj:� razvoj� politika,� u�eš�e� u� zadrugama� i�udruženjima,� u�eš�e� na� obukama� i� pristup� znanju� i� tehnologijama,� tržištu� i�informacijama,�itd.�U�tom�smislu,�Ministarstvo�treba�da�podrži�osnivanje�Sistema�znanja�i�informisanja�u�poljoprivredi�(eng.�Agriculture�Knowledge�and�Information�System)� koji� bi� omogu�io� transfer� informacija� i� tehnologija� sa� fakulteta� i�istraživa�kih� institute� prema� savjetodavnoj� službi� i� dalje� prema� korisnicima�(ženama�i�muškarcima�u�seoskom�podru�ju).��

Page 57: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

56

Matrica�br.1.�Programi�i�mjere�podrške�i�strateški�ciljevi�razvoja�poljoprivrede��� �� STRATEŠKI�CILJEVI�POLJOPRIVREDE�

� PROGRAMI�I�MJERE�PODRŠKE� Pove�anje�ob

ima,�izvoza�i�prilago�a

vanje�

strukture�agroindu

strijske�proizvodn

je��

Obe

zbje�e

nje�preh

rambe

ne�sigurno

sti��

Optim

alno

�koriš�enje�agrarnih�re

sursa��

Pove�anje�prod

uktiv

nosti�i�kon

kurentno

sti��

Uravnotežen

�integralni�razvoj,�agrarni,��

ruralni�i�regionalni�

Ekon

omske�zaštite

�tržišno�orijentisanih�

proizvo�

a�a�

Stabilno�tržište��

poljoprivredn

o–preh

rambe

nih�proizvod

a�

Ponu

da�hrane

�uskla�e

na�sa�po

treb

ama��

potroša�a�

Ekon

omsko�socijalna�revitalizacija�seo

skih�

podru�ja�

Institu

cion

alno

,�materijalno,�kadrovsko,�

tehn

i�ko�teh

nološko�ospo

sobljavanje��

I.�PODRŠKA�PORIZVODNJI�I�DOHOTKU� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.� Sto�arska�proizvodnja� x� x� �� �� �� x� �� x� �� ��

2.� Biljna�proizvodnja� x� x� �� �� �� x� �� x� �� ��

II.�PODRŠKA�DUGORO�NIM�ULAGANJIMA� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.� Ure�enje�i�kupovina�zemljišta� x� �� x �� �� �� �� �� �� ��

2.�Obnova�poljoprivredne�mehanizacije�i�opreme� x� �� �� x �� �� �� �� �� ��

3.�

Ulaganja�u�sto�arstvo�(osnovno�stado,�objekti,�oprema�uklj.�muzne�ure�aje)� x� �� �� x �� �� �� �� �� ��

4.� Izgradnja�staklenika�i�plastenika� x� �� �� x �� �� �� �� �� ��

5.�

Adaptacija,�proširenje�postoje�ih�i�izgradnja�novih�kapaciteta�za�preradu� x� �� �� x �� �� �� �� �� ��

6.� Ulaganja�u�irigacione�sisteme� x� �� x x �� �� �� �� �� ��

7.� Podizanje�višegodišnjih�zasada� x� �� �� x �� �� �� �� �� ��

III.� PODRŠKA�RURALNOM�RAZVOJU� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.�

Podrška�registraciji�poljoprivrednih�gazdinstava��programi�razvoja�opština� x� �� �� �� �� �� �� �� �� x�

2.�Unapre�enje�konkurentnosti�poljoprivredne�proizvodnje� x� �� �� x x� �� �� �� x� ��

3.�Ekonomsko�socijalna�revitalizacija� x� �� �� �� x� �� �� �� x� ��

4.�Podrška�revitalizaciji�seoske�infrastrukture� x� �� x �� x� �� �� �� x� ��

5.�Podrška�stru�nim�seminarima,�edukaciji�i�dokvalifikaciji� x� �� �� x x� �� �� x� �� x�

Page 58: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

57

6.�Sredstva�opšte�namjene�u�razvoju�ruralnih�podru�ja� �� �� x �� x� �� �� �� x� ��

7.�O�uvanje�biljnih�i�sto�arskih�geneti�kih�resursa� �� �� x �� x� �� �� �� �� ��

IV�INTERVENTNE�MJERE�I�VANREDNE�POTREBE� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.�Sredstva�za�sezonske�intervencije�u�otkupu�pšenice� �� �� �� �� �� x� �� �� �� ��

2.�Program�kontrole�kvaliteta�mlijeka� �� �� �� �� �� �� �� x� �� ��

3.�Interventne�mjere�u�oblasti�zaštite�biljaka�i�životinja� x� �� �� �� �� �� �� x� �� ��

4.�

Obaveze�po�tužbama�dužnika�kredita,�izrada�strateških�dokumenata� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

5.�Ugovorena�proizvodnja�i�otkup�pšenice�za�robne�rezerve� �� �� �� �� �� x� �� �� �� ��

Page 59: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

58

Matrica�br.2.�Programi� i�mjere�podrške� i� ciljevi� za�unapre�enje�položaja�žena�na�selu�

�� �� STRATEŠKI�GENDER�CILJEVI�ZA�ŽENE�NA�SELU��

�� PROGRAMI�I�MJERE�PODRŠKE� U�eš�e�u�izradi�i�sprovo�e

nju�razvojnih�planova�na�svim�

nivoim

a�

Pristup�od

govaraju�im�uslugam

a�zaštite

�zdravlja,�uklju�uju�i�

inform

isanje,�savjetovanje�i�usluge�planiranja�porod

ice�

Direktna�korist�od�programa�socijalne�zaštite

Sticanje�svih�vrsta�ob

uka�i�obrazovanja,�formalnih�i�

neform

alnih,�uklju�uju�i�one

�u�vezi�sa�funkcion

alno

m�

pism

enoš�u�

Organizovanje�solidarnih�grup

a�i�zadruga�radi�ravno

pravno

g�pristupa�ekono

mskim

�mogu�no

stim

a�kroz�zapošljavanje�i�

samozapošljavanje�

U�eš�e�u�svim

�aktivno

stim

a�zajedn

ice�

Pristup�po

ljoprivredn

im�kreditim

a�i�zajmovim

a,�tržnicam

a,�

odgovaraju�oj�teh

nologiji�i�ravno

pravan�tretman�u�zem

ljišnoj�i�

agrarnoj�reformi�

Odgovaraju�i�uslovi�života,�naro�ito

�stano

vanje,�sanita

rije,�

elektri�na�m

reža,�vod

a,�saobra�aj�i�komun

ikacija�

I.�PODRŠKA�PORIZVODNJI�I�DOHOTKU� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.� Sto�arska�proizvodnja� �� �� �� �� �� �� �� ��

2.� Biljna�proizvodnja� �� �� �� �� �� �� �� ��

II.�PODRŠKA�DUGORO�NIM�ULAGANJIMA� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.� Ure�enje�i�kupovina�zemljišta� �� �� �� �� �� �� x� ��

2.�Obnova�poljoprivredne�mehanizacije�i�opreme� �� �� �� �� �� �� x� ��

3.�

Ulaganja�u�sto�arstvo�(osnovno�stado,�objekti,�oprema�(uklj.�muzne�ure�aje)� �� �� �� �� �� �� x� ��

4.� Izgradnja�staklenika�i�plastenika� �� �� �� �� �� �� x� ��

5.�

Adaptacija,�proširenje�postoje�ih�i�izgradnja�novih�kapaciteta�za�preradu� �� �� �� �� �� �� x� ��

6.� Ulaganja�u�irigacione�sisteme� �� �� �� �� �� �� x� ��

7.� Podizanje�višegodišnjih�zasada� �� �� �� �� �� �� x� ��

III.�PODRŠKA�RURALNOM�RAZVOJU� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.�

Podrška�registraciji�poljoprivrednih�gazdinstava��programi�razvoja�opština� �� �� �� �� x� �� �� ��

Page 60: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

59

2.�Unapre�enje�konkurentnosti�poljoprivredne�proizvodnje� �� �� �� x� x� �� �� ��

3.�Ekonomsko�socijalna�revitalizacija� �� x� �� �� x� x �� x�

4.�Podrška�revitalizaciji�seoske�infrastrukture� �� x� �� �� �� x �� x�

5.�Podrška�stru�nim�seminarima,�edukaciji�i�dokvalifikaciji� x� �� �� x� �� �� �� ��

6.�Sredstva�opšte�namjene�u�razvoju�ruralnih�podru�ja� �� x� �� �� �� x �� x�

7.�O�uvanje�biljnih�i�sto�arskih�geneti�kih�resursa� �� �� �� �� �� �� �� ��

IV�INTERVENTNE�MJERE�I�VANREDNE�POTREBE� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.�Sredstva�za�sezonske�intervencije�u�otkupu�pšenice� �� �� �� �� �� �� �� ��

2.�Program�kontrole�kvaliteta�mlijeka� �� �� �� �� �� �� �� ��

3.�Interventne�mjere�u�oblasti�zaštite�biljaka�i�životinja� �� �� �� �� �� �� �� ��

4.�

Obaveze�po�tužbama�dužnika�kredita,�izrada�strateških�dokumenata� �� �� �� �� �� �� �� ��

5.�Ugovorena�proizvodnja�i�otkup�pšenice�za�robne�rezerve� �� �� �� �� �� �� �� ��

Page 61: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

60

Matrica�br.3.�Strateški�ciljevi�ruralnog�razvoja�i�ciljevi�za�unapre�enje�položaja�ženana�selu��

�� �� STRATEŠKI�GENDER�CILJEVI�ZA�ŽENE�NA�SELU��

��STRATEŠKI�CILJEVI�RURALNOG�

RAZVOJA�RS� U�eš�e�u�izradi�i�sprovo�e

nju�razvojnih�planova�na�svim�

nivoim

a�

Pristup�od

govaraju�im�uslugam

a�zaštite

�zdravlja,�uklju�uju�i�

inform

isanje,�savjetovanje�i�usluge�planiranja�porod

ice�

Direktna�korist�od�programa�socijalne�zaštite

Sticanje�svih�vrsta�ob

uka�i�obrazovanja,�formalnih�i�

neform

alnih,�uklju�uju�i�one

�u�vezi�sa�funkcion

alno

m�

pism

enoš�u�

Organizovanje�solidarnih�grup

a�i�zadruga�radi�ravno

pravno

g�pristupa�ekono

mskim

�mogu�no

stim

a�kroz�zapošljavanje�i�

samozapošljavanje�

U�eš�e�u�svim

�aktivno

stim

a�zajedn

ice�

Pristup�po

ljoprivredn

im�kreditim

a�i�zajmovim

a,�tržnicam

a,�

odgovaraju�oj�teh

nologiji�i�ravno

pravan�tretman�u�

zemljišnoj�i�agrarnoj�reformi�

Odgovaraju�i�uslovi�života,�naro�ito

�stano

vanje,�sanita

rije,�

elektri�na�m

reža,�vod

a,�saobra�aj�i�komun

ikacija�

I.�Poboljšanje�konkurentnosti�poljoprivrede�i�šumarstva� �� �� �� �� �� �� �� ��

1.�Investicije�na�poljoprivrednim�gazddinstvima�

�� �� �� �� �� �� �� ��

2.�

Investicije�u�preradu�i�marketing�poljoprivrednih�proizvoda�

�� �� �� �� �� �� x� ��

3.�

Podrška�organizacijama�poljopr.�proizvo�a�a�i�privatnih�šumovlasni.�

�� �� �� �� x� �� x� ��

4.�

Unapre�enje�ljudskih��resursa�u�ruralnom�podru�ju� �� x� �� x� x� �� �� ��

5.� Podrška�ruralnom�finansiranju� �� x� �� �� �� �� x� ��

II.��

O�uvanje�prirode�i�racionalno�gazdovanje�životnim�prostorom�

�� �� �� �� �� �� �� ��

1.�

Održivo�upravljanje�prirodnim�resursima�u�poljoprivredi�� �� �� �� �� �� x �� ��

2.� Održivo�gazdovanje�šumom� �� �� �� �� �� x �� ��

3.�

Održivo�upravljanje�lovnim�i�ribolovnim�resursima� �� �� �� �� �� x �� ��

4.�Održivo�gazdovanje�seoskim�životnim�prostorom�

�� �� �� �� �� x �� ��

III�

Poboljšanje�uslova�života�i�uvo�enje�ve�e�raznolikosti�kod�ostvarivanja�prihoda�

�� �� �� �� �� �� �� ��

Page 62: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

61

1.�Izgradnja�i�održavanje�seoske�infr.�

�� x� �� �� �� x �� x�

2.�Poboljšanje�dostupnosti�javnih�usluga�seoskom�stanovnitšvu�

�� x� �� �� �� x �� x�

3.�

Zaštita�i�o�uvanje�prirodnog�i�kulturnog�nasle�a�u�rural.�podru�ju��

�� �� �� �� �� x �� ��

4.�

Diversifikacija�nepoljoprivrednih�i�poljoprivrednih�aktivnosti�na�selu�

�� �� �� x� x� �� x� ��

5.�

Osnivanje�i�razvoj�mikro,�malih�i�srednjih�preduze�a�na�selu� �� �� �� x� x� �� x� ��

6.�

Unapre�enje�i�razvoj�usluga�ruralnog�turizma� �� �� �� x� x� �� �� ��

7.�

Podrška�lokalnim�inicijativama�ruralnog�razvoja� x� �� �� x� x� x �� ��

Page 63: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i
Page 64: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

63

5 Rodna�analiza�budžeta�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�RS��

5.1 Opis�budžetskog�procesa��Budžet� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja� dio� je� sveukupnog� budžeta�Ministarstva�poljoprivrede,�šumarstva�i�vodoprivrede�i�to�u�dijelu�koji�se�odnosi�na�tzv.�Teku�e�pomo�i� –� Sredstva� za�podsticaj� poljoprivrede.�U�ukupnoj� strukturi� budžeta� ovog�ministarstva� Sredstva� za� podsticaj� poljoprivrede� iznose� oko� 97%,� dok� se� ostale�stavke�odnose�na�plate�i�naknade,�poreze�i�doprinose,�troškove�materijala�i�usluga�i�kapitalna�ulaganja.��Sam� proces� budžetiranja� je� pod� rukovodstvom� Ministarstva� finansija� odnosno�regulisan� je� Zakonom� o� budžetskom� sistemu� RS.� Prema� Zakonu,� budžet� se�priprema,� donosi� i� izvršava� na� osnovu� sistema� jedinstvene� budžetske�klasifikacije29.���U�skladu�sa�DOB,�Ministarstvo�dostavlja�budžetskim�korisnicima�Uputstvo�o�na�inu�i�elementima�izrade�nacrta�budžeta�Republike.�Uputstvo�sadrži:�

a) osnovne� ekonomske� pretpostavke� i� smjernice� za� pripremu� budžeta�Republike;�

b) procjenu� primanja� i� izdataka� budžeta� Republike� za� narednu� fiskalnu�godinu;�

c) prijedlog� okvirnog� iznosa� rashoda� za� svakog� budžetskog� korisnika� u�narednoj�fiskalnoj�godini;�

d) postupak� i�dinamiku�pripreme�budžeta�Republike� i� izrade�budžetskih�zahtjeva�budžetskih�korisnika�za�narednu�fiskalnu�godinu.�

����

29� Jedinstvena� budžetska� klasifikacija� obuhvata� ekonomsku� klasifikaciju� budžetskih�sredstava� i� budžetskih� izdataka,� te� organizacionu� i� funkcionalnu� klasifikaciju� budžetskih�izdataka.�

Page 65: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

64

Na� osnovu� Uputstva,� budžetski� korisnici� izra�uju� budžetski� zahtjev.� Budžetski�zahtjev�se�sastoji�iz�tri�dijela,�i�to:�

a) zahtjeva� za� teku�e� izdatke� sa� podacima� o� postoje�im� aktivnostima� i�uslugama�budžetskog�korisnika;�

b) zahtjeva�za�dodatna�sredstva�za�teku�e�aktivnosti;�

c) zahtjeva� za� nabavku� osnovnih� sredstava� i� opreme,� dodatnim�sredstvima� za� kapitalne� projekte� zapo�ete� u� prethodnim� fiskalnim�godinama�i�za�nove�kapitalne�projekte.�

Procedura�utvr�ivanja�prijedloga�budžeta�Republike��je:��1. Ministarstvo�dostavlja�Vladi�nacrt�budžeta�Republike�za�narednu�fiskalnu�

godinu,�2. Vlada� može� da� traži� od� Ministarstva� da� dostavi� dodatne� informacije� ili�

objašnjenja�koja�se�ti�u�nacrta�budžeta�Republike,�3. Vlada�odlu�uje�o�izmjenama�nacrta�budžeta�Republike,�4. Vlada� usvaja� nacrt� budžeta� Republike� za� narednu� fiskalnu� godinu� i�

proslje�uje�ga�Skupštini�na�javnu�raspravu,�5. Vlada� u� skladu� sa� zaklju�cima� koje� donosi� Skupština� po� održanoj� javnoj�

raspravi�o�nacrtu�budžeta�Republike,�utvr�uje�prijedlog�budžeta�Republike�i�dostavlja�ga�Skupštini.�

�Skupština� na� prijedlog� Vlade� donosi� budžet� Republike� i� odluku� o� usvajanju�budžeta�Republike.�Na�prijedlog�Vlade�Skupština�donosi�zakon�o�izvršenju�budžeta�

Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec

Feb Instrukcije za budžetske

korisnike br. 1 Pregled budžeta i

budžetski kalendar

1. korak Instrukcije za

pregled budžeta i budžetski kalendar

2. korak Informacija o srednjoro�noj makroekonomskoj i fiskalnoj

prognozi

3. korak Pregled prioriteta

budžetskih korisnika

4. korak Dokument okvirnog

budžeta 5. korak

Po�etna ograni�enja budžetskih korisnika

6. korak Zahtjevi

budžetskih korisnika

9. Korak Godišnji budžet i

prate�a dokumentacija

10. korak Usvajanje budžeta

na Skupštini

Decembar

Juli Instrukcije za budžetske korisnike br. 2

Po�etna budžetska ograni�enja i instrukcije za izradu zahtjeva

budžetskih korisnika

Okt Instrukcije za budžetske korisnike br. 3

Kona�na budžetska ograni�enja i instrukcije za izradu dokumentacije programskog budžeta

Januar

8. korak Kona�na budžetska

ograni�enja i dokumentacija programskog budžeta

7. korak Rasprave budžetskih korisnika sa Ministarstvom finansija/Vladom

Page 66: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

65

Republike.� Budžet� Republike� objavljuje� se� u� "Službenom� glasniku� Republike�Srpske”.�Budžet�se�donosi�za�period�od� jedne�fiskalne�godine� i�važi�za�godinu�za�koju�je�donesen.��Ministarstvo� poljoprivrede� kao� i� ostali� budžetski� korisnici� odgovara� na� sve�zahtjeve�propisane�ovim� zakonom�odnosno�nalozima� i� instrukcijama� koje� dobija�od� strane�Ministarstva� finansija.� Subvencija� za� poljoprivredu,� odnosno� struktura�njihovog� utroška,� za� koje� smo� rekli� da� predstavljaju� 97%� budžeta�MPŠV,� dio� su�budžetskog� zahtjeva� koji� MPŠV� dostavlja� Ministarstvu� finansija� i� taj� proces� u�suštini�prati�budžetski�kalendar�i�završava�se�objavljivanjem�Pravilnika�o�uslovima�i�na�inu�ostvarivanja�ostvarivanja�nov�anih�podsticaja�za�razvoj�poljoprivrede�i�sela.�Proces�izgleda�ovako:�

� 15.� decembar� �� Skupština� donosi� budžet� Republike� za� narednu� fiskalnu�godinu.�

� Decembar� –� priprema� Plana� korištenja� sredstava� podsticaja� za� razvoj�poljoprivrede�i�sela�

� Januar�–�usaglašavanje�nacrta�Plana�sa�korisnicima�sredstava�

� Korisnici� sredstava� se� pozivaju� na� zajedni�ki� sastanak� ili� se� posebno�individualno�izjašnjavaju�o�nacrtu�Plana�pismenim�putem�

� Korisni�ke� organizacije:� Zadruge,� Udruženja� proizvo�a�a,� Privredne�komore,�predstavnici�Univerziteta,�nau�nih�instituta�

� Od�2008.�godine�uvedena�je�praksa�sa�usaglašavanjem�nacrta�Plana�sa�Agrarnim�savjetom�Republike�Srpske�

� Januar��Plan�korištenja�sredstava�podsticanja�poljoprivrede� i� sela�upu�uje�sa�na�Vladu�RS�

� Januar� –� Vlada� RS� donosi� Odluku� o� korištenju� sredstava� podsticaja� za�razvoj�poljoprivrede�i�sela�

� Januar�–�kreiranje�Pravilnika�o�uslovima� i�na�inu�ostvarivanja�ostvarivanja�nov�anih�podsticaja�za�razvoj�poljoprivrede�i�sela�

� Januar�/�Februar�/�Mart�–�Pravilnik�se�objavljuje�u�Službenom�glasniku30�

� Izmjene�Pravilnika�–�izmjene�Pravilnika�dešavaju�se�u�tri�slu�aja:�

� Na�traženje�korisnika�i�uz�odobrenje�Vlade�RS�

� Odlukom�Vlade�RS�

� Usljed�ispravljanja�tehni�kih�nedostataka�

30�Iako�bi�Pravilnik�trebalo�da�bude�objavljen�osmog�dana�od�donošenja�Odluke�Vlade�RS�u�MPŠV�kažu�da�zbog�situacije�da�se�do�kraja�januara�teku�e�godine�vrši�isplata�podsticaja�za�prethodnu�godinu,�nije�mogu�e�prije�kona�ne�ocjene�realizacije�podsticaja�za�prethodnu�godinu�u�i�u�proces�izrade�Pravilnika�za�teku�u�godinu.�

Page 67: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

66

� Zaprimanje�zahtjeva�korisnika�–�zahtjevi�se�predaju�tokom�cijele�godine�u�zavisnosti�od�rokova�predvi�enih�Pravilnikom.�

� Obrada� zahtjeva� –� vrši� se� tokom� cijele� godine� iako� je� neravnomjerno� po�mjese�nim�kvartalima�pri��emu�se�najviše�zahtjeva�obradi�u� IV�kvartalu31.�Komisija�formirana�rješenjem�ministra�izvršava�ocjenu�zahtjeva�i�konstatu�je�da�li�isti�ispunjava�uslove�za�dodjelu�podsticajnih�sredstava.�

� Isplata�sredstava���isplata�podsticajnih�sredstava�korisnicima�vrši�se�direkt�nim�pla�anjem�na�njihove�teku�e,�odnosno�žiro�ra�une.�

#���� '������������(����

�Strategijom�razvoja�poljoprivrede�RS�se�obavezala�na�formiranje�agranog�budžeta�u�iznosu�od�6%�od�doma�ih�prihoda�budžeta�RS�u�trajanju�od�tri�godine,�po�ev�od�2007,� a� nakon� tri� godine� izdvajanja� pove�ati� na� 8%� sa� trajanjem� do� kraja�realizacije�Strategije,�sa�sljede�om�usmjeravanjem�obima�podrške:�

Prvi�period:��(07,�08,�09)�- Teku�e�subvencije����40%�- Investicioni�programi����40%���- Ruralni�razvoj����20%�Drugi�period:�(010�–�015)�- Teku�e�subvencije���30%�- Investicioni�programi���50%�- Ruralni�razvoj���20%�

�U� nastavku� dajemo� pregled� realizacije� Plana� podsticaja� poljoprivrede� i� sela� u�vremenskom�periodu�2006,�2007,�2008�godina.��Analizom�iznosa�podsticajnih�sredstava�u�periodu�2006�2008�godina�vidimo�da�je�iznos� sredstava� rastao� iz� godine� u� godinu,� kao� i� njihovo� u�eš�e� u� ukupnom�budžetu�RS.�Taj�rast�me�utim�nije�bio�dovoljan�za�ostvarenje�strateškog�plana�od�6%� budžeta� koliko� je� navedeno� da� treba� da� se� alocira� u� periodu� 2007�2010.�Budžet� za�2009.�zbog�sveukupne� finansijske�krize� još�više�odudara�od�strateškog�

31�Me�u�glavnim�razlozima�za��diskontinuitet�u�isplati�sredstva�su�(„Analiza�ostvarivanja�akcionog�plana�za�realizaciju�strategije“,�Poljoprivredni�fakultet,�Institut�za�ekonomiku�poljoprivrede,�Banjaluka,�mart�2008�godine)�

- kašnjenje� sa� donošenjem� i� objavljivanjem� pravilnika� (tek� krajem� aprila� (po�etak�marta�u�2009),�

- mali�broj�radnika�u�Ministarstvu�za�obradu�i�rješavanje�zahtijeva,�- neinformisanost�proizvo�a�a�o�pojedinim�mjerama�i�uslovima�za�ostvarivanje�prava�

na�podsticaje,��- kampanjski�odnos�podnosioca�zahtijeva�i��ekanje�da�ih�predaju�u�zadnji��as�i�dr.�

Page 68: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

67

plana�i�iznosi�80�miliona�KM�(4.95%�ukupnog�budžeta)�namijenjenih�za�podsticanje�poljoprivrede�i�sela.��

� �Izvor:�Obrada�autorke�na�osnovu�podataka�obezbije�enih�u�MPŠV��

Što� se� ti�e� strukture� sredstava,� ona� se� ispla�uje� po� tri� glavna� stuba� podrške:�teku�e� subvencije� ili� podrška� proizvodnji� i� dohotku,� podrška� dugoro�nim�ulaganjima�ili�investicioni�programi�i�podrška�ruralnom�razvoju.�U�prilogu�se�nalazi�detaljna� struktura�mjera�unutar� svakog�od� tri� stupca�mjera,�dok� se�na�grafikonu�može�vidjeti� odnos�ova� tri� pravca�podrške�u�ukupnom� iznosu�podrške� za�period�2006�2008� godine.� Kao� što� vidimo,� on� znatno� odudara� od� Strategijom�predvi�enog�odnosa�40%:40%:20%.�

�Izvor:�Obrada�autorke�na�osnovu�podataka�obezbije�enih�u�MPŠV�

�U� toku� 2008.� godine� uveden� je� IV� stubac� pod� nazivom� Interventne� mjere� i�vanredne� potrebe,� kojim� je� zapravo� samo� iz� grupe� mjera� za� podršku� ruralnom�razvoju�izdvojen�dio�mjera�koji�se�odnosi�na�intervencije�na�tržištu�i�zaštitu�zdravlja�biljaka� i�životinja,�koje�po�pravilu�ne�spadaju�u�mjere�koje�se�odnose�na�podršku�ruralnom�razvoju.�Uvo�enjem� IV�grupe�mjera�u�2008.�godini�odnos�se�mijenja�u�

Podsticaji za razvoj poljoprivrede i sela

0

20,000,000

40,000,000

60,000,000

80,000,000

100,000,000

120,000,000

2006 2007 2008

Struktura sredstava za podsticanje poljoprivrede

i sela

62% 68% 69%

11% 14%26%20% 18%12%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2006 2007 2008

Podsticaji ruralnomrazvoju

Podsticaji dugoro�nimulaganjima

Podsticaji proizvodnji idohotku

4.04%

4.61%

5.56 %

Page 69: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

68

65%:11%:8.5%:16%,� što� opet� ne� mijenja� situaciju� na� bolje� kada� je� u� pitanju�ispunjavanje�strateških�ciljeva.��Strateški�plan�ruralnog�razvoja�predlaže�konsolidaciju�druga�dva�stupca,�odnosno�mjera�podrške�kapitalnim�ulaganjima�i�mjera�ruralnog�razvoja.�Usvajanje�ovakvog�prijedloga,� zajedno� sa� drugim� izvorima,� kao� i� sredstvima� za� ruralni� razvoj� iz�pretpristupnih� fondova,� trebalo� bi� da� promijeni� postoje�u� strukturu� budžeta� u�korist�ruralnog�razvoja.��

#���� )�� �!�����������

�Sistem� pra�enja� i� ocjene� u� MPŠV� nažalost� ne� operiše� sa� rodno� razvrstanim�podacima,�pa�je�za�potrebe�procjene�broja�žena�korisnika�bilo�potrebno�preduzeti�manuelno� pretraživanje� postoje�e� baze� podataka� u� MPŠV.� Kako� bi� ru�no�prebrojavanje�za�cijeli�analizirani�period�(2006�2009)�zahtijevalo�previše�vremena,�procjena�broja�žena�korisnika�programa�i�mjera�podrške�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj� izvršena� je� samo� za� 2008.� godinu.� Dodatna� teško�a� u� datoj� analizi�predstavljala�su�imena�koja�na�lokalnom�jeziku�mogu�predstavljati�osobu�i�muškog�i� ženskog� pola.� Ovo� je� razlog� zašto� svi� predstavljeni� podaci� predstavljaju� samo�procjenu�broja�korisnika.���Me�utim,� uprkos� navedenim� teško�ama,� broj� žena� korisnika�može� biti� vrijedan�indikator� dostupnosti� pojedinih� mjera� za� žene,� interesa� žena� za� odre�ene�programe,�vrijednosti�ukupne�podrške�dodijeljene�ženama�i�dr.���U� prvoj� grupi�mjera� koja� se� odnosi� na� podršku� proizvodnji� i� dohotku,� prava� na�podsticaje�mogu�e� je� ostvariti� po� osnovu� 12� razli�itih�mjera� podrške.� Za� ve�inu�mjera�iz�ove�grupe�preduslov�za�apliciranje�je�da�je:�

1. korisnik�registrovan�u�Registru�poljoprivrednih�gazdinstava;�2. korisnik� ispunjava�minimum� obima� proizvodnje� za� vrstu� proizvodnje� za�

koju� podnosi� zahtjev� (15� krma�a,� 100� ovaca,� 2000� kljunova,� 200� kg�mlijeka,�50�košnica,�1�ha�žita,�0.5�ha�povr�a);�

3. korisnik� ispunjava�minimum� zahtjeva� za� kvalitetom� proizvoda� (mlijeko,�priplodna�grla)�o��emu�se�prilaže�i�potvrda�nadležnih�institucija;�

4. ra�uni�o�prodaji�proizvoda�ukoliko�se�premija�odnosi�na�prodatu�koli�inu.��Na� osnovu� kriterija� br.� 1� vidimo� da� žena� ne� mora� biti� vlasnik� poljoprivrednog�imanja�niti�upisan�u�Registar�gazdinstava�kako�bi�mogla�aplicirati�za�mjere�podrške.�Žene� proizvo�a�i� mogu� aplicirati� ravnopravno,� kao� �lanovi� doma�instva,� na�osnovu��ega� se�može� zaklju�iti�da�o�ovom�pitanju�nema�diskriminacije� žena�kao�korisnika.� Ipak,� softver� za� uspostavljanje� Registra� gazdinstava� tek� treba� da� se�

Page 70: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

69

instališe� i� na� osnovu� informacija� dobijenih� od� strane� zaposlenih� u�Ministarstvu,�softver� je�dizajniran�na�na�in�da� samo� jedan��lan�doma�instva�može�da�aplicira,�što� može� da� uzrokuje� isklju�ivanje� ve�ine� žena� koje� nisu� upisane� kao� vlasnici�gazdinstva.�����Kriterij�br.�2�predstavlja�ve�u�teško�u�za�žene�zbog�propisanog�minimuma�obima�proizvodnje� koji� mogu� ispuniti� samo� komercijalni� proizvo�a�i.� Na� osnovu�istraživanja� za� potrebe� izrade� Strateškog� plana� ruralnog� razvoja,� prosje�an� broj�stoke�po�doma�instvu�u�RS�je:�9�krava,�11�ovaca,�43�peradi,�9�košnica.�Ovi�podaci�o�prosjeku� nalaze� se� daleko� ispod� propisanog� minimuma� i� ograni�avaju� mnoge�proizvo�a�e� (žene� i� muškarce)� u� apliciranju� na� sredstva� podrške� proizvodnji� i�dohotku.���Kriterij�br.3�poprima�sve�više�na�zna�aju�za�proizvo�a�e�mlijeka�koji�moraju�da�se�prilagode�strogim�EU�pravilnicima�o�kvaliteti�mlijeka.�Iako�je�Ministarstvo�odobrilo�prelazni�period�za�proizvo�a�e�da�se�prilagode�i�pripreme�na�novi�pravilnik,�pitanje�je�mogu�nosti�žena�proizvo�a�a�da�se�informišu�i�obu�e�u�vezi�sa�novim�pravilima�i�kriterijima.���Prezentuju�i� strukturu� budžeta,� ve�� smo� zaklju�ili� da� podrška� proizvodnji� I�dohotku� uzima� više� od� polovine� budžeta� (62�69%).� Razlog� za� to� je� �injenica� da�subvencije� za� proizvodnju� imaju� momentalni� iako� kratkotrajni� efekat� kako� na�cijene� poljoprivrednih� proizvoda� tako� i� na� proizvodne� troškove� i� zbog� toga� su�cijenjene�od�strane�poljoprivrednih�proizvo�a�a� jednako�u�EU� i�u�RS.�Ali,�kako� je�uticanje� na� slobodno� formiranje� cijena� na� tržištu� zabranjeno� od� strane� Svjetske�trgovinske�organizacije�STO,� sa�pridruživanjem�BiH� toj�organizaciji,� proizvo�a�i�u�RS�mogu�o�ekivati�da��e�se�podrška�proizvodnji�I�dohotku�postepeno�smanjivati�do�minimuma.���Kako� premiju� ostvaruju� i� pravna� i� fizi�ka� lica,� podatke� o� broju� žena� korisnika�mogu�e� je�bilo�dobiti� samo�za�mjere� za� koje� je� vo�ena�elektronska�evidencija�o�svim�individualnim�korisnicima,�s�tim�da�je�za�neke�mjere,�kao�što�je�proizvodnja�sadnog�i�sjemenskog�materijala,�ugovorena�proizvodnja�tipi�no�da�su�svi�korisnici�isklju�ivo�pravna�lica.����������

Page 71: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

70

Tabela�br.�7:�Broj�žena�korisnika�i�vrijednost�podrške�u�I�grupi�mjera�

R.br.�PODRŠKA� PROIZVODNJI� I�DOHOTKU�

Ukupan�broj�korisnika�

Broj�žena�korisnika�

Ukupna�fin.�vrijednost�aktivnosti�

�Korist�po�korisniku��

1�Premije�za�proizvodnju�i�uzgoj�kvalitetne�priplodne�stoke� 6,482� 0�6%� 6,921,434.66�

������1,067.79��

2�

Premija�za�proizvodnju�(kravljeg,�ov�ijeg�i�kozijeg)�mlijeka� 15,296� n.a.� 23,372,841.66�

������1,528.04��

3� Premije�za�tov�stoke� 871� 0%� 3,373,209.46�������3,872.80��

4�

Premije�za�ind.�i�ljekovito�bilje,�organsku�i�integralnu�proizvodnju� 11� PL� 41,080.00�

������3,734.55��

5�Premija�za�proizvedeno�i�prodato�vo�e�i�povr�e� 2,329� 0%� 1,125,428.52�

���������483.22��

9�Premije�za�proizvodnju�sjemenskog�materijala� 16� PL� 629,039.55�

����39,314.97��

10�Premije�za�proizvedene�vo�ne�sadnice�i�lozne�kalemove� 32� 8.33%� 425,082.54�

����13,283.83��

11�Premija�za�proizvodnju�duvana�u�listu� 567� n.a.� 2,223,829.50�

������3,922.10��

12� Jesenja�sjetva� 49,817� 0�10%� 28,269,161.18����������567.46��

�� UKUPNO�� 75,421� �� 66,381,107.07����������880.14��

Izvor:�obra�un�autorke�na�osnovu�podataka�obezbije�enih�od�strane�MPŠV�*PL���pravno�lice�(podaci�za�pravna�lica�nisu�mogli�biti�razvrstani�po�polu�jer�nije�bilo�evidencije�o�osobi�vlasniku)�**�Ukupan�broj�svih�korisnika�(muškaraca�i�žena)�kao�i�pravnih�lica���Boj�žena�korisnika�za�premije�za�mlijeko�nije�bilo�mogu�e� izra�unati�zbog�velikog�ukupnog�broja�korisnika.�Iz�istog�razloga,�za�mjere�br.�1�i�2�(premija�za�proizvodnju�stoke� i� jesenju� sjetvu)� predstavljena� procjena� je� dobijena� na� osnovu� broja� žena�utvr�enog�u�nekoliko�opština.�Pri�tome�je�utvr�eno�da�su�opštine�sa�intenzivnom�poljoprivrednom�proizvodnjom�(Banjaluka,�Bijeljina,�Gradiška)�imale�ve�i�broj�žena�korisnika�od�manje�razvijenih�opština�(Berkovi�i,�Bile�a,�itd).��U�drugoj�grupi�mjera�koja�se�odnosi�na�podršku�dugoro�nim�ulaganjima,�prava�na�podsticaje� mogu�e� je� ostvariti� po� osnovu� 9� razli�itih� mjera� podrške32.� Za�ostvarenje�prava�na�podršku�iz�ove�grupe�mjera�korisnik�je�dužan�priložiti:�

32�U�okviru�podrške�dugoro�nim�ulaganjima,�korisnik�ostvaruje�pravo�na�nov�ani�podsticaj�za:�a)�nabavku�poljoprivredne�mehanizacije�i�opreme,�b)�ulaganja�u�sto�arstvo�(osnovno�stado�i�objekti),�v)�ulaganja�u�hidromelioracione�sisteme,�g)�podizanje�višegodišnjih�zasada,�

Page 72: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

71

1. dokaz�o� registraciji� u�Registru� poljoprivrednih� gazdinstava� ili� ku�nu� listu�ako�podnosilac�zahtjeva�nije�nosilac�poljoprivrednog�gazdinstva33;�

2. korisnik� ispunjava�minimum�obima� proizvodnje� za� vrstu� proizvodnje� na�koju�se�odnosi� investicija� (20�krava�za� liniju�muže,�20�priplodnih�krma�a,�100�ovaca�za�izgradnju�objekata,�200�m2�po�plasteniku,�1�ha�za�podizanje�novih�zasada�i�sli�no);�

3. program�ulaganja�ili�gra�evinski�projekat�za�objekte.��Kriterij� koji� se� razlikuje� za� ovu� grupu� mjera� u� odnosu� na� ostale� je� zahtjev� za�posjedovanjem� investicionog� plana� ili� programa� koji� obi�no� predstavlja� opis�investicionog� prijedloga� ili� projekciju� finansijskog� plana.� Podrška� kapitalnim�investicijama� podrazumijeva� sufinansiranje� investicije� u� vrijednosti� 10�20%,� dok�ostatak� sredstava� korisnik� obezbje�uje� iz� vlastitih� ili� pozajmljenih� izvora�finansiranja.�Pitanje�je�ovdje�mogu�nosti�žena�da�osiguraju�izvore�finansiranja,�kao�i�njihovog�znanja�i�sposobnosti�da�kreiraju�investicioni�prijedlog.���

Tabela�br.�8:�Broj�žena�korisnika�i�vrijednost�podrške�u�II�grupi�mjera�

R.br.�PODRŠKA�DUGORO�NIM�ULAGANJIMA�

Ukupan�broj�korisnika�

Broj�žena�korisnika�

Ukupna�fin.�vrijednost�aktivnosti�

Korist�po�korisniku�(KM)�

1� Ure�enje�i�kupovina�zemljišta� 171� 5.85%� 784,926.99�������4,590.22��

2�Obnova�poljoprivredne�mehanizacije�i�opreme� 2506� 3.20%� 2,902,713.86�

������1,158.31��

3�

Ulaganja�u�sto�arstvo�(osnovno�stado,�objekti,�oprema�(uklj.�muzne�ure�aje)� 549� 5,45%� 1,835,743.65�

������3,343.80��

4� Izgradnja�staklenika�i�plastenika� 169� 5,45%� 272,925.33�������1,614.94��

5�

Adaptacija,�proširenje�postoje�ih�i�izgradnja�novih�kapaciteta�za�preradu� 532� 3.23%� 1,634,331.89�

������3,072.05��

7� Ulaganja�u�irigacione�sisteme� 20153� 50%� 2,482,190.90����������123.17��

8� Podizanje�višegodišnjih�zasada� 488� 3�12%� 1,609,614.95�������3,298.39��

9�Sredstva�za�regresiranje�kamata�(obaveze�iz�2006�godine)� 142� n.a.� 2,026.66�

�����������14.27��

�� UKUPNO�� 24,710� �� 11,524,474.23����������466.39��

Izvor:�obra�un�autorke�na�osnovu�podataka�obezbije�enih�od�strane�MPŠV�

d)�izgradnju�staklenika�i�plastenika,��)�kapitalna�ulaganja�u�prehrambenoj�i�prera�iva�koj�industriji�i�e)�ulaganje�u�opremanje�ispitnih�i�referentnih�laboratorija.�33�Od�svih��lanova�u�Pravilniku�jedino�se�u��l.39�(Pravilnik�2009)�navodi�da�podnosilac�zahtjeva�može�biti�i��lan�doma�instva�ukoliko�je�na�ku�noj�listi.�

Page 73: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

72

U�tabeli�br.�8�možemo�vidjeti�da�je�broj�žena�direktnih�korisnika�izme�u�3�i�12%�u�zavisnosti� od� vrste� podrške.� Procjena� o� 50%� žena� korisnika� sistema� za�navodnjavanje�zasnovana�je�na��injenici�da�bi�ti�sistemi�trebali�biti�na�korist�cijeloj�populaciji�(kao�i�putevi,�elektrifikacija,�kanalizacija�i�dr.)�od�koje�je�50%�žena.�Ova�procjena�se�ipak�treba�da�se�uzme�sa�rezervom,�jer�pitanje�ko�je�zapravo�korisnika�datih�investicija�zavisi�od�mjesta�gdje�se�ti�sistemi�grade�i�ko�u�datim�mjestima�živi.���Kada�je�u�pitanju�tre�a�grupa�mjera�odnosno�podrška�ruralnom�razvoju,�razvijeno�je� tako�e�devet� razli�itih�mjera�podrške�po�osnovu�kojih�korisnici�mogu�ostvariti�prava�podrške�(Tabela�br.�9).�Iako�i�u�ovoj�grupi�mjera�korisnici�mogu�biti�i�fizi�ka�i�pravna� lica,� zbog� vrste� samih� aktivnosti� koje� se� odnose� na� ulaganja� u�infrastrukturu,� izgradnju� objekata,� podizanje� poslovnih� pogona,� podrška�zadrugama�i�udruženjima�i�dr.�korisnici�ovih�mjera�su�pretežno�pravna�lica.���Ovo�je�tako�e�grupa�mjera�u�okviru�koje�postoji�mjera�podrške�udruženjima�žena�na�selu,�kao�posebna�mjera�namijenjena�isklju�ivo�ženama�u�okviru�podrške�socio�ekonomskoj�revitalizaciji�sela.���Postojanje�ove�mjere�je�razlog�opšteg�shva�anja�kod�zaposlenih�u�Ministarstvu�da�su�upravo�ova�grupa�mjera�na�najbolji�na�in�odgovara�potrebama�žena�u�ruralnom�podru�ju.� Me�utim,� koncept� rodno� odgovornog� budžetiranja� ne� ti�e� se� samo�programa�i�finansijskih�mjera�namijenjenih�isklju�ivo�ženama.�Zapravo,�potencijal�ROB�a� za� gender� mejnstriming� je� da� on� treba� da� postane� dio� svih� programa� i�mjera,� naro�ito� onih� koje� su� obilježene� kao� “rodno� neutralne”,� jer� je� uticaj� tih�mjera��esto�razli�it�po�žene�i�muškarce.�������������������

Page 74: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

73

Tabela�br.�9:�Broj�žena�korisnika�i�vrijednost�podrške�u�III�grupi�mjera�

R.br.�PODRŠKA� RURALNOM�RAZVOJU�

Ukupan�broj�korisnika�

Broj�žena�korisnika�

Ukupna�fin.�vrijednost�aktivnosti�

Korist�po�korisniku�(KM)�

1�

Podrška�registraciji�poljoprivrednih�gazdinstava��programi�razvoja�opština� 48,849� n.a.� 1,131,456.00� 23.16�

2�Unapre�enje�konkurentnosti�poljoprivredne�proizvodnje� 3429� n.a.� 480,120.39� 140.02�

3�Ekonomsko�socijalna�revitalizacija� 124074� n.a.� 2,162,165.57� 17.43�

4�Podrška�revitalizaciji�seoske�infrastrukture� 7034� n.a.� 3,663,395.41� 520.81�

5�

Podrška�stru�nim�seminarima,�edukaciji�i�dokvalifikaciji� 122� n.a.� 530,716.70� 4350.14�

6�Sredstva�opšte�namjene�u�razvoju�ruralnih�podru�ja� 5798� n.a.� 835,389.85� 144.08�

7�O�uvanje�biljnih�i�sto�arskih�geneti�kih�resursa� 8� n.a.� 4,800.00� 600.00�

8� Kontrola�kvaliteta�mlijeka� n.a.� n.a.� 386,342.85� 0.00�

�� UKUPNO�� 189,314� �� 9,194,386.77� 48.57�Izvor:�obra�un�autorke�na�osnovu�podataka�obezbije�enih�od�strane�MPŠV��Za�ostvarenje�prava�na�podršku�udruženjima�žena�korinice�su�dužne�priložiti:�

- Program�za�razvoj�poslovnih�aktivnosti�udruženja�za�podru�je�u�kojem�imaju�sjedište�i�predra�un�ili�ra�un�za�nabavku�potrebnog�materijala�i�opreme�za�realizaciju�programa;��

- program�podrške�udruženjima�žena�mora�da�sadrži�cilj�i�opis�poslovne�aktiv�nosti,�vrste�proizvoda� i�usluga�koje�se�stvaraju�za�predloženu�poslovnu�ak�tivnost;�

�Podsticajna�sredstva�iz�stava�1.�ovog��lana�ispla�uju�se�na�osnovu�mišljenja�komisi�je�i�rješenja�ministra,�u�iznosu�do�50%�po�odobrenom�i�realizovanom�programu,�a�najviše�do�15.000,00�KM.��Korisnik� sredstava� je� dužan� dostaviti� izvještaj� do� kraja� teku�e� godine� o� namjen�skom�utrošku�sredstava�dokumentovan�ra�unima,�ugovorima,�dokazima�o�izvrše�nim�uplatama�i�sli�no.�Zahtjev�za�isplatu�podsticajnih�sredstava�za�namjenu�iz�ovog��lana�podnosi�se�najkasnije�do�1.�septembra�teku�e�godine.��U� toku�2008.�godine�samo�tri�udruženja�žena�su�ostvarila�pravo�po�osnovu�gore�navedene�mjere.�Tokom�2008.�godine�samo�tri�udruženja�žena�su�aplicirala�za�ovu�

Page 75: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

74

podršku.� Prema� informacijama� dobijenim� u� Ministarstvu,� kao� i� informacijama�dobijenim� od� strane� predstavnica� ženskih� udruženja� na� radionici� u� Banjaluci34�razlog� za� ovako� nizak� broj� korisnika� leži� u� �injenici� da� su:� žene� u� ruralnom�podru�ju� neorganizovane,� nisu� ohrabrene� da� se� u�lanjuju� u� udruženja�proizvo�a�a,�nisu�dovoljno� informisane�o� svojim�pravima,�nisu� spremne�u�ve�ini�slu�ajeva�da�preuzmu�ulogu� lidera.�One�koje�se� iskažu�spremnim� i�koje�su�stekle�ve��odre�ena�iskustva�kroz�rad�u�organizacijama,�ne�dobijaju�dovoljno�podrške�od�strane�lokalne�zajednice�i�u�velikom�broju�slu�ajeva�obeshrabrene�su�u�svom�radu.��Ovo�vodi�ka�zaklju�ku�da�nije�dovoljno�definisati�mjere� i�rezervisati�sredstva,�ako�nisu�razvijeni�instrumenti�kako�bi�se�data�sredstva�mogla�iskoristiti:�instrumenti�za�informisanje� žena� o� njihovim� pravima,� za� razvoj� poslovnih� prijedloga,� za�organizovanje�ženskih�grupa�i�postizanje�saradnje.��Drugi� problemi� isticani� od� strane� predstavnica� udruženja� žena� na� sastanku� u�Banjaluci� i� žena� intervjuisanih� u� istraživanju� provedenom� od� strane�Poljoprivrednog� fakulteta� (Tekst�box�br.� 4)� pobliže� objašnjavaju� koja� vrsta�novih�mjera�se�o�ekuje�u�odnosu�na�potrebe�žena�u�ruralnom�podru�ju:�

- Pošto� kriteriji� za� aplikaciju� na� neke� vrste� podrške� više� odgovaraju�komercijalnim� proizvo�a�ima,� potrebno� je� razviti� posebne� programe� za�mala�i�usitnjena�poljoprivredna�gazdinstva;�

- Mjesta�obuka�treba�da�budu�prilago�ena�ženama,�što�zna�i�da�zbog�manje�mobilnosti�žena,�obuke�treba�organizovati�na�farmama�ili�blizu�farmi;�

- Žene�nisu�dovoljno�informisane�o�svojim�pravima�(uopšte�kao�i�o�pravima�u�poljoprivredi�i�ruralnom�razvoju);�

- Postoje�a�udruženja�žena�nisu�dovoljno�iskorištena�od�strane�Ministarstva,�a� mogla� bi� poslužiti� kao� logistika� u� informisanju� i� podršci� ženama� u�ruralnom�podru�ju�u�boljem�korištenju�mjera�podrške;���

- Postoji�ogromna�potreba�za�tzv.�“fondom�rizika”� ili�garantnim�fondom�koji�bi�omogu�io�ženama�da�apliciraju�za�kredite;��

- Siromaštvo�treba�da�se�uzme�u�obzir�i�tretira�kao�najprioritetniji�problem�u�seoskom�podru�ju;��

- Poseban� vid� osiguranja� treba� razviti� za� žene� u� seoskom� podru�ju� kao� i�penzioni�fond;�

- Treba� razviti� instrumente� za� mjerenje� uticaja� razli�itih� infrastrukturnih�ulaganja�na�potrebe�žena�u�seoskom�podru�ju.�

34�Konsultativni�sastanak�„Rodno�odgovorno�budžetiranje�u�poljoprivredi�i�ruralnom�razvoju“�organizovan�od�strane�Gender�centra�RS�tokom�perioda�ovog�istraživanja,�Banjaluka,�RS,�juni�2009.�

Page 76: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

75

Drugi�vrste�podrške�u�okviru�ove�grupe�mjera�uglavnom�se�karakterišu�kao�rodno�neutralne,� što� zna�i� da� treba� pruže� jednaku� korist� cijeloj� populaciji� u� ruralnom�podru�ju,�kao�što�je�revitalizacija�infrastrukture,�podrška�obrazovanju,�ekonomska�i�socijalna�revitalizacija�itd.�Ovdje�je�zna�ajno�ista�i�da��e�iznos�sredstava�za�ruralni�razvoj� u� okviru� predpristupnih� fondova� �� IPA� (EU� Instruments� for� pre�accession)�zavisiti�od�sposobnosti�pojedinaca�i�lokalne�zajednice�sa�upotrebi�data�sredstva.���Tekst�box�br.4:�Rezultati�istraživanja�provedenog�od�strane�Instituta�a�ekonomiku�poljoprivrede�za�potrebe�Analize�efekata�podsticajnih�mjera�u�200735�(uzorak�korisnika�sa�12�opština,��od��ega�je�9%�žena)�Koju�grupu�mjera�smatrate�najzna�ajnijom�za�razvoj�vašeg�doma�instva?

Ponu�eni�odgovori Žene Muškarci�1 Podrška�proizvodnji�i�dohotku 80.00% 52.00%�2 Podrška�kapitalnim�ulaganjima 20.00%� 25.00%�3 Podrška�ruralnom�razvoju 30.00% 23.00%�

Šta�bi�vam�pomoglo�da�u�idu�oj�godini�lakše�ostvarite�svoje�pravo�po�osnovu�podsticaja�za�razvoj�poljoprivrede�ili�ruralnih�podru�ja?�

Punu�eni�odgovori Žene� Muškarci�1 Bolja�informisanost�(npr.�dostavljanjem�štampane�brošure�i�sl.)� 0.00%� 29.00%�

2 Besplatna�pomo��kod�pripreme�i�popunjavanja�zahtjeva� 0.00%� 12.00%�

3 Blaži�kriteriji�i�manje�uslova�za�ostvarivanje�podsticaja� 60.00%� 37.00%�

4 Uvo�enje�novih�mjera podsticaja 50.00%� 22.00%�Šta�smatrate�osnovnim�problemom�da�jednostavnije�ostvarite�pravo�na�podsticajna�sredstva�koja�su�raspoloživa�po�Pravilniku?���

Ponu�eni�odgovori Žene� Muškarci�1 Neblagovremeno�objavljivanje�Pravilnika 30.00% 21.00%�2 Neinformisanost�o�sadržaju�Pravilnika�i�pojedinim�mjerama� 30.00%� 25.00%�

3 Komplikovana�procedura�za�ostvarivanje�pojedinih�prava� 70.00%� 45.00%�

4 Nedovoljno�znanja�da�se�pripremi�zahtjev 10.00% 10.00%��

�Trendovi� u� zemljama� u� regionu� pokazuju� da� je� nivo� iskoristivosti� pretpristupnih�fondova,�te�s�njima�u�vezi�i�unapre�enje�proizvodnje�i�standarda�života�u�ruralnom�

35�“Analiza�akcionog�plana�za�provo�enje�strategije�poljoprivrede�sa�posebnim�osvrtom�na�provo�enje�i�efekte�podsticajnih�mjera�u�RS�za�2007�“,�Univerzitet�Banjaluka,�Institut�za�ekonomiku�poljoprivrede,�2008.��

Page 77: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

76

podru�ju,�u�direktnoj�vezi�sa�sposobnoš�u�i�spremnoš�u�lokalne�zajednice�da�date�fondove�iskoristi.���Ukoliko� žene� u� ruralnom� podru�ju� ostanu� na� sadašnjem� nivou� u�eš�a� u�odlu�ivanju�o�pitanjima�od�interesa�za�zajednicu,�negativne�efekte�u�neadekvatnoj�procjeni� potencijala,� mogu�nosti� i� prioriteta� razvoja� od� samo� jednog� dijela�stanovništva�trpi�e�cijela�zajednica�i�društvo�u�cjelini.��Održiv�razvoj�ruralnih�podru�ja�ne�e�biti�mogu��ukoliko�se�ne�postigne�opšti�razvoj�za� sve,� žene� i� muškarce.� Zbog� toga,� potrebe� žena� treba� uzeti� u� obzir,� naro�ito�strateške�potrebe�za�postizanje�efektivne�ravnopravnosti.�

#���� *��+����������������(������������

�Što� se� ti�e� sistema�pra�enja� i� ocjene,� potpuno�uspostavljen� sistem� još�uvijek�ne�postoji,�me�utim�od�po�etka�2008.�godine�Ministarstvo�zapošljava�službenika�za�pra�enje�i�ocjenu�a�kroz�projekat�„Poljoprivreda�i�ruralni�razvoj36“�koji�se�finansira�iz�kredita�Svjetske�banke�planirano�je�uspostavljanje�cjelovitog�sistema�za�pra�enje�i�ocjenu�unutar�sektora�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja,�kako�na�entitetskom�tako�i� na� državnom� nivou.� Projekat� je� trenutno� u� fazi� izbora� internacionalnog�konsultanta� koji� bi� asistirao� lokalnim� službenicima� za� nadzor� i� ocjenu� u�dizajniranju�sistema.��U� razgovoru� sa� službenikom� za� nadzor� i� ocjenu� u� MPŠV� pojašnjeno� nam� je� da�proces�pra�enja�i�ocjene�trenutno�izgleda�ovako:�

- Po� odobrenju� Zahtjeva� za� isplatu� odre�ene� vrste� podrške,� službenik� za�nadzor� i� ocjenu� izlazi� na� teren� i� utvr�uje� realizaciju� podsticajne� mjere�prema�zahtjevu;�

- Tom�prilikom�se�utvr�uje:�o �injeni�no� stanje� u� odnosu�na� zahtjev� (da� li� je� izgra�en�objekat,�

napravljen�put,�nabavljene�sadnice,�stado,�plastenik�i�sl);�o da� li� je� realizovan� vremenski� plan� naveden� u� zahtjevu� (ovo� se�

naro�ito�odnosi�na�korisnike�koji�nisu�dostavili�izvještaj�o�realizaciji�odr�ene�investicije�ili�druge�vrste�poslovnog�programa);�

o broj�korisni�kih�doma�instava�na�koje�se�odnosi�mjera�podrške�ili�koji�imaju�direktnu�korist�od�realizacije�zahtjeva;��

36�„Projekat�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja“:�„U�drugoj�polovini�2007.�godine�odobren�je�kredit�Svjetske�banke�koji��e�u�okviru�Projekta�razvoj�poljoprivrede�i�seoskih�podru�ja,�u�naredne��etiri�godine�biti�iskorišten�za�razvoj�institucija�u�poljoprivredi�kako�entitetskih�tako�i�na�nivou�BiH.“�(Izvještaj�za�Vladu,�MPŠV).�

Page 78: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

77

o utvr�ivanje� direktne� i� indirektne� koristi� za� data� doma�instva:�pove�anje� prihoda,� pove�anje� prometa� ljudi� i� roba,� smanjenje�vremena� za� obavljanje� nekih� aktivnosti,� smanjenje� troškova,�dostupnost�usluga;�

o utvr�ivanje� stepena� zaga�enja� životne� sredine� odnosno� uticaja�date�aktivnosti�na�životnu�sredinu;�

o ocjena�dugoro�nog�uticaja�ili�perspektive�za�budu�e�aktivnosti.�- U� martu� mjesecu� teku�e� godine,� MPŠV� podnosi� Izvještaj� Vladi� RS� o�

aktivnostima�Ministarstva� koji� uklju�uje� i� Izvještaj� o� realizaciji� podsticaja.�Posebno�ove�godine�Odbor�za�poljoprivredu�Narodne�Skupštine�RS�naložio�je�da�MPŠV�podnese�Izvještaj�o�ocjeni�efekata�podsticajnih�mjera�na�sektor�poljoprivrede.�Ovaj�izvještaj�je�trenutno�u�fazi�izrade.�

- Tako�e,�odlukom�Vlade�RS�u�planu�rada�MPŠV�i�Gender�Centra�RS�je�po�prvi�put�i�obaveza�podnošenja�Izvještaja�o�položaju�žena�na�selu.��

�Zaklju�ak�Nakon� prezentovanja� budžetske� procedure� za� sektor� poljoprivrede� i� ruralnog�razvoja,� budžetskih� rezervacija� i� izdvajanja� za� zadnje� tri� godine,� broja� korisnika�(rodno� razdvojenih� za�2008.� godinu),� zahtjeva� za�ostvarivanje�prava�na�podršku,�mogu�se�izvesti�sljede�i�zaklju�ci:�

- Iako� Ministarstvo� organizuje� konsultativne� sastanke� sa� predstavnicima�organizacija� proizvo�a�a,� predstavnici� najranjivijih� korisni�kih� grupa,�uklju�uju�i� žene� u� ruralnom� podru�ju,� obi�no� nisu� �lanovi� navedenih�organizacija�i�zbog�toga�bivaju�isklju�ene�iz�procesa�odlu�ivanja;�

- Kriteriji�za�aplikaciju�na�sredstva�podrške�su�sve�više�usmjereni�na�podršku�komercijalnim� proizvo�a�ima� sa� ciljem� unapre�enja� konkurentnosti�poljoprivredne�proizvodnje.�Me�utim,�veliki�broj�proizvo�a�a,�uklju�uju�i� i�žene�ne� ispunjava�minimum�obima�proizvodnje� i� o�ekuju�blaže� kriterije� ili�druge�mjere;�

- Iznos�budžeta�za�poljoprivredu� i� ruralni� razvoj� je�pove�an�u�periodu�2006�2008,�kao�i�njegovo�u�eš�e�u�ukupnom�budžetu�RS.�Ovaj�rast,�me�utim,�nije�bio� dovoljan� da� dostigne� strategijom� propisanih� 6%� ukupnog� budžeta� za�period�2007�2010;�

- Kada� je� u� pitanju� struktura� sredstava,� ona� se� sastoji� od� tri� glavna� stupca�podrške:� teku�e� subvencije� za� podršku� proizvodnji� i� dohotku,� podrška�dugoro�nim� investicijama� (kapitalnim� ulaganjima)� i� podrška� ruralnom�razvoju.� Me�utim,� realizacija� budžetskih� izdvajanja� nije� u� skladu� sa�odnosom�40:40%:20%�kako�je�predvi�eno�Strategijom�razvoja�poljoprivrede�i�narušava�se�u�korist�podrške�proizvodnji�i�dohotku;�

��

Page 79: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

78

- Broj� žena�korisnika� je�mnogo�manji�u�pore�enju� sa�brojem�muškaraca� i� u�2008� godini� u�eš�e� žena� je� bilo� izme�u� 0� i� 10%� u� zavisnosti� od� vrste�podrške.� Podrška� ruralnom� razvoju� uklju�uje� posebnu�mjeru� udruženjima�žena,�ali�u�2008�godini�samo�su�tri�udruženja�aplicirala�za�podršku;�

- Postoje�e� mjere� podrške� u� budžetu� za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj� ne�mogu� se� ocjeniti� kao� rodno� neutralne,� rodno� slijepe� ili� diskriminiraju�e�prema� potrebama� žena,� ali� kriteriji� za� ostvarenje� prava� na� podršku� su� u�mnogim�slu�ajevima�obeshrabruju�i�za�žene�zbog�njihovog�teškog�položaja:�manje�mobilnosti,� niskog� nivoa� u� pristupu� resursima,�manjak� informacija,�mala�uklju�enost�u�proizvo�a�ke�organizacije;�

- Ne� postoji� poseban� program� u� okviru� Ministarstva� koji� prepoznaje� ova�ograni�enja,� pa� se� dugoro�no� ne� mogu� o�ekivati� promjene� u� navedenoj�situaciji;�

- Postoje�i�sistem�za�pra�enje�i�ocjenu�efekata�mjera�pri�Ministarstvu,�nema�bazu� podataka� o� korisnicima� mjera� razdvojenu� prema� polu,� nema�definisanu�listu�indikatora�za�pra�enje,�niti�poznaje�posebne�potrebe�žena�u�ruralnom�podru�ju;�

- Posebni�kriteriji�za�mjere�ruralnog�razvoja�treba�da�se�razviju�unutar�sistema�pra�enja�i�ocjene�i�treba�da�posluže�u�sljede�em:�

o Osigurati� konsenzus� unutar� lokalne� zajednice,� predstavljen�jednakim� brojem� žena� i� muškaraca,� po� pitanjima� vezanim� za�infrastrukturne�projekte� (u�praksi�ovo�može�biti�dokumentovano�sa� potpisima� predstavnika� zajednice� i� priloženo� uz� podnosioca�zahtjeva�za�sufinansiranje�infrastrukturnih�ulaganja);�

o Osigurati�otvaranje�novih�radnih�mjesta�za�žene�kao�i�za�muškarce�u�okviru�podrške�ekonomsko�socijalnoj�revitalizaciji�sela�(u�praksi�ovaj� zahtjev� može� biti� dio� formata� koji� se� koristi� za� pisanje�poslovnih�planova�i�koji�Ministarstvo�zahtjeva�u�cilju�apliciranja�za�ovu�vrstu�podrške);�

o Osigurati� da� žene� u�estvuju� u� obrazovnim� programima� koji� se�podržavaju�u�okviru�grupe�mjera�za�ruralni�razvoj�(u�praksi�ovo�se�može� dokumentovati� kroz� prilaganje� liste� u�esnika� nakon�realizacije�programa�koji�je�podržan�od�strane�Ministarstva).��

��

Page 80: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

79

����

5.2 Anketa�me�u�zaposlenima�Ministarstva�poljoprivrede,�šumarstva�i�vodoprivrede�

Za�potrebe�ove�analize�provedeno�je�malo�istraživanje�me�u�zaposlenim�u�MPŠV�koje�je� imalo� za� cilj� da� stekne� u� vid� u� informisanost� zaposlenih� u� pogledu� rodnog�budžetiranja,� gender� mejnstriminga,� rodne� jednakosti,� te� poznavanja� osnovnih�pravnih� dokumenata� i� konvencija� o� ovom�pitanju.� U� istraživanju� je� uzelo� u�eš�a� 20�zaposlenih,�12�žena�i�8�muškaraca.�Rezultati�ankete�su�doveli�do�slede�ih�zaklju�aka:�- Ve�ina�zaposlenih�u�MPŠV�ne�poznaje�pojam�rodnog�budžetiranja.�- Pod� pojmom� rodne� jednakosti� zaposleni� u�MPŠV� shvataju� ve�inom�da� se� pojam�

odnosi�na� ista�prava,�dužnosti� i�obaveze�za�osobe�suprotnog�pola,�da� je� to�opšte�ljudsko�pravo�koje�ozna�ava�pristup�jednakim�mogu�nostima,�te�se�može�zaklju�iti�da�su�po�pitanju�rodne�jednakosti�zaposleni�relativno�dobro�informisani.�

- Ve�ina� zaposlenih� nije� upoznata� sa� osnovnim� pravnim� dokumentima� o� zaštiti�ženskih�prava�i�u�tom�pogledu�muškarci�su�pokazali�bolju�informisanost�u�odnosu�na�žene.�Nažalost�25%�zaposlenih,�i�to�više�žena�nego�muškaraca,�smatra�navedene�dokumente�nebitnim�za�posao�kojim�se�bave.�Tako�e�ve�i�broj�muškaraca�je�izrazio�zainteresovanost� za� obuku� o� gender� budžetiranju� i� gender� mejnstrimingu,� pri��emu�ipak�45%�zaposlenih�ne�bi�bilo�zainteresovano�da�dobije�više�saznanja�o�tim�pojmovima.�

- Muškarci� su� pokazali� ve�e� znanje� u� odnosu� na� žene� u� pogledu� poznavanja�osnovnih� elemenata� za� kreiranje� budžeta� u� poljoprivredi� i� ruralnom� razvoju,� a�naj�eš�e� spominjani� odgovori� su� raspoloživi� budžet,� strateški� ciljevi,� pravilnik,�obaveze� prema� EU,� a� samo� 5%� zaposlenih� smatra� da� važan� element� kreiranja�

Tekst�box�br.5:� "The�Changing�Face�of�Rural� Space,�Agriculture�and�Rural�Development� in�the�Western�Balkans",� Julian�A.Lampietty,� David�G.Lugg,� Philip�Van�der� Celen� and�Amelia�Branczik.���Javna� potrošnja� sama� po� sebi� ne� može� riješiti� izazove� s� kojima� se� suo�ava� sektor�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja,� ali� je� klju�na� i� Vlada� treba� da� maksimizira� uticaj� svojih�izdvajanja.�Naro�ito,�potrebno�je�unaprijediti�planiranje,�sprovo�enje,�pra�enje�ocjena.��Klju�ni� aspekt� budu�ih� javnih� politika� treba� da� bude� jasnija� distinkcija� izme�u�poljoprivredne� politike� koja� podržava� komercijalne� proizvo�a�e� koji� konkurišu� na� tržištu,�širih� politika� ruralnog� razvoja� koje� podsti�u� alternativne� izvore� prihoda� u� ruralnom�podru�ju,� i� bolje� politike� socijalne� zaštite� koja� osigurava� minimum� uslova� života� za�siromašne�kategorije�društva.��Sve�ovo�dokazuje�da�se�ruralni� razvoj�ne�ti�e�samo�Ministarstva�poljoprivrede� i�da� i�druga�ministarstva� i� vladine� institucije� trebaju� biti� koordinisani� na� efikasan� na�in.� Putevi� i�obrazovanje,� koji� su� u� nadležnosti� drugih� ministarstava,� klju�ni� su� za� ruralni� razvoj,� ali� i�danas�je�nejasna�odgovornost�i�koordinacija�me�u�državnim�tijelima�po�pitanju�razvoja�ova�dva� sektora� u� ruralnom� podru�ju.� To� upu�uje� na� potrebu� uskla�ivanja� budžetskog�planiranja�i�izvršnog�sistema.�

Page 81: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

80

budžeta� predstavljaja� i� dogovor� postignut� sa� korisnicima.� �ak� 80%� zaposlenih�izjavilo� je�da� za� vrijeme� svog� rada�u�MPŠV�nije�bilo�uklju�eno�u�proces� kreiranja�budžeta,�dok�je�samo�8%�žena�i�25%�muškaraca�u�estvovalo�kao�dio�tima.�

- Ve�ina�zaposlenih�dobro�poznaje�mjere�podrške�koje�su�na�raspolaganju�u�oblasti�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja� i� smatra� da� se� mjere� odnose� isto� na� oba� pola,�odnosno�da�su�kreirane�za�doma�instvo�u�cjelini.�20%�zaposlenih�smatra�da�mjere�podrške� nisu� dovoljne� jer� su� ograni�ene� budžetskim� sredstvima� te� da� se� samo�jedna�mjera�odnosi�isklju�ivo�na�žene.�

- U� pogledu� strukture� mjera� podrške,� ve�ina� zaposlenih� smatra� da� žene� najbolje�mogu�ostvariti� svoje�potrebe�u�grupi�mjera� za� ruralni� razvoj�navode�i� �ak� i� vrste�podrške,�dok�15%�(samo�žene)�zaposlenih�smatra�da�žene�mogu�zadovoljiti� svoje�potrebe�u�sve�tri�grupe�mjera.�

- U� pogledu� procjene� o� u�eš�u� žena� korisnika� mjera� podrške� zaposleni� su� davali�najrazli�itije� odgovore,� ve�ina� se� pak� opredijelila� za� u�eš�e� od� 1�5%� i� za� u�eš�e�>50%,�što� je�uslovilo� i� razli�ito�shvatanje�pojma�korisnik,� iako�se�pitanje�odnosilo�samo�na�direktne�korisnike.�

- Svi�zaposleni�su�bili�odlu�ni�u�navo�enju�da�žena�ima�pravo�na�podršku�sredstava�Ministarstva�i�ako�nije�vlasnik�gazdinstva,�dok�je�jedan�zaposlenik�nagovijestio�da�bi�se�ta�situacija�mogla�promijeniti�uspostavljanjem�Registra.�

- Zaposleni� su� bili� podijeljeni� o� pitanju� uloge� žena� i� muškaraca� u� poljoprivrednoj�proizvodnji� u� smislu� stava� da� žene� imaju� ve�u� ulogu� i� "drže� tri� stuba� ku�e"� do�tvrdnje�da�su�uloge�žena�i�muškaraca�jednake.�

- 70%� zaposlenih� smatra�da� su�potrebe� žena� i�muškaraca�u�oblasti� poljoprivrede� i�ruralnog� razvoja� jednake,� a� 25%� da� su� razli�ite,� koje� mišljenje� je� imalo� više�zaposlenih�muškog�pola.�

- Jednak�broj� zaposlenih� (25%)� smatra�da�ne�postoji� primjer� rodne�nejednakosti� u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja,�dok�su�ostali�navodili�primjere�podjele�rada�na�teže� i� lakše�poslove,�nejednako�pravo�na�ku�ni�budžet,� te��injenicu�da� je�95%�gazdinstava�u�vlasništvu�muškaraca.�

- Ve�ina� smatra� da� je� u�eš�e� žena� u� odlu�ivanju� o� svim� pitanjima� koji� se� ti�u�poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja�manje� u� odnosu� na�muškarce� i� to�mahom� zbog�tradicionalno�shva�ene�uloge�muškaraca�kao�donosioca�odluka,�mišljenje�je�tako�e�da� su� i� žene� pasivne� u� odnosu� na� svoj� položaj,� neinformisane,� prezaposlene,�nedovoljno�obrazovane�i�sl.�

- �ak�40%�žena�zaposlenih�u�MPŠV�nije�imalo�mišljenja�o�na�inu�na�koji�žene�mogu�više�da�u�estvuju�u�procesu�odlu�ivanja�i�budžetiranja�u�oblasti�poljoprivrede,�dok�ve�ina� muškaraca� smatra� da� žene� treba� da� u�estvuju� na� jednak� na�in� kao� i�muškarci�i�da�je�klju�na�kompetentnost�i�ideje,�a�ne�pol.�

- U�pogledu� zastupljenosti� žena�u� institucijama�od� zna�aja� za�poljoprivredu� ve�ina�ispitanika�smatra�da�nema�dovoljno�žena�(50%�žena�i�25%�muškaraca)�odnosno�da�ih� ima,� ali� da� nisu�na�odgovaraju�im�pozicijama,� za� koji� odgovor� se� odlu�ilo� više�muškaraca� nego� žena,� dok� u� pogledu� broja� visokoobrazovanih� žena� u� oblasti�poljoprivrede�ve�ina�smatra�da�ih�ima�dovoljno,�odnosno�da�nisu�na�odgovaraju�im�pozicijama.�

Page 82: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

81

6 Zaklju�ci�i�preporuke�

6.1 Zaklju�ci��

� Žene� �ine� više� od� polovine� stanovništva� u� ruralnim� podru�jima�Republike� Srpske� predstavljaju�i� nezamjenjivu� kariku� društva� kroz�mnogobrojne�uloge�koje�obavljaju�kao�majke�i�doma�ice�te�kao�radna�snaga�za�poljoprivrednu�proizvodnju.�

� Žene�u�ruralnom�podru�ju�su�izloženije�siromaštvu�i�teškoj�ekonomskoj�situaciji� jer�su�na�više�na�ina�ograni�ene�u�sticanju�prihoda�kako�zbog�neraspolaganja� proizvodnim� resursima,� otežanog� pristupa� tržištu,�prezauzetosti� ku�nim� poslovima� i� odgojem� djece,� staroš�u� i� nižim�stepenom�obrazovanja.�

� Zbog� razli�itih� uloga� koje� žene� imaju� u� poljoprivrednoj� proizvodnji� i�ruralnom� razvoju,� njihov� doprinos� razvoju� ova� dva� sektora� je�fundamentalan.�Žene�igraju�glavnu�ulogu�u�proizvodnji�i�odabiru�hrane�za� pripremu� obroka� i� vode� ra�una� o� zdravlju� i� blagostanju� �lanova�doma�instva.� Žene� su� tako�e� bitne� u� obezbje�enju� radne� snage� u�poljoprivrednoj� proizvodnji� i� to� uglavnom� u� procesu� proizvodnje� a�manje�u�marketingu�poljoprivrednih�proizvoda.�

� Žena� je� kroz� svoje� u�eš�e� u� poljoprivrednoj� proizvodnji� i� ruralnom�razvoju� ograni�ena� na� više� na�ina:� neraspolaganjem� proizvodnim�sredstvima,� nejednakim� raspolaganjem� ku�nim� budžetom,� ve�im�prisustvom� u� proizvodnom� a� manjim� u� marketinškom� lancu�proizvodnje,� manje� dostupnim� tržištem� za� poljoprivrednim�proizvodima,� manjim� raspolaganjem� sa� informacijama� o� tržištu,�kreditima,� novim� tehnologijama,� manjom� dostupnoš�u� finansijskih�sredstava� i� kreditnih� proizvoda� uzrokovanom� nelikvidnoš�u,� manjim�u�eš�em� u� životu� ruralne� zajednice� kroz� savjetovanje� i� odlu�ivanje� o�ulaganju� u� infrastrukturu,� malim� u�eš�em� u� proizvo�a�kim�organizacijama.� Svi� ovi� razlozi� umanjuju� šanse� žena� za� iskorištavanje�potencijala�za�uspješnu�poljoprivrednu�proizvodnju.�

� Strateški� ciljevi� poljoprivrede� i� ruralnog� razvoja� usmjereni� su� na�rješavanje�prioritetnih�problema�seoske�populacije,�i�žena�i�muškaraca,�iako�nema�definisanih� indikatora�uticaja�na�osnovu�kojih�MPŠV�može�mjeriti� uticaj� realizovanih� mjera� na� žene� i� muškarce� u� seoskom�podru�ju.�

� Prioriteti�u�ostvarivanju�ciljeva�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�odnose�se� unapre�enje� obima,� strukture� i� tehnološkog� nivoa� proizvodnje,�podrške� investicijama� na� poljoprivrednom� gazdinstvu� i� unapre�enju�

Page 83: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

82

konkurentnosti� proizvodnje,� održivom� korištenju� prirodnih� resursa,�unapre�enju� infrastrukture� i� kvaliteta� života� u� ruralnom�podru�ju,� te�podrška�diverzifikaciji�ruralne�ekonomije.�

� Iznos� budžeta� za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj� je� pove�an� u� periodu�2006�2008,� kao� i� njegovo� u�eš�e� u� ukupnom� budžetu� RS.� Ovaj� rast,�me�utim,� nije� bio� dovoljan� da� dostigne� strategijom� propisanih� 6%�ukupnog�budžeta�za�period�2007�2010.�

� Kada� je� u� pitanju� struktura� sredstava,� ona� se� sastoji� od� tri� glavna�stupca� podrške:� teku�e� subvencije� za� podršku� proizvodnji� i� dohotku,�podrška� dugoro�nim� investicijama� (kapitalnim� ulaganjima)� i� podrška�ruralnom� razvoju.� Me�utim,� realizacija� budžetskih� izdvajanja� nije� u�skladu�sa�odnosom�40:40:20%�kako�je�predvi�eno�Strategijom�razvoja�poljoprivrede�i�narušava�se�u�korist�podrške�proizvodnji�i�dohotku.�

� Postoje�e�mjere�podrške�u�budžetu�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj�ne�mogu� se� ocijeniti� kao� diskriminiraju�e� prema� potrebama� žena,� ali�kriteriji� za� ostvarenje� prava� na� podršku� su� u� mnogim� slu�ajevima�obeshrabruju�i� za� žene� zbog� njihovog� teškog� položaja:� manje�mobilnosti,� niskog� nivoa� u� pristupu� resursima,� manjka� informacija,�male�uklju�enosti�u�proizvo�a�ke�organizacije.�

� Ne�postoji�poseban�program�u�okviru�Ministarstva�koji�prepoznaje�ova�ograni�enja,� pa� se� dugoro�no� ne� mogu� o�ekivati� promjene� u�navedenoj�situaciji.�

� Na�in� planiranja� i� struktura� budžetskih� izdvajanja� ne� obezbje�uje�ravnopravne� mogu�nosti� ženama� u� ruralnom� podru�ju� da:� uti�u� na�iznos� i� strukturu� sredstava� na� raspolaganju� u� okviru� budžeta� za�poljoprivredu� i�ruralni�razvoj,�uti�u�na�kriterije�za�ostvarenje�prava�na�podsticaje,� da� se� dovoljno� informišu� i� edukuju� u� cilju� ispunjenja�traženih�kriterija,�da�u�estvuju�u�odlu�ivanju�o�ulaganjima�od�interesa�za�njihovu�zajednicu.��

� Iako� ministarstvo� organizuje� konsultativne� sastanke� sa� korisni�kim�organizacijama� tokom� planiranja� budžeta,� predstavnici� najranjivijih�socijalnih� kategorija,� uklju�uju�i� i� žene,� naj�eš�e� nisu� �lanovi� tih�organizacija,�što�ih�isklju�uje�iz�datog�procesa.�

� Ministarstvo�ima�posebnu�mjeru�podrške�udruženjima�žena�u�ruralnom�podru�ju,� ali,� s� obzirom� na� mali� broj� udruženja� koja� koriste� datu�mogu�nost,� postavlja� se� pitanje� postojanja� programa� koji� �e�informisati,� edukovati� i� ohrabriti� žene� u� korištenju� raspoloživih�fondova.��

� Kriteriji� za� aplikaciju� na� sredstva� podrške� su� sve� više� usmjereni� na�podršku� komercijalnim� proizvo�a�ima� sa� ciljem� unapre�enja�konkurentnosti� poljoprivredne� proizvodnje.� Me�utim,� veliki� broj�

Page 84: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

83

proizvo�a�a,� uklju�uju�i� i� žene,� ne� ispunjava� minimum� obima�proizvodnje�i�o�ekuju�blaže�kriterije�ili�druge�mjere.��

� U� okviru� procesa� pra�enja� i� ocjene� realizacije� podsticajnih� mjera�unutar�MPŠV�ne�postoji�definisana� lista� indikatora,�na�osnovu�koje�se�ocjenjuju�efekti�pojedinih�mjera.�Analize� realizacije�planova� i�budžeta�se� rade� svake� godine� angažovanjem� resursa� sa� strane� i� doprinose�boljem�pra�enju�i�razumijevanju�podsticajne�politike.�

� Ministarstvo� nema� evidenciju� korisnika� mjera� podrške� razvrstane� po�polu,� nema� rodno� osjetljive� indikatore� razvijene� unutar� sistema�pra�enja� i�ocjene�niti� je�do�sada�preduzimalo�analizu�bilo�koje�vrste�o�efektima�podsticajnih�mjera�na�žene�u�ruralnom�podru�ju�niti�o�analizi�njihovih�potreba.�Prva�analiza�položaja�žena�na�selu� izra�ena�je�2009.�godine,�od�strane�Gender�centra�RS,�uz�podršku�ministarstva.��

� Zaposleni� unutar� MPŠV� ne� poznaju� dovoljno� pojmove� rodne�ravnopravnosti� niti� gender� budžetiranja,� nisu� dovoljno� uklju�eni� u�proces� kreiranja� budžeta� za� poljoprivredu� i� ruralni� razvoj� i� ve�inom�smatraju� da� žene� imaju� jednaka� prava� i� mogu�nosti� u� ostvarivanju�podrške�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj.�

6.2 Preporuke��

Osnovna� pretpostavka� za� efektivno� rodno� budžetiranje� koju� bi� vlada�morala� da�ispuni� jeste� jasna� spoznaja� na� najvišem� nivou� o� primjeni� ovog� procesa.� To�podrazumijeva� odgovaraju�u� razmjenu� resursa� i� institucionalnu� vezanost� sa�koordiniraju�im�nadležnim�tijelima�i�službama�na�najvišim�nivoima.�Sa�nalaženjem�finansijskih� eksperata� vlada� uglavnom� ima� iskustva,� ali� rodno� budžetiranje� traži�rodnosenzibilisane� stru�njake.� Iskustva� uspješnih� rodnobudžetskih� inicijativa�pokazuju� da� je� oslanjanje� vlade� na� eksperte� iz� akademske� sredine� i� nevladinog�sektora� radi� edukacije� vrlo� produktivno.� Produktivnim� se� pokazuje� i� podrška�daljem� usavršavanju� eksperata,� kroz� upoznavanje� sa�me�unarodnom� teorijom� i�praksom.��

�Iskustva�tako�e�pokazuju�da� je�za�efikasnost�rodnog�budžetiranja�neophodno�da�se� ovaj� proces� sprovodi� po� prinicipu� odozgo�nadolje.� Ovaj� princip� mora� biti�podržan�jasno�izraženom�politi�kom�voljom�i�pravnom�osnovom,�i�trebalo�bi�da�ga�sprovode�odgovaraju�a�me�uresorna�radna�tijela.�Uloga�i�zadaci�vlade�u�procesu�rodnog�budžetiranja�su�svakako�kontekstualno�uslovljeni.���U� cilju� prevazilaženja� nepovoljnog� položaja� žena� u� seoskom� podru�ju,� MPŠV� bi�moglo� iskoristiti� koncept� rodno� odgovornog� budžetiranja� kao� instrumenta� za�

Page 85: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

84

smanjenje�rodne�neravnopravnosti�i�promociju�jednakih�prava�za�žene�i�muškarce�kao�korisnika�mjera�podrške.���U� tom� smislu� potrebno� bi� bilo� uvesti� promjene� u� sistemu,� procesu,� na�inu�izvještavanja,� strukturi� donošenja� odluka,� itd.� Drugim� rije�ima,� potrebna� je�promjena� cijele� infrastrukture� koja� je� u� vezi� sa� alokacijom� resursa,� kako� bi� se�dostigli�ciljevi�rodne�ravnopravnosti.�Ove�promjene�se�mogu�odnositi�na:�

- Obuka�zaposlenih�o�gender�pitanjima;�- Unapre�enje�rodno�relevantnih�podataka,�uklju�uju�i�ali�ne�ograni�avaju�i�

se�na�rodno�razvrstane�podatke;��- Mjere�podrške�iz�budžeta,�treba�da�odgovaraju�rodno�vezanim�izazovima�u�

pristupu�resursima;�- Korelacija� izme�u�ciljeva� rodne� ravnopravnosti� sa�drugim� ciljevima�koji� su�

vezani� za� budžet/liniju/program,� naro�ito� kako� bi� se� onemogu�io� sukob�interesa�izme�u�te�dvije�grupe�ciljeva;��

- Mehanizme� za� dobijanje� povratne� informacije� o� rezultatima� i� napretku� u�ostvarivanju� strateških� ciljeva� rodne� ravnopravnosti,� koji� bi� pratio�informaciju�i�do�najviših�nivoa�vlasti.��

�Za� uvo�enje� principa� ravnopravnosti� polova� na� institucionalnom� i� sektorskom�nivou� osnovna� tri� koraka� su:� identifikacija� programa,� sprovo�enje� programa� i�nadzor�i�ocjena.��Identifikacija�programa�Identifikacija� programa� klju�na� u� ocjeni� da� li� razli�ite� potrebe,� interesi� i�ograni�enja� žena� i� muškaraca� uzete� u� obzir� tokom� sprovo�enja� ili� ne.� Klju�ni�koraci�su:�

- Situaciona� analiza� za� konkretno� podru�je� podrške� na� osnovu� podataka�razvrstanih� po� polu.� Razumijevanje� situacije� žena� i� muškaraca,� njihovih�najvažnijih� prioritetnih� potreba,� briga� i� problema� koji� zahtijevaju� pažnju,�može�biti�vodi��u�identifikovanju�odgovaraju�ih�mjera.�

- Analiza�prethodnih/teku�ih�mjera� i�programa�kako�bi�se�dokazala�korist�za�žene,� te� analiza� ograni�enja� s� kojima� se� žene� i� muškarci� suo�avaju� u�pristupu�mjerama,�kao�i�razlike�me�u�polovima.�

- Postaviti� rodno� specifi�ne� ciljeve� naro�ito� tamo� gdje� su� identifikovane�velike�razlike�me�u�polovima.�

- Predložiti� intervencije� prema� hijerarhiji� problema;� izvršiti� procjenu�intervencije�kako�bi�provjerili�da�li�zaista�uti�u�na�polne�razlike.�

- Izvršiti� procjenu� troškova� i� alocirati� sredstva/resurse� za� njihovo�sprovo�enje.�

��

Page 86: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

85

Sprovo�enje�programa�U� cilju� sprovo�enja� prethodno� identifikovanih� programa,� i� prije� svega� da� bi� se�uvo�enje� principa� rodne� ravnopravnosti� stavilo� u� praksu,� preporu�uje� se� da�preduzimanje�sljede�ih�koraka:�

- Obezbijediti� stru�nu� i� tehni�ku� podršku� koordinatorima� programa�(rukovodiocima�odjeljenja)�o�gender�pitanjima.�Ovo�može�poprimiti�razli�ite�forme,�kao�što�je�rad�sa�koordinatorima�prilikom�izrade�godišnjih�planova�i�budžeta,�rad�na�rodnoj�senzibilizaciji�strategija�i�programa�i�sl.�

- Obezbijediti�redovnu�obuku�o�primjeni�doma�ih�i�me�unarodnih�standarda�za�ravnopravnost�polova,�generalno�i�u�specifi�noj�oblasti�djelovanja.�

- Izvršiti� pregled� godišnjih� i� kvartalnih� planova� rada,� uklju�uju�i� i� budžete,� i�analizirati�mogu�e�njihove�u�inke�na�žene�i�muškarce.�

- Izraditi� i� usvojiti� rodno� svjesnu� budžetsku� izjavu,� koja� �e� biti� u� vezi� sa�godišnjim� i�kvartalnim�planovima,�navode�i�kakva�korist�se�može�o�ekivati�od�planiranih�aktivnosti,�kako�za�žene�tako�i�za�muškarce.�

Klju�ni� koraci� i� aktivnosti� koje� treba� preduzeti� u� razli�itim� fazama� budžetskog�ciklusa,�sumirani�su�u�Aneksu�5.����Nadzor�i�ocjena�Prilikom�nadzora,�cilj�je�da�se�obezbijedi�pra�enje�napretka�u�provedbi�programa�i�aktivnosti,� kao� i� njihovog�uticaja�na� razli�ite� kategorije� žena� i�muškaraca� i� da� se�obezbijedi�informacija�koja�bi�mogla�biti�vodi��za�budu�e�odluke.�U�cilju�kreiranja�sistema� koji� �e� odgovoriti� na� principe� ravnopravnosti� polova,� treba� preduzeti�sljede�e�korake:�

- Izvršiti� obuku� službenika� za� pra�enje� i� ocjenu� o� pitanjima� ravnopravnosti�polova� i� rodne� odgovornosti,� te� osnovnim� principima� rodno� odgovornog�budžetiranja;� obezbijediti� predstavnike�oba�pola� u� timovima� za� pra�enje� i�ocjenu.�

- Kreirati� rodne� indikatore� (ulaz,� izlaz,� rezultat,� uticaj)� za� svaki� program� i�mjeru�podrške.�

- Razviti� dodatne� instrumente� za� nadzor� i� ocjenu� i� organizovati� proces�prikupljanja�i�analize�podataka�razdvojenih�po�polu.�

- Izvršiti� ocjenu� korisnika� pojedinih� mjera� podrške� prema� polu,� te� kreirati�izvještaje�o�odnosu�muškaraca�i�žena�korisnika�pojedinih�mjera�kao�i�koristi�koji�su�imale�žene�i�koje�su�imali�muškarci�kroz�realizaciju�datih�mjera.�

- Izvršiti� periodi�nu� evaluaciju� u� promjeni� položaja� žena� prije� i� poslije�odre�ene�programske�intervencije.�

�Radi� identifikovanja� potreba� ciljnih� grupa� na� selu� za� kreiranjem� dodatnih�programa�podrške,�treba�preduzeti�sljede�e�korake:�

- Sagledati�mogu�nosti� organizovanog�uklju�ivanja� žena�u� proces� planiranja�budžeta�za�narednu�godinu.�

Page 87: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

86

- Sagledati� ograni�enja� i� prepreke� u� korištenju� sredstava� za� žene� na� selu� i�diskutovati�o�mogu�nostima�njihovog�prevazilaženja.�

- Diskutovati�o�mogu�im�novim�programima�podrške�u�odnosu�na�potrebe� i�interese�žena�u�seoskim�podru�jima.�

- Prilagoditi�Registar�poljoprivrednih�gazdinstava�tako�da�i�u�budu�nosti�žene�ne�budu�ograni�ene�u�korištenju�programa�podrške.�

Na�sektorskom�nivou,�a�sa�ciljem�unapre�enja�opšteg�položaja�žena�na�selu,�treba�preduzeti�sljede�e�korake:�

- Provesti�kampanju�o�ulozi� žena�u�poljoprivredi� i� ruralnom�razvoju�na�svim�nivoima.�

- Inicirati�me�uresornu�saradnju�sa�relevantnim�ministarstvima�po�ugledu�na�prijedlog�Koordinacionog�tijela�za�ruralni�razvoj.�

- Razviti� sistem�prenosa� znanja� i� tehnologija�koji� je� rodno�osjetljiv� te�u� tom�smislu� obezbijediti� koordinaciju� svih� nau�nih� i� stru�nih� organizacija� kao� i�predstavnika�sektora.�

- Propisati�kreiranje�stru�nih�savjetodavnih�programa�u�odnosu�na�potrebe�i�mogu�nosti�žena�na�selu,� te�u�tom�smislu�angažovati�Agenciju�za�pružanje�stru�nih� usluga� u� poljoprivredi� na� uvo�enju� rodno� odgovorne� politike� u�planiranju� savjetodavnih� programa,� te� vo�enje� evidencije� o� efektima�pojedinih�programa�na�žene�i�muškarce.�

- Provesti� kampanju� podrške� ženama� za� korištenje� podsticajnih� sredstava�kroz� saradnju� sa� opštinskim� organima,� NVO� sektorom,� predstavnicima�proizvo�a�a�i�drugo.�

Pošto� primjena� koncepta� rodno� odgovornog� budžetiranja� podrazumijeva�budžetiranje� orijentisano� prema� rezultatima,� a� u� okviru� reforme� budžetskog�sistema� i� orijentacije� prema� programskom� budžetiranju,� preporu�uje� se� da�Ministarstvo�finansija�provede�sljede�e�aktivnosti:�

- Uskladiti�zakone�i�druge�akte�koji�regulišu�budžetski�sistem�i�sve�budžetske�procese� sa� Zakonom� o� ravnopravnosti� polova� u� BiH� i� Gender� akcionim�planom,� kao� i� sa� obavezuju�im� me�unarodnim� standardima� za�ravnopravnost�polova.�

- Podržati�budžetske�programe�koji� su�usmjereni�na� razli�ite�potrebe� žena� i�muškaraca,�djevoj�ica�i�dje�aka�u�Republici�Srpskoj.�

- Inicirati� proces� mjerenja� i� vrednovanja� udjela� rada� iz� domena� ekonomije�brige�(nepla�enog�rada)�u�bruto�društvenom�proizvodu.�

- Prilikom� izrade� razvojnih� dokumenata� Republike� Srpske,� uklju�uju�i�Ekonomsku� politiku,� uklju�iti� i� insistirati� na� podacima� i� analizama�razvrstanim�po�polu,�radi�projektovanja�odgovaraju�ih�mjera�za�poboljšanje.�

Page 88: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

87

- Raditi� na� izgradnji� kapaciteta� unutar� ministarstava� i� budžetskih� korisnika�kako�bi�se�u�potpunosti�sprovele�reforme�budžetskog�sistema.��

�Iskustva� razvijenih� zemalja� pokazuju� da� prethodno� navedeni� procesi�moraju� biti�provo�eni� od� vrha� prema� dnu� (eng.� from� top� to� bottom),� što� zna�i� da� bi�Ministarstvo� poljoprivrede,� šumarstva� i� vodoprivrede� trebalo� da� bude� incijator�svih�procesa�koji�su�u�vezi�sa�uvo�enjem�rodnog�aspekta�u�sektorske�strategije� i�budžete.� Važan� preduslov� ovog� pristupa� je� postojanje� razumijevanja� i� opšteg�prihvatanja�principa�ravnopravnosti�polova�unutar�Ministarstva.��Na� kraju� zaklju�ujemo� da� bi� uvo�enjem� rodne� ravnopravnosti� u� oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�bile�proizvedene�mnogobrojne�koristi�za�društvo�u�cjelini:� promovisan� razvoj� zasnovan� na� ljudskim� pravima,� pove�ana�transparentnost� i� u�eš�e� javnosti� u� svim� fazama� budžetiranja,� poja�ana�efektivnost� i� efikasnost� u� korištenju� resursa� kroz� jasno� definisanje� potreba� i�prioriteta� krajnjih� korisnika,� ja�anje� demokratskog� procesa� upravljanja� te� bolji�nadzor�nad�ostvarenjem�nacionalnih�ciljeva�za�ravnopravnost�polova.���Ovakve�mjere�mogu�obezbijediti�ve�i�uticaj�na�ranjive�socijalne�grupe�kao�i�ja�anje�demokratskih� procesa.� Mogu� tako�e� osigurati,� postizanje� nacionalnih� ciljeva�ravnopravnosti.�Dugoro�no�gledaju�i,�novi�pristup�u�planiranju�ciljeva� i�sredstava�može�umanjiti�teret�socijalnih�davanja,�a�dozvoliti�ve�e�investicije�u�razvoj�ljudskih�i�prirodnih�resursa.����

� �

Page 89: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

Page 90: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

89

PRILOZI�����Tema�diskusije�br.1:�Žene�na�selu�i�kvalitet�života�u�ruralnom�podru�ju��

���Tema�diskusije�br.2:�Žene�u�poljoprivredi�i�šumarstvu�

����

Na�ini��za�unapre�enje�situacije:- Razviti�programe�za�bolji�pristup�informacijama�i�novim�tehnologijama;�- Obuke:�analiza�situacije�o�potrebama�tržišta,�funkcionalna�institucionalna�

saradnja,�prijedlozi�održivih�projekata;�- Unapre�enje�pristupa�žena�finansijama:�Ministarstvo,�banke,�lokalna�zajednica,�

donatori,�itd.�- Aktivan�odnos�države�prema�potrebama�žena�u�ruralnom�pdoru�ju:�zakoni,�

obuke�

Zdravlje:��- problemi:�nedostupna�primarna�zdravstvena�zaštita�(nekoliko�lokalnih�zajednica�

po�jednoj�ambulanti�porodi�ne�medicine,�apoteke�dostupne�samo�u�gradovima)��- rješenje:�kontinuiran�rad�medicinskog�osoblja�u�lokalnim�zajednicama�tokom�

cijele�godine,�ve�i�broj�mobilnih�timova,�podesiti�trenutni�model�porodi�ne�medicine�potrebama�ruralne�populacije;��

Obrazovanje:�- problemi:�nedostatak�vrti�a�i�predškolskog�obrazovanja�(ograni�avaju�i�faktor�

za�žene,��predškolsko�obrazovanje�pada�na�teret�majki);�- rješenje:�izgradnja�vrti�a,�prilago�avanje�predškolskog�obrazovanja�potrebama�

ruralne�populacije;��Mobilnost:�

- problemi:�loša�povezanost�sa�gradovima�(javni�prevoz,�ve�ina�žena�nema�voza�ku�dozvolu,�za�obavljanje�posla�u�gradu�žene�gube�cijeli�dan);��

- rješenje:�poboljšati�javni�prevoz�otvaranjem�novih�linija,�subvencije�za�žene�u�ruralnom�podru�ju�u�obuci�za�voza�ki�ispit;��

U�eš�e�u�odlu�ivanje:�- problemi:�nema�inicijative�viših�instanci�za�uklju�ivanje�žena;��- rješenje:�više�inicijative�sa�vrha�

Kultura�i�sport:�- problem:�nedostatak�kulturnih�i�sportskih�dešavanja�u�ruralnom�podru�ju;�

nema�sportskih�niti�rekreativnih�klubova�za�žene.�

Prilog�br.1.�Rezultati�rada�u�grupama�–�Seminar�“Rodno�odgovorno�budžetiranje�u�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja”,�Banja�Luka,�juni�2009.�

Page 91: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

90

Tema�diskusije�br.3:�Ekonomsko�osnaživanje�žena�na�selu�����������������

Br.�Pitanje� Žene� Muškarci� Svi�

1� Šta�je�gender�(rodno)�budžetiranje?�

��budžetiranje�koje�uklju�uje�ravnopravnost�

polova� 0.00%� 25.00%� 10.00%�

��ravnomjernost�raspodjele�i�pristupa�sredstvima�

prema�polu� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� ne�shva�am�smisao�ovih�termina� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��kao�i�svako�budžetiranje�zakon�ne�pravi�razliku�

sem�za�trudnice,�majke�djece�do�7�g.� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� podizanje�svijesti�o�našim�obavezama�i�pravima� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 12.50%� 20.00%��� ne�znam� 58.33%� 37.50%� 50.00%��� ne�znam�ali�bih�voljela�znati� 8.33%� 0.00%� 5.00%�2� Šta�je�ravnopravnost�polova?�

��ljudsko�pravo�i�obaveza�da�to�pravo�poštuje�

suprotnom�polu� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��pravo�svakog��ovjeka�bez�obzira�na�pol�da�

ostvari�prava�garantovana�državnim�zakonima� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� jednakost�polova�u�pravima�i�obavezama� 33.33%� 12.50%� 25.00%��� podizanje�svijesti�o�našim�obavezama�i�pravima� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� ravnopravnost�izme�u�muškaraca�i�žena� 16.67%� 25.00%� 20.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 0.00%� 15.00%��� kad�žena�sluša�muža� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� jednake�mogu�nosti�za�žene�i�muškarce� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� neizvodljiva�stvar,�nemogu�a�misija� 16.67%� 0.00%� 10.00%�

Cilj:�- reforma�budžetske�politike�po�principima�rodne�ravnopravnosti�

Mjere/Aktivnosti:�- Fond�kapitala�rizika�- Dostupnost�EU�fondova�za�ruralni�razvoj�- Identifikacija�dostupnih�resursa�za�ruralni�razvoj�- Rodno�odgovorna�analiza�pojedinih�budžetskih�alokacija�- Monitoring�i�evaluacija�budžetskih�izdvajanja�- Pravna�regulativa�koja�je�rodno�osjetljiva��- Omogu�avanje�civilnom�društvu�da�u�estvuje�u�budžetskom�procesu�

Prilog�br.2:�Upitnik�za�zaposlene�u�MPŠV�

Page 92: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

91

��ravnopravnost�u�svim�pravima�uz�uvažavanje�posebnih�prava�(maj�instvo,�vojna�obaveza)� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

3� Budžet�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj�kreira�se�u�odnosu�na:��� raspoloživi�budžet� 33.33%� 50.00%� 40.00%��� strateški�prioriteti�razvoja�poljoprivrede� 16.67%� 25.00%� 20.00%��� Pravilnik,�plan�i�program�razvoja� 33.33%� 0.00%� 20.00%��� mjere�koje��e�biti�dogovorene�sa�korisnicima� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��obaveze�prema�sporazumu�o�stabilizaciji�i�

pridruživanju� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� statisti�ki�podaci�o�resursima� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��vrsta,�struktura,�obim�i�tehnološki�nivo�

proizvodnje� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 0.00%� 15.00%��� nisam�uklju�en�u�proces�pa�ne�znam�odgovor� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� odluke� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� ne�znam� 41.67%� 12.50%� 30.00%�

3�Kako�biste�okarakterisali�mjere�podrške�u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�sa�aspekta�odgovora�na�potrebe�žena�i�muškaraca�u�ruralnom�podru�ju?�

��dobre�jer�se�odnose�na�gazdinstvo��iji�su�

�lanovi�i�muškarci�i�žene� 0.00%� 37.50%� 15.00%�

�� bez�odgovora� 16.67%� 25.00%� 20.00%�

��nisu�dovoljne�jer�su�ograni�ene�visinom�

sredstava� 16.67%� 12.50%� 15.00%�

�� ne�smatram�bitnim�taj�podatak� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

��mjere�nisu�razdvojene�po�polovima�i�

podnosioci�mogu�biti�oba�pola� 33.33%� 12.50%� 25.00%�

�� ne�znam� 16.67%� 12.50%� 15.00%�

�� samo�jedan��lan�Pravilnika�se�odnosi�na�žene� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

5�U�kojoj�od�tri�grupe�podsticajnih�mjera�žene�u�ruralnom�podru�ju�mogu�na�najbolji�na�in�ostvariti�svoje�potrebe?�

�� zavisi�od�interesovanja�žene� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� bez�odgovora� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� podrška�ruralnom�razvoju� 33.33%� 50.00%� 40.00%��� jednako�u�sve�tri� 25.00%� 0.00%� 15.00%��� u�obrazovanju� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� ne�znam�na�koje�grupe�se�misli� 8.33%� 12.50%� 10.00%��� ne�znam� 16.67%� 12.50%� 15.00%�

�� unapre�enje�konkurentnosti� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

Page 93: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

92

6�

Do�sada�nije�bilo�pra�enja�korisnika�mjera�podrške�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj�razvrstane�po�polu.�Kakva�je�vaša�li�na�procjena�o�u�eš�u�žena�korisnika�ovih�mjera?�

�� a.�0%� 0.00%� 0.00%� 0.00%��� b.�1�5%� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� c.�5�10%� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� d.�10�20%� 8.33%� 25.00%� 15.00%��� e.�20�50%� 25.00%� 0.00%� 15.00%��� f.�>50%� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� jednako�kao�i�muškaraca� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� bez�odgovora� 16.67%� 0.00%� 10.00%�

7�Ako�žena�nije�nosilac�poljoprivrednog�gazdinstva,�da�li�ima�prava�na�podsticaje�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj?�

�� Naravno�tako�stoji�u�Pravilniku� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� bez�odgovora� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� da�ako�je��lan�polj.gazdinstva� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� da� 66.67%� 50.00%� 60.00%�

��trenutno�da�ali�u�budu�nosti��e�mo�i�samo�

nosilac�gazdinstva� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

�� Kakva�je�uloga�žena�u�poljoprivrednoj�proizvodnji�u�odnosu�na�muškarce?��� kao�svira�a�u�orkestru� 0.00%� 0.00%� 0.00%��� superiorna� 8.33%� 12.50%� 10.00%��� ve�a/žena�nosi�tri�stuba�ku�e� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 0.00%� 15.00%�

��žene�rade�lakše�poslove�(muzu�krave,�pikiraju�

rasad)� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� jednaka�kao�i�muškaraca� 25.00%� 37.50%� 30.00%��� sporedna� 0.00%� 25.00%� 10.00%�

��ne�u�estvuje�u�odlu�ivanju�vezano�za�planiranje�

proizvodnje� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

8� Potrebe�žena�i�muškaraca�u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�su:��� a.�Jednake� 75.00%� 62.50%� 70.00%��� b.�Razli�ite� 16.67%� 37.50%� 25.00%��� c.�Suprotne� 0.00%� 0.00%� 0.00%��� d.�Ne�znam� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

9�Koji�bi�po�Vama�mogao�biti�primjer�nejednakosti�polova�u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja?�

��95%�nosilaca�polj.gazdinstava�su�muškarci�a�

žene�nisu�navedene�ni�kao��lanovi� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� on�ore�ona�štrika� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� on�pije�rakiju�ona�kupi�šljive� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

Page 94: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

93

�� porodice�sa�više�djece�u�jako�teškim�uslovima� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� obavljanje�teških�fizi�kih�poslova� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� razlike�u�podjeli�rada�na�teže�i�lakše�poslove� 16.67%� 0.00%� 10.00%��� bez�odgovora� 41.67%� 0.00%� 25.00%��� ne�pada�mi�na�pamet� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� nema�ga� 25.00%� 25.00%� 25.00%�

��nejednakosti�nastaju�zbog�zaostalosti�i�

mentaliteta�u�ruralni�sredinama� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� (ne)jednako�pravo�na�ku�ni�budžet� 8.33%� 12.50%� 10.00%��� pitanje�je�bezobrazno� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

10�Kako�ocjenjujete�stepen�u�eš�a�žena�u�procesu�odlu�ivanja�o�svim�pitanjima�koja�se�odnose�na�seoska�podru�ja?�

�� razli�ito�od�porodice�do�porodice� 8.33%� 12.50%� 10.00%�

��muškarac�donosi�odluku�žene�samo�u�estvuju�u�

tome� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��muškarci�u�estvuju�više�jer�se�smatra�da�je�to�

"muški"�posao� 16.67%� 0.00%� 10.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 12.50%� 20.00%��� definitivno�manji� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� minimalan,�nizak� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� ravnopravne�su� 8.33%� 12.50%� 10.00%�

��žene�su�same�prihvatile�manju�ulogu�(politi�ki�

neaktivne)� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� zavisi�od�li�nosti�žene� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� visoko/vrlo�visok� 16.67%� 25.00%� 20.00%�

11� Šta�smatrate�glavnim�preprekama�za�ve�e�u�eš�e�žena�u�procesu�odlu�ivanja?�

���injenica�da�nije�bitno�kako�se�odluka�donosi�

ve��koliko�je�ispravna� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� muškarci�i�žene� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

��muškarci�i�njihova�želja�da�budu�glava�

doma�instva� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� mentalitet� 0.00%� 37.50%� 15.00%��� ekonomska�zavisnost� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��nizak�BDP,�niži�stepen�razvoja,�loš�životni�

standard� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��niži�stepen�obrazovanja�žena�u�ruralnim�

sredinama� 8.33%� 12.50%� 10.00%�

��tradicionalna�shvatanja�i�patrijarhalno�

vaspitanje� 33.33%� 12.50%� 25.00%�

��pasivan�odnos�žena�prema�svom�položaju,�

neambicioznost� 0.00%� 25.00%� 10.00%��� neinformisanost� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� prezauzetost�i�ra�anje�djece� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

Page 95: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

94

�� zavisi�od�žene� 16.67%� 0.00%� 10.00%��� bez�odgovora� 25.00%� 25.00%� 25.00%��� nema�prepreka� 8.33%� 12.50%� 10.00%�

12�

��Na�koji�na�in�žene�treba�da�u�estvuju�u�procesu�kreiranja�budžeta�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj?��

��nema�posebnog�na�ina�samo�se�moraju�

uvažavati�njihovi�stavovi� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� isto�kao�i�muškarci� 25.00%� 37.50%� 30.00%��� klju�na�je�kompetentnost�a�ne�pol� 8.33%� 12.50%� 10.00%��� moraju�se�više�aktivirati� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� bez�odgovora� 41.67%� 12.50%� 30.00%��� ne�znam� 16.67%� 12.50%� 15.00%��� ve�im�u�eš�em�u�vlasti�(lokalna�do�nacionalna)� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

��ve�a�informisanost�o�dešavanjima�u�

poljoprivredi�i�ruralnom�razvoju� 0.00%� 12.50%� 5.00%��� ve�im�uticajem�na�mjere�podsticaja� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� kako�se�dogovore�sa�mužem� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

13�Smatrate�li�da�su�žene�dovoljno�zastupljene�u�institucijama�od�zna�aja�za�poljoprivredu�i�ruralni�razvoj?�

�� a.�Da� 25.00%� 37.50%� 30.00%��� b.�Ne� 50.00%� 25.00%� 40.00%��� c.�Da,�ali�nisu�na�odgovaraju�im�pozicijama� 16.67%� 25.00%� 20.00%��� d.�Nemam�podataka�o�tome� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� e.�Zastupamo�ih�svi� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

14�Da�li�smatrate�da�ima�dovoljno�visokoobrazovanih�žena�u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja?�

�� a.�Da� 41.67%� 50.00%� 45.00%��� b.�Ne� 0.00%� 25.00%� 10.00%��� c.�Da,�ali�nisu�na�odgovaraju�im�pozicijama� 41.67%� 25.00%� 35.00%��� d.�Ne�raspolažem�podacima� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� ne�znam� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

15� Da�li�ste�tokom�rada�u�Ministarstvu�bili�uklju�eni�u�proces�kreiranja�budžeta?��� a.�Da,�kao�vo�a�tima�(radne�grupe)� 0.00%� 0.00%� 0.00%��� b.�Da,�kao�dio�tima� 8.33%� 25.00%� 15.00%��� c.�Ne� 83.33%� 75.00%� 80.00%��� bez�odgovora� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

16�Da�li�ste�upoznati�sa�osnovnim�pravnim�dokumentima�(Zakoni�i�konvencije)�o�ravnopravnosti�polova?�

�� a.�Da� 16.67%� 37.50%� 25.00%�

Page 96: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

95

�� b.�Ne� 50.00%� 37.50%� 45.00%�

��c.�Navedene�dokumente�ne�smatram�bitnim�za�

posao�kojim�se�bavim� 33.33%� 12.50%� 25.00%��� d.�površno� 0.00%� 12.50%� 5.00%�

17�Da�li�biste�bili�zainteresovani�za�predavanje�o�gender�budžetiranju�i�gender�mainstreamingu?�

�� a.�Da� 16.67%� 37.50%� 25.00%��� b.�Ne� 50.00%� 37.50%� 45.00%��� c.�Da�ali�mi�obaveze�to�ne�bi�dozvolile� 16.67%� 25.00%� 20.00%��� d.�Bez�odgovora� 8.33%� 0.00%� 5.00%��� e.�Možda� 8.33%� 0.00%� 5.00%�

�����Rodno� odgovorno� budžetiranje� je� primjena� gender� mejnstriminga� u� budžetski�proces.� To� ozna�ava� ocjenu� budžeta� zasnovanu� na� polu,� uklju�ivanje� rodne�perspektive� na� svim� nivoima� budžetskog� procesa� i� restruktuiranje� prihoda� i�rashoda�u�pravcu�promocije�rodne�jednakosti.”�(Savjet�Evrope)��Rodno�budžetiranje� –�nekad� formulisano� i� kao� rodno�odgovorno�budžetiranje� ili�rodno�osjetljivo�budžetiranje�–�definiše�se�kao�budžetiranje�koje�uklju�uje� rodnu�perspektivu.� To�podrazumijeva�provjeru�ne� samo�aktuelnih� izdvajanja� i�mjera� za�pove�anje�prihoda,�ve��i�provjeru�cijelog�budžetskog�sistema,�budžetskog�procesa�i� analizu� uloge� pojedinih� aktera� u� procesu� budžetiranja.� Rodno� budžetiranje�tako�e�podrazumijeva�kreiranje�mehanizama,�vodi�a�i�indikatora�koji�bi�omogu�ili�pra�enje� napretka� u� primjeni� navedenog� koncepta� i� ocjene� uticaja� budžeta� na�razli�ite�socio�ekonomske�grupe.���Budžet� je� najvažniji� politi�ki� instrument� Vlade� i� sredstvo� pomo�u� kojeg� Vlada�alocira� resurse� za� provo�enje� svojih� strateških� opredeljenja.� Budžet� je� prema�tome� i� klju�ni� indikator� prioriteta� Vlade,� kao� i� na�ina� na� koji� Vlada� pristupa� i�podržava�razvoj.�Budžet�je�tako�e�važan�indikator�nivoa�do�kojeg�Vlada�pokazuje�rodnu�osjetljivost�i�koju�vrijednost�pridaje�principima�rodne�ravnopravnosti.���Rodno�budžetiranje�se�odnosi�na�nivo�do�kojeg�politika� javnih�prihoda� i� rashoda�uzima�u�obzir�potrebe�žena� i�djevoj�ica�u�odnosu�na�muškarce� i�dje�ake.�Rodno�budžetiranje� ne� zahtijeva� kreiranje� posebnih� budžeta� za� žene� niti� cilja� na�pove�avanje�izdvajanja�za�posebne�programe�namijenjene�ženama.�Umjesto�toga�zahtijeva� se� od� Vlade� da� procjeni� koje� politike� treba� prilagoditi� i� gdje� treba�

Prilog�br.3:�Metode�rodno�odgovornog�budžetiranja�

Page 97: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

96

rezervisati� sredstva�u�cilju�osiguranja� rodne�ravnopravnosti�u�procesu�donošenja�budžeta�i�budžetskih�rezultata.��Širi�ciljevi�rodnih�budžeta�su,�prvo,�da�se�dobije�u�eš�e�i�žena�i�muškaraca�na�svim�nivoima� tokom� procesa� pripreme� budžeta,� i� drugo,� da� se� osigura� da� budžet�oslikava� ciljeve� rodne� ravnopravnosti� u� pogledu� rezervisanja� sredstava� i�obezbje�enja� prihoda.� Na�in� na� koji� Vlada� obezbje�uje� i� alocira� sredstva� u�budžetu�uti�e� na�blagostanje� svih� pojedinaca,� žena� i�muškaraca,� kao� i� na� razvoj�cijele� države.� Budžet� oslikava� prioritete� Vlade� i� njenu� spremnost� za� dostizanje�rodne�ravnopravnosti.37���Politi�ka� volja,� odgovornost,� alokacija� specifi�nih� ljudskih� i� finansijskih� resursa,�koordinacija�informacija�i�obuka,�kao�i�dostupnost�rodno�disagregiranih�podataka,�može�se�smatrati�preduslovom�rodnog�budžetiranja.�Transparentnost,�partnerstvo�i� kooperacija� tokom� budžetskog� procesa� predstavljaju� klju�ne� principe� rodnog�budžetiranja.���Inicijative�za�rodno�budžetiranje�mogu�nastati�unutar�kao�i�van�vladinih�institucija.�Me�utim,� potencijal� za� promjene� u� budžetskom� proces� zavisi� od� angažovanosti�vlasti.� Konkretnije,� angažovanost�Ministarstva� finansija� od� klju�ne� je� važnosti� za�bilo� kakav� dugoro�ni� efekat.� U� zavisnosti� od� nacionalnih/regionalnih/lokalnih�okolnosti,� inicijative� za� rodno� budžetiranje� trebaju� uzeti� u� obzir� sve� faze�budžetskog� procesa� uklju�uju�i� planiranje,� pripremu,� provo�enje� reviziju� I�evaluaciju.���Grupa� gender� ekonomista� zaposlenih� u� Razvojnom� fondu� Ujedinjenih� nacija� za�žene� (United� Nations� Development� Fund� for� Women�UNIFEM)� i� Sekretarijatu�Komonvelta�razvila�je�set�pristupa�i�alata�za�analizu�budžetskog�sistema�iz�gender�perspektive.�Ti�ekonomisti�zasnivaju�svoje�metode�na�iskustvu�u�rodno�osjetljivim�budžetskim� analizama� u� Australiji� i� Južnoj� Africi.� Date� metode� bile� su� glavna�pokreta�ka�snaga�za�naglašavanje�potrebe�za�rodnim�budžetiranjem,�a�koriste�se�od� strane� zagovara�a� rodne� ravnopravnosti� pri� analizi� nacionalnih� budžeta� ili�zagovaranju�rodno�odgovornijih�budžeta�širom�svijeta.���Diane� Elson� razvila� je� sedam� alata� za� analizu� rodnog� aspekta� u� budžetskim�prihodima�i�rashodima.��Ove�alate�primjenjuju�vladin,�nevladin�i�istraživa�ki�sektor.�Dva�od�sedam�alata:�rodno�osjetljiva�procjena�politike� i� rodno�svjesna�budžetska�izjava,�su�naro�ito�korišteni�za�ja�anje�rodnog�budžetiranja:�����

37�GAP,�poglavlje�IV,�rodno�osjetljivi�budžeti�

Page 98: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

97

1. Rodno�razložena�ocjena�korisnika�javnih�usluga�i�budžetskih�prioriteta��Ova� vrsta� ocjene� je� razvijena� na� bazi� kvalitativnih� informacija� dobijenih�kroz� ispitivanje� javnog� mnjenja,� fokus� grupe,� ankete� o� stavovima� itd.�aktuelnih� ili� potencijalnih� korisnika� o� nivou� do� kojeg� vladine� politike� i�programi�odražavaju�njihove�prioritete�i�odgovaraju�nihovim�potrebama.���

2. Rodno�razložena�analiza�javnih�rashoda�Ovo�je�kvantitativni�alat�koji�mjeri�jedini�ne�troškove�javnih�usluga�i�kakva�je�raspodjela�javnih�rashoda�izme�u�žena�i�muškaraca�koji�su�koristili�date�usluge.� Podrazumijeva� izra�unavanje� jedini�nih� troškova� usluge� i�odre�ivanja� koliko� žena� i� koliko�muškaraca� je�bilo� korisnika�date�usluge.�Na� zbirnom�nivou�mogu� se� koristiti� podaci�dobijeni� anketiranjem�uzorka�doma�instava� dok� je� za� dobijanje� ta�nije� predstave� potrebna� analiza� na�programskom�nivou.��

3. Rodno�osjetljiva�procjena�politike�Koristi�se�za�ocjenu�politika�koje�su�podloga�budžetskim�izdvajanjima,�kako�bi� se� identifikovao� njihov� uticaj� na� žene� i� muškarce.� Ovaj� vid� analize�dovodi�u�pitanje�pretpostavku�da�su�budžetske�politike�“rodno�neutralne”�u� svom�uticaju� i� umjesto� toga� postavlja� pitanje:� “Na� koji� na�in� politike� i�njima� pripadaju�i� resursi�mogu� uticati� na� smanjenje� ili� pove�anje� rodne�neravnopravnosti?”��

4. Rodno�svjesna�budžetska�izjava��Koristi�se�da�bi�se�demonstriralo�kakav�odnos�javni�rashodi�u�cjelini,�ali�i�pri�sektorskim� ministarstvima,� imaju� prema� pitanjima� rodne�neravnopravnosti.� To� uklju�uje� razloženu� projekciju� rashoda� u� rodne�kategorije.�Uobi�ajeno,� javni� rashodi� su�organizovani�po�ministarstvima� i�funkcionalnoj� klasifikaciji,� po� teku�im� i� kapitalnim� rashodima� i� prema�linijskim�kategorijama,�kao�npr.�troškovi�plata,�oprema,�itd.�Primjeri�rodno�relevantnih�kategorija�su:�udio�rashoda�ciljanih�eksplicitno�prema�ženama�i� muškarcima� radi� smanjenja� nejednakosti,� udio� rashoda� usmjerenih� na�transfer�prihoda�najvišeg�prioriteta�za�smanjenje�neravnopravnosti�žena�u�prihodima;�udio�rashoda�usmjerenih�na�podršku�razvoju�poslovanja,�udio�rashoda�usmjerenih�na�nacionalni�rodni�mehanizam,�itd.��

5. Rodno�razložena�analiza�budžeta�na�korištenje�vremena���Ovaj� alat� se� koristi� kao� jedan� od� na�ina� u� identifikaciji� odnosa� izme�u�nacionalnog�budžeta� i� nepla�enog� rada,� �esto�ozna�enog� kao�ekonomija�brige.�Cilj�je�u�pronalaženju�na�ina�i�kvantifikaciji�nepla�enog�rada�da�bi�se�prikazala� raspodjela� takvog�rada� izme�u�muškaraca� i� žena� i�da�se� razviju�budžetske� politike� koje� �e� uzeti� u� obzir� doprinos� nepla�enog� rada�nacionalnoj�ekonomiji.�Žene�nose�ve�i� teret�nepla�enog�rada� i� zbog�toga�su� ograni�ene� u� vremenu� koje� im� ostaje� na� raspolaganju� za� obavljanje�drugih�aktivnosti,�uklju�uju�i�i�mogu�nosti�koje�propuštaju�na�tržištu�rada.��

Page 99: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

98

6. Rodno�svjestan�okvir�srednjoro�ne�ekonomske�politike��Trenutno,�srednjoro�ni�okviri�ekonomske�politike�formulisani�su�uz�pomo��niza� ekonomskih� modela,� od� kojih� nijedan� uzima� u� obzir� rodni� aspekt.�Ugradnja� rodnog� aspekta� može� se� posti�i� bilo� korištenjem� rodno�razloženih� varijabli,� ili� konstrukcijom� novih� modela� koji� bi� bili� rodno�osjetljivi.��

7. Rodno�razložena�analiza�javnih�prihoda��Istražuje� forme� direktnog� i� indirektnog� oporezivanja� sa� ciljem�izra�unavanja� koliko� poreskih� davanja� je� pla�eno� od� strane� razli�itih�kategorija,�individualno�ili�doma�instava.�

Rodno� budžetiranje� smješta� budžet� u� centar� analize.� Budžet� ne� predstavlja� u�svakoj�zemlji�samo�ekonomski�ve��i�politi�ki�instrument.�Prioriteti�pojedinih�Vlada�mogu�se�jasno�ocijeniti�uvidom�u�budžet.���Uzimaju�i�u�obzir�definiciju�rodnog�budžetiranja�datu�na�po�etku,�koja�pozicionira�rodno� budžetiranje� kao� alat/instrument� rodnog� mainstreaming�a,� logika� nam�nalaže�da�rodno�budžetiranje�uklju�uje�tri�nivoa�aktivnosti38:�

- Nivo�1:�Analiza�budžeta�sa�rodnom�perspektivom�- Nivo�2:�Rekonstrukcija�budžeta�zasnovana�na�rodnoj�analizi�- Nivo�3:�Uvo�enje�rodnog�aspekta�kao�kategorije�u�budžetskom�procesu�

�Gender�u��nadzoru�i�ocjeni39�Rodno�osjetljiv� nadzor40� i� ocjena�otkrivaju� nivo�do� koga�neki� projekat� (program,�aktivnost)�oslikava�razli�ite�potrebe�žena�i�muškaraca�i�da�li�je�i�kakav�uticaj�imao�na� njihove� živote� i� opšte� socio�ekonomsko� stanje.� Ovakva� vrsta� nadzora� može�unaprijediti� efikasnost� projekta� ili� programa,� omogu�iti� srednjero�ne� korekcije,�kao�i�lekcije�i�preporuke�za�budu�e�aktivnosti.����Efektivan� rodno� osjetljiv� sistem� nadzora� i� ocjene� u� projektima� seoskog� razvoja�zahtijeva�preduzimanje�sljede�ih�aktivnosti,�u�razli�itim�fazama�projektnog�ciklusa:���� 38�Savjet�Evrope,�2009,�"Rodno�budžetiranje:�primjena�u�praksi,�priru�nik",�

http:/www.coe.int/�39�Preuzeto�iz�„Gender�u�monitoringu�i�evaluaciji�ruralnog�razvoja“,�prir�nik,�Svjetska�banka.�40�Monitoring�se�definiše�kao�„kontinuirana�ocjena�implementacije�projekta�u�odnosu��na�postavljeni�raspored�i�upotrebu�inputa,�infrastrukture�i�usluga�od�strane�projektnih�korisnika“.�Evaluacija�se�definiše�kao�„periodi�na�ocjena�relevantnosti,�postignu�a,�efikasnosti�i�uticaja�(o�ekivanih�i�neo�ekivanih)�projekta�u�odnosu�na�zadane�ciljeve“.�

Page 100: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

99

1. Identifikacija�i�priprema�� Obezbijediti�da�je�osnovno�istraživanje�(situacija�prije�sprovo�enja�projekta)�ra�eno�na�rodno�odgovoran�na�in;��

� Izvršiti�inicijalnu�gender�studiju�ili�analizu�kako�bi�se�identifikovali�potencijalni�negativni�efekti�projekta�kako�na�žene�tako�i�na�muškarce;��

� Identifikovati�rodne�ciljeve�i�prioritete�na�osnovu�dostupnih�informacija�i�konsultacija�sa�predstavnicima�sektora;��

� Izvršiti�rodno�osjetljivu�sociološku�analizu�situacije�(socijalni,�kulturni�i�ekonomski�aspekt);��

� Procijeniti�institucionalne�kapacitete�za�integraciju�gender�aspekta�u�razvojne�aktivnosti�

2. Dizajn�i�procjena�� Osigurati�da�je�rodna�perspektiva�integrisana�u�ciljevima,�te�definisati�jasne�ciljne�vrijednosti�odnosno�o�ekivane�rezultate;��

� Planirati�razvoj�kapaciteta�za�analizu�gender�problema�i�pra�enje�i�evaluaciju;��

� Uspostaviti�sistem�pra�enja�i�ocjene�i. Primijeniti�gender�aspekt�u�logi�kom�okviru�i�sažecima�

projektnih�prijedloga;��ii. Identifikovati�rodno�osjetljive�indikatore;�iii. Razviti�metode�i�termine�za�prikupljanje�podataka.�

� Organizovati�na�in�izvještavanja.�3. Sprovo�enje�

� Provesti�aktivnosti�na�izgradnji�kapaciteta�za�uvo�enje�rodne�perspektive�i�za�nadzor�i�ocjenu;�

� Sakupiti�rodno�osjetljive�podatke�za�definisane�indikatore;��� Pratiti�napredak�u�odnosu�na�postavljene�ciljeve;�� Tokom�srednjoro�nog�pregleda,�procijeniti�napredak�i�preduzeti�korekcije�ukoliko�je�potrebno�kako�bi�se�dosegli�zadani�ciljevi;��

4. Završetak�projekta��� Ocijeniti�uticaj�gender�integracije�u�kontekstu�cjelokupnog�projekta;�� Ocijeniti�uticaj�projektnih�intervencija�na�žene�i�muškarce;��� Izvesti�i�publikovati�lekcije�koje�mogu�postati�dio�opštih�ciljeva�ruralnog�razvoja.��

�Kroz� cijeli� projektni� ciklus� neophodno� je� promovisati� u�eš�e� svih� predstavnika� i�predstavnica� od� zna�aja� za� razvoj� ruralnog� podru�ja.� Promocija� u�eš�a� u� rodno�odgovornom�sistemu�nadzora� i�ocjene�može�posti�i�konsenzus�me�u�akterima�o�rodno� osjetljivim� ciljevima� i� indikatorima.� Participativni� nadzor� i� ocjena�omogu�avaju�identifikaciju�problema�u�ranoj�fazi�provedbe�projekta,�na�koji�na�in�

Page 101: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

100

se�omogu�ava�onima�koji� sprovode�projekat�da�odgovore�na�datu�situaciju�kako�ona�ne�bi�ugrozila�provedbu�projekta.����Prvi�korak�za�uklju�ivanje�gender�aspekta�u�participativni�proces�je:�

� Identifikacija�klju�nih�aktera�i�pozivanje�predstavnika/ca�na�konsultativne�sastanke;���

� Procjena� trenutnog� nivoa� i� kvaliteta� u�eš�a� (do� kog� nivoa� su� uklju�ene�organizacije� koje� predstavljaju� žene� i� muškarce� i� koji� su� ograni�avaju�i�faktori�za�njihovo�ve�e�u�eš�e);�

� Identifikacija�i�uspostavljanje�mjera�za�ja�anje�kapaciteta�za�u�eš�e�slabih�i�ranjivih�grupa,�uklju�uju�i�žene;��

� Procjena� postoje�ih� kapaciteta� vlade� i� drugih� agencija� za� organizovanje�participativnog� procesa.� Tamo� gdje� je� to� potrebno� ubrzati� izgradnju�kapaciteta�kroz�obuku,�studijska�putovanja�i�dr.��

�Rodno�osjetljivi�indikatori,�s�obzirom�na�to�da�mjere�rodno�relevantne�promjene�u�društvu� tokom� vremena,� pokazuju� do� kog� nivoa� i� na� koji� na�in� su� razvojni�projekti/programi� doprinijeli� ostvarivanju� gender� ciljeva.� Indikatori� se� mogu�grupisati,�kao�što�je�to�predstavljeno�u�tabeli41.����Fokus� Gender�aspekt� Potrebni�

podaci/informacije�

Inputi/Ulaz�(sredstva�na�raspolaganju�za�realizaciju�aktivnosti)�

Jesu�li�inputi�adekvatni�za�dostizanje�gender�ciljeva�kao�i�drugih�ciljeva?��

Rodno�razvrstani�podaci��Ciljevi�i�indikatori�rezultata�i�uticaja���Razumijevanje�gender�odnosa��Dijalog�izme�u�predstavnika�vlasti�i�civilnog�društva,�preporu�en�kao�jedan�od�na�ina�za�postizanje�razumijevanja��

�Aktivnost/Izlaz�(aktivnost�ili�usluga�finansirana�iz�sredstava�na�raspolaganju,�npr.izgradnja�infrastrukture,�organizovanje�usluga�zdravstvene�zaštite�i�dr.)�

Da�li�su�aktivnosti�dizajnirane�tako�da�jednako�odgovaraju�ženama�i�muškarcima?��Da�li�aktivnosti�odgovaraju�dostizanju�ciljeva�rodne�ravnopravnosti�kao�i�drugih�ciljeva?�

Rezultat�(direktan�rezultat�provedene�aktivnosti,�npr.�broj�pregledanih�pacijenata,�podržanih�poslovnih�planova,�itd.)�

Da�li�su�rezultati�ravnopravno�raspore�eni�izme�u�muškaraca�i�žena?��Jesu�li�rezultati�odgovaraju�i�za�postizanje�rodne�ravnopravnosti�kao�i�drugih�ciljeva?�

41� Okvir� za� povezivanje� budžeta� sa� rodnom� ravnopravnosti� (Elson,� 2002)� Rodno�budžetiranje� se�odnosi� na� spajanje�dva� seta� znanja� koja� su�obi�no� razdvojena:� znanje� o�rodnoj�neravnopravnosti�i�znanje�o�javnim�finansijama�i�javnim�sektorskim�programima.�

Page 102: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

101

Uticaj/efekat�(planirani�i�aktuelni�stepen�ostvarenja�ciljeva,�npr.unapre�enje�zdravlja�ljudi,�konkurentna�proizvodnja,�smanjenje�siromaštva)�

Da�li�uticaj�promoviše�rodnu�ravnopravnost,�kao�i�druge�ciljeve?��

Ako�je�odgovor�na�pitanje�NE,�onda�treba�uvesti�promjene�u�sva��etiri�podru�ja�kako�bi�se�pronašli�gender�nedostaci.�

�� Izvor:�Rodno�budžetiranje:�prakti�na�primjena,�priru�nik��Definisanje��programskog�budžetiranja�Programsko�budžetiranje� ili�budžetiranje�zasnovano�na�rezultatima�je�proces�koji�podrazumijeva�alociranje�resursa�u�odnosu�na�specifi�ne�programe�i/ili�o�ekivane�rezultate.42� Program� je� jednostavno� grupa� sli�nih� usluga� ili� aktivnosti� koje�preduzimaju� budžetski� korisnici� sa� zajedni�kim� strateškim� ili� operativnim�ciljevima.� Prema� ovom� pristupu,� budžetski� korisnici� grupišu� svoje� aktivnosti� u�odre�en� broj� programa.� Svaki� program� ima� definisan� operativni� cilj� i� željeni�rezultat.� Rezultati� su� obi�no� mjereni� u� smislu� izvršenja� i� uticaja.� Izvršenje� se�odnosi�na�uslugu�ili�proizvod�koji�korisnik�proizvodi�ili�obezbje�uje�u�cilju�izvršenja�svojih�obaveza.�Uticaj�se�odnosi�na�promjene�nastale�u�društvu�koje�se�ne�bi�desile�da�nije�bilo�date�aktivnosti.43��Dokument� programskog� budžeta� je� sredstvo� budžetskih� korisnika� kojim�predstavljaju� svoj�budžet�u�programskom� formatu�opisuju�i� resurse�alocirane� za�svaki� program� i� o�ekivani� rezultat� od� realizacije� svakog� programa.� Na� taj� na�in�omogu�eno� je�ministarstvima,� vladi� i� parlamentu� i� javnosti� da� izmjere� izvršenje�programa� u� smislu� efektivnosti� i� efikasnosti� i� da� li� program� obezbje�uje�“vrijednost�za�novac”.�Tradicionalni�budžetski�sistemi�alociraju�budžetske�resurse�na� bazi� inputa� –� toliko� za� plate� i� primanja,� toliko� za�materijale� itd.� Programsko�budžetiranje� sadrži� i� ove� informacije,� ali� informacije� su� prezentovane� i� odluke�o�budžetskim�rezervacijama�donesene,�u�skladu�sa�strateškim�ciljevima�i�o�ekivanim�rezultatima.��Tako,�naprimjer,�izdvajanje�za�osnovno�obrazovanje�može�proizvesti�rezultat�od�X�u�enika�(idealno�ovaj�podatak�bio�bi�razdvojen�po�polu),�Y�udžbenika,�ili�Z�izgra�enih�škola.�S�druge�strane,�rezultati�mjere�uticaj.�Mjere�ve�e�promjene�u�situaciji�koju�dati�program�trebada�promjeni.�Na�primjer,�izdvajanje�za�bolnicu�kao�rezultat�može�imati�za�cilj�unapre�enje�zdravlja�populacije�u�datoj�regiji.��

42�Priprema�i�planiranje�srednjero�nih�budžeta�u�BiH,�priru�nik�Okvir�za�godišnji�budžet,�State�Main�Section_UK_Final_F.pdf�43�(Nordijski�savjet�ministara,�Mainstreaming�gender�perspektive�u�nordijskim�nacionalnim�budžetima,�završni�izvještaj�projekta�2004�2006)�

Page 103: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

102

Rodno�budžetiranje�u�sklopu�“rezultat�uticaj”�budžetiranja�(Sharp�2003)44�Motivisane� transparentnoš�u� i� efikasnoš�u,� mnoge� države� provode� reforme� u�pravcu� primjene� budžeta� orijentisanih� na� rezultat.� Ovaj� trend� udaljavanja� od�linijskog� budžetiranja� rezultirao� je� u� nizu� varijacija,� uklju�uju�i� budžetiranje��zasnovano�na�aktivnostima,�programsko�budžetiranje,�rezultat�uticaj�budžetiranje.�Uopšteno� govore�i� pristup� podrazumijeva� uvo�enje� informacije� o� izvršenju� u�budžetski�proces,�i�na�taj�na�in�teže�i�da�uti�e�na�budžetske�odluke.����Prikazani� dijagram� ilustruje� kako� se� primjenjuje� kriterij� izvršenja� “3E”� unutar�konvencionalnog� okvira� budžeta� rezultata� i� uticaja.� (engl� outputs� and� outcomes�budgeting).�

•�Ulazi�se�mjere�u�odnosu�na�pitanja�u�vezi�sa�ekonomi�noš�u;�•�Rezultati�se�mjere�u�odnosu�na�njihovu�efikasnost,�i�•�Postignuti�efekat�ili�uticaj�se�mjeri�u�odnosu�na�njihovu�efektivnost.�

�U�“Budžetiranju�za�jednakost”,�Sharp�istražuje�potencijal�unutar�ovog�okvira�za�uvo�enje�rodnog�budžetiranja�i�isti�e�tri�dimenzije:�

� Uvo�enje�rodno�razvrstanog�mjerenja�ulaza,�rezultata�i�uticaja;�� Dodavanje�ravnoravnosti�kao�indikatora�uticaja�–�to�bi�bilo��etvrto�“E”�(equality)�dodano�u�postoje�i�kontekst:�economy,�efficiency�and�effectiveness�

� Radikalna�kritika�konvencionalnog�“rezultat�uticaj”�budžetiranja�kako�bi�se�pomo�u�indikatora�izvršenja�mogao�mjeriti�napredak�u�postizanju�rodne�ravnopravnosti��

Dodavanje� �etvrtog� “E”� predstavlja� izazov,� naro�ito� što� se� mjerenje� postoje�ih�“3E”�vrši�po�osnovu� funkcije,�a� to� je�ekonomi�nost�ulaza�u�odnosu�na�minimum�troškova;� efikasnost� se�mjeri� u�odnosu�ulaza� i� izlaza,� i� efikasnost� se�mjeri� preko�odnosa� izlaza� i� uticaja.� � Ipak� Sharp� predstavlja� primjere� kako� se� indikatori�ravnopravnosti�mogu�dodati�u�sve�tri�faze�budžetske�aktivnosti.��

44�Izvor:�Rodno�budžetiranje:�primjena�u�praksi,�priru�nik,�Sheila�Quinn,�Direktorat�za�ljudska�prava�i�pravne�poslove,�Savjet�Evrope,�April�2009�

performance criteria

economy

policy aimsand objectives $ inputs outputs outcomes

efficiency effectiveness

externalinfluences

Page 104: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

103

Gender�budžetiranje�i�nepla�eni�rad�Klju�ni�aspekt�u�razlikovanju�rodnog�budžetiranja�od�drugih�vrsta�budžetiranja� je�fokus� na� nepla�eni� rad� (ekonomija� brige� �� eng.� care� economy45).� Feministi�ke�ekonomistkinje�imaju�vode�u�ulogu�u�isticanju�koliko�je�slijep�pristup�koji�ignoriše�netržišnu� proizvodnju� koja� se� dešava� u� svim� ekonomijama� i� društvima,� i� koja� je�potrebna� da� bi� se� osigurala� “proizvodnja”� i� “održavanje”� ljudi� koji� obavljaju�monetarnu�proizvodnju.�Nepla�eni� rad� se� trenutno�priznaje�od� strane� institucija�odgovornih� za� formulisanje� Sistema� nacionalnih� ra�una� (System� of� National�Accounts�SNA)� za� kompilaciju� paralelnih� ra�una.� Me�utim,� nepla�eni� rad� još�uvijek� nije� uklju�en� u� kalkulaciju� bruto� doma�eg� proizvoda.� Tako�e,� rijetko� se�razmatra�od�strane�budžetskih�službenika�i�ministarstva�finansija.���Pošto�se�nepla�eni�rad�ne�priznaje�u�tradicionalnim�ekonomijama,�veoma�je�lako�i�brzo�iskorišten�kao�tema�od�strane�razli�itih�subjekata.�Obi�no�žene�razumiju�ovaj�problem� brzo,� jer� imaju� svakodnevno� iskustvo� sa� nepla�enim� radom.� Žene� više�klase� ponekad� ne� “osje�aju”� ovaj� problem� na� isti� na�in� jer� imaju� sredstva� da�zaposle�druge� žene� i� podijele�dio� tereta�nepla�enog� rada.�Me�utim,�obi�no� su� i�one� iskusile� razlike�u�o�ekivanju�prema�ženama� i�muškarcima� tokom�djetinjstva,�kao�i�kao�odrasle�u�ra�anju�i�brizi�oko�djece.�Dodatno,�ve�ina�muškaraca��e,�nakon�po�etne�zagonetke,�po�eti�priznavati�postojanje�i�teret�nepla�enog�rada�koji�nose�žene.� Uklju�ivanje� nepla�enog� rada� u� ekonomiju� predstavlja� revolucionaran�pristup.���Pitanje� ekonomije� brige� i� nepla�enog� rada� dobija� još� više� na� zna�aju� u� sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja,�a�na�osnovu�uloge�žene�u:�

- proizvodnji� za�održavanje� sopstvenih�potreba� (proizvodnja�hrane�koja� se�koristi�u�doma�instvu�a�koja�bi�se�u�suprotnom�mogla�plasirati�na�tržište);�

- neformalna� zaposlenost� u� sektoru� (žene� su� aktivne� u� poljoprivrednoj�proizvodnji�i�kao��lan�doma�instva�obi�no�ne�primaju�naknadu�za�svoj�rad,�a�kako�nisu�aktivne�na�tržištu�kao�muškarci�obi�no�nemaju�jednak�pristup�ku�nom�budžetu);�

- reprodukcija� unutar� doma�instva� (odnosi� se� na� rad� na� održavanju� ku�e,�kuhanju,�obla�enju,�brizi�o��lanovima�porodice,�prijateljima�i�komšijama);�

- i�volonterski�rad�u�zajednici�(obi�no�se�odnosi�na�humanitarni�rad,�grupe�samopomo�i�ili�grupe�za�obavljanje�ru�ne�radinosti).��

45�„Ekonomija�brige�proizvodi�dobra�orijentisana�na�porodi�ne�potrebe�i�potrebe�zajednice�kao�dio�procesa�brige�o�ljudima”,�(“Rodno�neutralan,�rodno�slijep”,�Diane�Elson,�Commonwealth�Secretariat,�juni�1999)�.

Page 105: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

104

Za�sve�ove�aktivnosti� žene�ne�primaju�nov�anu�nadoknadu�niti� su�ove�aktivnosti�ura�unate�u�nacionalni�obra�un.�������U�odnosu�na�rezultate�situacione�gender�analize�u�sektoru�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja� i� principa� rodno� odgovornog� budžetiranja,� mogu� se� preporu�iti� sljede�i�programi� koji� �e� omogu�iti� primjenu� ROB� koncepta� u� budžetskom� procesu�Ministarstva�poljoprivrede,�šumarstva�i�vodoprivrede.��Program�br.1:��Uklju�ivanje�najranjivijih�grupa�korisnika�u�kreiranje�strateških�ciljeva�i�politika��Najranjivije�grupe�korisnika�u�oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�su�siromašna�doma�instva,� stara�ka� doma�instva,� udruženja� žena,� omladinska� udruženja46.� Za�sektorsku� politiku� �iji� su� glavni� korisnici� komercijalna� doma�instva� odnosno�poljoprivrednici,� gore� navedene� grupe� predstavljaju� marginalizovane� kategorije�društva� koji� se� nastoje� staviti� u� kontekst� drugih� politika� i� u� nadležnost� drugih�institucija.� Kako� su� iskustva� iz� ratnog� perioda� na� ovim� prostorima,� a� i� iskustva�drugih�zemalja�koja�su�prošla�krizne�periode,�pokazala�da�su�upravo�položaj�ovih�marginalnih� grupa� odre�uje� nivo� razvoja� i� održivost� ruralnih� podru�ja� u�budu�nosti�(kroz�obezbje�enje�radne�snage,�obezbje�enje�novih�naraštaja,�prenos�znanja,�iskustva�i�vještina�na�nove�generacije)�samim�tim�isklju�ivanjem�ovih�grupa�ne� može� se� osigurati� održiv� strateški� razvoj� bilo� kog� sektora� pa� tako� ni�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja.��Ovo�je�razlog�zašto�žene,�stari,�seoska�omladina�treba�da�budu�uklju�eni�u�proces�donošenja�odluka,�definisanje�prioriteta,�ciljeva,�sprovo�enje�projekata,�itd.���Budu�i�IPARD�fondovi�su�u�odre�enoj�mjeri�(LEADER�i�druge�inicijative)�dizajnirani�na� na� bazi� lokalnih� inicijativa.� Da� bi� RS� mogla� efikasno� iskoristiti� ove� fondove,�MPŠV�i�druge�relevantne�institucije�(druga�Ministarstva,�lokalna�vlast,�NVO)�treba�da� ponude� programe� i� aktivnosti� za� pripremu� ovih� ranjivih� grupa� i� cjelokupne�lokalne�zajednice�u�procesu�definisanja�prioriteta�i�kreiranja�projekata.���

46�„Ispod�linije�siromaštva�su�naj�eš�e�djeca,�ljudi�nižeg�nivoa�obrazovanja,�stariji�i�ljudi�ometeni�u�razvoju,�kao�i�ruralna�populacija",�Bosni�i�Hercegovina:�Strateški�plan�smanjenja�siromaštva�srednjoro�na�razvojna�strategija,�Me�unarodni�monetarni�fond,�2004.�

Prilog�br.4:�Primjena�rodno�odgovornog�budžetiranja�u�budžetski�proces�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja�

Page 106: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

105

Neke�od�mjera�u�nacrtu�Strateškog�plana�ruralnog�razvoja�tretiraju�ovaj�problem�i�treba�da�se�sprovedu�odmah.��Program�br.2:��Uklju�ivanje�ženskih�korisni�kih�grupa�u�kreiranje�budžetskih�planova��Uzimaju�i�u�obzir�gore�navedene�razloge,�i�uzimaju�i�u�obzir�da�žene�predstavljaju�više� od� 50%� seoske� populacije,� te� da� su� zastupljene� i� aktivne� u� sektoru�poljoprivrede,� potrebno� je� izna�i�mogu�nosti� da� žene�preko� svojih�organizacija� i�individualno�budu�uklju�ene�u�kreiranje�plana� izvršenja�budžeta�poljoprivrede�za�svaku�godinu.��Konkretno�u�slu�aju�MPŠV�to�zna�i�da�se�mora�ponuditi�program�koji��e�ohrabriti�ve�u� zastupljenost� žena� u� proizvo�a�kim� organizacijama� koje� djeluju� u� oblasti�poljoprivrede�i�ruralnog�razvoja,�a�zatim�preko�datih�organizacija�i�specijalizovanih�udruženja� žena� osigurati� njihova� participacija� u� raspravama� o� Planu� korištenja�sredstava� za� podsticanje� poljoprivrede� i� sela,� kao� najvažnijeg� dokumenta� za�ostvarivanje� mjera� podrške.� U� tom� smislu� potrebno� je� preispitati� kriterije� za�ostvarenje� prava� na� podršku� iz� svake� od� tri� glavne� grupe� mjera� u� smislu�omogu�avanja�ženama�u� ruralnom�podru�ju� jednake�mogu�nosti� za�ostvarivanje�prava�na�podršku.��Program�br.3:��Primjena�programskog�budžetiranja��Programsko�budžetiranje�opisano�u�prethodnom�prilogu,�kao� i�u�poglavlju�br.2�u�kontekstu� primjene� programskog� budžetiranja� u� BiH� kontekstu,� objašnjava�važnost�mjerenja�efekata�budžetskih�izdvajanja�u�odnosu�na�sektorske�ili�strateške�ciljeve� i� o�ekivane� rezultate� odnosno� uticaj� koji� �e� se� proizvesti� na� korisnike�(muškarce�i�žene).���Ovaj�na�in�opravdavanja�svakog�programa�i�mjere�osigurao�bi:�bolje�nadgledanje�realizacije�razli�itih�programa,�uklju�ivanje�rodne�odgovornosti�u�proces�planiranja�budžeta,� pravednija� raspodjela� javnih� resursa� na� muškarce� i� žene,� efikasno�trošenje� resursa� u� smislu� zadovoljenja� potreba� korisnika,� bolja� povratna�informacija� tokom� sprovo�enja� programa,� ve�e� šanse� za� korekciju� grešaka� i�problema� nastalih� tokom� sprovo�enja.� Rodna� analiza� budžeta� može� pokazati�finansijsku�vezu�izme�u�razvoja�nacionalne�ekonomije�(ekonomski�rast,�smanjenje�siromaštva,�uštede,�investicije)�i�rodne�ravnopravnosti�(žensko�siromaštvo,�pristup�resursima).����

Page 107: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

106

Ova�inicijativa�za�uvo�enje�programsog�budžetiranja�može�do�i�od�MPŠV�ali�mora�biti�prihva�ena�i�primijenjena�od�strane�Ministarstva�finansija�koje�je�odgovorno�za�budžetski�sistem�u�državi.��Obrazac�Dokumenta�programskog�budžeta�Program�/�Mjera�podrške�

Gender�pitanja�(posebno�ona�koja�se�odnose�na�podru�je�djelovanja�datog�

programa)�

Ciljevi�(kvantitativni�i�kvalitativni�rodno�osjetljivi�ciljevi�programa)�

Rezervisani�iznos�(za�svaku�od�aktivnosti)�

Rezultati�(šta��e�proizvesti�programa?)�/Uticaj�(kakav�efekat��e�rezultati�

proizvesti)�

Indikatori�(kako��e�se�mjeriti�rezultati�i�efekti?)�

Izvor:�Budlender,�Sharp�i�Allen,�1998�i�Budlender,�2005.��Program�br.4:��Unapre�enje�dostupnosti�novih�tehnologija�za�žene�u�ruralnom�podru�ju�Kako� bi� se� ženama� u� ruralnom� podru�ju� koje� gro� svog� vremena� provode� na�imanju,� manje� su� mobilne� i� u� najve�em� broju� slu�ajeva� ne� u�estvuju� u� radu�mjesnih� zajednica,� udruženja,� zadruga� i� drugih� lokalnih� organizacija,� omogu�io�ravnopravan�pristup�novim�tehnologijama,�MPŠV�mora�u�okviru�budžeta�za�razvoj�poljoprivrede�i�sela�uvesti�mjere�za�prenos�novih�tehnologija�ženama�koje�se�bave�poljoprivrednom� proizvodnjom.� Ovo� bi� zna�ilo� izgradnju� tzv.� Sistema�poljoprivrednog�znanja�i�informacija�(eng.AKIS�system�Agriculture�Knowledge�and�Information� System).� AKIS� okuplja� institucije� i� organizacije� koje� proizvode� i� šire�znanje�i�informacije�u�podršci�poljoprivrednoj�proizvodnji,�marketingu,�berbi,�žetvi�i� skladištenju� poljoprivrednih� porizvoda,� upravljanju� prirodnim� resursima� i� dr.�Uloga� Savjetodavne� službe� u� ovom� sistemu� je� od� klju�nog� zna�aja� jer� su� oni�najbliža� veza� sa� korisnicima� i� zbog� toga� savjetodavni� programi� moraju� biti�planirani�zajedno�sa�korisnicima�programa�(ženama�i�muškarcima�poljoprivrednim�proizvo�a�ima).��Program�br.5:��Programi�ruralnog�finansiranja�i�ekonomsko�osnaživanje�Postoje�snažni�dokazi�da�žene�mogu�iskoristiti�kreditna�sredstva�jednako�uspješno�kao�i�muškarci,�kada�su�im�ta�sredstva�dostupna,�te�da�su�nivoi�otplate�tih�kredita�ve�i� kod� žena� nego� kod� muškaraca.� Dalje,� štednja� je� efikasan� mehanizam� za�

Page 108: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

107

upravljanje� rizikom� i� varijabilnim� izvorima�prihoda� tipi�nim�u� seoskom�podru�ju.�Ipak,� žene� imaju� ograni�eniji� pristup� formalnim� oblicima� finansiranja� nego�muškarci.�Prevazilaženje�ovih�ograni�enja�za�žene�u�pristupu�programima�štednje,�kreditnim�programima�finansiranja�repromaterijala�i�dr.�Od�esencijalne�je�važnosti�za� unapre�enje� njihovih� kapaciteta� za� produktivnije� obavljanje� aktivnosti� u�seoskom� podru�ju.� Ovo� se� može� ostvariti� preko:� nastavka� podrške� štedno�kreditnim� organizacijama,� gdje� je� ve�� zabilježeno� veliko� u�eš�e� žena,�uspostavljanje� tzv.� fonda� rizi�nog� kapitala,� kako� bi� se� obezbijedile� garancije� za�žene�koje�konkurišu�na�kredite�kod�komercijalnih�banaka,�posebnim�grantovima�ili�start�up�kreditima�za�mala�preduze�a,�itd.���Korak�br.6:��Edukacija� zaposlenih� u� MPŠV� i� institucijama� pod� nadležnoš�u� ministarstva� o�rodno�odgovornim�budžetima�i�rodnoj�jednakosti�i�ravnopravnosti�Kao�što� je�u�prethodnim�poglavljim�naglašeno�prvi�preduslov�za�uvo�enje�rodno�osjetljivih�budžeta�je�podrška,�razumijevanje�i�politi�ka�podrška�onih�koji�odlu�uju�o�budžetskim�izdvajanjima.�Rodno�budžetiranje�zahtijeva�iskustvo�i�razumijevanje�u�radu�na�pitanjima�koja�su�relevantna�za�rodnu�ravnopravnost.�Poznavanje�kako�su� rod� i� rodni�odnosi�konstruisani� i� shva�eni�u�društvu� i�državnim� institucijama� i�procesima,� predstavlja� polaznu� ta�ku.� Kako� bi� svi� zaposleni� shvatili� primjenu�rodnog� budžetiranja,� ne� kao� obavezu,� ve�� kao� neophodnost� u� osiguranju�pravednijeg�društva�za�sve,�potrebno� je�provoditi�edukaciju�na�svim�nivoima:�od�obrazovnih�institucija,�preko�nau�nih,�zakonodavnih�i�izvršnih.��Potpisivanje� me�unarodnih� konvencija� o� rodnoj� ravnopravnosti� samo� je� prvi�korak� u� ispunjavanju� politi�kih� obaveza.� Ono� što� je� potrebno� je� politi�ka� volja�izražena� u� jasno� definisanim� ciljevima� rodne� ravnopravnosti� te� pretvorena� u�konkretne�ciljne�vrijednosti.����Izvršenje�rodno�osjetljivih�budžeta�Planiranje�i�izvršenje�rodno�osjetljivih�budžeta�treba�da�se�odnosi�na�razli�ite�faze�budžetskog� ciklusa.�Klju�ni� koraci� i� aktivnosti� koje� treba�preduzeti� sumirani� su�u�matrici.�Matrica�se�odnosi�na�sljede�e:��

1. Planiranje� budžetskih� koraka� –� odnosi� se� na� glavne� korake� u�planiranju�budžeta;�

2. Klju�ni� akteri� �� ljudi� odgovorni� za� odre�ene� korake/aktivnosti� u�procesu;�

3. Specifi�ne� aktivnosti� �� odnosi� se� na� konkretne� aktivnosti� koje�treba�preduzeti�u�svakom�od�koraka;�

4. Klju�ni� koraci� rodnog� budžetiranja� �� opisuje� aktivnosti� u� procesu�koje�se�odnose�korake�u�primjeni�rodnog�budžetiranja;�

Page 109: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

108

5. Kako� provesti� rodno� budžetiranje� �� opisuje� konkretne� aktivnosti�koje�treba�preduzeti�u�svakom�od�koraka�u�rodnom�budžetiranju;�

6. Centri�odgovornosti���odnosi�se�na�ljude�i�nivoe�odgovornosti�koji�su�zaduženi�za�svaku�od�aktivnosti;�

7. Mjerenje� rezultata� �� odnosi� se� više� na� mjerenje� uspješnosti�primjene�samog�procesa�nego�na�mjerenje�rezultata.�

Page 110: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

Matrica:�Planiranje�bu

džetskih�koraka�u�prim

jeni�ROB�a�u�bu

džetu�po

ljoprivrede

�i�ruralnog�razvoja�

Plan

iran

je�

budžetskih�

koraka�

Klju�ni�

akteri�

Specifi�ne�

aktivnosti��

Klju�ni�koraci�za�

rodn

o�bu

džetiran

je�

Kako

�primjeniti�rod

no�

budžetiran

je�

Centri�

odgovornosti�

Indikatori�za�

mjerenje�

Unapre�

enje�

kapaciteta�M

PŠV�

osob

lja�u�

budžetskom

�planiranju�

Min.fina

nsija,�

MPŠV,�

eksperti�

��obu

ka�u�procesu�

planiranja,�m

etod

e�po

djele�

odgovornosti�

tokom�procesa�

planiranja�

�obu

�iti�u�esnike�u�

rodn

om�

budžetiranju,�

��predstaviti�vodi��

za�rod

no�

budžetiranje;�

�organizovati�obu

ku�

osob

lja�u�rod

nom�

budžetiranju;�

��provesti�SWOT�

analizu�o�rodn

om�

budžetiranju;�

��priprem

iti�vod

i��za�

rodn

o�bu

džetira

nje;�

Gen

der�

centar,�

expe

rti.�

�obu

ka�o�

rodn

om�

budžetiranju;�

��vod

i��za�

rodn

o�bu

džetiranje�

podijeljen�

u�esnicima�

Provo�

enje�

situacione

�analize�

MPŠV,�

eksperti,�

Gen

der�

centar�

��Analiza�situacije�za�

žene

�I�muškarce�po

�sektoru�I�po�regiji�

(dostupn

ost�u

sluga,�

nivo�sirom

aštva,�

proizvod

ne�

tehn

ologije,�šire

nje�

novih�znanja,�

pitanja�zaštite

�okoline);�

��procjen

a�po

treb

a,�

iden

tifikacija�

prob

lema,�

osmišljavanje�

rješen

ja;�

�opšte�inform

acije�

o�gend

er�pita

njim

a�u�sektoru,�

��ide

ntifikovati�

potreb

e�žena�i�

muškaraca,�

��pretvoriti�potrebe

�u�ciljeve�

��ide

ntifikovati�

aktiv

nosti�koje�bi�

mogle�vod

iti�ka�

zado

voljenju�

potreb

a,�

��procijeniti�

finasijsku�vrijedn

ost�

za�izvo�e

nje�

aktivno

sti,�

�sakup

iti�primarne

�po

datke�korišten

jem�

intervjua�I�anketa;�

��sakup

iti�sekun

darne�

podatke�iz�opštin

skih�

izvora,�N

VO�i�privatno

g�sektora��

MPŠV,�spo

lji�

resursi�

�dob

ijeni�

podaci�o�

položaju�i�

posebn

im�

potreb

ama�

žena�i�

muškaraca,�

djevoj�ica�i�

dje�aka;�

��usaglašen

e�interven

cije�za�

odgovor�na�

potreb

e;�

109

Page 111: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

��uspostaviti�

prioritete�u�

aktiv

nostim

a�

�provesti�rod

nu�

analizu�

interven

cija/progra

ma/mjera�

�ocijeniti�da�li�

interven

cije�promovišu�

jedn

ak�pristup

,�u�eš�e�i�

koristi�za�žene

�i�muškarce;�

��da�li�prostoji�

nejedn

akost�kada�su�u�

pitanju�pristup�

resursim

a�i�koristi�za�

žene

�i�muškarce;��

��ide

ntifikovati�i�

diskutovati�o�m

jerama�

za�smanjenje�

nejedn

akosti,�te

�po

staviti�ciljane�

vrijedn

osti;��

MPŠV

�odn

os�žen

a�i�

muškaraca�

koji�im

aju�

pristu�

infrastrukturni

m�sadržajim

a/�

koristim

a�i�

u�eš�u�u�

javnom

�životu��

Definisanje�vizije�i�

strateških�ciljeva�

budžeta�

poljoprivrede

�i�ruralnog�razvoja,���

MPŠV,�

korisnici�

�Strategija�razvoja�

poljoprivrede

;��Strateški�plan�

ruralnog�razvoja;�

�definisati�poseb

ne�

ciljeve�za�žene

�I�muškarce,�naro�ito

�u�diju�u�kojem

�po

stoje�izražene

�ne

jedn

akosti�u�

pristupu

�resursima,�

u�eš�u�u�javnom

�životu�itd.��

�analizirati�rezultate�

rodn

o�osjetljive�

situacione

�analize,�

��na�osno

vu�dob

ijenih�

rezulta

ta�organizovati�

sastanak�sa�

pred

stavnicima�sektora�

i�sakup

iti�ideje�za�

defin

isanje�vizije�i�

ciljeva�

MPŠV,�radna�

grup

a��vizija�iciljevi�

koji�od

ržavaju�

interese�i�

potreb

e�žena�i�

muškaraca�

110

Page 112: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

Iden

tifikacija�

prioriteta�

MPŠV,�

korisnici,�

�Strategija�razvoja�

poljoprivrede

;��Strateški�plan�

ruralnog�razvoja;�

�izraditi�rod

no�

svjesnu�bu

džetsku�

izjavu�

�analizirati�

mjere/program

e�I�

njim

a�pripadaju�i�

budžet,�

��upo

rediti�o�ekivane�

koristi�sa�uložen

im�

sred

stvima,�

��tam

o�gdje�je�to

�mogu�e�po

staviti�

odno

s�koristi�za�

muškarce�i�žen

e�

MPŠV,�

komisija�za�

rodn

u�ravnop

ravnost�

�rod

no�

osjetljiva�

izjava�kreirana�

I�uvršten

a�kao�

dio�bu

džeta�

Izrada�nacrta�

Plana�za�pod

sticaj�

poljoprivredi�i�

ruralnom

�po

dru�ju�

MPŠV�

Priprema�plana

�uklju�iti�

prep

oruke�komisije�

za�rod

nu�

ravnop

ravnost,�

��staviti�izvještaj�

komisije�za�rodn

u�ravnop

ravnost�k

ao�

dio�Nacrta�plana�

subven

cija�

�Gen

der�centar�

provjerava�nacrt�Plana�

i�da�li�su�ugra�

ene�

prep

oruke�komisije�za�

rodn

u�ravnop

ravnost�

MPŠV

�izvještaj�

komisije�za�

rodn

u�ravnop

ravnost�

u�prilogu�

Plana�a�

prep

oruke�

ugra�e

ne�u�

Plan�

Razm

atranje�

nacrta�Plana�od�

strane

�Savjeta�za�

poljoprivredu

Savjet�za�

poljopriv

redu

�RS�

Razm

atranje�

klju�nih�pita

nja�

�ovjeriti

rodn

o�osjetljive�

interven

cije�

uklju�uju�i�

alocirana�sred

stva�

�diskutovati�o�

prijedlogu�Plana�i�

rodn

o�osjetljivoj�

budžetskoj�izjavi�

Savjet�za�

poljoprivredu

��N

acrt�plana�

sa�rod

no�

osjetljivim

�interven

cijam

a�Ra

zmatranje�

nacrta�Plana�od�

strane

�Savjeta�za�

poljoprivredu

Udružen

ja,�

zadruge,�

komora�

Razm

atranje�

klju�nih�pita

nja�

�osigurati�u�eš�e�

ženskih�

pred

stavnika�

�diskutovati�o�

prijedlogu�Plana�i�

rodn

o�osjetljivoj�

budžetskoj�izjavi�

MPŠV,�

korisnici�

��Nacrt�plana�sa�

rodn

o�osjetljivim

�interven

cijama�

111

Page 113: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

Ra

zmatranje�i�

usvajanje�Plana�

Vlada�RS�

Razm

atranje,�

diskusija�i�

odob

ravanje�Plana�

�pod

ijeliti�

inform

aciju�o�

prijedlogu�Plana�

zajedn

o�sa�rod

no�

osjetljivom

�bu

džetskom

�izjavom�drugim�

Ministarstvim

a�i�

Agencijama�prije�

sastanka�Vlade

�diskutovati�o�

prijedlogu�Plana�i�

rodn

o�osjetljivoj�

budžetskoj�izjavi�

Komisija�za�

rodn

u�ravnop

ravnost�

�rod

no�

odgovoran�

plan�bud

žeta,�

��tam

o�gdje�su�

iden

tifikovane�

nejedn

akosti,�

pred

uzete�

mjere�I�

alocirana�

dodatna�

sred

stva,�

��kreirana�

rodn

o�osjetljiva�

budžetska�

izjava�

Pra�en

je�i�ocjena�

izvršenja�bu

džeta�

MPŠV�

��razviti�alate�za�

pra�en

je�i�ocjenu

���rad�na�terenu

�(sakup

ljanje�

podataka)�

��uspostaviti�IT�

system

�koji��e�

omogu�iti�

korišten

je�pod

ataka�

�im�se�ub

ace�u�

sistem

;���kreirati�

metod

ologiju�za�

�predu

zeti�analizu�

korisnika�po

�polu�za�

programe�koji�se�

prate�i�evaluiraju,�

��jed

nako�u�eš�e�

žena�i�muškaraca�u�

timovim

a�za�

pra�en

je�i�ocjenu

�proizvesti�pod

atke�o�

koristim

a�za�žen

e�i�

muškarce�kao�i�njihovo�

u�eš�e�u�pojed

inim

�programim

a,�

��upo

rediti�rezulta

te�sa�

planom

�i�bu

džetom

,���u

tvrditi�da�li�po

stoje�

nejedn

akosti�u�

postoje�im

�I�bu

du�im�

koristim

a�za�korisnike,�

��otkriti�uzroke�

nejedn

akosti,�

MPŠV,�

odjeljenje�za�

pra�en

je�i�

ocjenu

�izvještaji�o�

izvršenju�

budžeta�i�

efektim

a�po

jedinih�

mjera/progra

ma�

112

Page 114: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

unos�pod

ataka�

kako�bi�uno

s�po

dataka�bio�

efikasniji,�lakši�i�bez�

dodatnih�troškova;��

��unaprijediti�

sposob

nosti�

upravljanja�I�

tehn

ološke�pod

rške�

kod�institu

cija�

zadu

ženih�za�

upravljanje�javnim

�resursim

a/programi

ma;�

��analiza�po

dataka�

�ide

ntifikovati�i�

pred

uzeti�m

jere�za�

smanjenje�

nejedn

akosti;�

113

Page 115: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

114

Nadzor�i�ocjena�Svrha� nadzora� je� da� obezbijedi� informaciju� o� napretku� programskih� aktivnosti� i�njihovog� uticaja� na� razli�ite� kategorije� žena� i� muškaraca,� kao� i� da� obezbijedi�informaciju�koja�bi�bila�vodi��za�budu�e�odluke.���Tokom�nadzora�unutar�sektora,�rukovodioci�odjeljenja�bi�trebali:�

a. Provjeriti�planirane�aktivnosti�i�njima�pripadaju�i�budžet,�b. Utvrditi�iznos�raspoloživih�sredstava,�c. Provjeriti� napredak� u� sprovo�enju� programa� u� odnosu� na� izdvojena�

sredstva,� postavljene� zahtjeve� Ii� standarde� uklju�uju�i� zahtjeve� prema�rodnoj�ravnopravnosti,��

d. Sastaviti�izvještaj.��

Klju�na�pitanja�na�koje�treba�odgovoriti�tokom�nadzora�su�sljede�a:�- Šta�su�rezultati�i�uticaj/efekat�provedenih�aktivnosti�i�na�koji�na�in�su�uticale�na�

razli�ite�kategorije�žena�i�muškaraca?�- Ko�je�imao�više�koristi�od�navedenih�aktivnosti�i�zašto?�- Kako�bi�mogle�druge�marginalizovane�grupe�imati�koristi�od�datih�aktivnosti?�- Koje� bi� se� promjene� mogle� uvesti� u� cilju� poboljšanja� efikasnosti� samog�

programa?��Identifikovati�rodno�osjetljive�indikatore.�Kvalitet�indikatora��e�zavisiti�dijelom�od�iskustva�i�prethodnog�rada�sa�rodnim�indikatorima�u�datom�sektoru.�Identifikacija�rodnih� indikatora� može� vremenom� da� se� mijenja� u� skladu� sa� unapre�enjem�poznavanja�o�gender�pitanjima�i�kako�se�odre�eni�ciljevi�budu�ostvarivali.��

- Identifikovati�lokalno�relevantne�programe�i�specifi�ne�indikatore�tamo�gdje�je�to�mogu�e;�

- Fokusirati�se�jednako�na�kvalitativne�i�kvantitativne�indikatore;�- U�skladu�sa�fokusom�mejnstriminga,�uspostaviti�indikatore�za�sve�faze�u�

procesu.���Izgraditi� proces� nadzora� i� evaluacije.� Vrlo� je� važno� da� se� prate� svi� aspekti� u�procesu� mejnstriminga� rodnog� budžetiranja,� kao� i� da� se� povratna� informacija�odnosno�nau�ene�lekcije�ugrade�u�proces.��

Važno�je�da�se�pravi�razlika�izme�u�indikatora�nadzora�i�ocjene:94�Indikatori�nadzora�obezbje�uju� informacije�o�na�inu�koriš�enja�resursa,� iznosima�podrške,�broju�korisnika�i�sl.�Na�taj�na�in,�indikatori�nadzora,�a�naro�ito�indikatori�

94�Commission�Working�Document�D/761�FINAL:�01.2005,�COMMON�INDICATORS�FOR�

MONITORING�RURAL�DEVELOPMENT�PROGRAMMING�2000�2006�

Page 116: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

115

ulaza� i� izlaza,�omogu�avaju�korisnicima�i�saradnicima�da�izvještavaju�o�koriš�enju�resursa,�te�o�aktivnostima�za�koje�su�odgovorni.��Indikatori� za� ocjenu� se� odnose� prvenstveno� na� indikatore� rezultata� i� uticaja,�samim� tim� što� se� ocjena� odvija� poslije� nadzora,� izvještavanja� i� revizije.� Ocjena�obezbje�uje� sliku� o� efektima� mjera� podrške� i� koncentrisana� je� na� analizu�efektivnosti�samog�sistema�podrške�u�smislu�dostizanja�strateških�ciljeva,�odnosno�ciljeva�svake�pojedine�mjere.�

Tako�e,� ocjenom� se� analizira� odnos� izme�u� uloženih� sredstava� i� uticaja� koji� je�proizveden.�Drugi�potencijalni�aspekt�ocjena�je�ocjena�relevantnosti�(odnose�li�se�ciljevi�na�stvarne�potrebe),�koristi�(kompatibilnost�efekata�sa�stvarnim�potrebama)�i�održivosti�(o�ekivanja�vezana�za�dugoro�ne�efekte�ili�uticaj�pojedinih�mjera).���Pitanja�na�koja�se�treba�fokusirati�su:�- Da�li�su�promjene�u�alokacijama�budžeta�rezultirale�i�boljim�rezultatima�za�

ravnopravnost�polova?�- Da�li�je�potrebno�preduzeti�nove�promjene�u�alokaciji�budžeta�kako�bi�se�

ostvario�bolji�efekat�u�rezultatima�ravnopravnosti�polova?�- Postoji�li�potreba�za�vanrednim�programima�koji��e�promijeniti�neposrednu�

situaciju�u�kojoj�je�jedan�dio�populacije�u�nepovoljnom�položaju?�- Postoji�li�potreba�za�promjenama�u�alokacijama�budžeta�u�smislu�promjene�

nivoa�odgovornosti?�- Na�koji�na�in�se�može�proširiti�ekonomska�gender�analiza�kako�bi�se�postigli�

bolji�rezultati�ravnopravnosti�polova?�- Koja�prilago�avanja�treba�izvršiti�u�okviru�infrastrukture,�u�cilju�bolje�primjene�

gender�budžetiranja?�- Da�li�su�potrebni�dodatni�resursi�iIi�obuke?���������������

Page 117: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

116

Primjer�br.1��

Fokus:Unapre�enje�ruralne�infrastrukture�

Važna�pitanja�sa�gender�aspekta�

Inputi/Ulaz�(sredstva�na�raspolaganju�za�realizaciju�aktivnosti)�

� Troškovi�po�korisniku�(žene�i�muškarci)�� Broj�korisnika�(žene�i�muškarci)�

��Aktivnost/Izlaz�(aktivnost�ili�usluga�finansirana�iz�sredstava�na�raspolaganju,�npr.izgradnja�infrastrukture,�organizovanje�usluga�zdravstvene�zaštite�i�dr.)�

� Aktivno�u�eš�e�žena�i�muškaraca�u�planiranju�vrste�i�lokacije�infrastrukturnih�ulaganja,�kao�i�u�odlu�ivanju�o�kontribuciji�lokalne�zajednice;�

� U�eš�e�žena�u�lokalnoj�zajednici�u�pitanjima�vezanim�za�planiranje,�konstrukciju,�monitoring�ulaganja�u�ruralnu�infrastrukturu.�

Rezultat�(direktan�rezultat�provedene�aktivnosti,�npr.�broj�pregledanih�pacijenata,�podržanih�poslovnih�planova,�itd.)�

� Broj�obu�enih�žena�i�muškaraca��lanova�korisni�kih�grupa�i�odbora�za�upravljanje�izgradnjom;�

� Broj�žena�zaposlenih�u�infrastrukturnim�projektima,�� Prihodi�žena�zaposlenih�u�izgradnji,�uslovi�rada�za�

žene,�i�dr.��

Uticaj/efekat�(planirani�i�aktuelni�stepen�ostvarenja�ciljeva,�npr.�unapre�enje�zdravlja�ljudi,�konkurentna�proizvodnja,�smanjenje�siromaštva)�

� izvori�primanja�(na�i�van�gazdinstva)�se�pove�avaju,�naro�ito�za�ženska�doma�instva�i�druge�marginalne�grupe;�

� pristup�infrastrukturnim�sadržajima�(navodnjavanje,�struja,�vodosnabdijevanje,�kanalizacija)�se�poboljšao�za�žene�u�ruralnom�podru�ju�

�Primjer�br.2�

Fokus:�Izgradnja�sistema�znanja�i�informacija�u�poljoprivredi�

Važna�pitanja�sa�gender�aspekta�

Inputi/Ulaz�(sredstva�na�raspolaganju�za�realizaciju�aktivnosti)�

� Iznos�sredstava�za�gender�relevantna�istraživanja,�kapacitet�za�savjetodavstvo�i�obuku;���

� Broj�žena�i�muškaraca�aktivno�uklju�enih�u�istraživanje�i�savjetodavstvo;��

� Broj�izvršenih�obuka�I�provedenih�istraživanja��

Aktivnost/Izlaz�(aktivnost�ili�usluga�finansirana�iz�sredstava�na�raspolaganju,�npr.izgradnja�infrastrukture,�organizovanje�usluga�zdravstvene�zaštite�id�r.)�

� Broj�žena�u�esnika�škola�za�farmere�i�drugih�vrsta�obuka;��

� Broj�obuka�o�gender�za�stru�na�lica;�� Broj�savjetodavnih�programa�koji�su�prilago�eni�

potrebama�žena;�

Page 118: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

117

Rezultat�(direktan�rezultat�provedene�aktivnosti,�npr.�broj�pregledanih�pacijenata,�podržanih�poslovnih�planova,�itd.)�

� Udio�žena�u�ukupnom�broju�nau�nika,�tehni�ara,�istraživa�a,�u�državnim�poljoprivrednim�institucijama�i�univerzitetima;��

� Udio�žena�i�muškaraca�u�poljoprivrednim�komisijama,�radnim�grupama�i�dr.odgovornih�za�kreiranje�politika�i�strategija�na�nacionalnom,�regionalnom�i�lokalnom�nivou;���

� Rezultati�obuka�� Broj�novih�poslova�za�žene�nastalih�kao�rezultat�obuka�

�Uticaj/efekat�(planirani�i�aktuelni�stepen�ostvarenja�ciljeva,�npr.�unapre�enje�zdravlja�ljudi,�konkurentna�proizvodnja,�smanjenje�siromaštva)�

� Nivo�primjene�novih�tehnologija�me�u�ženama�i�muškarcima;��

� Unapre�enje�prihoda�za�žene�i�muškarce;�� Gender�praznine�(jaz)�u�konkurentnim�poslovima.�

���������������������������

Page 119: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

����������������������������������������

Page 120: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

119

Bibliografija��

Agencija� za� ravnopravnost� polova� BiH,� Gender� Centar� FBiH,� Gender� Centar� RS,�2006,� "Rodno�osjetljivi� budžeti� i�mogu�nosti� za� smanjenje� siromaštva�u�BiH",�Projekat� gender� jednakosti� i� gender� ravnopravnosti� u� BiH,� GEEP,�mart� 2006,�Sarajevo,�Bosni�i�Hercegovina�

Agencija� za� statistiku� Bosne� i� Hercegovine,� Federalni� zavod� za� statistiku,�Republi�ki� zavod� za� statistiku� RS� ”Anketa� o� mjerenju� životnog� standarda� u�B&H",�podržano�od�strane�UNDP,�2001,�Sarajevo,�Bosni�i�Hercegovina�

Blagojevic,� M.,� 2007,� "Rodna� studija",� Projekat� razvoja� sto�arstva� i� ruralnog�finansiranja,�Jedinica�za�implementaciju�poljoprivrednih�projekata,�MPŠV�RS�

Budlender,� D,� Sharp,� R.,� Allen,� K.,� 2002,� “Kako� uraditi� rodno� osjetljivu� analizu�budžeta:�inovativno�istraživanje�i�praksa,�Canberra/London��

Budlender,� D.,� 2004,� “O�ekivanja� i� realnost� u� inicijativama� za� rodno� osjetljive�budžete",�Istraživa�ki�institut�Ujedinjenih�nacija�za�socijalni�razvoj,�mart�2004�

Budlender,� D.,� Elson,� D.,� Hewitt,� G.,� Mukhopadhyay,� T.,� 2002,� ”Rodni� budžeti�prave� novac.� Razumijevanje� rodno� osjetljivih� budžeta”,� Commonwealth�Sekretariat/London�

DFID,� Odjeljenje� za� me�unarodni� razvoj� Velike� Britanije,� 2008,� "Izvještaj� br.5:�Primjena� rodno�odgovornog�budžetiranja� u�Bosni� i�Hercegovina",�mart� 2008,�Sarajevo,�Bosni�i�Hercegovina�

Elson,�D.�„Rodno�neutralan,�rodno�slijep”,�Commonwealth�Sekretariat,�juni�1999�

Evropska� Komisija� 2004,� "Zajedni�ki� indikatori� za� monitoring� i� evaluaciju,�Programiranje�ruralnog�razvoja�2000�2006",�juni�2004�

Fort,�L.,�Martinez,�B.,�Mukhopadhyay,�M.�2001,�"Gender�u�monitoringu�i�evaluaciji�u�ruralnom�razvoju:�priru�nik",�2001,�Svjetska�banka,�Washington,�DC�

Gender� Centar� Republike� Srpske,� 2003,� "Gender� obrasci� u� ruralnom� podru�ju",�Gender�Centar,�juni�2003,�Banjaluka,�Republika�Srpska�

Gender�Centar�Republike�Srpske,�2008,�"Regionalna�konferencija:�rodno�osjetljivi�budžeti���prethodna�iskustva� i�mogu�nosti�za�promjene,� izvještaj",�uz�podršku�UNIFEM�i�Austrijske�razvojne�kooperacije�

Golubovic,�N.,�Damjanovic,�M.,�2007,�"Šanse�i�izazovi�za�uvo�enje�rodno�osjetljivih�budžeta�u�oblasti�nasilja�u�porodici�na� lokalnom�i�entitetskom�nivou�u�Bosni� i�Hercegovini,�Ujedninjene�žene�Banjaluke,�2007,�Banjaluka,�Republika�Srpska�

Page 121: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

120

Jedinica� za� implementaciju� poljoprivrednih� projekata,� 2008,� "Projekat� razvoja�male�komercijalne�poljoprivrede,�godišnji�izvještaj",�2009,�Banjaluka,�Republika�Srpska�

Julian�A.Lampietty,�David�G.Lugg,�Philip�Van�der�Celen�and�Amelia�Branczik,�2009,�"Promjenjivo� lice� ruralnog� prostora,� Poljoprivreda� i� ruralni� razvoj� Zapadnog�Balkana",� 115�115,� 2009,� Me�unarodna� banka� za� rekonstrukciju� i�razvoj/Svjetska�banka,�Washington,�D.C.�

Kuzmanovic,� T.,� 2007,� "Prema� rodnom� budžetiranju:� priru�nik",� Ženske� studije� i�istraživanja�i�Futura�publikacije,�2007.Novi�Sad,�Srbija�

Ministarstvo�poljoprivrede,�šumarstva� i�vodprivrede�RS,�2007,�"Strategija� razvoja�poljoprivrede�Republike�Srpske�do�2015",�www.vladars.net/ministarstva/�

Ministarstvo� poljoprivrede,� šumarstva� i� vodprivrede� RS,� 2009,� "Strateški� plan�ruralnog�razvoja�Republike�Srpske,�2009�2015",�Banjaluka,�Republika�Srpska�

Ministarstvo� za� gender,� rad� i� socijalni� razvoj/Ministarstvo� lokalne� uprave,�Republika�Uganda,�2005,�"Vodi��za�rodno�budžetiranje�i�analiti�ki�alati�za�nivoe�lokalne�vlasti",�Septembar,�2005�

Ministarstvo� za� ljudska� prava� i� izbjeglice,� Agencija� za� ravnopravnost� polova� BiH�“Konvencija� o� eliminaciji� svih� oblika� diskriminacije� nad� ženama",� 2006,�Sarajevo,�Bosni�i�Hercegovina�

Ministry� of� Human� Rights� and� Refugee,� Gender� Equality� Agency� of� Bosnia� and�Herzegovina,� 2006,� "Gender� Action� Plan� for� Bosnia� and� Herzegovina",�September�2006,�Sarajevo,�Bosnia�and�Herzegovina�

Nordijski� savjet�ministara,�2004�2006,� "Sada� je� rije��o�novcu",�Završni� izvještaj�o�projektu,�2006,�Copenhagen,�Danska,��

Priru�nik� za� istraživanje� lanca� vrijednosti,� Raphael� Kaplinsky� i� Mike� Morris,�http://www.inti.gov.ar/cadenasdevalor/manualparainvestigacion.pdf�

Quisumbing� i� drugi,�Osnaživanje� žena�u�postizanju�prehrambene� sigurnosti"food�polresearch�institute��

Savjet�Evrope,�2005,�"Rodno�budžetiranje",�http://www.coe.int/equality/�

Savjet� Evrope,� 2009,� "Rodno� budžetiranje:� primjena� u� praksi,� priru�nik",�http:/www.coe.int/�

SECONS,� Grupa� razvojnih� inicijativa� i� UNDP,� 2008,� "Žene� kao� izdržavani� �lanovi�doma�instva",�Beograd,�Srbija�

Sharp,�R.,�2003,“Budžetiranje�za�jednakost.�Inicijative�rodnog�budžetiranja�kao�dio�okvira�budžetiranja�orjentisanog�na�rezultate”,�UNIFEM/New�York�

Page 122: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

121

SIDA,� "Pregled:� Reforma� upravljanja� javnim� finansijama",� Evaluacioni� izvještaj�EV698,�januar�2009�

Socijalna�i�gender�priroda�proizvodnje��umbira�i�komercijalizacija:�studija�slu�aja,�Rai,�Lepcha�i�Brahmin�Chhetri�u�Sikkim�i�Kalimpong,�West�Bengal,�India,�Chanda�Gurung� i� Nawraj� Gurung.http://www.idrc.ca/en/ev�93075�201�1�DO_TOPIC.html��

Svjetska� banka/FAO/IFAD,� 2008,� "Gender� u� poljoprivredi",� 2009,� Me�unarodna�banka�za�rekonstrukciju�i�razvoj/�Svjetska�banka,�Washington,�DC�

Ujedinjene�Nacije,� 2005,� “Razmatranje� izvještaja� zemalja� potpisnica� u� vezi� �lana�18� konvencije� o� eliminisanju� svih� oblika� diskriminacije� nad� ženama",�CEDAW/C/BIH/1�3,�april�2005�

UNIFEM,� Razvojni� fond� za� žene� pri� Ujedninjenim� Nacijama,� 2008,� "Rodno�odgovorno� budžetiranje� u� Jugoisto�noj� Evropi:� Unapre�enje� rodne�ravnopravnosti� i� demokratskog� upravljanja� kroz� poja�anu� transparentnost� i�odgovornost",�www.unifem.sk�

Univerzitet�Banjaluka,�Poljoprivredni�fakultet,�Institut�za�ekonomiku�poljoprivrede,�2008,� "Analiza� akcionog� plana� za� realizaciju� strategije� poljoprivrede� sa�posebnim� osvrtom� na� efekte� podsticajnih�mjera� u� RS� za� 2007� godinu",�mart�2009,�Banjaluka,�RS�

Page 123: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i
Page 124: ROB u poljoprivredi final lektorisani 21.10.2010 prelom одно...sadrŽaj 1 uvod 7 2 opseg i metodologija istraŽivanja 13 3 okvir rodne ravnopravnosti u sektoru poljoprivrede i

United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerrment of Women