Rudarska terminologija u Varešu - slavistickikomitet.ba

BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

KN

JIG

A 1

7

JASMINKA IBRIŠIMOVIĆ

Rudarska terminologija u Varešu

JASMINKA IBRIŠIMOVIĆRUDARSKA TERMINOLOGIJA U VAREŠU

© Slavistički komitet i Jasminka Ibrišimović; 2018. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati na bilo koji način ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora.

IzdavačSlavistički komitet, Sarajevo F. Račkog 1, Sarajevo, BiHtel. (+387) 33 253 170; e-mail [email protected]

Izdavački savjet Biblioteke Bosnistika – LingvistikaJosip Baotić, Senahid Halilović, Dževad Jahić, Jagoda Jurić-Kappel,Marina Katnić-Bakaršić, Svein Mønnesland, Hasnija Muratagić-Tuna,Ivo Pranjković, Drago Tešanović, Branko Tošović

Glavni urednikSenahid Halilović

RecenzentiSenahid HalilovićAmela Šehović

ISBN 978-9958-648-18-2

BIBLIOTEKA BOSNISTIKA | MONOGRAFIJE

Sarajevo, 2018.

Jasminka Ibrišimović

Rudarska terminologija u Varešu

KN

JIG

A 1

7

Sadržaj

1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71.1. Predmet i cilj rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91.2. Metode i tehnike rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121.3. Leksika i terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131.4. Rudarska terminologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161.5. Historijska pozadina rudarstva u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . 191.6. Historijska pozadina rudarstva u Varešu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201.7. Utjecaj rudara Sasa na rudarstvo u Varešu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

2. Glavni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252.1. Opće napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252.2. Osobenosti rudarske terminologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2.2.1. Fonetsko-fonološki nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282.2.2. Morfološki nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322.2.3. Leksički nivo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

2.3. Tematska klasifikacija građe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 562.3.1. Alati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 592.3.2. Prijevozna sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 632.3.3. Aparati i instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 642.3.4. Rudarska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 672.3.5. Rudarska zanimanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 692.3.6. Aktivnosti i operacije u rudarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 722.3.7. Jamske prostorije i njihovi elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 752.3.8. Otkopne metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 782.3.9. Miniranje i njegovi elementi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 802.3.10. Vrste ruda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 822.3.11. Jamske prostorije i objekti izvan jame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 822.3.12. Vrste planova u rudarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 852.3.13. Rudarske knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

2.3.14. Rudarski lokaliteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 872.3.15. Rudarski simboli i izrazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 872.3.16. Rudarska organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 882.3.17. Nalazišta rude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 892.3.18. Sinonimi u rudarskoj terminologiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 892.3.19. Termini koji se upotrebljavaju i u drugim zanimanjima . . . . . . 912.3.20. Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu . . . . . . . . . . . . 93

3. Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

4. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

5. Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1035.1. Rječnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1035.2. Klasifikacija prikupljene građe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

Sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

Summary . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

Peзюмe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

Predmetni indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

O autorici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

7

1. Uvod

Tema ovoga rada je rudarska terminologija na području Vareša. O samom pojmu terminologija bit će riječi u nastavku rada, kao i o odnosu između leksike i terminologije. Međutim, u uvodnom dijelu rada treba kazati da postoji više različitih definicija termina i terminologije. Kod različitih au-tora, kao i u različitim rječnicima, terminologija se definira drugim riječi-ma, ali je uvijek ista ili slična suština onoga što se podrazumijeva pod tom definicijom. Naime, pod pojmom termin u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku podrazumijeva se „znanstveni ili stručni izraz ili ime za određeni pojam; točno određeni i kodificirani izraz“ (Anić, Brozović-Rončević, Gol-dstein, Jojić, Matasović, Pranjković, 2004: 42 – knjiga 11). Terminologija u lingvističkom smislu podrazumijeva „znanstvenu granu koja proučava nastajanje pojmova, odnose i veze među pojmovima, njihov opis i defini-cije“ (Isto: 42, 43). Također, autori spomenutog rječnika kažu da su riječi gradivno tkivo jezika, ono od čega se jezik sastoji.

U nastavku rada pobrojani su termini koji se odnose na temu rada, iz-vršene su klasifikacije prema određenim kriterijima, te su sve prikupljene riječi akcentirane. U uvodnom dijelu rada govori se i o historijskoj poza-dini rudarstva u Bosni i Hercegovini i u Varešu i utjecaju rudara Sasa na rudarstvo u Varešu.

Više puta u okviru ovoga rada ističe se činjenica da je leksički nivo je-zika neopravdano zapostavljan i da je relativno mali broj radova posvećen ovom jezičkom nivou. Međutim, postoje određeni radovi koji se odnose na leksiku i terminologiju, kako na prostoru naše države, tako i van njenih granica. I u ranijem periodu postojali su radovi koji se nisu direktno od-nosili na terminologiju, ali su je obuhvatali svojim sadržajem. Takav je npr. rad Rize Muderizovića Bosanski majdani za turske uprave ili rad Mije Žu-ljića Majdan (starinska rudarska kovačnica). Posebno Mijo Žuljić u svom radu spominje mnoge termine koji su bili aktuelni u tom vremenu, opisuje dijelove majdana, te spominje mnoge alate koji su se upotrebljavali.

Međutim, najveći broj radova iz oblasti leksike i terminologije nastao je u novije vrijeme, od 80-ih godina prošlog vijeka pa naovamo. Ti radovi se, uglavnom, odnose na pojedina zanimanja i ono čime se ljudi bave. Ono što je primjetno jeste da je relativno mali broj pronađenih radova nastao na

8 Jasminka Ibrišimović

prostoru Bosne i Hercegovine. Stoga, ovdje sam spomenula i neke radove čija tema nisu zanimanja, ali koji pripadaju oblasti leksikografije i nastali su na teritoriji Bosne i Hercegovine.

U uvodnom dijelu rada spomenut ću meni poznate i dostupne radove koji tretiraju pitanja leksike i terminologije različitih oblasti života. To su sljedeći radovi:

1. Bošnjaković Žarko, Iz ratarske terminologije Srema – rad objav-ljen 1991. godine u časopisu PČESA, knjiga 2.

2. Bošnjaković Žarko, Pastirska terminologija Srema – knjiga objav-ljena 1985. godine na Filozofskom fakultetu i u Institutu za južnosla-venske jezike u Novom Sadu. Ona sadrži leksičko-semantičku, arealnu i tvorbenu analizu, kao i rječnik termina i lingvističke karte.

3. Crnjak Dijana, Terminologija ovčarstva u okolini Laktaša – rad objavljen 2007. godine u časopisu Srpski jezik, broj 1–2, a u njemu se vrši leksičko-semantička analiza naziva koji se odnose na ovčarstvo.

4. Crnjak Dijana, Remetić Slobodan, Pižurica Mato, Terminologija kuće i pokućstva u Lijevču polju i Župi – objavljeno 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.

5. Isaković Alija, Rječnik stare rudarsko-geološke terminologije – rad objavljen u Geološkom glasniku 1970. godine. Kako i sam autor navodi u uvodu Rječnika, ovo je prvi pokušaj u nas da se stara, uglavnom srednjovjekovna rudarska i istraživačka terminologija i toponimi sakupe i predstave u mogućim odnosima, zavisnostima i etimologiji. Autor je prikupio blizu 1200 ovih riječi. U ovom dje-lu preovladavaju tri skupine termina: termini koje smo primili od Sasa, termini koje smo primili od Turaka i naši narodni termini (Isaković, 1970: 3).

6. Jahić Dževad, Iz lovačke terminologije i lovačkog žargona u govo-ru rogatičkog kraja i Lovačka leksika i frazeologija u rogatičkom kraju – dijelovi magistarskog rada objavljeni 1980. i 1983. godine u Radovima i Srpskom dijalektološkom zborniku. Sam autor navodi za rad da je predmet posmatranja najšire uzeto dijalekatska leksika, određenije rečeno, narodna terminologija jednog vida organskog, ruralnog ispoljavanja, u ovom slučaju lovačkog (Jahić, 1980: 271).

7. Karadža Mevlida, Geografska terminologija – rad objavljen 1989. godine u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu.

8. Marušić Rikard, Vujec Slavko, Crnković Branko, Hrvatska ru-darska terminologija – članak objavljen 1997. godine u časopisu Rudarsko-geološko-naftni zbornik.

9Rudarska terminologija u Varešu

9. Mihajlović Velimir, Vuković Gordana, Srpskohrvatska leksika ri-barstva – knjiga objavljena 1977. godine u Institutu za lingvistiku u Novom Sadu. Ona sadrži rječnik termina i objašnjenja vezanih za ribarstvo i sve ono što se odnosi na ribarstvo.

10. Miščančuk Marija, Vučković Mate, Terminologija računarstva u hrvatskom jeziku – rad objavljen 2011. godine na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, u Zborniku Međimurskog veleučilišta u Ča-kovcu.

11. Nedeljkov Ljiljana, Lingvističko istraživanje pčelarske termino-logije – ovaj rad objavljen je 2010. godine u Zborniku radova na Savetovanju pčelara u Novom Sadu. On sadrži osnovne napomene o pčelarskoj terminologiji.

12. Sikimić Biljana, Terminologija proizvodnje drvenog uglja u selu Ravna Gora – rad objavljen 2000. godine u časopisu Južnoslovenski filolog, broj 3–4.

13. Stančić Ljiljana, Lingvistički termini u Bosni i Hercegovini u vri-jeme austrougarske uprave – rad objavljen 1987. godine u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu.

14. Tasić Miloš, Uticaj engleskog jezika na stručnu mašinsku termi-nologiju u srpskom jeziku – rad objavljen u Nišu 2010. godine u elektronskom časopisu za jezik, komunikacije i kulturu Komunika-cija i kultura, broj 1.

15. Tomović Gordana, Tragovi starog rudarenja u toponimiji plje-valjskog kraja – rad objavljen 2014. godine u Glasniku Zavičajnog muzeja u Pljevljima, a govori o pojedinim terminima koji se odnose na toponimiju pljevaljskog kraja.

1.1. Predmet i cilj radaRudarstvo spada u jedan od oblika ljudske radinosti. Ono je poniklo u toku čovjekovog kulturnog razvoja mnogo kasnije nego prvobitni oblici čovjekove privredne djelatnosti. Razlog za to leži u činjenici da je rudarstvo samo prva etapa, prijelazna faza između sirove rude iz zemlje i gotovog metala, koji čovjeku služi za raznovrsne namjene. Tek sa pojavom topio-ničarstva (metalurgije), dakle sa preradom rude u metal, rudarstvo dobija svoj puni smisao i značaj. Čovjek se počeo baviti metalurgijom, pa time i rudarstvom, tek prije oko četiri do pet hiljada godina. Smatra se da je ru-darenje za kremenom najraniji čovjekov organizirani rad.


Iz podataka navedenih u dijelu rada Historijska pozadina rudarstva u Varešu dâ se zaključiti da u Varešu postoji duga tradicija eksploatacije i pre-rade željezne rude, koja, kao što će biti rečeno, datira još iz antičkog perio-da. Kad se govori o Varešu, obično se kaže da je to rudarski gradić. Većina ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, pa i šire, Vareš poznaje po bogatim nalazištima rude. Za sve njih, Vareš je sinonim za rudarski grad. Sve te činjenice navele su me da se ozbiljnije počnem zanimati za termino-logiju koju su u svom radu koristili vareški rudari.

Također, u novije vrijeme javlja se sve više radova koji na različite načine obrađuju leksiku i terminologiju. To su ili magistarski radovi ili radovi u ra-zličitim lingvističkim časopisima. Područje terminologije veoma je zanimlji-vo, može nam ponuditi obilje istraživačkog materijala i vrijedne rezultate.

Pisalo se o lovačkoj leksici, o leksici ribarstva, o pastirskoj i pčelarskoj terminologiji. Iz oblasti rudarske terminologije vrijedno je spomenuti Rječ-nik stare rudarsko-geološke leksike Alije Isakovića. Autor se nije primarno bavio pitanjem rudarske i geološke terminologije, već se u duhu svog ru-darskog obrazovanja posvetio ovom pitanju. Ovaj rječnik ni po svom obi-mu, ni po broju termina koje sadrži nije imao pretenzije da obuhvati svu terminologiju koja se upotrebljavala u ovoj oblasti.

No, sam naziv ovog rječnika upućuje nas na to da se Alija Isaković bavio istraživanjem stare rudarsko-geološke terminologije. Stoga u ovom rječniku ima veliki broj termina koji se u rudarstvu odavno ne upotreblja-vaju. Također, autor je pobrojao i termine koji se upotrebljavaju na prosto-ru Srbije i Kosova, a ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine. Ovo istraži-vanje, između ostalog, ima za cilj prikupljanje terminologije sa jednog užeg prostora, a to je prostor Vareša.

U odnosu na vrijeme o kojem je pisao Alija Isaković došlo je do moder-nizacije rada u rudniku, a samim tim i terminologija se znatno izmijenila. Budući da je Vareš poznato rudarsko mjesto i da je u vareškom rudniku bio zaposlen veliki broj rudara, može se očekivati da se dobije obilje materijala. Dakle, o rudarskoj terminologiji se rijetko pisalo, a o rudarskoj terminolo-giji u Varešu u novije doba niko nije pisao.

Ovim radom želim ukazati na bogatstvo rudarske terminologije, siste-matizirati je, sačuvati od nestanka, ali i pružiti mogućnost lingvistici da se ogleda u značajnoj privrednoj i naučnoj grani kakva je rudarstvo. Cilj rada je i da se dâ konačan i jasan pregled rudarske terminologije u Varešu u novije doba. Međutim, zadatak nije samo prikupljanje rudarske termi-nologije u Varešu, već i određivanje akcenta za svaku pojedinu riječ. Jedan od zadataka ovoga rada jeste da se prikupljena terminologija klasificira po


tematskom kriteriju. Ovaj kriterij mi se činio najprikladnijim za klasifi-kaciju upravo zbog sadržaja same građe koja mi se našla na raspolaganju. Također, zadatak je i da se prikupljena građa predstavi u obliku rječnika.

Zahvaljujući Rizi ef. Muderizoviću i Miji Žuljiću, koji su u Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1918. i 1933. godine opisali rad starih majdana, mi danas znamo šta su to bile preteče rudarske proizvodnje, znamo predmete koji su se proizvodili u majdanima, alat koji se upotrebljavao za tu pro-izvodnju i još mnogo toga. Da nije tih i sličnih radova, mi bismo ostali uskraćeni za vrijedne informacije iz oblasti rudarstva, ali i lingvistike, prije svega leksikologije i leksikografije.

Ako detaljnije pogledamo stanje vareškog rudnika, vidjet ćemo da od njegove viševjekovne namjene nije ostalo gotovo ništa i da je krajnje vri-jeme za prikupljanje građe iz ove oblasti. Sa zatvaranjem rudnika u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i nemogućnošću njegove rehabilitacije u poslijeratnom periodu, postepeno i nepovratno nestaje i terminologija karakteristična za ovu privrednu granu.

Već sada je veoma teško prikupiti građu koja se odnosi na rudarsku terminologiju, zbog toga što je rudnik zatvoren i rudari više ne rade. Sada su to ljudi koji su u penziji i imaju drugu preokupaciju i sve se manje sje-ćaju svog prvobitnog zanimanja. Iako Vareš još uvijek raspolaže velikim rudnim bogatstvom, ratna dešavanja su onemogućila rad rudnika, koji nije obnovljen ni do danas.

Više puta je u ovome radu spomenuto da je Vareš u prošlosti bio jedan od glavnih rudarskih centara, iz kojeg se ruda izvozila u sve zemlje bivše Jugoslavije, pa i šire. Veliki dio stanovništva ovoga gradića bavio se rudar-stvom. Skoro da nije bilo porodice koja nije imala bar jednog člana koji je za život zarađivao baveći se ovom, prilično opasnom djelatnošću. Iz ovoga možemo zaključiti da, ako prepustimo zaboravu rudarsku terminologiju, zaboravit ćemo sve ono što je bilo simbol ovoga grada.

S jedne strane postoje isključivo lingvistički razlozi za nastanak ovoga rada. Cilj je da se doprinese, u prošlosti često nepravedno zapostavljanom, leksičkom nivou jezika. S druge strane su tzv. patriotski razlozi. Cilj je da se sačuva ono što je nekada činilo grad iz kojeg potječem.

Na kraju možemo zaključiti da je predmet ovog rada prikupljanje i kla-sifikacija rudarske terminologije iz vareškog kraja. Ovaj rad ima za cilj da „otme“ zaboravu termine koji su se više vijekova mogli čuti u Varešu, na-ravno, u nešto izmijenjenom obliku u odnosu na novije vrijeme, termine od kojih su korist imale brojne vareške, ali ne samo vareške, već i brojne porodice iz drugih gradova, pa čak i država.


Također, cilj je rada ne dozvoliti da drvene grede koje sada čuvaju ulaz u jamske prostorije zauvijek zatrpaju sve ono što se dugo vremena muko-trpno radilo na tom mjestu, ali i da dâ mali doprinos lingvistici u oblasti terminologije.

1.2. Metode i tehnike radaPrilikom prikupljanja rudarske terminologije korištene su različite metode i tehnike. Od metoda treba izdvojiti deskriptivnu i induktivno-dedukti-vnu metodu. U radu su primjenjivane dvije tehnike – tehnika anketiranja i tehnika intervjuiranja. Svakako, najznačajnije mjesto zauzima tehnika anketiranja, koja podrazumijeva postojanje namjenski sačinjenog i obi-mnog upitnika iz kojeg je moguće dobiti što više informacija. Upitnik koji je korišten za prikupljanje termina koji su se upotrebljavali u rudarstvu na prostoru Vareša imao je više dijelova:

• Prvi dio predstavljao je taksativno naveden spisak riječi koje su uzete iz Rječnika rudarsko-geološke terminologije Alije Isakovića. Radi se o 160 riječi (uzete su samo riječi za koje stoji da su se upo-trebljavale u Bosni, kao i one za koje sam smatrala da bi mogle biti poznate ovdašnjim rudarima), za koje su anketirani rudari trebali navesti značenje, ukoliko ga znaju.

• Drugi dio upitnika odnosio se na to da rudari samostalno napišu riječi koje znaju i njihova značenja, a odnose se na mehanizaciju koja se upotrebljava u rudarstvu, kao i alate za ručni rad (zavisno od toga na kojim je poslovima rudar radio).

• Treći dio zahtijevao je od rudara da napišu sve nazive za odjeću i obuću koju su upotrebljavali pri obavljanju rudarskih poslova (ta-kođer, zavisno od vrste posla kojom se rudar bavio).

• Četvrti dio upitnika odnosio se na samu rudarsku organizaciju; cilj je bio da se napišu riječi koje se odnose na hijerarhiju koja vlada u rudarstvu – nazivi svih zanimanja koja postoje u rudarstvu (za ovaj dio posebno su bili zaduženi rudarski inžinjeri koji su radili na upravnim poslovima).

• Peti dio se odnosio na same jamske prostorije, dijelove koji se susre-ću u tim prostorijama, kao i na prateće objekte koji su neophodni u rudarstvu.

• Posljednji dio odnosio se na toponime u Varešu koji su vezani za rudarsku terminologiju.


Tehnikom anketiranja obuhvaćeno je ukupno 100 nekadašnjih rudara. Informatori za ovo istraživanje traženi su među rudarima, što je i razu-mljivo s obzirom na temu rada. Među njima su i obični rudari (tj. radnici koji su radili na eksploataciji rude na površinskom i dubinskom kopu), ru-darski inžinjeri, kao i neki drugi radnici kojima su bliski rudarski poslovi (npr. bravar u jami, tesar u jami itd.). Svi ispitanici su predstavnici ijekav-skošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta, kakvim se govori na područ-ju Vareša. Anketirani rudari bili su izuzetno raspoloženi da govore o svom zanimanju i trudili su se da ponude što više građe.

Također, u prikupljanju građe za ovaj rad korištena je i tehnika inter-vjuiranja. Ona je korištena u nešto manjem obimu nego prethodna tehnika anketiranja. Uz pomoć diktafona i adekvatnih pitanja, došlo se do određe-nih podataka. Pitanja su bila slična kao i za prethodnu tehniku, a odnosila su se na mehanizaciju, opremu rudara, ustrojstvo rudnika itd.

Pored ovih tehnika prikupljanja, korištena je i jedna metoda interpre-tacije, a to je deskriptivna metoda. Ovom metodom služila sam se pri pi-sanju rada. Ona mi je pomogla da opišem rezultate do kojih sam došla ko-rištenjem dviju prethodnih tehnika. Rezultati deskriptivne metode vidljivi su u glavnom dijelu rada. Uz pomoć induktivno-deduktivne metode pri-kupljene lekseme klasificirane su u određene skupine prema različitim kri-terijima – alati koji se upotrebljavaju u rudarstvu, mašine i strojevi, odjeća koju koriste rudari i sl.

Jedan broj pitanja formuliran je onomasiološki, tj. polazilo se od zna-čenja ka leksemi, npr.: Kako se zovu čizme koje nose rudari? i sl. Drugi dio pitanja bio je formuliran semasiološki, tj. polazilo se od lekseme ka značenju, npr.: Šta je farleza? i sl. Također, ima i određeni broj općih, ne-sugestivnih pitanja, npr.: Koji alati se koriste za kopanje rude? i sl. Pored tačno preciziranih pitanja prilikom metode intervjuiranja, primjenjivan je i spontani razgovor s rudarima.

Podaci su prikupljani pomoću već spomenutih metoda i tehnika, a po-ređenja sa podacima iz literature nisu velika zbog toga što ne postoji veliki broj djela koja obrađuju pitanja rudarske terminologije uopće, a posebno iz vareškog kraja.

1.3. Leksika i terminologijaKao što i sam naslov kaže, predmet ovoga rada jeste rudarska terminolo-gija na području Vareša. U nauci o stilu naslov se smatra jakom pozicijom teksta, pa je već na prvi pogled vidljivo o čemu će biti riječi u samom radu.


„Birajući naslov produktor teksta polazi od potrebe da što sažetije pru-ži informaciju o sadržaju toga teksta, da privuče pažnju recipijenta, izrazi vlastitu osobnost“ (Katnić-Bakaršić, 2007: 262). Rudarska terminologija u Varešu je tema koja ima za cilj sistematski prikazati, na osnovu sakupljenog leksičkog materijala, što veći broj termina iz oblasti rudarstva na jednom određenom području i predstaviti ih u obliku rječnika.

Leksički nivo jezika je dugo bio zapostavljen, dok se prednost davala istraživanjima u okviru fonetsko-fonološkog, te morfološkog i sintaksičkog nivoa jezika. Dugo se vjerovalo da leksički nivo ne zavređuje punu pažnju lingvista, odricala mu se strukturiranost, a kao glavni razlog njegovog za-postavljanja ističe se da je on najpodložniji promjenama. U vezi s tim može se postaviti pitanje odnosa između gramatičkog sistema i „leksičkog siste-ma“. Ovo pitanje se postavlja zbog „pokretljivosti riječi, njezinog svojstva da prevladava strukturne razlike među gramatikama pojedinih jezika, da ‘pre-skače’ gramatike i odomaćuje se u jezičkim sredinama njojzi posve tuđim, daleko od svoje jezičke domovine, porijekla i korijena“ (Jahić, 1999: 10).

Joshua Fishman u svojoj knjizi Sociologija jezika, govoreći o leksičkom nivou jezika, kaže da je „većina lingvista djelovala (je) kao da je leksikon crna ovca jezičke porodice, a ne njen ugledni i punopravni član“ (Fishman prema Šehović, u: Halilović, Tanović, Šehović, 2009: 128). U svojoj knjizi Sociolingvistika Milorad Radovanović kaže za osnovne jedinice leksičkog nivoa – lekseme: „Osim u oblasti frazeologizama ili gnomskih izraza... po pravilu (su) i funkcionalno i semantički ‘nezavršene jedinice’, one koje su unapred u jezičkom znanju date samo kao potencijal, kao virtuelne seman-tičke i gramatičke strukture pogodne za mogućno obrazovanje saopštenja posredovanjem viših jezičkih nivoa...“ (Radovanović, 2003: 99–100). Ovaj dio daje samo razloge zapostavljenosti ovih jezičkih jedinica. Radovanović dalje kaže da je „leksema jezička jedinica sa tipičnim svojstvima znakov-nosti, tj. jezički znak par exellence, budući da posjeduje vlastito značenje i pri tom je u tom pogledu funkcionalno relativno samostalna. Lekseme su, zapravo, reči sa svim njihovim inherentnim leksičkim semantičkim obe-ležjima, kategorijalnim odlikama, morfološkim likom, mogućim sintak-sičkim ponašanjem i funkcijama“ (Isto: 99).

Najčešće se leksika definira kao skup riječi koje čine jedan jezik i koje variraju u okvirima toga jezika. U ovom dinamičnom sistemu riječi se ne-prestano rađaju, umiru, da bi se ponovo rodile sa novim značenjima, a one i ulaze u jedan jezik iz drugog. Leksika podrazumijeva „termin kojim se u lingvistici označava sve ono što se odnosi na rečnik (vokabular) nekog jezika“ (Kristal, 1985: 140).


Termin označava „riječ koja točno označuje određeni pojam u nauci, tehnici, umjetnosti“ (Klaić, 1985: 1343), dok je terminologija „skup naziva koji se upotrebljavaju u nekoj grani znanja ili umjetnosti“ (Isto: 1344). Iz ovoga se nameće zaključak da terminologija ima uže značenje u odnosu na leksiku, a da je osnovna karakteristika termina preciznost. Samim tim leksika obuhvata i terminologiju. Jedan od glavnih zadataka ovoga rada jeste da terminologija rudarske djelatnosti obogati leksički fond našeg je-zika. Također, jedan od zadataka jeste da se utvrdi koliko su strane riječi prisutne u rudarstvu na području Vareša, ali isto tako da se utvrdi koje su riječi iščezle iz upotrebe ili su dobile novo značenje.

„Proučavanje terminologija narodne materijalne i duhovne kulture, dakle primarno lingvistički pristup ovoj širokoj oblasti, danas je izuzetno privlačno, sadržajno i u mogućim višestrukim rezultatima neprocjenjivo korisno“ (Jahić, 1980: 269). Stočarsko-ratarska terminologija je posebno in-teresantna, u njoj su terminske jedinice vrlo starog porijekla, tu su i razno-vrsni stari zanati koji pružaju vrlo bogat leksički izbor. Također, predmet zanimanja je i terminologija kuće i pokućstva, zatim pčelarska terminolo-gija, kao i ribarska i lovačka, te pastirska terminologija.

Lingvistika je danas sve bogatija naučnim radovima iz oblasti termi-nologije i leksike različitih aspekata života. Konačno, i leksički nivo jezika dobija sve veću pažnju, kakvu i zaslužuje i postaje punopravni član nauke o jeziku. Važnost leksike i njene osnovne karakteristike kao dijela jezika ogledaju se i u sljedećim riječima: „Leksika odnosno rječnički fond pred-stavlja jedan poseban dio jezika, koji se na svoj način uklapa u gramatički sistem. Ali taj fond tim sistemom nije sputan ni toliko ograničen da ne bi stalno ispoljavao svoju samostalnost, svojeglavost i slobodu u odnosu na gramatička pravila jezika“ (Jahić, 1999: 11).

U Školskom rječniku bosanskoga jezika Dževad Jahić, govoreći o lek-sici, kaže da nju, kao i sam jezik, odlikuje još jedna osobina. Ta osobina podrazumijeva historičnost jezika ili riječi, njihovu povijesnu utemeljenost i starinu. Također, autor u istoimenom djelu dalje kaže da je jezik drevna pojava koja, više i vjerodostojnije nego i jedna druga, svjedoči o tome šta se sve zbivalo kroz vijekove sa društvom, državom i narodima. U uvodnom dijelu za riječ se još kaže da je to spomenik kulture, zvukovna materija koja nadživljava čovjeka, njegovu prolaznost (Jahić, 1999: 12).


1.4. Rudarska terminologijaPod pojmom leksika uglavnom se podrazumijevaju sve riječi jednoga jezi-ka, dok se pod pojmom terminologija najčešće podrazumijeva skup struč-nih izraza neke naučne oblasti. Pitanje bogatstva i raznovrsnosti leksike jednog jezika oduvijek je neiscrpna i izuzetno zanimljiva tema. Svaka na-cija, u zavisnosti od svojih potreba, navika, načina života, kreira niz riječi koje se vezuju za jednu određenu oblast. Tako se smatra da npr. u eskim-skom jeziku postoji 50–400 riječi kojima se može opisati snijeg, što je i razumljivo s obzirom na vremenske prilike u kojima žive Eskimi.

Mula Mustafa Bašeskija, autor Ljetopisa, u istoimenom djelu ističe bo-gatstvo bosanskog jezika, posebno na planu leksike, tvrdeći da je ono veće negoli u arapskom ili turskom jeziku. Kao primjer za to navodi glagol otići koji u našem jeziku ima 45 sinonima, u arapskom jeziku tri, a u turskom jeziku samo jedan termin.

Analizirajući ono što se danas naziva rudarska terminologija, došla sam do zaključka da postoji relativno veliki broj termina koje upotreblja-vaju rudari u svom govoru, ali da je veoma mali broj tih termina koji pri-padaju isključivo rudarstvu. Određeni broj tih termina rudarstvo dijeli sa nekim drugim djelatnostima, a postoje i tzv. općeupotrebni termini koji su svoju primjenu našli i u rudarstvu. Da je bosanski jezik, zaista, bogat na leksičkom planu, dokaz je i rudarska terminologija. Rudarstvo je djelatnost unutar koje možemo prepoznati više slojeva, tako npr. u rudarstvu imamo nazive za alate i mašine, za prijevozna sredstva, odjeću i obuću koju nose rudari, za ustrojstvo i hijerarhiju rudarske organizacije, za vrste ruda, za toponime koji se odnose na rudu, za jamske prostorije i njihove dijelove, za postupak miniranja i sl. Također, u rudarskoj terminologiji postoji i veliki broj sinonima.

Kad kažem da rudarstvo u sebi sadrži više slojeva, prvenstveno mislim na to da je u leksičkom i terminološkom smislu rudarstvo izuzetno kom-pleksna privredna grana. Unutar rudarstva dnevno se odvija više različi-tih aktivnosti. Ako posmatramo samo jedan dan nekog rudara, primijetit ćemo da on radi u nekoj od smjena, da na sebe oblači određenu odjeću, obuću i upotrebljava neka od zaštitnih sredstava. Također, rudar zadužuje i neki alat, mašinu ili neko prijevozno sredstvo, obavlja određeni posao, u toku dana ima potrebu za jelom, radi u jami ili na površinskom kopu itd. Sve ovo je navedeno kao dokaz da je rudarstvo, zaista, jedna privredna gra-na, jedna oblast života koja lingvistici može ponuditi izuzetno zanimljiv i bogat materijal.


I rudarstvo, kao i sve druge životne sfere, ima i svoje izreke i poslovice, svoje praznike, svoje simbole, a za sve to su potrebni određeni termini. Iako ne možemo govoriti o velikom broju isključivo rudarskih termina, to nikako ne znači da rudarstvo u terminološkom smislu nije dalo dopri-nos leksičkom nivou jezika. S jedne strane u jeziku su se pojavili neki novi termini, a s druge strane neki već postojeći termini dobili su jedno novo značenje, a ponekad i novi leksički oblik. Iz ovoga možemo zaključiti da je rudarska terminologija obogatila ne samo leksički nivo jezika već i seman-tički. Naime, rudarstvo je, možda, ponudilo pojedine termine koji se već upotrebljavaju u jeziku, ali oni u rudarstvu imaju drukčiji oblik, pa čak i drukčiju namjenu od već postojećih.

Broj riječi jednoga jezika stalno se mijenja. Riječi, kao i ljudi, imaju svo-je rođenje, život i smrt. Međutim, jezik se stalno obogaćuje novim riječima da bi njima imenovao nešto što je novo nastalo. Ponekad je teško objasniti zašto neka riječ nestane iz jezika, ali to obično biva zbog toga što iščezne i jedan način života i sve ono što je ta riječ imenovala. U slučaju rudarske terminologije postoji mogućnost nestanka nekih termina zbog toga što je eksploatacija u rudniku prestala. Ali, kao što je već rečeno, ti termini bi na-stavili egzistirati u nekoj drugoj oblasti života. Tako, npr. termin komorat se vezuje za rudare i predstavlja pravi rudarski termin, ali bila sam u prilici čuti da se komoratima nazivaju ljudi koji imaju isti problem oko nečega ili ljudi koji dijele istu sudbinu.

U okviru jednoga jezika možemo govoriti o raznovrsnom raslojava-nju. Nijedan prirodni ljudski jezik nije homogen, tj. ne ostvaruje se kao potpuno jedinstvena cjelina. Razlog za tu činjenicu treba tražiti u utjecaju nejezičkih, najčešće kulturnih i društvenih pojava na jezičke. Stoga govo-rimo o raslojavanju jezika. Jezik se raslojava zavisno od toga kakvu ulogu ima u društvu i kulturi, u komunikacijskim, interakcijskim i stvaralačkim procesima, o kojoj temi saopćava, ko njime govori ili piše, s kim, kada, gdje i u kojoj situaciji ga upotrebljava, s kojim ciljem, u kojoj oblasti života, rada, stvaralaštva itd. (Radovanović, 1997: 127, 128).

Terminologija je samo jedan dio jezika, ali možemo posmatrati njenu upotrebu u različitim kontekstima i situacijama. U okviru funkcionalnog raslojavanja može se govoriti o tzv. disciplinarnom ili profesionalnom ra-slojavanju, a tu, svakako, pripada i rudarska terminologija. Također, može se primijetiti da rudari koji imaju osnovnu ili srednju školu terminologiju upotrebljavaju na različit način od svojih nadređenih sa visokim školama. Ta drukčija upotreba ogleda se vrlo često u odstupanju od pravopisne nor-me, pa se čuje npr. lijeto, svirena itd. Isto tako u rudniku rade ljudi koji


dolaze iz različitih sredina. Većina je rudara iz samog Vareša, ali ih ima i iz selā u okolini Vareša. I jedni i drugi u rudarsku su terminologiju uni-jeli neke osobenosti svog mjesnog govora. Za rudare je karakteristično i odstupanje od pravopisne norme, i u govoru, a isto tako i u pisanju. Me-đutim, ovo želim samo spomenuti zbog toga što je pitanje norme jedno veoma kompleksno pitanje. Veliki broj rudara je išao u školu u vrijeme srpskohrvatskog standarda. Ali, određeni broj rudara dolazi iz sredina gdje su pojedini termini koji danas pripadaju bosanskom jeziku i u to vrijeme bili u upotrebi. Također, nisu svi ispitani rudari usvajali isključivo bosan-sku normu, susreću se i oni koji upotrebljavaju hrvatsku. Kad kažem da se susreću odstupanja od ortografske i ortoepske norme, mislim prvenstveno na termine kakvi su, npr. dlijeto (kod rudara se čuje lijeto), sirena (kod ru-dara se čuje svirena) koji su normirani u istom obliku u svim standardima.

Unutar rudarske terminologije mogu se posmatrati određene pojave na skoro svim jezičkim nivoima (izuzetak je sintaksički nivo). Te pojave se ponekad javljaju kao posljedica dijalekta kojem pripada vareški govor, a ponekad su osobenost pojedinca. Uprošćavanje konsonantskih skupina, svođenje dvaju afrikatskih parova na jedan, hiperijekavizacija, glasovne al-ternacije, pomjeranje silaznih akcenata van inicijalnog sloga itd. samo su neke osobenosti na fonetsko-fonološkom nivou. Unutar rudarske termino-logije najbrojnija vrsta riječi su imenice, a na drugom mjestu su pridjevi, dok glagola ima relativno malo. Na morfološkom nivou značajno je spome-nuti redukciju u načinu pisanja infinitivnog nastavka -ti, pa se ovaj oblik upotrebljava s nastavkom -t- i upotrebu glagola sa sufiksom -ovati mjesto -irati. Kada je u pitanju deklinacija imenica i pridjeva, kao i konjugacija, nisu primijećena neka značajnija odstupanja od pravopisne norme i neki primjeri koji zahtijevaju poseban komentar. Na sintaksičkom nivou nisu uočene neke značajnije promjene, a na leksičkom nivou sam izdvojila niz različitih termina koji su zahtijevali određeni komentar.

Također, ako posmatramo porijeklo rudarskih termina, na prvi pogled možemo primijetiti da tu ima veliki broj slavenskih riječi, kao i riječi preu-zetih iz njemačkog, engleskog, grčkog, latinskog, italijanskog, francuskog, turskog i drugih jezika. Međutim, to nije primarni zadatak u ovom radu, stoga je ova činjenica samo spomenuta. Ako krenemo od činjenice da je i jezik svjedočanstvo prošlosti u istoj mjeri kao i arheologija, pa u mnogim slučajevima i pouzdanije od nje, vidjet ćemo da nam rudarska terminologi-ja s jedne strane daje značajne informacije o eksploataciji rude na starinski i nešto savremeniji način, ali će isto tako u neko buduće vrijeme omogućiti prošlosti da govori za sebe.


U knjizi Srpskohrvatska leksika rudarstva Velimir Mihajlović i Gorda-na Vuković iznose jedan zanimljiv stav poznatog etnologa Tihomira Đor-đevića, koji kaže da su čovjekova oruđa samo projekcija njegovih organa. Čekić je nastao po uzoru na stisnutu pesnicu, dlijetu je obrazac u zubu... (Mihajlović, Vuković, 1977: XVII).

Iz ovoga što je navedeno možemo zaključiti da je i rudarstvo u tijesnoj vezi sa samim čovjekom, ne samo zbog toga što čovjek ima glavnu ulogu u eksploataciji rude. Ta veza se može ogledati u više različitih sfera. Jedna od tih sfera je i sama lingvistika. Već je navedeno da rudarstvo spada u jednu od najstarijih djelatnosti i da vuče duboke historijske korijene. U svim se-gmentima se može pratiti evolucija rudarstva, pa tako i u terminološkom i jezičkom smislu. Neminovno je da se i jezik mijenja uporedo sa kulturnim, društvenim, privrednim i drugim promjenama.

1.5. Historijska pozadina rudarstva u Bosni i HercegoviniOd svog postanka čovjek se počeo boriti za zadobivanje vlasti nad priro-dom, jer je to bio uvjet za njegov opstanak i razvoj. U ovoj borbi on postaje sve jači, zahvaljujući svojim sposobnostima da gradi oruđa, da se njima koristi i da organizira kolektivni rad. Jačanje čovjeka u odnosu na priro-du teklo je postupno, uporedo sa jačanjem njegovih umnih i fizičkih spo-sobnosti. Podjelom rada postiže se specijaliziranje pojedinaca za vršenje određenih poslova, koji postaju sve mnogobrojniji i složeniji. Proizvodnja neprekidno i progresivno raste po obimu i vrstama proizvoda. Svaka proi-zvodnja se može rastaviti na sljedeće osnovne elemente:

• rad – djelatnost usmjerena na ostvarenje unaprijed postavljenog cilja• predmet rada – podrazumijeva sve ono na šta je upravljen ljudski

rad• sredstva za rad – sve ono pomoću čega čovjek obrađuje predmete

svoga rada

Društveno bogatstvo se, u širem smislu, sastoji iz dva dijela:• proizvodi rada koje društvo akumulira• prirodni izvori koji se javljaju u najrazličitijim oblicima (npr. rude,

šume i sl.)Rudarstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. To je jedna od naj-

starijih privrednih grana kojom se bavilo domaće stanovništvo. Međutim, mora se napomenuti da rudarstvo u našim krajevima svoju ekspanziju do-življava zahvaljujući stranim osvajačima, prije svega Ilirima i Rimljanima.


Slavensko stanovništvo nije imalo nikakvih znanja o rudarstvu, jer su se Sla-veni primarno bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Tek od XIV vijeka može se govoriti o pravom prodoru rudarstva na područje Bosne i Hercegovine.

Sve ove činjenice – duga tradicija rudarske djelatnosti u Bosni i Herce-govini, njena puna ekspanzija u XIV vijeku, otvaranje rudnika širom Bosne i Hercegovine, njen značaj za život i egzistenciju bosanskohercegovačkog čovjeka razlozi su zašto historijat rudarstva zaslužuje svoj posebni dio u ovom radu. Također, nemali je broj riječi koje poznaju stariji vareški, ali i ne samo vareški rudari koje su iščezle iz upotrebe u novije vrijeme pod utje-cajem modernizacije rada u rudniku. Neophodno je sačuvati od zaborava i takve riječi, a da bismo mogli pratiti evoluciju rudarstva u terminološkom i leksičkom smislu, moramo se osvrnuti i na njegovu historijsku pozadinu.

Rudarstvo u Bosni i Hercegovini vuče svoje korijene još iz prethistorij-skog doba. Iliri su poznati po ispiranju zlatonosnog pijeska, ali i kao vrsni metalurzi. Rudarstvo je u Rimskom carstvu bilo državni monopol. Rimlja-ni su nakon dolaska na Balkanski poluotok sa sobom donijeli značajno ru-darsko i metalurško iskustvo, koje su stekli u drugim svojim kolonijama i provincijama, posebno u Španiji i na Siciliji. Način na koji su Rimljani eksploatirali rudnike u zemljama Balkanskog poluotoka bio je svojstven tadašnjem robovlasničkom društvenom poretku; bila je to bezobzirna pljačka prirodnog bogatstva pokorene zemlje putem surove i nemilosrdne eksploatacije domaćih stanovnika, preobraćenih u bespravne robove ili za-robljenike. Propašću Rimskog carstva u našim krajevima nastupa zastoj u proizvodnji, koji traje nekoliko vijekova (Đaković, 1980: 5, 6).

Naši slavenski preci, postepeno prodirući na Balkan, nisu sa sobom do-nijeli nikakvo rudarsko iskustvo niti tradiciju – oni su bili pretežno stočar-ska i nomadska plemena. U srednjem vijeku rudarstvo opada, ali se i po-pravlja za vrijeme banovine i kraljevine. Dolaskom rudara Sasa početkom XIV vijeka, ono doživljava poseban zamah. Najstarije rudarstvo u Evropi bilo je u Češkoj i Njemačkoj, odakle su se rudarsko iskustvo i znanje pre-nosili i u druge zemlje. Sasi su kao dobri stručnjaci bili poznati u cijeloj Evropi, a posebno na Balkanu. U to vrijeme otvoreni su, do tada nepoznati, rudnici željeza kod Vareša, Fojnice, Olova, na planini Zec (Isto: 7).

1.6. Historijska pozadina rudarstva u VarešuRudarstvo u Varešu, također, ima svoju dugu tradiciju. Tzv. „hljeb sa se-dam kora“, kako se metaforično naziva rudarska profesija, jele su brojne vareške porodice. Ovaj vid ljudske djelatnosti u Varešu može se pratiti od


svojih najranijih početaka, kada se ručno vadila ruda ili kada se željezo dobijalo uz pomoć majdana, pa sve do najnovijeg doba, kada je ljudski rad zamijenjen snagom mašina.

U ovom radu spomenut je određeni broj termina koji se odnose na ek-sploataciju rude prije modernizacije rudnika. Određeni broj nešto starijih rudara pamti i te termine, pa ih je nepravedno izostaviti iz samog rada. Va-reški rudnik nije u potpunosti moderniziran, postojale su određene djelat-nosti koje su vršene mehaničkim putem, zbog čega mislim da je opravdano kao poseban dio rada izdvojiti historijsku pozadinu rudarstva u Varešu. Da bismo imali uvid u to kako se razvijalo rudarstvo u Varešu i kako se došlo do današnjeg načina eksploatacije rude, neophodno je govoriti i o samoj historiji rudarstva na području Vareša. Postoji i određeni broj stra-nih termina koji su zaživjeli u govoru vareških rudara, pa je i iz tog razloga nemoguće zaobići ovaj historijski dio.

Rudarstvo na prostoru Vareša ima dugu tradiciju. Iz doba Rimskog carstva Vareš je poznat kao „Vare Valium“ – dolina željeza. Iz istog peri-oda pronađena je stara rudarska lampa. Također, na jednoj ploči iz doba Rimljana nađen je natpis „Vilicus Procurator“ – što govori da je tu bila rimska rudarska naseobina, jer je Vilicus Procurator bio najvažniji državni činovnik u željeznoj industriji (Šijak, 2002: 35).

Rudno bogatstvo Bosne eksploatiralo se od davnih vremena. Glavni rudarski centri bili su Srebrenica, Olovo, Fojnica, a od kraja XV vijeka i Vareš sa okolinom. Sama riječ Vareš upućuje, prema nekima, na kovački zanat, koji je bio dio nekadašnjeg kovačkog esnafa koji je postojao u Saraje-vu. Također, sarajevskom kovačkom esnafu pripadali su i svi rudari, topi-oničari i trgovci željezom Sarajeva, Kreševa, Fojnice, Busovače i Vareša. U turskim defterima ime Vareša evidentirano je prvo kao Variš, zatim Varoš i na kraju Vareš. Prema nekima, ovaj je naziv izveden iz riječi „var“, „vare-lica“, kako se naziva komad rađenog i kovanog željeza (Isto: 52).

Okruženje Vareša je planinsko i mjestimično nepristupačno. Vareška brda i doline kriju veliko bogatstvo ruda: željeza, olova, cinka, mangana, hroma. Nalazišta srebrene i željezne rude oko Vareša otkrivena su još u antičko doba. Međutim, sama eksploatacija vršena je zavisno od potreba, ratnih, političkih i drugih prilika. Pored slavenskog stanovništva, u rudar-skim krajevima srednjovjekovne Bosne bilo je i rudara njemačkog (ger-manskog) porijekla, poznatih pod nazivom Sasi (Romić, 2006: 76).

Sasi potječu iz pokrajine Saska (Saksonija) sjeverno od Labe u Njemač-koj. Oni su svojim iskustvom doprinijeli unapređenju rudarstva, koje je već postojalo u Bosni. Također, toponimi u okolini Vareša, kao što su npr.


Saski Do (Šaški Do) i Saski Potok (Šaški Potok), mjesta na kojima su značaj-na nalazišta željezne rude, upućuju na kolonije Sasa na području Vareša.

Godine 1491. upravitelj Bosnom, Bošnjak Jakub-paša Hadum otpočeo je iskorištavanje željezne rude za potrebe Osmanlija u Varešu. On je i utje-cao na to da se Vareš pod ovim imenom prvi put spomene u turskom def-teru 1492. godine. U doba Osmanlija u Varešu su se kovale poznate sablje „osmanlijke“, a u kasnijem periodu rudarstvo doživljava svoju ekspanziju (Isto: 49).

Nemoguće je ne spomenuti majdane – starinske rudarske kovačnice u kojima se željezna ruda topila na starinski način, pokraj peći. Rudarsku djelatnost po starinskim metodama uništila su moderna rudarska postro-jenja, pa je uporedo s tim nestajalo i starih kovačnica; ne toliko zbog mo-derne eksploatacije rude, koliko zbog konkurencije željeznih fabrikata iz Austro-Ugarske. Dakle, u srednjem vijeku i za vrijeme Osmanskog carstva, željezna ruda se prerađivala mehanički, u majdanima.

Godine 1884. osnovan je rudnik željezne rude s topionicom, a godine 1886. počelo je intenzivno geološko istraživanje vareškog željeznog rudišta sa ciljem industrijske proizvodnje i prerade željezne rude. Početkom 1887. godine već se otvaraju tri probna radilišta u Droškovcu (okolina Vareša) sa ciljem da se ustanove rezerve i kvalitet željezne rude ovog lokaliteta. De-taljnim geološkim radovima, međutim, utvrđeno je da najbolje i najboga-tije ležište željezne rude leži u Pržićima (okolina Vareša), koje stari rudari i majdandžije uopće do tada nisu iskorištavali, jer im se ruda sa ovog mjesta preteško talila (Đaković, 1980: 40).

Dana 16. 8. 1891. godine otvorene su talionica i livnica Vareša. Godine 1895. osnovano je novo akcionarsko društvo pod nazivom „Vareška indu-strija željeza“, sa zadatkom da u Varešu izgradi novu topionicu valjanog željeza s modernom ljevaonicom, zatim da preuredi i modernizira proi-zvodnju starih rudnika željezne rude, da izgradi željezničku prugu Podlu-govi – Vareš (Isto: 44). Međutim, D. Wolf je još 1847. godine objavio svoj spis „Ansichten über die geognostisch – montanistischen Verhältnisse Bo-sniens“, koji svjedoči o njegovom putovanju po Bosni, u kojem on, između ostalog, spominje nalazišta galenita kod Vareša.

Nalazišta željezne rude oko Vareša:• rudište Slatina – Saski Do, Smreka, Droškovac• rudište Brezik• rudište Pržići• rudnik kod Daštanska• rudne pojave kod Potoka


• rudište Ponikve• rudište oko Borovice (Isto: 37)

1.7. Utjecaj rudara Sasa na rudarstvo u VarešuKao što je već rečeno, u rudarskim krajevima srednjovjekovne Bosne bilo je i rudara njemačkog porijekla, poznatijih pod imenom Sasi, koji su svo-jim iskustvom doprinijeli unapređenju rudarskog rada, kojeg je bilo i prije njihovog dolaska, i ekonomskom podizanju zemlje. Vjerovatno su iz Srbije prešli u Bosnu, gdje se prvi put spominju 1339. godine pod banom Stjepa-nom II Kotromanićem. U kasnijem periodu Sas gubi svoje etničko znače-nje i počinje se upotrebljavati u značenju ‘rudar’. Sasi su živjeli po rudar-skim mjestima, često su se selili. Kada se iscrpi jedan rudnik, prelazili su u druga rudarska mjesta. Posebno su se brzo stapali s Dubrovčanima zbog iste religije i gradskog načina života (Romić, 2006: 58, 59).

Sasi su se u kasnijem periodu dijelom raselili izvan Balkana, a dijelom su se poslavenili. Zabilježeno je da su u selu Borovica kod Vareša 1928. godine bila zastupljena 24 roda sa 105 domaćinstava, od kojih je 18 rodova sa 99 kuća sebe smatralo starosjediocima. Oni su ili ostatak nekog starog stanovništva, koje je kod susjeda naučilo rudarski rad i primilo rudarsku terminologiju, ili su i oni davnašnji doseljenici iz nekog rudarskog mjesta, te, vjerovatno, potomci negdašnjih rudara Sasa. U Varešu postoje prezi-mena koja bi mogla biti njemačkog porijekla, npr. Čingel (njem. Zingel) (Romić, 2006: 59).

Visok rast, mršavo dugačko lice, ružičasta boja kože sa mnogobrojnim pjegama, plave oči, svijetla kosa su osobine nordijske rase, koje se susre-ću u Varešu i okolnim vareškim selima: Borovici, Duboštici, Vijaci. Sve to upućuje na činjenicu da su Sasi djelovali na području Vareša, a radeći po bosanskim rudnicima donosili su svoju terminologiju.

Iz njemačkog jezika su sljedeći rudarski termini: ajzin, kram, kilava, kluhta, rošt, šajbina, šturf, štolna, šljaka, haodina, šleganj, ort, cuknjati, krampa, horanj, orat i sl. Također, postoje i toponimi u okolini Vareša na kojima su nalazišta rude, a vezuju se za Sase: Saski Do (Šaški Do), Saski Potok (Šaški Potok) i Tanado. U Varešu su se gradile i kuće na dvije vode sa zabatom (trouglasti dio krova koji prekriva prednju i zadnju stranu) okre-nutim prema ulici, iste onakve kakve se susreću i kod njemačkih Franaka odakle su porijeklom i Sasi. I drugdje po Njemačkoj se susreću slične kuće, npr. u Ulmu, a selo Wiesensteig u Virtembergu neodoljivo podsjeća na Va-reš (Isto: 65).


Historija nas uči da su na prostoru Vareša, nesumnjivo, rudari Sasi obavljali rudarsku djelatnost, a na to upućuje niz rudarskih termina koje su oni ostavili u naslijeđe, kao i fizionomija Varešana, način gradnje kuća, toponimi i sl. Nema sumnje da su rudari Sasi ostavili najveći trag u svim sferama života u Varešu od svih onih koji su zarađivali i jeli rudarski hljeb. Stoga, smatrala sam da im je neophodno posvetiti jedan dio rada, najprije zbog mnogobrojne terminologije koju su donijeli sa sobom i ostavili je u naslijeđe Varešanima.

25

2. Glavni dio

2.1. Opće napomeneU uvodnom dijelu ovoga rada bilo je riječi o odnosu između leksike i ter-minologije. Leksika je jedan veoma širok pojam, koji, između ostalog, u sebe uključuje i terminologiju pojedinih oblasti. U ovom slučaju dio leksič-kog fonda bosanskoga jezika je i rudarska terminologija u Varešu.

U glavnom dijelu rada preći ću na lingvističku analizu.Kao što je poznato, vareški govor pripada ijekavskošćakavskom (istoč-

nobosanskom) dijalektu. Ovaj dijalekt zahvaća područje sjeveroistočne Bosne (međuriječje Bosne i Drine, uključujući slivove Bosne i Usore) (Ha-lilović, 2009: 9). Ijekavskošćakavski dijalekt ima posebnu važnost za bo-sanski jezik jer se smatra najtipičnijim bosanskim dijalektom (očuvao je najveći broj zapadnoštokavskih osobina). On se dijeli na dva poddijalekta: sjeverni (obuhvaća govore sjeverno od rijeke Krivaje i istočno od rijeke Bo-sne) i južni (prostire se južnije od rijeke Krivaje).

Za ovaj dijalekt vezuju se sljedeće osobine: ijekavizam, šćakavizam, ikavski refleks u pre- (priko), vrlo često se ne vrši novo jotovanje (rodjak), sonant j je labilan u intervokalnom položaju, prisutan je proces zamjene p > v (kluvko), geminacija nazala (glanna), nerazlikovanje afrikata i njihovo svođenje na jedan afrikatski par u korist ć i đ (Brozović, 1966: 132–141). Neophodno je spomenuti neke od osobina ovog dijalekta pošto su one pri-sutne u govoru vareških rudara i primjetne su i u prikupljenom materijalu.

Također, ono što posebno treba napomenuti jeste prisustvo stranih ri-ječi u terminologiji rudara s vareškog područja. U uvodu svog rječnika Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Abdulah Škaljić kaže da nijedan živi jezik nije čisto svoj, svaki ima pozajmljenih riječi iz drugih jezika. Škaljić u istom djelu dalje kaže da se, poput seobe, ljudi i riječi kreću iz jednog je-zika u drugi. Postoje razne okolnosti (razlika u kulturi naroda, susjedstvo, okupacija) do koje mjere pojedini jezici podliježu utjecaju drugih jezika (Škaljić, 1966: 13).

O tome govori i Dževad Jahić: „U tradicionalnoj lingvistici postoji uo-bičajena podjela riječi svakog jezika na ‘domaće’ i na strane riječi, pri čemu


se prema tim stranim riječima ispoljavaju različiti stepeni tolerancije. Jezik se, nakon svih stega i kolana, opire purizmu i uspijeva se osloboditi i otvo-riti prema uticajima sa strane. On prima riječi iz drugih jezika, uklapajući ih u svoj zatečeni gramatički sistem, koji se pod uplivom tih riječi ne mije-nja, ali koji te promjene riječi prilagođava svojim unutarnjim potrebama“ (Jahić, 1999: 11).

Postoje isključivo lingvistički razlozi zašto neki jezik posuđuje riječi iz drugog jezika, pa se kao jedan od razloga spominje i to da jezik u tim dru-gim jezicima nalazi gotova rješenja kojima može popuniti praznine u svom vlastitom jezičkom sistemu. A kao vanjezički razlozi najčešće se spominju okupacija, zatim političke, ekonomske, privredne i sl. veze, kao i direktan geografski dodir jezičkih područja. Jedan od stranih jezika čije su riječi u velikom broju posuđivane jeste i latinski jezik. Iliri, koji su naseljavali Bal-kanski poluotok s početka milenija, koristili su latinski jezik. U susjednoj nam Hrvatskoj latinski jezik je u Saboru bio službeni sve do sredine XIX vijeka. Latinski jezik se upotrebljava u svim granama savremene nauke, kulture, književnosti. Pored latinizama, u govoru vareških rudara velik je broj i grecizama – riječi preuzetih iz grčkog jezika.

Turcizmi su u bosanskom jeziku zastupljeni u svim oblastima života. Abdulah Škaljić ističe da se najveći broj turcizama odnosi na vjerski život i vjerske običaje Bošnjaka. Po broju, na drugom mjestu su turcizmi koji se odnose na pravne pojmove, administraciju i državno uređenje. Veliki broj turcizama odnosi se na vojsku, oružje i vojnu opremu. Svakako, značajno mjesto zauzimaju i turcizmi koji označavaju različite zanate, zanatski alat i sprave, te riječi iz različitih oblasti narodne kulture (Škaljić, 1966: 25).

Smatra se da su turcizmi na naše prostore došli sa osmanskim osva-janjem, ali postoje i mišljenja prema kojima su prenosioci turcizama (ili, kako bi ih trebalo zvati, orijentalizama, zbog toga što je turski jezik bio samo posrednik da riječi arapskog, perzijskog i dr. jezika dobiju svoje mje-sto u našem jeziku) bosanski studenti koji su se obrazovali u Carigradu. Govoreći o turcizmima u bosanskom jeziku u uvodnom dijelu svog rječni-ka Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku Abdulah Škaljić ističe da se u našem jeziku, između ostalog, upotrebljavaju turcizmi za koje se može naći za-mjena u našem jeziku, ali se ne traži, ili ta zamjena već postoji, ali nije za-živjela u jeziku i nije općenito prihvaćena. Takve su, između ostalog, riječi alat, barut, torba i sl. koje su prisutne i u rudarskoj terminologiji. Postoji još niz rudarskih termina koji su preuzeti iz orijentalnih jezika (Isto: 15).

Nedad Memić ističe da su utjecaji stranih jezika najvidljiviji u tzv. lek-sičkom posuđivanju. Bosanski jezik je orijentalizme primio u svoju leksiku i


adaptirao ih tako da su oni postali jedan od njegovih zaštitnih znakova koji iskazima daju dodatnu ekspresivnu snagu (Memić, 2013: 17). Isto tako, latin-ski jezik je ostvario bitan utjecaj na sve evropske jezike, između ostalog i na slavenske. Taj utjecaj ne ogleda se samo na nivou terminologije svih nauka već i na nivou praktičnih vještina i riječi svakodnevnog govora (Kobaš, 2005: 3).

Austrougarskom okupacijom naša zemlja nije dobila samo novog gos-podara, već i cijeli niz leksema germanskog porijekla. Međutim, još u XIV vijeku u Bosni se spominju rudari Sasi, koji su, nesumnjivo, donijeli sa so-bom i svoju terminologiju. Tako je, pored latinizama, grecizama, orijenta-lizama, u govoru vareških rudara prisutan i veliki broj germanizama.

Također, ovdje je važno napomenuti da se govor vareških rudara može pratiti sa više različitih aspekata. U vareškom rudniku je bio zaposlen veli-ki broj rudara. Jedan dio tih rudara dolazi iz samog grada Vareša sa svojim specifičnim govorom, a jedan dio rudara dolazi iz nekih drugih sredina, uglavnom iz sela u okolini Vareša, koji sa sobom nose svoj govor. Ovaj go-vor veoma je blizak samom gradskom govoru, ali se od njega razlikuje po nekim karakteristikama o kojima će biti riječi.

Isto tako nisu svi rudari istog obrazovanja. Postoje oni koji su završili samo osnovnu školu ili samo dio osnovne škole i oni imaju svoj specifičan način izražavanja, svoju određenu leksiku, narodni govor, specifičnosti na svim jezičkim nivoima. S druge strane, postoje inžinjeri i ljudi koji su zavr-šili visoke škole i obrazovani su na standardnom jeziku. Naravno, u govoru rudara bitnu ulogu igra i dob. Stariji rudari više upotrebljavaju narodni govor od onih mlađih.

U ovom dijelu rada cilj mi je bio da ukažem na to da vareški govor, op-ćenito, pripada ijekavskošćakavskom (istočnobosanskom) dijalektu zbog toga što u rudarskoj terminologiji postoje neke osobenosti koje su tipične za ovaj dijalekt. Također, bilo je govora i o stranim riječima koje su najfre-kventnije unutar rudarske terminologije.

2.2. Osobenosti rudarske terminologije Na početku je potrebno napomenuti da se i na fonetsko-fonološkom, mor-fološkom, a, također, i na leksičkom nivou analiziraju sve prikupljene rije-či. Na sintaksičkom nivou nisu zabilježena značajnija odstupanja u govoru vareških rudara. Ova je napomena značajna zbog toga što je, kako ćemo u nastavku rada vidjeti, veoma mali broj isključivo rudarskih termina. Sve prikupljene i ovdje spomenute termine rudari upotrebljavaju u svom govo-ru; međutim, ti termini nisu isključivo i jedino rudarski.


2.2.1. Fonetsko-fonološki nivo

Na fonetsko-fonološkom planu u rudarskoj terminologiji na prostoru Va-reša javljaju se, uglavnom, odstupanja tipična za ijekavskošćakavski istoč-nobosanski govor. Na prvom mjestu se, svakako, nalazi svođenje dvaju afrikatskih parova na jedan u korist glasova ć i đ. Ta osobina ne karakte-rizira sve već samo neke dijalekte bosanskog jezika. Raširena je i u bosan-skom razgovornom jeziku (Jahić, 1999: 227).

Dževad Jahić u knjizi Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora kaže da postoje, uglavnom, dvije teze koje se odnose na ovu pojavu: prva teza je da je to unutardijalekatska osobina, koja ide u smjeru uprošćavanja ili u smjeru usložnjavanja jezičkog sistema. Druga teza je da se ova osobi-na začela pod utjecajem orijentalnih jezika (Isto: 228). Ako posmatramo rudarsku terminologiju u Varešu, kod dvojice informatora može se čuti i čuskija i ćuskija, ali i kod jednog i kod drugog ona ima isto ili slično znače-nje – metalna ili čelična poluga ili šipka koja služi za različite poslove. Već je rečeno da je dijalekatska osobina vareškoga govora svođenje dvaju afri-katskih parova na jedan u korist afrikata ć i đ. Međutim, karakteristično je da se kod većine rudara češće može čuti čuskija nego očekivano ćuskija.

Suglasnik h dobro se čuva u bosanskohercegovačkim govorima. Osobi-to Bošnjaci u svom govoru dobro čuvaju ovaj glas, a razlog za to je kontakt s orijentalnim jezicima, prije svega arapskim (jezik religije).

I u govoru vareških rudara dobro se čuva glas h, pa se tako može čuti halda, hateze(j)-ke, hematit, hodnik. Kod obrazovanijih rudara bilo koje vjeroispovijesti prilično dobro se čuva ovaj glas. Međutim, zabilježeni su slučajevi da se kod rudara katoličke vjeroispovijesti (uglavnom iz okoli-ne Vareša) mogu čuti i riječi bez upotrebe glasa h, npr.: alka, odnik, ATZ magazin, ateze-ke, oranj, ljeb (hljeb sa sedam kora). Ovi rudari čuvaju glas h u nekim riječima stranog porijekla, kao što su: hamer, hematit, hidrauli-ka, hidrološki, hidrostatički, horizontski (stupovi), hunt, huntić, huntovanje. Također, bez obzira na vjeroispovijest rudara čuje se samo haodina, hica, higijeničar, hodica, hub, hvatalice.

Primijećeno je da rudari u govoru dodaju neke glasove koji nemaju uporište u osnovi riječi, vjerovatno, radi lakšeg izgovora. Takav je slučaj sa glasom j u riječi hatezej-ke, iako se može čuti i oblik bez j (hateze-ke). Glas j je sonant vrlo nepostojan u izgovoru, podložan slabljenju ili gubljenju, sta-panju sa drugim suglasnicima, ali i javljanju tamo gdje mu po etimologiji nije mjesto (Jahić, u: Jahić, Halilović, Palić, 2000: 111).


U govoru vareških rudara može se čuti oblik svirena, umjesto normira-nog oblika sirena. Jedan od razloga za ovakvu upotrebu može biti i glagol svirati, prema kojem je dobijen oblik svirena, bez gubljenja glasa v. Drugi razlog može biti taj što riječ sirena rudare upućuje na neko drugo značenje, a ne na značenje ‘zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja’.

Za ijekavskošćakavski (istočnobosanski) dijalekt karakteristična je još jedna osobina, koja se odnosi na refleks staroga glasa jat. Ta osobina je hi-perijekavizacija, a prepoznaje se u leksemi komjen, kako je upotrebljavaju vareški rudari, umjesto riječi komin – otvor u jami.

Iako je u ijekavskošćakavskom govoru, kojem pripada i govor Vareša, zastupljena hiperijekavizacija, javlja se i jedna osobina suprotna hiperijeka-vizaciji. Naime, hiperijekavizacija je unutar prikupljene rudarske termino-logije prisutna u leksemi komjen, ali se ona u vareškom govoru prepoznaje i u nizu drugih riječi. Pojava koja je vezana za refleks glasa jat, a u neku ruku, suprotna je hiperijekavizaciji može se prepoznati u terminu sikira, kako se može čuti kod vareških rudara. Iako jezička norma propisuje oblik sjekira, u govoru vareških rudara bilježi se ikavska zamjena jata (umjesto je javlja se i).

Kada su u pitanju refleksi glasa jat, u govoru vareških rudara daje se prednost likovima s jednosložnim prefiksom pre-. Ako konsultiramo gra-matike, pravopise i rječnike, primijetit ćemo da oni za ovo pitanje nude različita rješenja. U Pravopisu bosanskoga jezika (Priručnik za škole) stoji da je pri kolebanju između likova s prije- i onih s pre- bolje upotrijebiti likove s prije-. No, u Gramatici bosanskoga jezika stoji da se treba oslanjati na vlastiti jezički osjećaj i da su to dubletni oblici.

Međutim, ako pogledamo u dijalektološku literaturu, vidjet ćemo da je stanje drukčije nego u standardnom jeziku. U govoru vareških rudara dominiraju oblici s jednosložnim prefiksom pre-. Isti slučaj je sa većinom stanovništva na području Vareša, bez obzira na obrazovanje, starost i sl. Refik Bulić ističe da su u tešanjsko-maglajskom govoru umjesto dugog jata u prefiksu prije- zabilježeni samo ekavski likovi, npr. prevod, prevoz i sl. (Bulić, 2010: 19). Na području istočnohercegovačkog dijalekta, kako ističe Miloš Okuka, dugo jat se ponaša vrlo neujednačeno, pa su tako naporedni oblici prijelaz i prelaz, prijekor i prekor itd. (Okuka, 2008: 59). I u drugim govorima najčešće se susreću ekavski oblici ili dubleti.

U rječničkom sam dijelu termine s refleksom glasa jat bilježila u obliku sa prije-, međutim, kao što je to već istaknuto, u govoru rudara dominiraju oblici sa pre-, npr.: prevoz, prevozna, prenos, prenosna itd. Postoji više ra-zloga za ovu pojavu: stepen obrazovanja rudara, utjecaj dijalekta, utjecaj


srpskohrvatskog jezika koji su rudari učili u školi i usvojili u svakodnev-nom govoru. Većina rudara su ljudi koji su sada u zasluženoj penziji i nisu se pretjerano zanimali za stanje u savremenom bosanskom jeziku.

Za fonetsko-fonološki nivo jezika, u govoru vareških rudara, vezuje se još jedna karakteristika. Ta karakteristika ogleda se u uprošćavanju skupi-ne dl- na početku riječi. Tako se umjesto dlijeto čuje lijeto. Naravno, termin lijeto ima ograničenu upotrebu. Uglavnom se vezuje za rudare koji imaju manji stepen obrazovanja.

Unutar rudarske terminologije primijećeno je još jedno uprošćavanje konsonantske skupine. Međutim, treba napomenuti da se ovakvo uprošća-vanje ne javlja samo u govoru rudara, nego se može čuti u svakodnevnom govoru ljudi različitih struka. Čini mi se da sve više postoji tendencija ka uprošćavanju ovakvih konsonantskih skupina, jer se sve rjeđe mogu čuti normirani oblici. Tako, npr. kod rudara se može čuti nazornik, rudarski nazor, umjesto nadzornik, rudarski nadzor i sl.

Također, može se primijetiti da se umjesto termina laboratorija vrlo često čuje termin labaratorija. Ovakav oblik može se čuti kod manje obra-zovanih rudara, koji pretjerano ne vode računa o načinu izražavanja i koji ne znaju da postoji neki drugi oblik ove riječi.

Isti slučaj je i sa terminom temperatura koji određeni broj rudara u go-voru i pisanju upotrebljava u obliku temparatura, ne znajući za drugi oblik.

Vareški rudari u svom govoru upotrebljavaju i termin šikta u značenju ‘nadnica, smjena, radno vrijeme jedne skupine rudara’. Ova riječ potječe iz njemačkog jezika (Schicht), a ono što se može primijetiti jeste da je izvorni glas h zamijenjen glasom k, vjerovatno radi lakšeg izgovora.

Također, primjetno je da rudari mijenjaju pojedine vokale nekim dru-gim, takav je slučaj sa vokalima a i e. Npr. umjesto normiranog oblika se-paracija, što podrazumijeva ‘mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i preradu rude’, čuje se oblik seperacija. Od ovog oblika nastao je i toponim Seperacija, a podrazumijeva ‘mjesto na kojem se nalazi pogon za separaciju rude’.

U govoru rudara prisutna je i zamjena suglasnika š suglasnikom s, kao što je slučaj sa terminom spašavanje, a vareški rudari ga upotrebljavaju u obliku spasavanje. Termin spasavanje se upotrebljava u sklopu riječi četa za spasavanje.

Primijećeno je, također, da dolazi do asimilacije dvaju vokala u riječi rezervoar, kako ona glasi u savremenom bosanskom jeziku. Tako se u go-voru rudara ovog kraja čuje rezervar (oa > a). Do asimilacije ovog tipa do-


lazi i u drugim bosanskohercegovačkim govorima, vjerovatno radi lakšeg izgovora.

Pojava koja karakterizira pojedine rudarske termine, a odnosi se na fonetsko-fonološki nivo jezika jeste prelazak zvučnih suglasnika u bezvuč-ne i obrnuto, uglavnom na kraju riječi. Jedan od takvih primjera jeste i riječ akord (preuzeta iz francuskog jezika). Ovaj termin se upotrebljava i u muzici, a u oblasti rudarstva i industrije ima značenje ‘količina posla na osnovu koje se obračunava zarada’. Rudari su u svom govoru ovu riječ prihvatili kao akort. U ovom slučaju je zvučni suglasnik d prešao u svoj bezvučni parnjak t.

Slična pojava primijećena je i kod drugih riječi preuzetih iz stranih je-zika, npr. termin posuđen iz njemačkog jezika (Wand) pojavljuje se u go-voru u obliku vanta. Ponovo zvučno d prelazi u svoj bezvučni parnjak t.

U većine rudara informatora u govoru dominiraju jezičke karakteristi-ke koje pripadaju srpskohrvatskoj normi, koje su usvojili u školi. Pojedini rudari, posebno oni koji su sa sela došli u grad, njeguju neke dijalekatske crte koje su bliske današnjoj bosanskoj normi. Međutim, ono što je za-jedničko i srpskohrvatskom i današnjem bosanskom standardu jesu gra-matičke kategorije u kojima dolazi do promjene l u o. Norma bosanskoga jezika kaže da se dosljedna alternacija l u o javlja, između ostalog, u većine imenica izvedenih od dvosložnih i višesložnih glagolskih osnova sufiksom -lac (-l + ac) (Halilović, 1996: 132).

Ono što se može primijetiti u govoru, ali i pisanju, kod vareških rudara jeste da oni provode ovu alternaciju i tamo gdje norma jasno kaže da je ne treba provoditi. Upotrijebljene imenice u semantičkom smislu označavaju vršioca radnje (čistilac, drobilac, izbiralac, rukovalac, rukovodilac). Opće-prihvaćeno je mišljenje da do ovakvih grešaka dolazi zbog toga što imenice na -lac taj oblik imaju samo u nominativu jednine i genitivu množine, dok se u svim ostalim padežnim oblicima vrši alternacija. Tako navedene ime-nice u govoru rudara imaju oblik čistioc rude i drobioc rude, kao i rukovo-dioc. Ova pojava nije isključivo vezana za rudare i rudarsku terminologiju. Ona se susreće veoma često u razgovornom stilu i kod ljudi koji se ne bave rudarskom djelatnošću, pa čak i kod visokoobrazovanih. Kod rudara koji su usvajali hrvatsku normu čak ne dolazi ni do zamjene sufiksa -lac sufik-som -telj.

Kada su u pitanju glasovne alternacije, potrebno je spomenuti još jed-nu crtu koja se može čuti u govoru kod vareških rudara. To se odnosi na termin buka, kod kojeg se u dativu i lokativu jednine ne vrši sibilarizacija. Tako se, npr. može čuti: On ti radi u velikoj buki. Isti slučaj je i sa terminom


knjiga. Također, i u ovom slučaju u dativu i lokativu jednine nije provedena sibilarizacija. Čuje se, npr. Sve je to zapisano u knjigi. Ova pojava je u direk-tnoj vezi sa životnom dobi i obrazovanjem rudara.

Na prozodijskom planu dešavaju se promjene tipične za razgovorni je-zik. Tu se, prije svega, misli na pomjeranje kratkosilaznih akcenata sa ini-cijalnog sloga na bilo koji slog u riječi. Razlike u odnosu na ortoepsku nor-mu standardnog jezika događaju se često u riječima stranog porijekla, npr. akumulȃtorskā (svjetiljka), (prenosni) instrumȅnti, laborȁnt, laboratȏrija (umjesto standardnih oblika akumùlātorskā, instrùmenti, labòrant, laboràtōrija). Pojedini autori su u standardnom jeziku davali prednost is-ključivo oblicima tipa akumùlātorskā, dok drugi autori ovakve primjere navode kao dublete, dakle sa mogućnošću pojavljivanja silaznih akcenata i van inicijalnog sloga.

Pojava pomjeranja silaznih akcenata van inicijalnog sloga nije vezana za obrazovanje zbog toga što se ona podjednako javlja i kod obrazovanih i kod manje obrazovanih ljudi.

2.2.2. Morfološki nivo

Imenice su najbrojnija vrsta riječi u našem jeziku, što potvrđuje i ovo istra-živanje. Naime, u radu je prikupljeno ukupno 945 riječi, a najveći broj njih odnosi se na imenice. U samom rječniku imenice su spomenute 1186 puta, uključujući i sintagme koje su sastavljene od jedne, dviju ili više imenica (npr. amortizacija osnovnih sredstava, aparati sa pjenom i sa prašinom i sl.). Unutar sintagmi koje su sastavljene od dviju ili više imenica mogu se javiti i druge vrste riječi, npr. pridjevi amortizacija osnovnih sredstava ili prijedlozi aparati sa pjenom i sl.

Od imenica koje su spomenute 1186 puta, najveći broj odnosi se na imenice muškog roda, iza njih slijede imenice ženskog roda, a u najmanjem su broju zastupljene imenice srednjeg roda. Ono što se može primijetiti na prvi pogled jeste da je najveći broj zajedničkih imenica, dok su mnogo ma-nje brojne gradivne imenice. Ova vrsta imenica u rudarskoj terminologiji upotrebljava se da bi se označile različite vrste materijala od kojih se nešto izrađuje, npr. izrada različitih tipova podgrade i sl. (beton, drvo, metal, ope-ka). One nisu direktno vezane za rudarstvo, ali ih rudari upotrebljavaju u svojoj terminologiji.

Najmanje je vlastitih imenica. Njih ima samo 13, a u govoru rudara one se mijenjaju u skladu sa standardnojezičkom normom. Vlastite imenice se odnose na toponime (Ponikva, Saski Do, Saski Potok, Smreka, Štrajbok, Upina, Vareš, Vareš Majdan), na termin Lukića rov (označava ime jame u


kojoj se kopa ruda), na imena prijevoznih sredstava (demper i perlinac) ili imena bušilica (ingersolka i sulivanka).

Također, zastupljen je i određeni broj glagolskih imenica, npr.: anke-risanje, bušenje, spašavanje (u sklopu termina četa za spašavanje), diza-nje (u sklopu termina dizanje pribora iz bušotine), dodavanje (pritiska), huntovanje, indiciranje (jamskih plinova), ispiranje (bušotine), izbijanje, miniranje (u sklopu termina komorno miniranje), magacioniranje, oboga-ćivanje (ruda), odronjavanje (terena), oduzimanje (pritiska), odvodnjavanje, okucavanje, oplemenjivanje (ruda), osiromašenje (rude), osvjetljenje (radnih prostorija), otkopavanje (u komorama), otkrivanje (ležišta), otpucavanje, otvaranje (ležišta rude), planiranje (proizvodnje), podmazivanje (bušilice), prerivanje ili prekopavanje (zemljišta), provjetravanje (jame od gasova), pu-njenje, rostovanje, servisiranje, stavljanje (u pogon vretena), šmiranje, torke-tiranje, zamuljivanje, zapunjavanje, zaptivanje (pumpe), zarušavanje (kro-vine), zasipavanje. Glagolske imenice se pojavljuju samostalno ili u okviru nekog od rudarskih termina. Sve navedene glagolske imenice nastale su od nesvršenih glagola.

Kada je u pitanju broj prikupljenih imenica, može se reći da ih je naj-više upotrijebljeno u jednini, dok je jedan manji broj imenica upotrijebljen u množini. Također, ono što se odmah može primijetiti jeste da je najveći broj imenica u nominativu, mnogo manji broj ih je u genitivu, akuzativu, vokativu, instrumentalu i lokativu.

Kada je riječ o deklinaciji imenica, nisu zabilježena značajnija odstupa-nja od norme. Ukoliko ih i ima, ta su odstupanja karakteristična za nekoli-ko padeža. Najbrojnije su imenice koje u genitivu jednine imaju nastavak a, u manjem broju su zastupljene imenice e-vrste, a najmanji je broj imenica i-vrste. Takve su, npr. imenica brizantnost, imenica odgovornost, koja se po-javljuje u sklopu sintagme disciplinska odgovornost, imenica ekonomičnost, koja se pojavljuje u sklopu sintagme ekonomičnost metode otkopavanja.

Kada je u pitanju deklinacija imenica, potrebno je spomenuti nekoli-ko padeža u kojima se dešavaju neke promjene netipične za normu našeg jezika, a koje predstavljaju karakteristiku razgovornog stila. Sve te promje-ne dovode se u vezu ili sa sredinom iz koje rudari dolaze ili sa stepenom njihovog obrazovanja. Određena odstupanja u deklinaciji imenica primi-jećena su u akuzativu jednine. Naime, u govoru vareških rudara mogu se čuti sljedeće rečenice: On vozi viljuškara. On vozi bagera. U ovom slučaju imenice viljuškar i bager ponašaju se kao imenice kojima se označava nešto živo, pa se akuzativ jednine izjednačava sa genitivom jednine, umjesto sa nominativom jednine.


Jedan od padeža u kojem su zabilježene određene pojave koje je po-trebno izdvojiti i komentirati jeste vokativ jednine. Naime, prema pravili-ma našeg jezika imenice u vokativu jednine muškog roda mogu imati na-stavke -e i -u u zavisnosti od toga na koji suglasnik im se završava osnova. Imenice kod kojih se javljaju određena odstupanja vezuju se za pojedina zanimanja u rudarstvu.

Postoje određene imenice kod kojih se osnova završava na sonant r i one u vokativu jednine imaju dvojake nastavke, pa se može čuti: alatničare i alatničaru, amalgamere i amalgameru, bravare i bravaru, crpare i crparu, higijeničare i higijeničaru, kurire i kuriru. Međutim, postoje imenice kod kojih se osnova završava na neki nenepčani ili prednjonepčani suglasnik, a one u vokativu imaju i jedan i drugi nastavak. Takve su, npr. imenice: armirač – u vokativu jednine ima oblike armirače i armiraču, bagerist – u vokativu jednine ima oblike bageriste i bageristu, buldožerist – oblici buldožeriste i buldožeristu, bušač – oblici bušače i bušaču, kopač – oblici kopače i kopaču, laborant – u vokativu jednine ima oblik laborante i labo-rantu. Također, neophodno je spomenuti i imenicu galerista (imenica e-vr-ste muškog roda sa završetkom -a u nominativu jednine) koja u vokativu jednine ima oblike galerista (V=N) i galeristo.

Ono što je bitno istaknuti, kada je riječ o deklinaciji imenica, jeste oblik instrumentala jednine. Naime, u govoru rudara vareškog kraja dolazi do kolebanja u upotrebi nastavaka -om ili -em u ovom padežnom obliku. Kada je riječ o imenicama koje se završavaju nastavkom -ār, rudari ih upo-trebljavaju i sa jednim i sa drugim nastavkom, što je u skladu s pravilom koje vlada u našem jeziku. Tako se čuje, npr.: s alatničarom i s alatničarem, gusjeničarom i gusjeničarem, katerpilarom i katerpilarem, viljuškarom i vi-ljuškarem.

Međutim, pored ovih riječi, u govoru rudara se susreću i druge riječi kod kojih instrumental jednine nije formiran u skladu s normom našeg je-zika. Takav termin je i brigadir, čiji instrumental jednine u govoru vareških rudara glasi s brigadirom i s brigadirem. Isti slučaj je i sa terminima direktor (s direktorom i s direktorem) i Droškovac (Droškovcom i Droškovcem). Iako pravilo kaže da imenice čija se osnova završava nepčanim suglasnikom, imaju nastavak -em (Halilović, u: Jahić, Halilović, Palić, 2000: 200), u go-voru vareških rudara javljaju se odstupanja od ovog pravila. Tako u nizu imenica na nepčani suglasnik rudari upotrebljavaju paralelne oblike i sa nastavkom -om i sa nastavkom -em, npr.: bušač (bušačom i bušačem), čagalj (čagljom i čagljem), čekić (čekićom i čekićem), kopač (kopačom i kopačem).


Poznato je da u našem jeziku postoje imenice koje u nominativu mno-žine imaju samo kratku množinu, imenice koje imaju samo dugu množinu i imenice koje mogu imati i kratku i dugu množinu. Od imenica priku-pljenih u govoru vareških rudara najveći broj njih ima samo dugu ili samo kratku množinu. Međutim, postoje i imenice koje rudari upotrebljavaju i sa kratkom i sa dugom množinom. Ovdje bih spomenula imenicu mlin. Iako se u rječnicima bosanskog jezika ova imenica upotrebljava samo u obliku duge množine – mlinovi, primijetila sam da vareški rudari u svom govoru ovu imenicu upotrebljavaju i u obliku kraće množine – mlini. Isti slučaj je i sa imenicom trokut, koja je u govoru rudara zabilježena i u obli-ku trokutovi i u obliku trokuti. U oba ova slučaja u dugoj množini upotri-jebljen je umetak -ov-, čime je ispoštovano pravilo, jer su i suglasnik n i suglasnik t nenepčani suglasnici.

Kada govorimo o imenicama, u govoru i pisanju rudara Vareša poje-dine imenice, umjesto sa sufiksom -onica ili -nica, javljaju se sa sufiksom -ona. Iako je u Gramatici bosanskoga jezika jasno naznačeno da se mjesne imenice tvore samo sa sufiksom -onica ili -nica (Halilović, u: Jahić, Hali-lović, Palić, 2000: 315), ipak susrećemo odstupanja ovog tipa. Tako rudari umjesto čekaonica kažu čekaona ili umjesto radionica čuje se oblik radi-ona. Ovakva odstupanja javljaju se kod rudara koji govore i bosanskim, i hrvatskim, i srpskim jezikom.

U Pravopisu bosanskoga jezika postoji pravilo u kojem imenice na -ist i -t ne dobijaju vokal a na kraju (Halilović, 1996: 141). Međutim, u Pravopisu bosanskoga jezika (Priručnik za škole), Rječniku bosanskog jezika (2007), kao i u drugim knjigama koje su nastale u novije vrijeme, a bave se pi-tanjem standardizacije jezika imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na kraju. Ovo pitanje u govoru vareških rudara riješeno je na sljedeći način: neke imenice kojima se označavaju pojedina zanimanja redovno na kraju dobijaju vokal a (galerista, mašinista), dok ovaj vokal izostaje kod drugih imenica kojima se, također, označavaju pojedina zanimanja (bagerist, dem-perist, skreperist).

Na drugom mjestu po broju su pridjevi. U rječniku je ukupno zabilje-žen 331 pridjev. Najveći broj je prisvojnih pridjeva, ali ima i ostalih, npr.: akumulatorska (svjetiljka), barutni (magazin), benzinska (u sklopu termina benzinska sigurnosna svjetiljka), bravarska (radionica), bušačka (svrdla), četverobrigadni (sistem), Dejvijeva (lampa), disciplinska (komisija), dojavni (uređaji), dopremne (u sklopu termina glavne dopremne prostorije), dubinski (kop), eksploataciono (polje), eksplozivna (sredstva), električna (svjetiljka), elektroenergetska (postrojenja), energetska (mreža), etažni (plan), finansijski


(plan), geološka (karta), hidraulična (podgrada), hidrološki (plan rudnika), hidrostatički (pritisak), horizontski (stubovi), istraživački (troškovi), izolaci-oni (aparat), jamska (postrojenja), kadrovska (služba), kapna (lampa), kar-bidna (svjetiljka), komorno (miniranje), lična (u sklopu termina lična zaštit-na sredstva), mašinska (postrojenja), međukomorni (stupovi), mehanička (lopata), mineralne (u sklopu termina eksploatacija mineralnih sirovina), minerska (kliješta), mjeračke (knjige), muljne (pumpe), okvirna (podgrada), Orsatov (aparat), otkopna (radilišta), podetažna (otkopna metoda), pogonski (agregat), površinska (eksploatacija), prijenosna (lampa), proizvodna (radi-lišta), protivpožarno (spremište), pumpne (stanice), radna (snaga), radnič-ki (savjet rudarskog preduzeća), rovna (ruda), rudarska (inspekcija), rudne (žice), Saski (Do i Potok), sedimentna (cijev), signalni (uređaji), sigurnosni (stubovi), središnji (zalom), sržna (cijev), stručni (savjet), švedski (način), tektonski (poremećaji), transportna (mehanizacija), užetni (bager), utovar-na (lopata), vazdušni (čekić), ventilacioni (mostovi), vjetrene (cijevi), vodni (zidovi), vodovodna (mreža), zalomni (naboj).

Ovdje je potrebno posebno izdvojiti termin Lukića (rov). Ovaj termin ima funkciju poput prisvojnih pridjeva, međutim, pravi prisvojni pridjev imao bi oblik Lukićev (rov). U sintagmi Lukićev rov, riječ Lukićev ima pravu pridjevsku promjenu (Lukićevog, Lukićevom itd.), dok imenica rov ima pro-mjenu kao imenice muškog roda a-vrste, npr. kao imenica grad. Međutim, termin Lukića (rov) ostaje nepromijenjen, a kao i u prethodnom slučaju, imenica rov ima svoju promjenu, npr. Lukića rova, Lukića rovu itd.

Ono što je bitno napomenuti za prisvojne pridjeve jeste da se većina njih ponavlja više puta, uglavnom u sva tri roda, npr. pridjev jamski po-navlja se 36 puta, u sva tri roda i u oba broja. Isti slučaj je i sa pridjevom rudarska, koji se ponavlja deset puta (također, u sva tri roda i oba broja), transportna, koji se ponavlja šest puta (u muškom i ženskom rodu i u oba broja), električna, koji se ponavlja pet puta (u muškom i ženskom rodu i u oba broja) i niz pridjeva koji se ponavljaju dva ili tri puta.

Pored prisvojnih pridjeva, u velikom broju zastupljeni su i opisni pri-djevi, npr.: armirani (beton), aspiracioni (psihrometar), baražna (vrata), be-neficirani (staž), bistra (ruda), crvena (ruda), frontalno (otkopavanje), gruba (u sklopu termina filter za grubu prašinu), hladna i vruća (u sklopu termina erupciona pojava hladne i vruće vode), izdišni (ventil), komprimirani (zrak), kosa (okna), kratka (čela), križna (krampa), kruta (podgrada), ljevkasto (ot-kopavanje), nabijena (mina), neeksplodirani (lagumi ili mine), niveletna (le-tva), obla (građa), otkopani (materijal), otpucana (ruda), otvoreni (otkopi), tvrdi (materijal), osnovna (u sklopu termina amortizacija osnovnih sredsta-


va), platnena (traka za nošenje), polumehanizirano (otkopavanje), pomoćni (prugar), potporni (stubovi), povratne (stanice), prijenosni (instrumenti), prerađena (ruda), prekovremeni (rad), prijeka (žaga), puni (okvir), redovni (putevi), regenerativna (patrona), rotaciono (bušenje), sastavljene (žile), sa-vitljivi (kabal), sirova (ruda), slijepo (okno), spiralna (svrdla), stezni (prsten), široko (čelo), topli (obrok), tovotna (mast), tvrdi (metal), udarne (patrone), visinska (kašika), začepljena (mina), zaštitna (kutija), zatajene (mine).

Posebnu podskupinu opisnih pridjeva čine tzv. procesualni pridjevi. Među prikupljenim materijalom pronađena su četiri takva pridjeva: brzo-goreći (štapin), detonirajući (štapin), sporogoreći (štapin), podupiruća (pod-grada).

Na trećem mjestu po broju su gradivni pridjevi, npr.: betonski (okvir), čelične (u sklopu termina čizme sa čeličnim kapicama), drveni (klin), gume-ne (čizme), gumirano (odijelo), kožne (naramenice), limena (kutija). Pridjev drveni se pojavljuje pet puta u muškom i ženskom rodu i u sva tri broja, pri-djev gumene pojavljuje se tri puta u muškom i ženskom rodu i u oba broja, a pridjev kožne dva puta (samo u ženskom rodu i u množini).

Postoje i tri vremenska (temporalna) pridjeva, a to su: dnevni (u sklopu termina dnevni minerski karton), godišnji (u sklopu termina godišnji kapa-citet rudnika) i noćni (rad). Svi prikupljeni pridjevi su određenog vida.

Kada je riječ o promjeni pridjeva, nisu zabilježeni slučajevi odstupa-nja od norme. Ovdje je bitno spomenuti termin gumarsko, koji je po svom obliku i promjeni pridjev, ali u govoru vareških rudara ovaj termin je izgu-bio svoje pridjevsko značenje i rudari ga više osjećaju kao imenicu.

Također, postoji još jedan termin koji je na sebe preuzeo funkciju ime-nice. To je termin mehanička u sintagmi mehanička radionica. Veoma ri-jetko rudari u svom govoru upotrebljavaju cijelu sintagmu mehanička ra-dionica, već se može čuti, npr. idem u mehaničku, to ti je u mehaničkoj i sl. Svi rudari, kad se upotrijebi samo jedan dio ove sintagme, znaju o čemu je riječ bez dodatnog objašnjenja, što znači da je ovaj termin u potpunosti zaživio u govoru rudara.

Treće mjesto zauzimaju prijedlozi. U rječniku su upotrijebljeni sljedeći prijedlozi: bez, iz, među, na, o, od, prema, sa, u, za. Nabrojani prijedlozi su upotrijebljeni 109 puta u sklopu različitih termina, npr.: aparati sa pjenom, gubici u materijalu, hidraulični uređaj za automatsko reguliranje pritiska, knjiga o stanju lokomotive, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vrata itd.

Po broju, sljedeći su veznici. Kao i prijedlozi, i veznici su upotrijebljeni deset puta u okviru različitih termina, npr.: table i putokazi jamskih prosto-


rija, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vrata itd. Od veznika samo se upotrebljavaju sastavni veznik i i rastavni veznik ili.

Na samom kraju nalaze se glagoli, njih je u rječniku samo sedam (ar-mirati, burgijati, cuknjati, delimiti, ispengati, lagumati, uzbiti). Glagoli su, uglavnom, zamijenjeni glagolskim imenicama. Svi ovi glagoli navedeni su u infinitivu (u rječniku). Kada ih upotrijebe u obliku infinitiva, redovno izostave vokal i iz infinitivnog nastavka -ti, npr. burgijat, delimit itd. Da-kle, sve ove glagole vareški rudari upotrebljavaju u obliku krnjeg infinitiva. Također, svi upotrijebljeni glagoli su nesvršenog vida, izuzetak predstavlja glagol ispengati – čvrsto svezati.

Kada su u pitanju glagoli, potrebno je posvetiti pažnju nastavcima koji se pojavljuju kod prikupljenih glagola. Ovo se, prije svega, odnosi na na-stavke tipa -ovati, -isati, -irati. Ova pojava se, također, može pratiti i kod pridjeva. Ako pogledamo u aktuelne rječnike našega jezika, vidjet ćemo da se, gotovo svi autori, međusobno slažu. Naime, u spomenutim djelima (rječnici iz 2007. i 2010. godine) glagoli na -ovati, -isati, -irati paralelno eg-zistiraju, niti jednom obliku se ne daje prednost, već su to dubletne forme.

U govoru rudara vareškoga kraja kod glagola dominiraju oblici na -ovati, -isati, ali sam, prilikom bilježenja rudarskih termina, prednost dala oblicima na -irati. Ova pojava je posebno zastupljena u glagolskom pridje-vu trpnom, npr.: kombinirana / kombinovana čela, mehanizirani / mehani-zovani alati, mehanizirano / mehanizovano otkopavanje, polumehanizirano / polumehanizovano otkopavanje. Kada su u pitanju rudarski termini, bi-lježila sam ih u standardnojezičkoj formi, a oni koji odstupaju od jezičkog standarda posebno su objašnjeni.

Pretposljednje mjesto zauzimaju prilozi. Zabilježena su četiri priloga i svi imaju mjesno značenje: dolje (u sklopu termina zalom prema dolje), gore (u sklopu termina zalom prema gore), naniže (u sklopu termina stepenasto otkopavanje naniže), naviše (u sklopu termina stepenasto otkopavanje na-više).

Brojevi kao vrsta riječi su u rječniku upotrijebljeni samo jednom, i to u okviru izraza hljeb sa sedam kora, a zabilježena je samo odnosna zamje-nica koji u lokativu jednine, kao dio riječi (tijelo lampe u kojoj je smješten akumulator).

2.2.3. Leksički nivo

Leksika je sistem komplementaran gramatici, ali, za razliku od nje, podlo-žan brzim promjenama na planu strukture, što je osnovni razlog za dugu tradiciju njegovog zanemarivanja (Šehović, u: Halilović, Tanović, Šehović,


2009: 193). Već je na početku samog rada bilo riječi o leksici, o odnosu između leksike i terminologije, o razlozima zapostavljenosti ovog jezičkog nivoa, koji za istraživanje predstavlja pravi mali rudnik. U ovom dijelu rada dat ću objašnjenja pojedinih termina za koje smatram da je to neophodno. Termine koje objašnjavam navodit ću, uglavnom, abecednim redom. Od-stupanje od ovog pravila napravit ću samo u onom slučaju kada dva ter-mina imaju nešto zajedničko, i to da bih izbjegla nepotrebna ponavljanja. Tada ću objašnjavati termine ne vodeći se abecednim redom.

Ono što je karakteristično za govor vareških rudara jeste termin ajzin, koji se upotrebljava u značenju ‘rudarski čekić’. Ovaj je termin preuzet iz njemačkog jezika, kao i niz drugih termina, ali u izvornom jeziku on ima oblik ajzen. Termin ajzen se upotrebljava i van rudarske terminologije, i to u navedenom obliku. Pretpostavka je da su rudari radi lakšeg izgovora prihvatili ovaj termin u obliku ajzin ili ga je neko od rudara tako čuo i on je postao općeprihvaćen.

Na početku bih spomenula i termin alat. Ovaj termin je u rječniku spomenut dva puta, ali u oba slučaja ima slično značenje.

Termini koji se odnose na ručno kopanje rude nisu u potpunosti iščezli iz upotrebe nakon što je mehanizacija olakšala rudarski posao. Pojedini termini vezani su i za neke druge djelatnosti i oblasti života, ali su svoje mjesto našli i u rudarstvu: ajzin, bat, borvinta, brifer, budak, burgija, ca-pin, čekić, čekrk, ćuskija, drifter, drob, firač, kariola, kazma, kilavica, kramp, krašnja, križna krampa, kroca, dlijeto, lopata, lučna žaga, malj, mlat, moti-ka, nabijač, pijuk, svrdlo, šleganj, šoralica, tačke.

U upotrebi su i pojedini termini koji se susreću i u drugim oblastima života. Jedan od takvih termina jeste i ampula. Riječ ampula se upotre-bljava u rudarstvu u procesu miniranja, u medicini, susreće se i u crkvenoj terminologiji, a danas se vrlo često upotrebljava u kozmetici kao sredstvo za njegovanje kose. Takvi su i termini azotdioksid i azotmonoksid, koji su primarno hemijski termini, a imaju direktne ili indirektne veze i sa rudar-stvom. Termini bravar i bravarska radionica susreću se u rudarstvu, ali i u drugim industrijskim granama.

Isti slučaj je i sa terminom brigadir, koji se upotrebljava u rudarskoj organizaciji, ali vezan je i za druge oblasti privrede i života općenito. Ne samo termin brigadir, nego i termin direktor susrećemo i izvan rudarstva, u različitim preduzećima i radnim organizacijama. Električar je, također, veoma rasprostranjen termin i susreće se u svim onim djelatnostima za koje se veže upotreba električne energije. Nadzornik određenih radova su-sreće se kako u društvenim tako i u privatnim djelatnostima. U rudarstvu


postoji više nadzornika. Zbog obima i odgovornog posla, većina djelatnosti mora imati svog nadzornika, s tom distinkcijom što postoje nadzornici i u jami i na površinskom kopu. Također, isti komentar se može dati i za ter-mine poslovođa i kopač, koji nisu isključivo rudarski termini, ali se rudar-ska djelatnost ne može zamisliti bez njih. Prilikom analize ovih termina nije poštovan abecedni red, zbog toga što se svi termini odnose na neko zanimanje u rudarstvu, ali i izvan rudarstva.

Jedan od termina koji zahtijeva određeni komentar je i termin cilindar. Cilindar je riječ koja se upotrebljava u rudarstvu u značenju ‘dio za kom-presor’. Međutim, cilindar označava i dio motora, u oftalmologiji označava tip stakla pomoću kojeg se ispravlja astigmatizam, označava i visoki pa-radni muški šešir, na lampama je to duga i okrugla staklena cijev, u satu označava valjkasti zapinjač, a upotrebljava se i u značenju dio za bravu. I termin cimer ima dva značenja – jedno značenje je soba (u rudarskoj ter-minologiji soba za smještaj rudara koji dolaze iz drugih mjesta, a nemaju prijevoz), a u novije vrijeme ovaj termin ima značenje i sustanar. Riječ čelo, također, možemo svrstati u termine koji imaju više različitih značenja. Na-ime, ova riječ može označavati dio glave, ali isto tako se npr. može čuti: on sjedi na čelu stola, gdje čelo označava neki početak ili se time daje poseban značaj nekome. U rudarstvu ovaj termin može označavati ‘početak nekog otkopavanja, otkopno radilište’.

Čekaonica je riječ koja nas najprije asocira na bolnicu, bilo da čekamo kod stomatologa ili nekog drugog doktora. Također, čekaonica postoji na aerodromu, na autobuskoj ili željezničkoj stanici. I rudari imaju svoju če-kaonicu u kojoj čekaju da budu raspoređeni na određeni posao. Pored ter-mina čekaonica, u govoru rudara upotrebljava se i termin garderoba. Ovaj termin ima značenje ‘prostorija u kojoj se rudari presvlače prije i poslije po-sla’. Garderoba ima više značenja, međutim, sva ta značenja su međusobno slična. Ono što je bitno da se napomene jeste da ni ovaj termin nije izričito rudarski, jer se susreće u različitim oblastima života.

Jedan od termina koji nije vezan isključivo za rudarstvo, ali je od ve-like važnosti za ovu djelatnost jeste termin čekić. Ovaj alat posjeduje svako domaćinstvo, a neophodan je i za niz drugih djelatnosti. Isti slučaj je i sa terminom čekrk, koji se upotrebljava u govoru rudara, ali isto tako se vezu-je za niz drugih poslova. U govoru vareškoga kraja čekrk označava sredstvo pomoću kojeg se motala vuna, ali on označava i mehanizam pomoću kojeg se izvlačila voda iz bunara. Ovaj termin se koristi i u pomorstvu.

Riječ čep ima dosta široko značenje. U rudarstvu se upotrebljava u pro-cesu miniranja, njime se zatvara bušotina. U domaćinstvu ovaj termin ima


široku primjenu. Sve ovo možemo reći i za termine ćuskija i ćumur. I jedan i drugi termin se, između ostalog, upotrebljavaju u rudarstvu, ali isto tako oni imaju svoju namjenu i van rudarstva. Termin četverobrigadni sistem rada rezervisan je za rudarstvo zbog specifičnog načina organizacije rada u tri smjene, dok jedna brigada odmara.

Poznata je činjenica da se u okviru većine zanimanja obilježava njihov međunarodni dan. Tako, npr. međunarodni Dan vatrogasaca se obilježava 4. maja, svjetski Dan učitelja se obilježava 5. oktobra, svjetski Dan pošta obilježava se 9. oktobra, a i rudari imaju svoj poseban dan – Dan rudara, koji se obilježava 21. decembra. Rudari u svom govoru upotrebljavaju i ter-min delimiti, u značenju ‘eksploziv, eksplodirati’. Međutim, i u razgovor-nom stilu se može čuti termin delimit ili njegov oblik odelimit (ovo je infi-nitivni oblik sa skraćenim nastavkom -t, bez i, kakav je čest u razgovornom stilu, tzv. krnji infinitiv) u značenju ‘jako udariti’.

Depo je termin koji se upotrebljava unutar rudarske terminologije, ali i izvan nje. Ova francuska riječ označava ‘mjesto gdje se odlaže ruda ili jalovina’, ali pored ovog termina susreće se još nekoliko termina u istom značenju. Termin depo se, pored rudarstva, može čuti i u terminologiji bankarstva, ali može se čuti i sintagma željeznički depo, kojom se označava skladište za popravak prijevoznih sredstava, kao i sintagma arhivski depo. Također, postoji i depo neke određene biblioteke.

U rudarstvu se pojava manjeg pritiska u jami od normalnog naziva depresijom. To značenje se primarno odnosi na fiziku, ali je svoju primje-nu našlo i u rudarstvu. Međutim, ovaj termin ima primjenu i u drugim naukama, pa samim tim ima i više značenja. U geologiji označava svako ulegnuće u Zemljinoj kori, u geografiji označava dio kopna ispod razine mora, u meteorologiji je to područje sniženog pritiska u odnosu na okoli-nu, često praćeno ružnim vremenom. U medicinskim naukama depresija označava psihičko stanje koje se očituje u gubitku volje i zanimanja za rad, dok u ekonomiji depresija podrazumijeva industrijski zastoj karakteriziran pomanjkanjem potražnje robe.

Termini disciplinska komisija i disciplinska odgovornost su se nekad vezivali ne samo za rudarstvo, već i za druga zanimanja. Tako, npr. disci-plinska komisija je postojala i u školama i drugim radnim organizacijama. Danas, međutim, na prostoru Vareša ne postoji niti jedna radna organiza-cija u kojoj se formira disciplinska komisija. Svakako da postoji disciplinska odgovornost za nesavjesno izvršavanje poslova, ali za njeno izvršenje je odgovoran rukovodilac preduzeća.


Farleza je termin koji se susreće u govoru vareških rudara, a zahtijeva određeni komentar. Ova riječ se upotrebljava u značenju ‘prostorije u kojoj rudari čekaju na uobičajenu prozivku’ ili jednostavno u značenju ‘prozivke rudara’. Ovaj termin, čini mi se, kao i pozdrav Sretno!, postao je sinonim za rudare. Nisam pronašla potvrdu da se ovaj termin upotrebljava u drugim zanimanjima, osim u rudarstvu.

I termin filter ima svoju primjenu u rudarstvu, iako nije direktno i is-ključivo vezan za rudarski posao. On se u rudarstvu upotrebljava samo kao dio nekog uređaja, koji rudari koriste u svom radu. Filter je riječ koja se može čuti i u drugim zanimanjima, ali isto tako čuje se i u svakodnev-nom govoru, npr. filter cigarete. Finansije su termin koji danas predstavlja sinonim za egzistenciju. Veoma često se upotrebljava u razgovornom stilu, često se čuje na televiziji, a nema niti jednog zanimanja gdje se ne govori o finansijama ili finansijskim planovima.

Fira je termin koji označava ‘otpadni, neupotrebljivi materijal’. Može se jednim dijelom smatrati sinonimom sa terminom drozga ili jalovina, ali ovi termini označavaju otpad od rude, a fira označava bilo koji neupo-trebljivi materijal. Također, ni za ovaj termin nisam pronašla potvrdu da se upotrebljava u nekom drugom zanimanju. Ali, u vareškom govoru čula sam za riječ fira u značenju ‘nešto beznačajno, bezvrijedno, uzaludno’, npr. on govori u firu. U rudarstvu se koristi više različitih metoda za dobijanje rude. Jedna od tih metoda je i flotacija. Ako pogledamo u bilo koji rječnik stranih riječi, vidjet ćemo da ovaj termin ima samo jedno značenje, koje je vezano za rudarstvo. Naime, u rudarstvu flotacija predstavlja postupak koji se koristi za odvajanje jalovine od rude.

Kao jedna od prostorija u rudniku spomenut je ganjak. Ganjak ozna-čava ‘hodnik, prolaz u jami’. Međutim, ovaj termin nije vezan isključivo za jamu. Imala sam ga priliku čuti u govoru ljudi u okolini Vareša u značenju ‘hodnik’, kao dio kuće. Istina je da ovaj termin živi u govoru nešto starijih ljudi, a mladi ga danas doživljavaju kao arhaizam. No, iako se u razgo-vornom stilu ovaj termin čuje sve rjeđe, u rudarskoj terminologiji je još uvijek živ i u takvoj upotrebi se ne doživljava kao arhaizam. Nives Opačić u svom članku „Udovi kuće“ u časopisu Vijenac (broj 473, 2012. godina), ovaj termin etimološki dovodi u vezu sa njemačkom riječju Gang = korak, Spaziergang = šetnja, hodnja, a od tih riječi i glagola hodati izveden je i termin hodnik, koji je danas kod nas u upotrebi.

Geometar danas predstavlja posebno zanimanje i ima posebno radno mjesto. Tu leksemu možemo zamijeniti leksemom mjerač. Iz ovoga može-mo vidjeti koliko je rudarstvo složena djelatnost – ona u sebe uključuje i


niz drugih zanimanja, postupaka, prostorija i sl. Mjerenje u rudarstvu je bitan postupak za samu eksploataciju rude.

Vjerovatno, prva asocijacija većine ljudi na termin gnijezdo jeste da je to stanište za ptice. Ali, rudari gnijezdo upotrebljavaju u sasvim drugim značenjima. Jedno od tih značenja jeste da je gnijezdo dio peći gdje se to-pila ruda, a drugo značenje termina gnijezdo jeste da je to obogaćena žila plemenitog metala u pratećoj stijeni.

Jedna od riječi za koju su rudari kazali da je upotrebljavaju u svom govoru je i riječ grivna. Ona u rudarskoj terminologiji označava ‘metalni obruč ili učvršćivač za razne namjene’. Prvobitno je grivna označavala ogr-licu, a danas se osim u rudarstvu upotrebljava i u drugim zanimanjima, ali i u svakodnevnom životu upotrebljava se u značenju ‘narukvica, karika koja služi kao ukras na tijelu’. No, ovaj termin općenito označava obruč manje veličine koji služi da nešto učvrsti, pritegne; okov. Isto tako označa-va i kariku na puški.

Hamer ima veoma široku upotrebu. Upotrebljava se svugdje gdje treba nešto zabilježiti, nacrtati i sl. Takvu namjenu ima i u rudarstvu. Skraćenica HTZ-e je izuzetno prisutna u rudarstvu, međutim, od termina higijensko-tehnička zaštita dobijen je termin hateze(j)-ke, kojim se označavaju teške cipele koje nose rudari. Istraživački troškovi je, također, termin koji se su-sreće u mnogim djelatnostima, pa tako i u rudarstvu, tamo gdje je neop-hodno upotrijebiti određena finansijska sredstva za neki posao.

Termin karika se upotrebljava i u pravom i u prenesenom značenju. Kada se upotrijebi u svom pravom značenju, ‘sastavni dio lanaca, čeličnih užadi’ i sl., ovaj termin ima svoju primjenu u nizu djelatnosti, a jedna od njih je i rudarstvo. Osnovno značenje ove riječi preneseno je u svakodnev-nu komunikaciju, pa možemo čuti da je neko najjača karika u kući, nekom poslu i sl. ili npr. da je neko slaba karika u nečemu. Kariola je općeupotreb-ni termin. U govoru grada Vareša i okoline ovaj termin je jako rasprostra-njen, danas se češće upotrebljava u množini – kariole.

Klin se klinom izbija je poslovica koju smo u prilici stalno čuti. Ovo je potvrda da se termin klin upotrebljava i u svakodnevnom govoru, ali je to termin koji ima svoju primjenu i u rudarstvu i drugim zanimanjima. Ta-kođer, termin ključ ima široku upotrebu. Poznato nam je primarno znače-nje ovog termina, ali on ima i svoje preneseno značenje, npr. ključ uspjeha ili ključ znanja. U rudarstvu se upotrebljava u značenju ‘dio za bušilicu’.

Knjiga je riječ koja u ljudima izaziva različite asocijacije, u zavisnosti od onoga čime se bave. Za učenike i studente ona označava jedan pojam, za bibliotekare drugi, za ekonomiste treći pojam, a za ljude koji su zaduženi


za vođenje različitih vrsta knjiga vezanih za rudarstvo ona označava nešto sasvim drugo. Kao i termin knjiga, i termin kočnice nije isključivo vezan za jednu oblast života, a često nas asocira na automobil, međutim, kočnice možemo vidjeti i izvan tog okvira, a kao dio za bušilicu upotrebljava se i u rudarstvu.

Još jedan od rudarskih termina koji zahtijeva određeni komentar je-ste termin koeficijent. Termini koji su do sada komentirani odnose se ili isključivo na rudarstvo, što je predmet ovoga rada, ili je ukazano na to da oni nisu isključivo rudarski termini, ali da su svoju primjenu našli i u rudarstvu. Neki od tih termina zadržali su svoje primarno značenje, neki se upotrebljavaju u nešto izmijenjenom značenju, a pojedini od njih koji imaju više značenja upotrebljavaju se u samo jednom značenju. Kao što je već napomenuto, termin koeficijent je jedan od termina koji ima više značenja. Istina, većina tih značenja su među sobom bliska, ali sam termin nije eksplicitno vezan za rudarstvo. U rudarstvu se koeficijent upotrebljava u okviru sintagme koeficijent iskorištavanja rude u značenju ‘stepen, koli-čina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka’.

Vrlo često smo u prilici čuti da se prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova koristi kombajn, kao veoma značajno pomagalo. Pored poljopri-vrede, kombajn u nešto drukčijem obliku se upotrebljava i u rudarstvu, i to u većim jamama u kojima je omogućeno kretanje mehanizacije. Za svaki obavljeni posao uobičajeno je da se dobije određena naknada. Tako za no-vac koji prime rudari dobiju potvrdu, koju oni nazivaju koncedulja – ko-verta u kojoj radnici primaju plaću. Ovaj termin u rudarstvu ima poseban značaj zbog teškog i opasnog posla koji rudari obavljaju.

Koncentrat je termin koji za rudarstvo ima određeni značaj i odnosi se, prije svega, na rudu. Međutim, termin koncentrat se proteže na mnoge životne sfere. Tako ga susrećemo u domaćinstvu, u hemijskoj industriji i sl. Često smo u prilici čuti i termin konfiguracija. U rudarstvu se on odnosi na teren ili zemljište, ali kao stručni termin može se čuti i u pojedinim naukama. Jedan od termina koji ima široku upotrebu je i termin kuka. On se upotrebljava u svom pravom značenju, ali može se čuti i u prenesenom značenju. Tako se, npr. u svakodnevnom govoru može čuti poređenje sa-vio se kao kuka. Tim poređenjem se označava ili starija osoba, koja pod teretom godina ima iskrivljenu kičmu, ili osoba koju trenutno bole leđa. U rudarstvu ovaj termin ima široku primjenu, ali ne samo u rudarstvu, gdje god se upotrebljava, ona ima više namjena.

Matematika je područje gdje se termin kupa veoma često upotreblja-va. Ovo je značenje preneseno na sva druga područja gdje se ovaj termin


upotrebljava. U rudarstvu označava ‘gomilu rude’, koja je formirana u obli-ku spomenutog geometrijskog tijela. U okviru bilo koje djelatnosti da se spomene, kupa ima to „matematičko značenje“, gdje označava ‘skupinu ili gomilu čega u obliku geometrijskog tijela’.

Kurir je riječ francuskog porijekla. Poznato je kroz historiju da su kuri-ri i u ratovima igrali značajnu ulogu. Međutim, ovo tzv. elektronsko doba prijeti izumiranju ovog zanimanja. U vareškom rudniku koji je imao mno-go zaposlenika i veliki obim posla, kurir je igrao značajnu ulogu. I danas postoje ljudi koji u određenim preduzećima raznose poštu. Uglavnom, to više nije posebno zanimanje, vrlo često posao kurira obavljaju portiri, do-mari, čistačice i dr. radnici. Za svaki posao od posebnog značaja je kvali-fikacija. Ova riječ se, međutim, ne veže samo za rudarstvo ili neka druga zanimanja. Vrlo smo često u prilici čuti je u sportskoj terminologiji, npr. kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo i sl. Ali, čini se da se ovaj termin prenio sa poslovnog i na životni plan, te podrazumijeva obrazovanje koje pojedi-nac ima.

Jedan od termina koji se ne vezuje isključivo za rudarstvo, ali se susre-će i u ovoj privrednoj grani jeste i termin laboratorija. Ovo je termin koji se, uglavnom, dovodi u vezu sa hemijom, sa hemijskim ili medicinskim analizama. Međutim, laboratorija je prostorija koja čini mrežu prostorija neophodnih za normalno funkcioniranje rudnika. Letva je široko raspro-stranjen termin. Čini se, gdje god da pogledamo, moramo vidjeti neku le-tvu. Ovaj termin predstavlja još jednu potvrdu za to koliko je rudarstvo povezano sa velikim brojem drugih djelatnosti i sfera života. U svakoj jami radi sigurnosti postavlja se podgrada. Postoji više vrsta podgrada prema materijalu koji se upotrebljava za njihovo postavljanje, međutim najčešće su one drvene, tako da letva igra značajnu ulogu u jamskoj podgradi.

Općeupotrebno sredstvo koje je našlo svoju primjenu i u rudarstvu je-ste lift. Ovaj termin ima isto značenje kao i lift, npr. u stambenim ili poslov-nim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, studentskim domovima i sl. Naravno, lift nije jedino sredstvo pomoću kojeg se prevoze rudari i za-poslenici u rudarstvu, npr. tu su i trake, i sl. Danas je nezamislivo bilo koje domaćinstvo bez lopate. Lopata je osnovni i najčešće upotrebljavani alat rudara. Iako je došlo do upotrebe mehanizacije, lopata nikada nije izgubila svoju namjenu. Ona se upotrebljava tamo gdje mehanizirani strojevi ne mogu doći, ali i za neke tzv. sitnije poslove.

Još jedan termin koji se upotrebljava u rudarstvu, a koji nije isključivo vezan za rudarstvo jeste termin magac(z)in. Magacin susrećemo u mnogim drugim zanimanjima i u svim tim zanimanjima ima isto značenje – prostor


gdje se nešto smješta i čuva. Termin mašina uključuje u sebe niz različitih sredstava. Sve ono što je namijenjeno nekoj proizvodnji mi označavamo terminom mašina. Mašine imaju svoju široku upotrebu u domaćinstvu, u gotovo svim zanatima, industriji i mnogim sferama života.

Kao i termin mašina, koji se upotrebljava u većini zanimanja i svakod-nevnom životu, i termin materijal zahvata sve pore života. Osnovna upo-treba termina materijal jeste u građevinarstvu, ali i u rudarstvu ima svoju široku primjenu. Također, danas vrlo često možemo čuti, npr. imam mate-rijal za kolače, materijal za šivanje odjeće, materijal za pisanje nekog nauč-nog ili književnog djela i sl. U rudarstvu su radnici mehaničari neophodni za održavanje različitih strojeva, ali nisu eksplicitno vezani za rudarstvo. Gdje god se upotrebljavaju određena vozila ili mehanizacija, neophodni su mehaničari. Mašina i mehaničar predstavljaju još dva termina koja ne pri-padaju isključivo rudarskoj terminologiji, ali su nezaobilazni u okviru nje.

Nakon napornog i teškog posla koji obavljaju rudari se hrane u menza-ma. Menza je još jedan u nizu termina koji se ne može zaobići ni kad je u pitanju rudarska terminologija, iako se susreće i drugdje. Tako ovaj termin susrećemo u govoru učenika i studenata, radnika različitih profila i sl. Još jedan termin koji zahtijeva komentar jeste termin monitor. Prva asocijacija na ovaj termin jeste da je to dio računarske opreme. Međutim, monitor koji se upotrebljava u rudarstvu ima nešto drukčije značenje.

Jedno od zanimanja koje se susreće u okviru rudarstva jeste i nadzor-nik. U rudarstvu postoji više različitih vrsta nadzornika s obzirom na vrstu posla. Ono što je značajno za ovo zanimanje jeste to da se i ono susreće i u okviru drugih djelatnosti. Kao što i samo ime kaže, nadzornik je osoba koja nekoga ili nešto nadzire i susreće se tamo gdje ima potrebe za nadzo-rom. U okviru posebne organizacije rudarskog posla u tzv. četverobrigadni sistem, neizostavan je i rad u noćnoj smjeni. Taj noćni rad karakterističan je i za druga zanimanja, gdje se zbog obima posla rad organizira u smjene. Termin koji zahtijeva određenu analizu je i termin niše. Ovaj termin za-htijeva komentar zbog toga što je uobičajeno da se u govoru grada Vareša i okoline niša upotrebljava u značenju mjesta gdje se ostavlja i priprema hrana. Niša je, dakle, u određenom smislu sinonim termina kuhinja. Niša i u rudarstvu označava mjesto gdje se nešto ostavlja.

Odlagalište otpada je sintagma koju smo u prilici veoma često čuti. Me-đutim, pored otpada mogu se odlagati i brojne druge stvari. Pod pojmom odlagalište podrazumijeva se prostor na kojem se nešto ostavlja, sortira. Uglavnom, odlaže se nešto što nam nije potrebno. Isto značenje termin od-lagalište ima i u rudarstvu, mjesto gdje se odlaže jalovina – otpad od rude.


I ovo je još jedan u nizu termina koji se upotrebljava u rudarskoj termino-logiji, ali rudarstvo ne polaže isključivo pravo na njega.

Odron je termin koji se susreće u rudarstvu. To i nije neobično kada se zna koji se uređaji i strojevi, kao i metode koriste za dobijanje rude. Po-red teške mehanizacije u rudarstvu se stijene razbijaju i miniranjem, stoga odroni nisu rijetka pojava u rudarstvu. Ali, ovaj termin isto tako možemo pronaći i u terminologiji izvan rudarstva. U rječnicima stranih riječi se za termin okno susreću dva značenja – prozor, otvor kroz koji ulazi svjetlost; jama u rudniku (Čedić, 2007: 532). Iako često možemo čuti sintagmu pro-zorsko okno, čini se da se ovaj termin mnogo uže veže za rudarsku termi-nologiju i da je prva asocijacija na riječ okno upravo ovo što ona znači u rudarstvu. Dakle, termin okno nije isključivo rudarski, ali je mnogo bliži rudarstvu, budući da se u vareškom govoru u značenju prozor veoma rijet-ko upotrebljava.

U rudarskoj terminologiji upotrebljava se i termin organi rudarske in-spekcije. Ni ovaj termin nije isključivo rudarski, s tim što je ovdje precizira-no da se radi o rudarskoj inspekciji, iako postoji inspekcija i određeni nad-zor u gotovo svim oblastima života. Ormar je termin koji ne zahtijeva neki poseban komentar budući da se njegova upotreba prostire od kuće i dalje. Međutim, u govoru vareških rudara on ima oblik orman. Ovakav oblik ne vezuje se samo za mjesto gdje rudari odlažu svoju odjeću, već se on odnosi i na ormar u kući i svugdje gdje možemo naći ovaj termin.

Za jame u kojima vlada vječita tama i mrak neophodno je osvjetljenje. Osvjetljenje radnih prostorija je termin koji je karakterističan, između osta-log, za rudarstvo, ali i ne samo za rudarstvo. Kopanje je aktivnost s kojom se često susrećemo i nije samo vezana za rudarstvo. Ovaj termin ima čak i preneseno značenje, pa se kaže, npr. da je neko kopao po tuđim stvari-ma. Ali, ono što je značajno spomenuti jeste da se termin otkopi susreće isključivo u govoru rudara i ja nisam imala priliku čuti da neko termin otkopi upotrebljava u nekom značenju izvan rudarstva. Termin koji ozna-čava čovjeka koji radi na otpremi robe (otpremač) susreće se u rudarskoj terminologiji, međutim, i ovaj termin, kao i veliki broj drugih termina, susreće se i u drugim djelatnostima koje se bave otpremom određene robe. Otprema rude je bliska ovome terminu. U ovom je slučaju naglašeno da je riječ o rudi, međutim, otprema je termin koji se ne može vezati samo za rudarstvo.

U terminologiji vareških rudara može se čuti i termin otkrivka. Ovaj termin nije vezan samo za vareške rudare, već se on upotrebljava i u dru-gim rudnicima. Ono što je značajno za ovaj termin jeste da nije, bar na teri-


toriji na kojoj se prostire vareški govor, zabilježena njegova upotreba izvan rudarstva. Opasač je termin koji se veoma često upotrebljava u razgovor-nom jeziku, a izuzetno je frekventan i u vojničkoj terminologiji. Zabilježen je i u govoru rudara. Više puta je spomenuto da je za jamu karakteristična podgrada. Osim letve koja se vezuje za podgradu, tu je i termin okorak. Ovaj termin, kao i neki drugi termini, nije isključivo vezan za rudarsku terminologiju. Štaviše, imala sam priliku čuti od ljudi koji su spremali drva za zimu i trebali su počistiti ono što je ostalo od njih da razgovaraju o okor-cima. Za njih je okorak predstavljao jedan dio drveta, ono što je ostalo od drveta.

Također, za podgradu u jami koristi se parmak. Ono što je karakteri-stično za ovaj termin jeste da se on vrlo aktivno upotrebljava u svakodnev-nom govoru ljudi u okolini Vareša. Parmak ima slično značenje kao kod rudara, samo što se upotrebljava u malo drukčije svrhe. Naime, parmak ljudi upotrebljavaju za ograđivanje svojih njiva. Termin patron rudare od-mah asocira na mine i proces miniranja. Ali, činjenica je da ovaj termin susrećemo i izvan rudarske djelatnosti. Često možemo čuti, npr. patron za hemijsku olovku ili nalivpero. Međutim, u ovom slučaju možemo govoriti o bliskim značenjima zbog toga što i u jednom i u drugom slučaju patron označava nešto čime se puni određeni predmet.

Plan je izuzetno frekventna riječ u našem jeziku. Posudili smo je iz francuskog jezika, ali se ona duboko ukorijenila u svim segmentima života. Između ostalog, susrećemo je i u rudarskoj terminologiji, tamo gdje je po-trebno određeno planiranje. Termin platforme, također, često susrećemo i izvan rudarstva, pa se tako, npr. čuje naftne platforme, ali i danas izuzetno moderne platforme u značenju ‘potpetice na cipelama’. Podmazivač i pod-mazivanje su neizostavni u rudarskoj djelatnosti, ali i u drugim djelatnosti-ma u kojima se radi sa strojevima i mašinama, kao i u domaćinstvu.

Podnica je još jedan u nizu termina koji je iz svakodnevnoga govora prenesen u rudarsku terminologiju. U svakodnevnom govoru podnica označava posebno izdvojeni dio ili na ulazu u kuću, na selu na ulazu u štalu ili neko posebno izdvojeno mjesto na koje se nešto odlaže. Također, podnica u kućama označava i jedan manji dio poda. I poluga je još jedan od termina koji je neophodan u rudarstvu, ali koji nije našao svoju primjenu samo u rudarstvu. Kao i direktor, nadzornik i sl., u rudniku mora postojati i poslovođa, osoba koja vodi određene poslove. Ono što je karakteristično za ovaj termin jeste da se on upotrebljava i u mnogim drugim djelatnosti-ma, a ne samo u rudarstvu. I termin pravac rudari upotrebljavaju u svom govoru, ali i ovaj termin nije isključivo rudarski.


Predujam je termin koji je u današnjem sistemu poslovanja već pomalo zastario. U vrijeme rada vareškog rudnika predujam je bio termin koji se mogao često čuti. Za ovaj termin, kao i za većinu već spomenutih termina, vezano je to da on nije isključivo rudarski. Danas u sistemu plaćanja banke igraju glavnu ulogu, tako da ovaj termin biva sve više potisnut iz upotrebe. I termin prekovremeni rad upotrebljava se u gotovo svim zanimanjima. Prekopavanje ili prerivanje zemljišta je termin koji se upotrebljava općeni-to, ali i u govoru rudara.

Unutar velikog broja termina koji nisu isključivo rudarski termini, a bez kojih se ne može zamisliti rudarska struka jeste termin proboj. Ovaj termin se susreće u sportu, u ratnoj terminologiji, često ga možemo čuti kad dođe do sniježnih padavina i kada neko mjesto bude odsječeno od dru-gih mjesta itd. Protivpožarno spremište predstavlja veoma bitnu prostori-ju za normalno odvijanje posla u rudniku zbog čestih požara. Međutim, svako drugo preduzeće, ali i veliki broj stambenih zgrada, također, ima protivpožarno spremište.

Također, jedan od termina koji se susreće u nizu različitih djelatnosti jeste i termin radionica. Ovaj termin unutar svake od tih djelatnosti ima isto značenje, samo što radionica može imati različite namjene. Radna sna-ga postoji unutar svakog od zanimanja. Susreće se i u rudarskoj terminolo-giji, ali nije isključivo rudarski termin.

Provjetravanje je jedan sasvim običan termin koji smo u prilici svakod-nevno čuti. Također, neophodno je i provjetravanje jame od različitih gaso-va koji se javljaju u procesu eksploatacije rude. Termin pruga u rudarstvu ima veliki značaj prilikom dovoza i odvoza sirovina koje su neophodne za proizvodnju i daljnju preradu. Pruga je u rudarskoj terminologiji važ-na zbog toga što se ruda pomoću vagoneta koji se kreću prugom izvozila iz jame. Ovaj termin u našoj svakodnevnici ima potpuno jasno značenje. Pumpe imaju različite namjene i različita su mjesta na kojima se upotre-bljavaju. Između ostalog, termin pumpe se može čuti i u rudarskoj termi-nologiji.

Jedan od termina koji ima različita značenja i koji se upotrebljava u mnogim djelatnostima jeste i termin remen. I u govoru rudara ovaj je ter-min našao svoje mjesto. Međutim, remen se u svakodnevnom govoru upo-trebljava i kao sinonim za termin kaiš. Remiza je pojam kojim se, uglav-nom, označava ‘parkiralište za tramvaje’. U rudarstvu se, također, susreće termin remiza u značenju ‘mjesto za lokomotive’. Remont je jedan od ter-mina koji je dobio široko značenje. Primjenjuje se u mnogim sferama živo-ta. Ovaj termin se primarno odnosi i na mašine i mehanizaciju, zbog toga


ima primjenu u rudarstvu, ali u prenesenom značenju susrećemo ga u sva-kodnevnoj komunikaciji, pa se može čuti npr. idem na remont u značenju ‘idem kod doktora, frizera’ i sl.

Rov je termin koji ima više značenja. Nekada predstavlja sinonim za bilo koju rupu iskopanu u zemlji. U rudarskoj terminologiji označava i jamu budući da se u govoru vareških rudara susreće termin Lukića rov, gdje rov predstavlja sinonim za jamu. U ratnoj terminologiji rov, također, ima široku upotrebu. U svakodnevnom govoru može se čuti da postoji rov u koji se sprema krompir. Takav rov može predstavljati rupu iskopanu u zemlji, ali može biti i posebno napravljen dio u nekom hladnom prostoru, npr. podrumu i sl., u koji se odlažu različite namirnice. Ruda je neizosta-van dio rudarske terminologije. Ova riječ se može čuti i van rudarstva, ali, kao što joj i samo ime kaže, ona se primarno vezuje za rudarstvo.

Ovdje treba spomenuti i termin rupa, koji, kao i prethodno spomenuti termini, ima više različitih upotreba – više je djelatnosti u kojima nalazi svoju primjenu. U rudarstvu se vrlo često upotrebljava i kao sinonim za jamu ili rov. Sajla je jedan od termina koji se vrlo često upotrebljava i izvan rudarstva. Za rudarstvo je sanacija terena jedna veoma važna aktivnost. Ali, ono što treba napomenuti jeste da se ova sintagma može vrlo često čuti kada dođe do određenih elementarnih nepogoda i sl. Sanduk je termin koji ima visoku frekvenciju upotrebe. U rudarstvu se ovaj termin upotrebljava u značenju ‘dio kamiona’, ali izvan rudarstva sanduk ima niz drugih na-mjena.

Da bismo mogli uspješno funkcionirati u životu, moramo odvojiti ono što je bitno od onog nebitnog, da bismo mogli napraviti nešto, bilo da se to odnosi na ishranu ili nešto drugo, moramo izdvojiti korisno, a odbaciti štetno i manje korisno. Isto tako, da bi se u rudarstvu mogla dobiti ruda koja je čista, oslobođena od nekorisnih tvari – jalovine, koja će se dalje prerađivati, mora se primijeniti postupak separiranja rude. Mjesta gdje se ruda odvaja od jalovine zovu se separacije. Međutim, u novije vrijeme ovaj termin se osim za rudu upotrebljava i kada se želi označiti bilo koji vid odvajanja ili otcjepljenja.

U nizu termina koji nisu isključivo rudarski izdvaja se i termin ser-visiranje. Ovaj termin u rudarstvu se odnosi na mašine i mehanizaciju, a sličnu upotrebu ovaj termin ima i izvan određenih zanimanja. Također, servisiranje se može odnositi i na pojedine aparate. Signalizacija u rudar-stvu ima veliki značaj, a signalist ima veliku odgovornost zbog aktivnosti miniranja. Ovaj termin, međutim, možemo mnogo češće susresti izvan


rudarstva. U rudarstvu se on odnosi na nekoliko aktivnosti, a u drugim oblastima se mnogo više primjenjuje.

I sada, kao i nekada, sindikat ima određenu ulogu i svrhu u svim za-nimanjima. Uloga sindikata nekada je bila mnogo veća nego danas. I ru-darstvo kao privredna grana ima svoju posebnu sindikalnu organizaciju, ali nije potrebno posebno napominjati da je sindikat termin koji ne pripa-da isključivo rudarstvu. Sistematizacija gradiva u školama, sistematizacija radnih mjesta, sistematizacija općenito, termin koji se može čuti u velikom broju zanimanja i za koji možemo reći da nije isključivo rudarski termin, iako je vezan i za rudarstvo.

Za termin sklonište sve one koji su nekada bili pogođeni ratnim deša-vanjima vežu negativne emocije i, sigurno, rat je prva asocijacija na ovaj pojam. Sklonište, kao što mu i samo ime kaže, služi da bismo se sklonili od nečega. Prilikom paljenja mina u rudniku palioci se sklanjaju u posebna skloništa da bi izazvali eksploziju. Nekome je sklonište, možda, asocijacija na neku muzičku grupu. Iz ovoga što je navedeno možemo zaključiti da rudarstvo ni na ovaj termin ne polaže ekskluzivno pravo, ali je neizostavan dio i rudarske terminologije. Rad u smjenama je čest u mnogim zanima-njima. U rudarstvu postoje dnevne i noćne smjene, a njih vodi smjenovo-đa. Smjena i smjenovođa su, dakle, termini koji izlaze iz okvira isključivo rudarske struke.

Prilikom površinske eksploatacije rude nastaju etaže, galerije ili sprato-vi. Niti jedan od ovih triju termina nije isključivo rudarski budući da nji-hovu upotrebu nalazimo i na drugim mjestima. Za dobro obavljen posao radnici u bilo kojoj struci dobijaju stimulaciju. Stimulacija bi u nekom slo-bodnom prijevodu predstavljala određeni podstrek, a u rudarstvu se stimu-lacija posebno daje ako rudari nadmaše tzv. normu prilikom eksploatacije rude. Međutim, niti ovaj termin ne možemo vezati isključivo za rudarstvo.

Jama predstavlja određenu prostoriju u zemlji. Međutim, i ta prostorija u zemlji mora imati sve dijelove i elemente kao i bilo koja druga prostorija. Tako se u jami nalazi i strop, termin koji je neizostavan u rudarskoj termi-nologiji, ali i ne samo u rudarskoj terminologiji. Ne moramo ići dalje od ulice da bismo pronašli ono što zovemo šaht. Međutim, osim na ulici šah-tovi se susreću i u jamama, što nam govori da ni ovaj termin nije isključivo rudarski, iako ga upotrebljavaju i rudari. Šihta je riječ njemačkog porijekla, a označava nadnicu. Ovaj termin se najviše veže za rudare, ali se može su-sresti i u nekim drugim zanimanjima.

Šine služe da se po njima kreću vozovi i vagoni. Pošto u rudarstvu vagoni, kao prijevozno sredstvo kojim se ruda prevozi ili izvlači iz jame,


imaju veliki značaj, možemo reći da su šine jedan od rudarskih termina, ali nisu isključivo rudarski termin. Škare su višenamjenski alat, a svoju primjenu imaju i u rudarstvu. Danas je za otpad u našem jeziku odomaće-na riječ škart. Ovaj termin susrećemo i u rudarskoj terminologiji, a njime se označava ‘sve ono što je neupotrebljivo’. U velikom broju termina koje upotrebljavaju rudari izdvaja se i termin šlauf. Ni ovaj termin, kao ni veliki broj drugih, ne pripada isključivo rudarstvu.

Šljem je termin koji se susreće u vojničkoj terminologiji, također, ve-zuje se za građevinsku struku, ali je neizostavan dio i rudarske opreme. Dakle, šljem je termin koji pripada rudarskoj terminologiji, ali se susreće i u drugim terminologijama. Kao sredstvo svog nezadovoljstva rudari su upotrebljavali štrajk. Ovaj termin susreće se u svim zanimanjima kao izraz nezadovoljstva radnika postojećim stanjem u preduzeću, društvu i sl. Teh-nički direktor i tehnički rukovodilac su, isto tako, termini na koje isključivo pravo ne polaže samo rudarska struka, već se oni susreću i u nizu drugih zanimanja.

Tektonski poremećaj zemljišta je termin koji je bitan npr. za geografe, ali i za radnike koji pripadaju drugim zanimanjima. Međutim, iako nije isključivo rudarski termin, od posebnog je značaja za rudare. Historija je pokazala da su tektonski poremećaji jedni od glavnih krivaca za najveće rudarske tragedije. Tesar je zanimanje koje smo u prilici vrlo često sresti. Posebno je ovo zanimanje vezano za podzemni kop, budući da su tesari od velikog značaja za izradu podgrade u jami. Željeznički saobraćaj je u našoj zemlji nekada bio veoma rasprostranjen. Osim prijevozu putnika, služio je i drugim namjenama, kao npr. prijevozu robe i sl. Vagoni se kreću po trač-nicama ili šinama, a u rudarstvu imaju višestruku namjenu.

Transport je termin koji se često upotrebljava u našem jeziku. Raspro-stranjen je u svim funkcionalnim stilovima. U rudarskoj terminologiji za-uzima značajno mjesto, zbog toga što se u rudniku stalno nešto prevozi ili transportira. Valjak ima više različitih namjena u različitim sferama života, a jedna od tih namjena vezana je i za rudarstvo. Termin vanta se vrlo često čuje i izvan rudarstva, a označava nešto veliko ili veliku količinu nečega. Također, ovaj je termin svoju upotrebu našao i u rudarstvu.

Već ranije je bilo riječi o plinovima, koji se oslobađaju prilikom obav-ljanja rudarskog posla, i fatalnim posljedicama koje oni mogu imati. Ugljenmonoksid je plin koji je jako rasprostranjen u jamama, ali ovaj plin nalazimo i izvan jamskih objekata. Upravnik i zidar su zanimanja koja se susreću u rudarskoj organizaciji. Zidar je značajan za pravljenje podgrade u jami, ali nije u velikoj mjeri direktno vezan za rudarstvo. Upravnik je


osoba koja upravlja određenim poslovima u rudarskoj djelatnosti, ali kao i zidar susreće se i u drugim djelatnostima.

Da je rudarski posao izuzetno opasan, govori nam i činjenica da ru-dari u jamama imaju posla i sa određenim plinovima. Ti plinovi su vrlo često uzrok tragedije u rudnicima. Stoga, neophodno je da svaka jama ima određenu ventilaciju pomoću koje se jamske prostorije oslobađaju plinova. Međutim, termin ventilacija nije isključivo rudarski termin. Budući da ru-darski posao zahtijeva upotrebu odgovarajuće mehanizacije i prijevoznih sredstava, vozač je zanimanje koje ima veliki značaj za rudarstvo. Ono što treba napomenuti jeste da vozač nije samo zanimanje u rudarstvu.

Željezna ruda se eksploatirala na području Vareša, a kasnije se u vi-sokim pećima u željezarama pretvarala u željezo. Željezo je, dakle, metal koji je čvrsto vezan za prostor Vareša, a samim tim ima visoku frekvenciju upotrebe u govoru vareških rudara. Međutim, željezo nije termin koji je isključiva svojina rudara u Varešu. Kao hemijski element ima široku upo-trebu. Sintagma rudne žile upotrebljava se veoma često u govoru rudara, ali ne samo na prostoru Vareša. Također, žila ili žile nalaze se i na ljudskom tijelu, odakle su, vjerovatno, kao termin prenesene i na rudu.

Također, određeni termini se mogu smatrati arhaizmima, a veliki broj termina je netragom nestao ili se čuva samo još u sjećanju najstarijih žite-lja Vareša. Sa lingvističkog, ali i društvenog aspekta, to je razumljivo ako uzmemo u obzir činjenicu da se javio jedan potpuno novi način života, da čovjek teži da sebi olakša posao i život. To, prije svega, zahtijeva tržište (potreba za većim količinama rude), a zatim i teren na kojem se eksploatira ruda, složenost i opasnost rudarskog posla, kao i modernizacija u svim sfe-rama života. Paralelno s tim, mnogi termini koji su prije često upotreblja-vani i dobro znani gube svoj lingvistički značaj i svoje mjesto prepuštaju nekim novim terminima. Zbog toga, ali i zbog svoje uloge u kulturi i tradi-ciji Vareša, u ovom dijelu rada spomenut ću neke od termina koji su gotovo iščezli iz upotrebe i osvrnut ću se na taj starinski način eksploatacije rude.

Prije pojave eksploatacije rude na moderan način, željezna ruda se ko-pala i topila na starinski način, pokraj peći. Postojale su i kovačnice, gdje su se od željeza kovale razne stvari. U rudarskim kovačnicama veliki dio posla obavljala je zgodno i smišljeno navedena voda. Vodene naprave su bile jednostavne i dosta primitivne. Ove kovačnice su se zvale majdani. U Varešu su od davnih vremena radili majdani, pretpostavlja se od druge polovine XV vijeka. Majdani su imali više dijelova.

Značajan dio predstavljalo je postrojenje za hvatanje i navođenje vode na kola (točkove), koja prenose vodenu snagu u samu kovačnicu. Vodu ne-


ophodnu majdanima zaustavlja jaz, a dalje od jaza nalazile su se grablje, koje su sprečavale da drveće i krupnije kamenje ulazi u lađu. Lađa je jedan duguljast rezervoar. Dno joj je obloženo drvenim gredama koje se zovu donje babe. Otvori na lađi su se zvali lambe. Kada vodu nije trebalo puštati da teče, lambe se zatvore kanatima – širokim daskama. Postojao je i badanj – velika drvena cijev u koju silazi voda iz lađe i odlazi do točka.

Majdani su bili sagrađeni na obalama rijeke Stavnje i predstavljali su duguljastu i četverouglastu zgradu. Alat kojim su se služili kovači po maj-danima je raznovrstan. Najviše su se služili kliještima (govorilo se klije-šćima) i čekićima, kojih je bilo više vrsta. Kliješta je bilo čak devet vrsta: plavne kliješće, nakovanjske kliješće, oglavinske kliješće, komadne kliješće, varite kliješće, žabnjače, pleskate kliješće, cione i potkovne kliješće. Čekića je bilo pet vrsta: mlat ili šljeganj, mlatić, baltaš, ručni čekić i sjecivo. Za udubljivanje onih komada željeza od kojih će se izrađivati peke služi alatka koja se zove izbojnica. Od alata imaju još i nožice (makaze), ražanj – služi za razne poslove oko drvenih dijelova majdana. Međutim, kao glavni alat za rudarske poslove spominju se klin, dlijeto i čekić. Ovaj se primitivni alat zadržao u rudarstvu dugi niz godina sve do vremena kada je u srednjem vijeku Marko Polo prenio barut iz Kine u Evropu. Primjena ovog baruta u rudarstvu je bila velika. Kasnije je crni barut bio zamijenjen mnogo jačim eksplozivom – dinamitom. Pronalaskom eksploziva rudarstvo se počinje razvijati mnogo bržim tempom nego prije. Razvojem rudarstva je omogu-ćen brži razvoj metalurgije i drugih industrijskih grana.

Iz ovog kratkog pregleda dijelova majdana i alata koji su se koristili u njima, moguće je vidjeti i zaključiti da je većina ovih riječi iščezla iz jezika. Iz građe koju sam prikupila, moguće je primijetiti da se još uvijek upotre-bljava riječ čekić, samo što u rudarskoj terminologiji danas nema riječi bal-taš, ručni čekić i sjecivo. Još uvijek se upotrebljava riječ mlat za vrstu čekića i riječ šleganj (ne kao prije šljeganj) u značenju ‘veliki, teški čekić’. Također, još se upotrebljava i termin kliješta, samo što je ovaj oblik u ranijoj termi-nologiji imao oblik kliješća. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da govor Vareša pripada ijekavskošćakavskom istočnobosanskom dijalektu, pa se oblik kliješća može čuti u okolnim vareškim selima, posebno kod starijeg stanovništva.

I termin jaz ostao je u upotrebi do najnovijeg vremena u značenju ‘pro-kop kojim odlazi voda’, samo se prvobitno značenje ove riječi unekoliko promijenilo. Ranije je jaz označavao nešto što zaustavlja vodu, a sada jaz označava mjesto kojim voda odlazi iz jame. I termin makaze se upotreblja-


va u rudarskoj terminologiji, dok je sinonim nožice iščezao iz upotrebe. I termin babe možemo susresti i do danas.

Vrlo često smo u situaciji da svojim prijateljima, ponekad i usputnim prolaznicima, zaželimo sreću u nečemu. Čim izgovorimo riječ sretno, vje-rujem da se odmah sjetimo rudara i onoga što za njih predstavlja ta riječ. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je rudarski posao izuzetno težak i opa-san, ova riječ se ne izgovara samo formalno, već ona poprima ozbiljnije značenje.

Pozdravi se najčešće povezuju sa učtivosti i odgojem. Svjedoci smo da osobe koje nisu primile očekivani pozdrav od druge osobe za nju kažu da je neučtiva i neodgojena. Općenito se smatra da pozdravi predstavljaju uvodni dio svake komunikacije, ali, naravno, to ne mora uvijek biti tako. Istina, nekada se razgovor završava samo na pozdravu, a nekada se poslije pozdrava ostvaruje dalja konverzacija. Prilikom izgovaranja pozdrava mi smo skrenuli pažnju na sebe, ali smo se, na određeni način, i identificirali. Ta identifikacija može biti po godinama (Vozdra!, Ćao!, Dobar dan!), po vjerskoj pripadnosti (Merhaba!, Selam alejk!, H(f)aljen Isus!), po stepenu bliskosti sa nekom osobom itd. Tvrdnja da pozdravi predstavljaju svojevr-snu identifikaciju može se, također, pratiti u pojedinim ljudskim djelatno-stima, hobijima i sl. (sretno je svojevrsna identifikacija rudara, kao što je npr. bistro identifikacija ribara i sl.).

U pojedinim slučajevima pozdrav Dobro jutro nije pozdrav potvrde da je jutro zaista dobro, nego se njim iskazuje želja da sagovornikovo jutro bude dobro (Šehović, 2012: 81–82). Isti slučaj je i sa pozdravom Sretno! Kao što je već rečeno, u pojedinim govornim situacijama, sretno se upotrebljava kada nekom želimo sreću u nečemu, da s uspjehom ostvari ono što je zapo-čeo. Rudari, pak, ne mogu zamisliti jedan silazak u jamu ili obavljanje bilo kojeg posla bez tog obaveznog sretno. Ovim pozdravom se iskazuje želja za sigurno i uspješno obavljanje posla i siguran povratak, posebno iz jamskih prostorija.

Unutar svake struke postoje određeni termini koji se vezuju samo za tu struku i čim se spomenu, odmah ih identificiramo s tim zanimanjem. Također, unutar rudarske djelatnosti nalazimo niz takvih termina. Neki od tih termina su već iščezli iz upotrebe, jer se dosta toga promijenilo u rudarskoj djelatnosti. Jedan od tih termina je i maršajt – ritmički, ravno-mjeran hod rudara, koji se danas ne primjenjuje zbog toga što u rudarstvu odavno ne vlada tzv. vojnička disciplina.

Jedan od termina koji se vezuje za rudare jeste hica, termin koji rudari upotrebljavaju u značenju ‘teče med i mlijeko’. Dakle, rudari u svom govo-


ru upotrebljavaju termin hica, kada žele iskazati da se neki posao ili nešto drugo odvija u najboljem redu. Tu su još termini hodica – pravi čas, hub – blistav. Čekić i dlijeto (lijeto, kako govore vareški rudari) su termini koji se vrlo često mogu čuti u govoru rudara zbog toga što su neizostavan alat pri rudarskim radovima. Oni su postali i simbol rudarske struke.

Unutar rudarske terminologije susreće se i relativno velik broj sinoni-ma, kao što su npr. bazen i revir, crvena ruda i hematit, depo, halda, jalo-vište, jalovnik, odlagalište (posljednjih pet sinonima odnose se na isti ter-min), drozga, jalovina, šljam (također, sinonimi za jedan termin). Ovdje je neophodno izdvojiti germanizam šljam, koji u rudarstvu ima značenje ot-pad od rude, a u svakodnevnom govoru se sve više upotrebljava u zamjenu za pojedine ljudske osobine. Tako se, npr. često može čuti sintagma ljudski šljam ili npr. to je šljam od čovjeka u značenju ‘to je loš čovjek’. Termin šljam označava negativne ljudske osobine, osobine u najnižem stepenu.

U savremenoj nauci o jeziku frazeme se definiraju kao višeleksemni spo-jevi koji se po nizu karakteristika razlikuju od slobodnih skupova riječi i sintagmi. Među brojnim obilježjima frazeoloških izraza u literaturi se najče-šće navode sljedeća: ustaljen i kompaktan sastav leksičkog spoja od najmanje dvije autosemantičke riječi, globalno, frazeološko značenje, ekspresivnost i slikovitost, reproduciranje u gotovom obliku i neprevodivost sa jednog jezi-ka na drugi (Tanović, 2000: 11). To su jezičke i literarne minijature koje sa-drže sažete i slikovite poruke, zavjete i ideje (Isto: 14). Hljeb sa sedam kora je frazema koja se vezuje isključivo za rudare. Čim čujemo ove riječi, odmah pomislimo na teško zarađeni rudarski hljeb, kojim oni hrane svoje porodi-ce. Taj hljeb je kupljen novcem zarađenim duboko ispod zemlje.

Frazema hljeb sa sedam kora u pojedinim državama se vezuje za razli-čita zanimanja. U Bosni i Hercegovini ova frazema se odnosi na rudarsku djelatnost. U Hrvatskoj se, između ostalog, vezuje i za pomorce, a u Italiji za sluge. Također, ona se u Hrvatskoj upotrebljava u obliku kruh sa sedam kora. U bilo kojem obliku da se upotrijebi, ova frazema ima isto značenje. Njena upotreba je izašla iz okvira rudarstva i danas se ona upotrebljava u slučajevima kada se želi ukazati na težak način života.

2.3. Tematska klasifikacija građeNa početku glavnog dijela rada namjera mi je bila da se osvrnem na sta-nje kakvo je nekada vladalo u rudarskoj djelatnosti da bih mogla izvršiti klasifikaciju prikupljene rudarske terminologije u današnje vrijeme i da bih mogla kratko povući paralelu između pojedinih riječi u sadašnjosti i


prošlosti. Cilj mi je bio utvrditi koliko je termina nestalo iz upotrebe, što se vrlo lahko može desiti i ovim terminima ukoliko ih pažljivo ne prikupimo i sistematiziramo.

Prikupljenu rudarsku terminologiju nije jednostavno klasificirati. Po-trebno je izabrati adekvatne kriterije po kojima će se vršiti klasifikacija, što, također, nije lahko. Koliko god mislili za neku klasifikaciju da je izvršena na jednostavan način, dubljom analizom možemo ustanoviti da svaka sku-pina ima i svoju podskupinu i da skoro može postojati skupina koliko je i riječi. U ovom radu primijenjena je jedino tematska klasifikacija.

Tematska klasifikacija obuhvata sve ono što je najznačajnije za rudar-stvo – od alata koji se upotrebljavaju, aparata i uređaja, odjeće i obuće rudara, rudarskih zanimanja, različitih vrsta poslova u rudarstvu, sve ono što je vezano za jamu, preko otkopnih metoda, procesa miniranja, vrsta rude, rudarskih objekata, različitih vrsta planova, različitih dokumenata u rudarstvu, toponima, nalazišta rude, sinonima do termina koji nisu vezani isključivo za rudarstvo. Svi termini su svrstani u dvadeset skupina. Činilo mi se primjerenim da tematsku klasifikaciju izvršim na sljedeći način:

• U prvoj skupini se nalaze nazivi za alat koji se upotrebljava u rudar-stvu, nazivi za strojeve i dijelove tih strojeva koji su bili u upotrebi (ova skupina nosi ime Alati).

• U drugoj skupini se nalaze nazivi za prijevozna sredstva i njihove dijelove, a služe za transport rude ili jalovine (ova skupina nosi ime Prijevozna sredstva).

• U trećoj skupini se nalaze nazivi za aparate, instrumente, uređaje, naprave itd. koji su našli svoju primjenu u rudarskoj industriji (ova skupina nosi ime Aparati i instrumenti).

• U četvrtu skupinu sam svrstala termine koji se odnose na odjeću i obuću rudara, kao i na dijelove rudarske opreme, te one termine koji se odnose na zaštitna sredstva koja rudari upotrebljavaju pri svom radu (ova skupina nosi ime Rudarska oprema).

• U petoj skupini se nalaze riječi koje se odnose na rudarska zani-manja, počev od direktora kao najvišeg zanimanja, pa do radnikā različite struke (ova skupina nosi ime Zanimanja u rudarstvu).

• U šestoj skupini su svi termini koji se odnose na različite vrste po-slova u rudarstvu, kao i na različite vrste aktivnosti, operacije, po-stupke i sl. koje rudari i radnici drugih struka primjenjuju u svom radu (ova skupina nosi ime Aktivnosti i operacije u rudarstvu).

• U sedmoj skupini se nalaze svi termini vezani za jamu – podgrada, vrste podgrade, dijelovi podgrade, materijal u jami, sinonimi koji


se odnose na jamu, rasvjeta u jami itd. (ova skupina nosi ime Jam-ske prostorije i njihovi elementi).

• U osmu skupinu svrstala sam sve otkopne metode pomoću kojih se dobiva ruda (ova skupina nosi ime Otkopne metode u jami i na površinskom kopu).

• U devetoj skupini se nalaze termini koji se odnose na proces mi-niranja, a nisu spomenuti niti u jednoj prethodnoj skupini, kao i termini koji se odnose na provjetravanje jame (ova skupina nosi ime Miniranje i njegovi elementi).

• U desetu skupinu sam izdvojila i termine koji se odnose na vrste rude koja se eksploatira na području Vareša (ova skupina nosi ime Vrste ruda).

• U jedanaestu skupinu sam izdvojila sve termine koji se odnose na rudarske objekte, prostorije u jami i van nje i općenito sve termine koji se odnose na pojedina mjesta u jami i van nje (ova skupina nosi ime Jamske prostorije i objekti izvan jame).

• Planovi u rudarstvu zauzimaju značajno mjesto, pa sam u dvana-estu skupinu izdvojila sve planove koji su vezani za ovu privrednu granu (ova skupina nosi ime Vrste planova u rudarstvu).

• U trinaestu skupinu sam izdvojila i određene dokumente, kartone i knjige koji su vezani za rudarsku terminologiju (ova skupina nosi ime Rudarske knjige).

• U četrnaestoj skupini se nalaze svi toponimi za koje je vezana ek-sploatacija rude (ova skupina nosi ime Rudarski lokaliteti).

• U petnaestu skupinu sam izdvojila praznike rudara, pozdrave i neke izraze tipične za ovo zanimanje (ova skupina nosi naziv Ru-darski simboli i izrazi).

• Šesnaesta skupina vezana je za radno vrijeme rudara, način plaća-nja rudara, za udruživanje rudara u određene organizacije, za orga-ne koji se susreću u rudarstvu itd. (ova skupina nosi ime Rudarska organizacija).

• U sedamnaestoj skupini se nalaze termini koji su vezani za nalazi-šta rude (ova skupina nosi ime Nalazišta rude).

• Osamnaesta skupina vezana je za sinonime (ova skupina nosi ime Sinonimi u rudarskoj terminologiji).

• U pretposljednjoj, devetnaestoj skupini se nalaze termini koje ru-dari upotrebljavaju u svom govoru i radu, a nisu isključivo vezani za rudarstvo (ova skupina nosi ime Termini koji se upotrebljavaju i u drugim zanimanjima).


• U posljednjoj, dvadesetoj skupini se nalaze svi oni termini koji se odnose na rudarsku djelatnost, a nisu našli svoje mjesto u nekoj od prethodnih skupina. Ako ih posmatramo zasebno, njih je relativno mali broj i nema mogućnosti da se formiraju nove skupine (ova skupina nosi ime Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu).

Prije same klasifikacije rudarskih termina napomenula bih da su svi termini napisani u skladu sa standardnojezičkom normom, iako ih rudari ne upotrebljavaju u takvom obliku. Za svaki od tih termina postoji objaš-njenje u dijelu rada koji se odnosi na pojedine jezičke nivoe.

2.3.1. Alati

Još od prvih začetaka civilizacije, čovjek je u neprekidnom hodu za boljit-kom izmišljao i koristio različita oruđa za najrazličitije namjene. Prvi alati i oruđa, još iz kamenog doba, izrađeni su od životinjskih kostiju, rogova jelena, drveta, bjelokosti i kamena. S vremenom je čovjek počeo svjesno koristiti te izrađivati sofisticiranija oruđa. Nakon alata za kopanje u XVII vijeku se pojavljuju strojevi za razrušavanje stijena. Ručno bušenje stijena je bio mukotrpan posao, pa su se pojavile prve bušilice za bušenje stijena. Stotinama godina su lopata i pijuk, a kasnije i eksploziv, bili jedini alati koji su se upotrebljavali u rudarstvu. Iz ovoga što je rečeno možemo vidjeti da su ljudi zbog egzistencije i boljitka nastojali da unaprijede sve sfere svog života, pa tako i onu koja se odnosi na privredu. U prvoj skupini, na odre-đeni način, možemo pratiti evoluciju rudarstva, koja se ogleda u upotrebi određenih alata i mehanizacije.

Ako posmatramo prvu skupinu i sve ono što se nalazi u njoj, možemo je nazvati jedinstvenim imenom Alati. U okviru ove skupine možemo na-praviti distinkciju između alata koji se upotrebljavaju za ručni rad u rudar-stvu i mehanizacije i strojeva, koji su sve više u upotrebi i koji zamjenjuju ljudsku radnu snagu. Međutim, s jedne strane, postoje određeni sitniji po-slovi u rudarstvu koji se ne mogu obavljati upotrebom mehanizacije. Ali, s druge strane, postoje poslovi koje je nemoguće obavljati alatima za ručni rad bez upotrebe mehanizacije. Pod pojmom alat podrazumijeva se oruđe za rad, također, alat služi za sastavljanje i rastavljanje dijelova garniture bušilice i za redovno održavanje i podmazivanje bušilice. U zavisnosti od obima posla, koristi se ili alat za ručni rad ili mehanizacija. Ukupno sam unutar ove skupine prikupila 120 riječi.

Od alata za ručni rad možemo izdvojiti: ajzin – rudarski čekić, bat – alat za razbijanje rude, bušački čekić – čekić koji služi za bušenje bušotina (rupa), čekić – alat koji služi za razbijanje rude, bat, malj – alat za razbija-


nje rude, veliki čekić, mlat – vrsta čekića, nabijač – vrsta čekića, služi za nabijanje eksploziva u bušotinu, niskopni bušački čekić – čekić koji služi za bušenje nadolje, otkopni čekić – vrsta čekića koji služi za otkopavanje uglja, pneumatski bušački čekić – vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudi, šleganj – veliki, teški čekić, uskopni čekić – čekić koji služi za bušenje kosih i vertikalnih rupa, kao i za izradu uskopa, vazdušni čekić – sinonim za pneumatski čekić. Općenita definicija čekića jeste da je to alat predvi-đen da jakim udarcima deformira ili pomjera predmete. Čekić nije alat koji je isključivo vezan za rudarstvo, ali je u zavisnosti od posla koji se njime obavlja, našao svoju široku primjenu u rudarstvu. Postoji više različitih vrsta čekića u zavisnosti od vrste posla koji se njima obavlja. Ukupno je izdvojeno 13 riječi koje se odnose na upotrebu čekića u rudarstvu.

Za ručni rad u rudarstvu se, pored čekića, koriste i: budak – špicasta alatka koja služi za kopanje, capin – alat koji služi za pokivanje i vađenje eksera iz jamskog kolosijeka, ćuskija – metalna poluga koja ima višestruku namjenu za podizanje, otkopavanje, bušenje rupa i sl., dlijeto – sredstvo za bušenje rupa za postavljanje eksploziva, drob – motka, batina, kolac, firač – metalna šipka za proguravanje rude u sipkama (rešeta kroz koja se prosijava ruda), grnjača – alat poput ašova kojim se zgrću ruda i ugalj, kaz-ma – vrsta krampe za kopanje rude, kilavica – alat kojim se vrši kopanje u rudniku, klinovi – alati kojima se izvode razni pomoćni radovi u rudniku, krampa – alat za otkopavanje i druge radove u rudniku, krašnja – motika za nagrtanje rude, križna krampa – krampa koja služi za razbijanje većih komada rude, kroca – rudarska motika, kruna – tvrdi metal na dlijetu za bušenje, kuka – alat koji služi za spuštanje bušačkih šipki u bušotinu, libela – sredstvo koje služi za kontrolu horizontalnosti, lopata – sredstvo kojim se vrši utovar iskopine, izrađene su od čeličnog lima i ima ih više vrsta, luč-na žaga – alat koji služi za obradu lakših drvenih elemenata (daske, letve, gredice), minerska kliješta – kliješta koja služe za pritezanje detonatorske kapice pri miniranju, motika – alat koji služi za nagrtanje rude, nadžak – alat u obliku štapa sa zaoštrenim vrhom koji služi za ispitivanje kvaliteta drveta u podgradi, niveletna letva – sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnika u jami, pijuk – špicasta alatka za kopanje, poluga – dio koji služi za odvaljivanje labavih komada rude i za dizanje teških predme-ta, prijeka žaga – testera koja služi za presijecanje jamske građe, rudarska sjekira – alat koji služi za obradu drvene građe za podgrađivanje, spiralna svrdla – alat koji služi za bušenja u mehkim stijenama, svrdlo – alat za du-binsko bušenje, svrtnjevi – navoji, svrdla, škare – makaze za siječenje želje-za, šoralica – uska duboka sjekira, trigline – željezna posuda sa ručkama sa


strane za ručni utovar vagona, tringline – alat za kupljenje materijala, izra-đen od čeličnog lima u obliku udubljene tepsije. Ovdje se nalaze 34 riječi.

Pored ovih tzv. jednostavnih alata, za ručni rad u rudarstvu koriste se i mašine (ovdje su spomenuti i dijelovi tih mašina), koje zahtijevaju upotre-bu ljudske snage: bušilice – mašine za bušenje rupa u koje se stavlja eksplo-ziv, kao i za bušenje uopće. Također, postoji i borer – dio bušilice koji služi za bušenje, brusilica – mašina koja služi za obradu i brušenje različitih ma-terijala, burgija – svrdlo, bušilica, bušačka svrdla – alati koji se koriste pri bušenju, mogu biti različitih oblika, bušačka šipka – podrazumijeva šuplju bušačku šipku od bešavne cijevi (cijev sastavljena iz jednog dijela) različitih promjera, služi za bušenje, bušački čekić – čekić koji služi za bušenje bušo-tina (rupa) u svim materijalima, bušački pribor – pribor koji je potreban za bušenje, glava vretena – dio bušilice, predstavlja kućište u kome se okreće vreteno na aksijalnim (os, osovina) kugličnim ležajevima, ingersolka – vr-sta bušilice, ključ – alat koji služi za okretanje bušačkih šipki, kočnice – dio bušilice, kućište prijenosa pogona na vreteno – dio bušilice, kućište sa pogonskom osovinom i mjenjačkom kutijom – centralni uređaj bušilice, mjenjačka kutija omogućava rad bušilice s tri brzine, kuglični ležaj – dio bušilice, mehanizirani alati – alati koji služe za lakšu eksploataciju rude, oni su u kasnijem periodu zamijenili alate kojima se ručno kopala ruda, pneumatska bušilica – vrsta bušilice koja služi za bušenje rude, postolje bušilice – dio bušilice koji se sastoji od željeznog rama sa udubljenjima i šarafima za učvršćivanje ležaja, remenice, radnih osovina itd., pumpa KSP – pumpa koja ide uz bušilicu, RK – naziv čekića za bušenje na zračni po-gon, ručica za mijenjanje broja okretaja radne osovine – dio bušilice, dio ručice za upravljanje, ručice za ukopčavanje pogona vretena i vitla – dio bušilice, dio ručice za upravljanje, ručice za upravljanje – dio bušilice, su-livanka – naziv za bušilicu za dubinsko bušenje, šajbina – brusilica (služi za brušenje i obradu različitih materijala), usadno dlijeto – dio za bušilicu RK. U okviru ovoga dati su i dijelovi bušilice. Broj riječi koje se odnose na bušilicu i njene dijelove je 26. U ovu skupinu sam svrstala i termin meha-nizirani alati, zbog toga što se oni odnose na sam pojam alati, a zamijenili su alate za ručni rad.

Unutar ove skupine se nalaze i mehanizacija i strojevi koji se upotre-bljavaju u rudarstvu. Mehanizacija i strojevi, možda, nisu alati u pravom smislu riječi, ali zamjenjuju neke jednostavne alate i imaju namjenu sličnu njima. Također, predstavljaju olakšanje radnicima različite struke u rudar-stvu. Mehanizacija i strojevi: bager – mašina za utovar rude ili jalovine, bager-kašikar – vrsta bagera s kašikom koji služi za grtanje ili utovar rude


ili jalovine, bager s dubinskom lopatom – vrsta bagera koji služi za kopa-nje, utovar ili istovar rude ili jalovine, bager sa visinskom kašikom – vrsta bagera za utovar rude ili jalovine, bager s visinskom lopatom – vrsta ba-gera koji služi za utovar ili istovar rude ili jalovine, borvinta – mašina za ručno bušenje rude, buldožer – mašina za usijecanje etaža (galerija, stepe-nica), cilindar – dio za kompresor, demag – vrsta bagera na naftni pogon, dinamo-mašina – mašina za paljenje mina električnim putem, dizalica – stroj za podizanje tereta, dozeri – snažne mašine u službi vuče ili guranja, kada im se dodaju radni organi za iskop, postaju iskopne mašine, drobilica – mašina koja usitnjava i drobi rudu, flašnica – dizalica za dizanje manjeg tereta, greder – građevinska mašina za čišćenje i ravnanje puteva i etaža, gusjenica – lančani točkovi za kretanje bagera, buldožera, gusjeničar – ba-ger koji se kreće na gusjenicama, hidraulika – naziv za tehničku napravu (mašina) koja radi na principu tečnosti pod pritiskom, a služi za dizanje, spuštanje i pokretanje, istresaljka – pomoćno sredstvo za istresanje sku-pljene rude ili jalovine, jamska postrojenja – razni mehanički strojevi i uređaji za eksploataciju rude, kašika – mašina koja služi za utovar rude, katarka – držač za dizanje i spuštanje kašike, katerpilar – teški kamion za prijevoz rude i jalovine, katerpilarka – mehanička kašika za utovar rude ili jalovine, kombajn – mašina koja služi za izradu jamskih prostorija (me-hanizirana izrada jamskih prostorija), kompresor – mašina za proizvodnju zraka, postrojenje koje proizvodi zrak većeg pritiska od normalnog koji se proizvodi u metalnim ili gumenim cijevima na radilištu rudnika; služi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni pogon, mašine utovaračice – mašine koje služe za utovar rude, u novije vrijeme zamijenile su lopate, mašine za odlaganje jalovine – mašine koje se upotrebljavaju za odlaganje jalovine odvojene od rude, mašine za pomoćne radove – mašine koje se upotrebljavaju za radove koji nisu direktno vezani za rudarstvo (npr. di-zalice, grederi), mašine za transport rude i jalovine – mašine koje, pored namjenskih kamiona, služe za prijevoz rude i jalovine, mašinska postro-jenja – skup uređaja i mašina u procesu rada, mašinski uređaji – skup uređaja i mašina u procesu rada, mašinska postrojenja, proizvodne mašine – mašine koje služe za dobijanje rude, remen – dio koji pokreće dijelove mašina, rovokopač – stroj ili mašina koja je opremljena za kopanje rovova, rudarski strojevi – skup različitih strojeva za obavljanje rudarskih poslo-va, saljcug – dizalica kojom se navlači teret, šala – mašina za transport vagona s jedne na drugu etažu (galeriju, stepenicu), transportni uređaji na pneumaticima – uređaji koji služe za prijevoz rude ili jalovine, a kreću se na točkovima (za razliku od onih koji se kreću na gusjenicama), trola


– mašina koja pokreće električnu lokomotivu, utovarivač rude na povr-šinskom kopu – mašina sa mehaničkom kašikom koja služi za utovar rude ili jalovine, utovarna lopata – utovarivač koji zahvata iskopinu, diže je na transportnu traku ili nosi iskopinu u jamska kolica, utovarne mašine – mašine koje služe za utovar rude, užetni bager – vrsta bagera koji služi za utovar ili istovar rude ili jalovine, valjak – stroj koji poravnava površinu radi lakšeg kretanja strojeva; mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prije-voz i utovar teških dijelova u vagonete. Riječi koje se odnose na strojeve i njihove dijelove je 46.

Iz svega navedenog i nabrojanog možemo zaključiti da se ruda u jami kopala uz pomoć različitih alata i sredstava. Svi su ti alati već nabrojani, ali ovdje ćemo samo u vidu zaključka spomenuti neke od njih: ajzin, borvinta, budak, bušački čekić, bušački pribor (npr. dlijeto, svrdlo itd.), bušilica (inger-solka i sulivanka), kazma, kilavica, kramp, niskopni bušački čekić, otkopni čekić, pijuk, pneumatski bušački čekić, pneumatska bušilica, RK čekić, spi-ralna svrdla, sržna cijev, svrdlo, svrtnjevi, šajbina.

2.3.2. Prijevozna sredstva

U drugu skupinu izdvojila sam prijevozna sredstva koja se upotrebljavaju u rudarstvu, kao i sve ono što omogućava prijevoz rude i jalovine, njihove dijelove, ali i sve sisteme za transport plinova, zraka i sl. Iako je relativno mali broj termina koji se odnose na ovu skupinu, smatrala sam da ih je, zbog njihovog značaja, potrebno posebno izdvojiti. U ovu skupinu se ubra-jaju sljedeći termini: cjevovod – sistem za transport zraka, gasova, tečnosti, dekavil – vagon veće zapremine sa bočnim pražnjenjem (istresanjem), ko-risti se na površinskim kopovima, demper – vrsta kamiona u koji se tovari ruda, električna lokomotiva – lokomotiva koja služi za prijevoz radnika, gumeni transporter – sistem koji podrazumijeva transport materijala pu-tem gumenih traka, hunt – vagon, huntić – mali vagon, jamski kamioni – kamioni koji služe za prijevoz rude, kariola – kolica koja imaju široku upotrebu, između ostalog koriste se i u jamama, nosač sa valjcima – dio transportne trake, parnjača – lokomotiva na paru za prijevoz rude, perli-nac – teški kamion za prijevoz rude, pogonski agregat – dio transportne trake, povratne stanice – dio transportne trake, sanduk (koš) – mjesto na kamionu u koje se tovari ruda, tačke – kolica koja imaju široku upotrebu, između ostalog koriste se i u jamama, traka – sistem koji se sastoji od gume i sastavni je dio transportnog sistema za odvoz rude ili jalovine, transport – sistem koji služi za odvoz rude ili jalovine, transportna mehanizacija – podrazumijeva sva sredstva i mašine kojim se transportira ruda iz jame,


transportni sistem – sistem koji služi za odvoz rude ili jalovine, transport, transportni žlijebovi – naprave za odvoženje s otkopa, stresaljke, vagonet – jamska kolica, žičara – sistem koji služi za prijevoz jalovine i ima korpu. Broj ovih riječi je 23.

2.3.3. Aparati i instrumenti

U treću sam skupinu svrstala sve aparate, instrumente, uređaje, naprave i njihove dijelove koji su našli svoju primjenu u rudarskoj industriji. Ova je skupina veoma bliska prvoj skupini, ali mi se učinilo da bi ih ipak trebalo razdvojiti. Naime, u ovoj skupini se nalaze aparati i instrumenti koji pot-pomažu rad u jami i na površinskom kopu, što je, ipak, nešto drukčije od alata koji se upotrebljavaju za samu eksploataciju rude. Također, između termina alati i aparati i instrumenti postoji razlika u semantičkom smislu. U prvoj skupini se nalaze svi alati koji se upotrebljavaju u rudarstvu, kao i mehanizacija koja sve više zamjenjuje alate za ručnu upotrebu, a u ovoj skupini se nalaze različiti instrumenti i aparati, kao i njihovi dijelovi.

U Rječniku bosanskog jezika grupe autora pod pojmom alat podra-zumijeva se oruđe za obradu materijala (Čedić i dr., 2007: 6), dok se pod pojmom aparat podrazumijeva kakvo tehničko postrojenje sastavljeno od niza komponenti (Isto: 12). Instrument je sredstvo, oruđe za rad (Isto: 217). Iz ovih definicija vidljiva je razlika između alata i aparata i instrumenata. I alati i instrumenti predstavljaju pomoćna sredstva za određenu vrstu po-slova, dok su aparati nešto kompleksnija sredstva za rad.

Stoga ovu treću skupinu možemo nazvati skupinom Aparati i instru-menti. Međutim, u ovoj skupini treba napraviti distinkciju između aparata i instrumenata, od kojih su neki za ručnu upotrebu, i uređaja i naprava, od kojih su neki ručno napravljeni i nisu kao aparati i instrumenti dati kao gotovi proizvodi. U ovoj je skupini 80 riječi.

Kada govorimo o aparatima i instrumentima, u rudarstvu se upotre-bljavaju sljedeći aparati, instrumenti i njihovi dijelovi: anemometar – apa-rat za mjerenje kretanja zraka u jami, anerometar – instrument za mjere-nje zračne struje u jami, aparati sa pjenom – aparati koji služe za gašenje svakog požara, aparati sa prašinom – aparati koji služe za gašenje svakog požara, osim za gašenje požara električnih uređaja sa rotacionim dijelo-vima, aparati sa snijegom ugljendioksida – aparati koji služe za gašenje svakog požara, aparati s vodom – aparati koji služe za gašenje svakog po-žara, osim požara električnih uređaja i naftnih derivata, aspiracioni psi-hrometar – aparat za mjerenje temperature zraka prije miniranja, brifer – ručni instrument za indiciranje štetnih plinova, drägr aparat – aparat


koji služi za zaštitu organa za disanje prilikom ulaska u prostorije osiro-mašene kisikom ili u prostorije u kojima ima otrovnih plinova; instrument za indiciranje štetnih plinova, filter za grubu prašinu – dio drägr aparata, samospasioca, izdišni ventil – dio drägr aparata, samospasioca, izolacioni aparat – aparat čija je namjena zaštita od otrovnih gasova, katatermome-tar – instrument kojim se mjeri brzina odvođenja topline iz jame, Orsatov aparat – aparat za mjerenje veće koncentracije ugljenmonoksida u jami, oslonac za bradu – dio drägr aparata, samospasioca, otvarač – dio drägr aparata, samospasioca, platnena traka za nošenje – dio drägr aparata, sa-mospasioca, poklopac kutije – dio drägr aparata, samospasioca, prijeno-sni instrumenti – instrumenti kojima se vrši indiciranje jamskih plinova po potrebi, samospasioci – aparati koji služe za zaštitu organa za disanje prilikom ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u kojima ima otrovnih plinova, stacionirani instrumenti – instrumenti kojima se kontinuirano vrši kontrola jamskih plinova, stezni prsten – dio drägr apa-rata, samospasioca, štipaljka za nos – dio drägr aparata, samospasioca, univerzalni gasni analizator – aparat za mjerenje količina ugljendioksida ispod 0,1%, usnik – dio drägr aparata, samospasioca, zaštitna limena ku-tija – dio drägr aparata, samospasioca, žica za otvaranje – dio drägr apa-rata, samospasioca, W-Messer – aparat za mjerenje kretanja zraka. Riječi koje se odnose na aparate i instrumente je ukupno 28.

Unutar ove skupine se nalaze uređaji, naprave i njihovi dijelovi: am-pula –naprava u koju se stavlja eksploziv pri miniranju, barometar – spra-va za mjerenje pritiska zraka, crijeva – gumene cijevi koje služe za dotok zraka u jamu; naprave koje služe za protok zraka, vode, tečnih goriva, crp – uređaj za pumpanje vode, crpaljke – pumpe za vodu, čekrk – kolo, točak, uređaj za dizanje, vrsta jednostavnog stroja, naprava za podizanje tereta sastavljena od okrugle ploče (točka, valjka, vretena) nasađene na zajednič-ku osovinu, Dejvijeva lampa – lampa (uređaj) za utvrđivanje prisutnosti i koncentracije plina metana, depresiometar – uređaj za mjerenje depresije (pojava manjeg pritiska od normalnog) u jami, dojavni uređaji – uređa-ji koji služe za prijenos vijesti s jednog na drugo mjesto, električni deto-nator – uređaj koji služi za paljenje mina električnim putem, električni upaljač kapice – naprava koja služi za paljenje mina električnim putem, elektroenergetska postrojenja – skup montiranih električnih uređaja i in-stalacija, elektro-motor – motor koji služi za pogon postrojenja, geološki kompas – naprava kojom se određuje pravac pružanja rudnih žila, hidra-ulični uređaj za automatsko reguliranje pritiska – uređaj namijenjen za veće dubine pri bušenju, služi za regulaciju pritiska, hidraulični uređaj za


automatsko reguliranje težine pribora – uređaj koji onemogućava da se u bušotinu spusti pribor teži od dozvoljene težine, hvatalice – uređaji za hva-tanje vagoneta na vrhu i dnu kosine, interferometar – uređaj za indiciranje jamskih plinova, istresač – uređaj za istresanje vagoneta, koš – naprava u koju se skuplja ruda ili jalovina, manometar – uređaj koji služi za mjere-nje pritiska vode, mehanička lopata – uređaj koji radi na mehanički pogon, mlin – uređaj koji služi za mljevenje brešasti, škriljavog materijala, moni-tor – uređaj koji daje jaku mlaznicu s vodom u sistemu hlađenja, muljarice – uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika, muljne pumpe – uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika, muljarice, nakovanj – kalup (naprava) od čelika na kome se vrši kovanje zagrijanih materijala radi dobijanja traženog oblika predmeta, koristi se u radionicama rudnika, ociljevac – uređaj kojim se usmjerava pravac pri izradi jamskih prostorija, okretnica – uređaj za okre-tanje vagoneta i usmjeravanje kretanja na priključne kolosijeke, plakaonica – uređaj sa vodom za pranje čizama, plaknica – uređaj sa vodom za pranje čizama, plakaonica, preventer – naprava koja sprečava erupciju za vrijeme bušenja, prigušivači – uređaji za regulaciju protoka zraka, pulsometar – ure-đaj za crpljenje vode na pogon vodenom parom, pumpe – uređaji za pumpa-nje vode, crp, sedimentna cijev – cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i manjim komadima, signalni uređaji – uređaji koji sudjeluju u preno-šenju nekog unaprijed dogovorenog signala s jednog mjesta na drugo, sipke – rešeta kroz koja se prosijava ruda (naprava, dobija se mehaničkim putem), sirena – zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja, skreper – uređaj za dovlačenje iskopine do utovarnog mjesta, sržna cijev – cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i manjim komadima, sedimentna cijev, stresaljka – pokretač, transporter, služi za kretanje materijala prema napri-jed, šlauf – naprava koja služi za protok zraka, vode, tečnih goriva, crijevo, štire – naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoća, šturac – čistač bušotine od nečistoće, štire, uređaj za dizanje pribora – uže na kome visi pribor za bušenje, pričvršćen na bubanj, vitlag bušilice, uređaj za ručno podizanje, odnosno spuštanje vretena pomoću točka – dio bušilice, ure-đaj za uzbunu – zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja, sirena, uspinjača – sistem koji koso izvlači vagone na visinu, vedro – ure-đaj za izvlačenje iskopine iz teško pristupačnih mjesta u jami, ventilator – uređaj koji zakonima fizike stavlja zrak u proces kretanja, vilice – uređaj za pridržavanje šipki, viper – uređaj za automatsko istresanje vagoneta, vitlovi – naprave koje služe za transport mineralne sirovine i pomoćnih materijala u kosim i ravnim prostorijama u jami. Zabilježene su ukupno 54 riječi koje se odnose na uređaje, naprave i njihove dijelove.


Dakle, u jami su se upotrebljavali aparati i uređaji koji su imali različi-tu namjenu, a od nabrojanih aparata i uređaja najviše su se upotrebljavali: anemometar, anerometar, aspiracioni psihrometar, barometar, depresiome-tar, dojavni uređaji, drägr aparat, hidraulični uređaj za automatsko regu-liranje težine pribora, interferometar, izolacioni aparat, katatermometar, manometar, Orsatov aparat, prigušivači, samospasioci, signalni uređaji, univerzalni gasni analizator, ventilator.

2.3.4. Rudarska oprema

Kada su u pitanju termini koji se odnose na odjeću, obuću, dijelove rudarske opreme, stanje je sljedeće: ukupno sam prikupila 37 riječi, a većinom su to termini koji se odnose na zaštitu rudara pri obavljanju poslova. Podjednak je broj termina koji se odnose na odjeću i obuću rudara. Što se tiče odjeće, to su, uglavnom, neki općeniti termini koje susrećemo i pri obavljanju nekih drugih poslova van rudarstva, npr. radno odijelo i sl. U ovu skupinu sam svrstala i jedan općeniti termin, lična zaštitna sredstva, koji se odnosi na opremu rudara. Ova skupina može dobiti naziv Rudarska oprema.

Kao i u prethodnim skupinama, i u okviru ove skupine možemo izvrši-ti određenu potklasifikaciju. Tako, npr., posebno možemo izdvojiti termi-ne koji se odnose na rudarsku odjeću, posebno termine koji se odnose na obuću koju koriste rudari, a opet posebno možemo svrstati termine koji se odnose na sve ono što nije odjeća i obuća, a dio je rudarske opreme. Tako-đer, zasebno možemo posmatrati i zaštitna sredstva na radu, koja nisu dio stalne rudarske opreme, ali ih ipak rudari koriste, u zavisnosti od potre-be, npr. naramenice nose pri prijenosu građe i drugog materijala, koljenice nose ukoliko rade na koljenima, ali ne stalno. U ovoj skupini nalaze se i termini koji ne pripadaju isključivo rudarstvu, ali sam ih spomenula zbog toga što su oni neizostavni dio rudarske opreme. Tako, npr., rudari prili-kom obavljanja svog posla, bilo da je taj posao u jami ili na površinskom kopu, obuvaju hateze(j)-ke ili gumene čizme. Svakako, gumene čizme nose i ljudi koji se bave nekim drugim djelatnostima, ali i ljudi koji se kreću po kišnom vremenu. One se danas proizvode u raznim bojama i dezenima i pojavljuju se i kao modni detalj. Međutim, vareški rudari kao dio svoje opreme imaju i gumene čizme.

Od ukupno 35 riječi, samo njih četiri se odnose na nazive odjeće koju rudari koriste u svom radu: gumirano odijelo – odijelo za rad u mokrim radilištima, kišna –kabanica koju nose rudari na mokrim radilištima, ko-žnjak – odjevni predmet rudara, zaštitno sredstvo rudaru (jakna koju ru-dari nose prilikom obavljanja rudarskog posla), okrut – vrsta materijala


od kojeg se pravi rudarska odjeća, radno odijelo – odijelo koje je obavezan nositi svaki radnik u toku izvršavanja radnih zadataka.

Pet termina se odnosi na obuću rudara: cokule – rudarske cipele, čizme sa čeličnim kapicama – dio opreme rudara, služe tamo gdje postoji opa-snost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne prste, gumene čizme – čizme koje nose rudari, hateze(j)-ke – kožne cipele, rudarke – naziv za gumene čizme koje nose rudari.

U dijelove rudarske opreme koja se ne odnosi na odjeću i obuću rudara spadaju: drotlampa – vrsta rudarske lampe ili svjetiljke, kapna lampa – vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu, karabituša – vrsta rudarske lampe, karbidna svjetiljka – vrsta rudarske lampe, karabituša, kopaljka – vrsta lampe s akumulatorom koju rudari nose na šljemu, lična zaštitna sredstva – zakonski propisana oprema za rudare, čija je upotreba obave-zna pri obavljanju rudarskih poslova, prijenosna lampa – vrsta rudarske lampe ili svjetiljke, kapna lampa, reflektor – dio rudarske kapne lampe, rudar – sepet (korpa) u kojem se u ranijem periodu prenosila ruda, sa-vitljivi kabal – dio rudarske kapne lampe, sijalica za normalno osvjet-ljenje – dio rudarske kapne lampe, sijalica za pomoćno osvjetljenje – dio rudarske kapne lampe, tijelo lampe u koju je smješten akumulator – dio rudarske kapne lampe, torba obložena filcom – torba u kojoj se prenose udarne patrone, zaštitno staklo – dio rudarske kapne lampe. Filc, kojim je obložena torba u kojoj se prenose udarne patrone, je materijal koji nastaje presovanjem krzna pojedinih životinja i dobar je izolator. Ovdje je obuhva-ćeno ukupno 15 riječi.

U okviru ove skupine nalaze se zaštitna sredstva koja rudari koriste pri svom radu: grudina – pojačana zaštita grudi kod izrade niskih jamskih prostorija, kožne koljenice – dio rudarske opreme, služe za rad u kleče-ćem stavu ili za kretanje na koljenima, kožne naramenice – dio rudarske opreme, služe za zaštitu ramena pri prenošenju građe i drugog materijala, nadlanice – zaštitno sredstvo, opasač – zaštitni pojas koji se upotreblja-va za rad u oknima, šljem – rudarski šešir, namjena mu je zaštita glave i nošenje svjetiljke, štitnici za oči i lice – dio zaštitne opreme koja se sastoji od zaštitne maske i zaštitnih naočala, zaštitna oprema – oprema koja slu-ži za zaštitu radnika od mehaničkih povreda i trovanja plinom, zaštitne naočale – naočale koje se upotrebljavaju pri izvođenju radova gdje postoji mogućnost povrede očiju ili ugrožavanja vida, zaštitne rukavice – zaštit-no sredstvo koje mora nositi svaki radnik, zaštitni pojas – pojas koji se upotrebljava pri radovima na visini, zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez rukava – dio rudarske opreme. Ovdje se nalazi 12 riječi.


Pojedine od ovih riječi imaju univerzalno značenje. Tako, npr. termin cokule danas se upotrebljava u značenju ‘teške, prljave, poderane i ras-padnute cipele’, termin kožnjak se upotrebljava u značenju ‘kožna jakna, pantalone’ itd., termin rudarke se upotrebljava za ‘teške, gumene čizme’, a termin opasač je veoma rasprostranjen u svakodnevnom govoru i upotre-bljava se u značenju ‘kaiš’. Termin hateze-ke upotrebljava se u dva oblika – hateze-ke i hatezej-ke, a odnosi se na HTZ opremu (higijensko-tehnička zaštita). Veoma je teško utvrditi da li su spomenuti termini ušli iz rudar-stva u svakodnevni govor ili su ih rudari posudili iz razgovornog stila. Me-đutim, ono što je sigurno jeste da se ovi termini susreću i u govoru rudara, ali i u svakodnevnom, neobaveznom govoru.

Iz svega navedenog može se izvući zaključak da su rudari prilikom obavljanja rudarskih poslova, uglavnom, koristili sljedeću opremu: cokule, gumene čizme, hateze(j)-ke, kožnjak, opasač, radno odijelo, rudarke, šljem. U posebnim uvjetima (npr. rad u mokrim radilištima), kad im je trebala dodatna zaštita, koristili su i: čizme sa čeličnim kapicama, grudinu, gumi-rano odijelo, kišnu kabanicu, kožne koljenice, kožne naramenice, nadlanice, štitnike za oči i lice, zaštitne naočale, zaštitni pojas, zaštitne rukavice, zaštit-ni grudnjak. Kao dodatnu opremu za osvjetljenje rudari su upotrebljavali i lampe: kapnu lampu ili prijenosnu lampu, karabitušu ili karbidnu svjetilj-ku.

2.3.5. Rudarska zanimanja

U rudarskoj industriji postoji niz zanimanja kojima se radnici mogu ba-viti. Pored rudara, koji nesumnjivo imaju najveći značaj za ovu privrednu granu, susreće se cijeli niz zanimanja različitih profila. Naravno, na vrhu hijerarhijske ljestvice, kao i na čelu bilo kojeg preduzeća, nalazi se direktor, tu je i tehnički direktor, a zatim slijede nadzornik, smjenovođa, poslovođa itd. S obzirom na to, rudarska zanimanja možemo podijeliti u dvije sku-pine: u prvoj su organi rukovođenja, a u drugoj su ona zanimanja koja se odnose na izvršenje svih poslova neophodnih za funkcioniranje rudnika i onih poslova koje su naredili organi uprave.

Nesumnjivo je da u rudniku, kao i drugdje, postoje ljudi koji rukovo-de cjelokupnim procesom rada. Stoga mi se činilo opravdanim ovu skupi-nu podijeliti na dvije podskupine. U organe rukovođenja svrstala sam sva ona zanimanja prilikom čijeg obavljanja ljudi imaju zadatak da naređuju, usmjeravaju rudare, nadziru ih, vode poslove neophodne za nesmetano funkcioniranje rudnika, da se brinu o jednoj ili više grupa rudara, o tran-sportu rude, o ispravnosti mašinskih postrojenja. U drugu grupu spadaju


sva ona zanimanja čiji predstavnici izvršavaju naredbe organa rukovođe-nja. Ovu skupinu možemo nazvati Rudarska zanimanja. Broj riječi koje se odnose na rudarska zanimanja je 94.

Riječi koje se odnose na organe rukovođenja (njih ukupno 28): brigadir – osoba koja predvodi grupu ljudi u izvršavanju određenih poslova, briga-dir u separaciji – predvodnik grupe ljudi koji rade na separaciji rude, di-rektor – pravno lice koje je odgovorno za organizaciju rada i proizvodnju u preduzeću, jamski nadzornik – radnik koji vrši nadzor za provođenje pro-pisanih mjera kod izvršenja proizvodnih zadataka, jamski nadzornik na kopanju – nadzornik koji se brine za primjenu najpogodnijih sredstava na iskopu, jamski nadzornik na održavanju – radnik koji se brine za održa-vanje sredstava rada i njihovu ispravnost, nadzornik – osoba koja ima za-datak da sa određenom grupom radnika izvršava zadane poslove, nadzor-nik na mehanizaciji – nadzornik koji se brine za upotrebu mehanizacije na iskopu, nadzornik na otpremi (transportu) – nadzornik koji organizira otpremu i dopremu materijala, nadzornik na proizvodnji – nadzornik koji se brine za funkcioniranje proizvodnog procesa, nadzornik na vjetrenju – nadzornik koji se brine za provjetravanje jame, prateći određene parame-tre zraka, poslovođa – radnik koji obavlja različite poslove na organizaciji rada u dijelu procesa proizvodnje, poslovođa elektropostrojenja – osoba koja vodi poslove za napajanje električnom energijom i funkcioniranje rada električnih postrojenja, poslovođa mašinskih postrojenja – osoba koja se brine o funkcioniranju mašinskih postrojenja, poslovođa na održavanju – osoba niža od nadzornika koja se brine o svim vrstama jamskih radova, poslovođa na odvodnjavanju – osoba koja se brine za odvođenje voda iz jame, poslovođa na površinskom kopu – radnik koji vodi poslove na po-vršinskom kopu, poslovođa na proizvodnji – osoba koja se brine o proi-zvodnji, poslovođa na transportu – osoba koja se brine za transport rude i jalovine, poslovođa na vjetrenju – osoba koja je zadužena za provjetrava-nje jamskih prostorija, poslovođa površinskog kopa na jalovini – radnik koji vodi poslove na površinskom kopu na jalovini, poslovođa separacije – radnik koji vodi poslove na separaciji rude, rudarski tehničar – radnik koji pomaže inžinjerima prilikom projektiranja rudnika, eksploatacije i prerade rude, rukovodilac rudarskih strojeva – posebno osposobljen rad-nik koji rukuje određenim strojem, tehnički direktor – stručno lice koje se bavi tehničkim poslovima, tehnički rukovodilac pogona – radnik stručno osposobljen za obavljanje tehničkih poslova, upravnik – osoba koja uprav-lja rudarskim poslovima.


U drugu skupinu zanimanja spadaju: alatničar – osoba koja izdaje rudarski alat, amalgamer – osoba koja se bavi miješanjem različite vrste, armirač – osoba koja se bavi savijanjem željeza, bagerist – radnik koji ru-kuje bagerom, bravar u jami – radnik metalne struke koji radi na odr-žavanju rudarskih strojeva, buldožerist – radnik koji rukuje buldožerom, bušač – radnik koji radi na bušilici, bušač na površinskom kopu – radnik koji radi na bušilici na površini, a ne u jami, crpar – radnik koji rukuje ili upravlja pumpom, pumpar, čistilac – osoba koja odvaja jalovinu od rude, demperist – vozač kamiona dempera, drobilac ruda – osoba koja se bavi usitnjavanjem većih komada rude, električar u jami – osoba koja radi na održavanju električnih uređaja u jami, galerista u rudniku – radnik koji radi na otkopavanju etaža (galerija), geolog – stručnjak u geologiji, geo-metri – osobe koje vrše rudarska mjerenja, gumar – radnik koji popravlja gume, higijeničar – radnik koji čisti prostorije, HTZ-ovac – radnik koji čuva i izdaje HTZ opremu, huntar – rudar koji je gurao jamski vagonet, izbiralac – radnik koji izabire jalovu masu iz materijala koji se transportira sistemom gumenih traka, jamski istresač – radnik koji radi na istresanju rude ili jalovine iz koševa, jamski lampar – radnik koji radi na izdavanju lampi koje se koriste u rudniku, jamski kopač – kopač rude u jami, jamski kopač na mašinskom kopanju – radnik koji kopa rudu pomoću mašinskih strojeva, jamski kopač na ručnom kopanju – radnik koji ručno, uz pomoć različitih alata, kopa rudu, jamski kopač-podgrađivač – radnik koji kopa u jami za potrebe podizanja podgrade, jamski miner – radnik koji vrši mini-ranje, jamski miner-magacioner eksploziva – radnik koji skladišti eksplo-ziv koji se koristi u jami i na površinskom kopu, jamski prašinar – radnik na sistemu za otprašivanje prašine iz jame, jamski signalist – radnik na upućivanju signala, a oni mogu biti zvučni, svjetlosni ili govorni u sluča-ju upozorenja i opasnosti, jamski vagar – radnik koji radi na vagi, jam-ski zamuljivač – radnik koji radi na odstranjivanju mulja prilikom pranja rude, kašikar – radnik koji upravlja mehaničkom kašikom, klasirač ruda – radnik koji klasira rude prema njihovoj vrijednosti, komorat – pomoćni radnik, kopač – rudar na otkopu koji alatima i drugim sredstvima odvaja materijal od svoje cjeline, kurir – čovjek koji nosi poštu, laborant – čovjek koji utvrđuje procent željeza u rudi, lagumaš – palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom za njegovo paljenje, lagumdžija – palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom za njegovo paljenje, lagu-maš, magaciner – radnik osposobljen za rad u magacinu, majstor bušač u jami – rudar koji je osposobljen za rad na bušilicama, mašinista na zasi-pu u jami – radnik koji rukuje zasipnim sistemom, mehaničari – radnici


posebno osposobljeni za održavanje mašina, strojeva i postrojenja, meha-ničari rudarskih postrojenja – radnici koji instaliraju mašine, sudjeluju u njihovom probnom radu, servisiranju i održavanju, miner – osoba koja postavlja i pali mine, odstreljač – palilac mina, oplemenjivač ruda – rad-nik koji radi na oplemenjivanju rude, ortari – radnici na čelu radilišta u jamskoj prostoriji, otkopar – radnik koji vrši otkopavanje u rudniku, ot-premač – radnik koji otprema iskopanu rudu, podmazivač – radnik koji vrši podmazivanje strojeva i postrojenja, pokivač alata – radnik-kovač, po-moćni kopač u jami – radnik koji pomaže pri obavljanju poslova kopaču, pomoćni prugar u jami – radnik na održavanju pruge, pravcar – osoba koja određuje smjer jamskih prostorija, pumpar – radnik koji rukuje ili upravlja pumpom, crpar, radna snaga – radnici raznih kvalifikacija zapo-sleni na procesima proizvodnje, radnik na separaciji – radnik koji rukuje sistemima za separiranje rude, rukovalac jamskim mašinskim uređajima – radnik koji radi sa različitim mašinskim uređajima (otpremač, skrepe-rist), rupnik – nabijač eksploziva u jamu, skreperist – radnik koji radi na dovoženju rude do utovarnog mjesta, tesar u jami – radnik koji priprema građu i drugi potreban materijal za podgradu hodnika u jami, uzorkovač – radnik koji nosi uzorke rude u laboratoriju na hemijsku analizu, vozač na površinskom kopu – radnik koji prevozi rudu dobivenu eksploatacijom na površinskom kopu, zidar u jami – radnik koji obavlja zidarske poslove. Unutar ovog dijela rudarskih zanimanja prikupljeno je ukupno 66 riječi.

Iz svega navedenog može se zaključiti da rudnik zahtijeva stručnjake različitih profila. Pored distinkcije između zanimanja koja podrazumijeva-ju upravljanje rudnikom i onih koja podrazumijevaju izvršavanje određe-nih poslova, može se napraviti i distinkcija između zanimanja koja su ve-zana za samu jamu i onih koja se vezuju za površinski kop. Zanimanja kao što su direktor, tehnički rukovodilac, brigadir, nadzornik i sl. zajednička su i radnicima u jami i na površinskom kopu. Također, neka od ovih zanima-nja susreću se i izvan rudarstva, npr. direktor, bravar, električar, nadzornik, kopač, tesar, zidar itd.

2.3.6. Aktivnosti i operacije u rudarstvu

U rudarskoj industriji primjenjuje se veliki broj različitih vrsta aktivnosti, operacija, postupaka i sl. Također, možemo govoriti i o postojanju različi-tih vrsta poslova. Već sam u prethodnim skupinama izdvojila alate koji se upotrebljavaju u rudarstvu, mehanizaciju, zanimanja u ovoj vrsti ljudske djelatnosti, a sada je vrijeme da posebno govorim o vrsti poslova koji su se svakodnevno odvijali, kako u jami tako i na površinskom kopu. Ovu sku-


pinu možemo nazvati Aktivnosti i operacije u rudarstvu. Broj riječi koje se odnose na ovu skupinu je 85.

Vrste poslova, aktivnosti, operacija i postupaka u rudarstvu: ankeri-sanje – podgrađivanje uskopa željeznim ankerima (stubovima), armirati – pojačati, učvrstiti, bagerovanje – rad s bagerom, bravarija – opći naziv za poslove bravara, burgijati – zabadati, bušiti, bušenje – operacija rada na bušilici, bušenje sa dijamantom – operacija pri kojoj se stvara materijal u manjim zrnima, bušenje sa kolutnim svrdlom – operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa krunama – operacija bušenja pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa ribljim repom – operacija bušenja pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima, bušenje sa sačmom – operacija bušenja pri kojoj se stvara sitni materijal, bušenje sa zupčastim zrnima – operacija bušenja pri kojoj se stvara materijal u ve-ćim zrnima, cuknjati – vući, trgati, dizanje pribora iz bušotine – operacija rada pri bušenju, dodavanje pritiska – operacija kojom se povećava priti-sak na dno bušotine da bi se postigao maksimalni učinak, dodavanje šip-ki – operacija rada pri bušenju, drenaža – isušivanje vodonosnih naslaga, eksploatacija mineralnih sirovina – podrazumijeva vađenje mineralnih sirovina iz ležišta, eksploatacija rude – vađenje, iskorištavanje rude, flo-tacija – postupak koji se koristi za odvajanje jalovine od rude, huntova-nje – guranje jamskih vagoneta, indiciranje jamskih plinova – otkrivanje štetnih plinova u jami, ispengati – čvrsto svezati, ispiranje bušotine – po-drazumijeva aktivnost koja se vrši radi odnošenja izbušenog materijala iz bušotine na površinu; iz ovog mulja se uzimaju uzorci za analizu rude, isplaka – iznošenje izbušenog materijala iz bušotine do ušća gdje se izli-jeva u čistine žlijebova, izbijanje – iskopavanje rude miniranjem, izrada jamskih bušotina – podrazumijeva pravljenje rupa u koje se smješta ek-sploziv za miniranje u rudarstvu, jamski otkop – podrazumijeva kopanje rudače u rovovima ispod površine zemlje, komorno miniranje – miniranje u komorama, lagumati – lagumom dizati u zrak; razarati, minirati, ma-gacioniranje – smještanje materijala u magacine, mehanizacija rudarskih radova – aktivnost koja se ostvaruje upotrebom različitih mašina i uređa-ja, obogaćivanje ruda – dodavanje ili uklanjanje određenih supstanci iz rude, oduzimanje pritiska – pojava koja nastaje kada je težina pribora na dnu bušotine veća od dozvoljenog radnog pritiska na dno bušotine, te se zbog tog opterećenja pritisak smanjuje, odvodnjavanje – odvođenje vode iz jame koja smeta pri izvođenju radova, okucavanje – odvajanje nesta-bilnih blokova stijenske mase mehaničkim putem, oplemenjivanje ruda – postupak odvajanja rude iz jalovine, osiromašenje rude – podrazumijeva


količinu jalovine koja je došla u rovnu rudu prema rovnoj rudi, osvjetlje-nje radnih prostorija – primjena rasvjetnih uređaja za postizanje potrebne svjetlosti, otkrivanje ležišta – uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude, otkrivka – uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude, otkri-vanje ležišta, otprema rude – način utovara i transporta iskopane rude, otpucavanje – postupak dobijanja rude iz većih cjelina pomoću miniranja, otvaranje ležišta rude – primjena potrebnih radnji za eksploataciju rude, planiranje proizvodnje – plan koji podrazumijeva da se uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda, podmazivanje bušilice – operacija koja se primjenjuje da bi dijelovi bušilice trajali što duže, podmazivanje pumpe – operacija koja se primjenjuje da bi dijelovi pumpe trajali što duže, podzemna eksploatacija ležišta – podrazumijeva dobijanje mineralnih sirovina u podzemnom radu primjenom odgovarajućih metoda otkopava-nja, pomoćni poslovi – uslužni poslovi u procesu rada, površinska eksplo-atacija ležišta – podrazumijeva skup svih radova sa površine terena za ot-kopavanje ležišta korisne mineralne sirovine, prerivanje ili prekopavanje zemljišta – ponovno kopanje zemljišta, proboj – izbijanje prostorije radi povezivanja jedne prostorije s drugom ili napredovanje radilišta u jami, provjetravanje difuzijom – način provjetravanja koji se javlja u jamama bez metana, provjetravanje jame od gasova – sistem koji se sastoji od cje-vovoda i ventilatora za provjetravanje, punjenje – stavljanje eksploziva u bušotinu, rečulja – uređivanje, dotjerivanje, ispravljanje prostorija i radili-šta u jami, remont – čišćenje, popravak i obnavljanje strojeva i opreme, re-mont mašinskih postrojenja – čišćenje i popravak mašinskih postrojenja, revitalizacija – oživljavanje, obnavljanje postrojenja i ponovno puštanje u pogon sa boljim radnim karakteristikama, rostovanje – prženje rude na rostvama radi odstranjivanja štetnih sastojaka (poboljšanje kvaliteta rude), rotaciono bušenje – bušenje pomoću rotacije (okretanja), rudarski nadzor – nadzor koji u rudniku vrše različite inspekcije, rudarski radovi – svi ra-dovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, rudarsko mjerenje – mjerenje koje obavlja posebna služba sastavljena od geologa i geometara, separiranje – odvajanje jalovine od rude, servisiranje – aktivnost koja podrazumijeva prijevoz radnika, transport materijala itd., signalizacija – upozorenje pri paljenju mina, sistematizacija – raspodjela poslova prema kvalifikaciji, spuštanje pribora u bušotinu – operacija rada na bušenju, stavljanje u pogon vretena – operacija rada na bušenju, svo-znica – spuštanje materijala na kosom terenu, šmiranje – podmazivanje mašina, šturf – napredovanje pri iskopavanju rude, švađ – napredovanje pri iskopavanju rude, šturf, torketiranje – obljepljivanje jamskih prostorija


cementnim mortom, transport – odvoz rude ili jalovine, udarno bušenje – bušenje pomoću komprimiranog zraka, uključivanje brzina – operacija rada pri bušenju, uzbiti – zaustaviti napredovanje pri iskopavanju rude, ventilacija – strujanje, kretanje, provjetravanje, zamuljivanje – zasipanje otkopnog prostora vodom, zapeka – zakopčavanje vagoneta i drugih alata i sredstava za rad, zapunjavanje – zasipanje otkopanog prostora jalovim (nekorisnim) materijalom, zaptivanje pumpe – postupak koji onemoguća-va izlazak isplake za vrijeme vakuuma, zasipavanje – zasipanje otkopnog materijala jalovim (nekorisnim) materijalom.

Da bi se dalje mogla prerađivati, rudu je prvo neophodno usitniti. Nije sve što se iskopa u jami ili na površinskom kopu ruda. Stoga je najprije ne-ophodno odstraniti iz rude sve manje vrijedne komponente – poznate pod nazivom jalovina. Proces odstranjivanja jalovine iz rude naziva se separa-cija ili, kako se to u Varešu kaže, seperacija. U vezi s tim u Varešu postoji i zgrada u kojoj se ruda separirala, pod nazivom Seperacija, a isto tako, područje na kojem se nalazi ta zgrada zove se Seperacija.

Uopćeno, separacija podrazumijeva hemijsku obradu sirovina, pri čemu se odstranjuju manje vrijedne komponente, a sirovine se obogaćuju vrednijim sastojcima kako bi se mogle dalje koristiti u hemijskoj industriji, topioničarstvu. Ako termin separacija primijenimo na željeznu rudu, to znači da ta ruda sadrži sastojke koji kvare njen kvalitet, stoga je radi pobolj-šanja kvaliteta potrebno odstraniti, tj. separirati te sastojke.

Pored separacije, za odvajanje jalovine od rude koristi se i flotacija. Flotacija se zasniva na različitim površinskim osobinama ruda, a te rude mogu biti hidrofobne (ne mogu se pokvasiti) i hidrofilne (kvase se u vodi). Kod flotacije u pjeni izranjaju teži sastojci rude, dok lakša jalovina pada na dno. Tek kada je ruda usitnjena i iz nje izdvojena jalovina, ona se može dalje prerađivati i koristiti.

2.3.7. Jamske prostorije i njihovi elementi

Kada se iscrpe površinske zalihe mineralne sirovine, čovjek počinje kopati u podzemlje. Broj termina u ovoj skupini je 92, a oni se odnose na rasvjetu u jami, na podgradu u jami i vrste podgrade, na sinonime za jamsku prosto-riju, te na sve ono što se upotrebljava u jami. Vrlo često se u jami ukazuje na razliku između jamskih prostorija – to su prostorije projektirane i izvedene u svrhu sigurnog i ekonomičnog otkopavanja rude i njenog izvoza na po-vršinu – i podzemnih prostorija – širi skup prostorija koje nemaju direktne veze sa rudarstvom, to su npr. građevinske podzemne prostorije, podzemne prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije, saobraćaja, odlagališta itd.


Ovu skupinu možemo podijeliti na dvije podskupine: prvoj pripadaju svi termini koji se odnose na jamsku prostoriju, elemente u njoj, rasvjetu u jami, sinonimi za jamu, a drugoj pripadaju svi termini koji se odnose na podgradu u jami – vrste podgrade, dijelovi neophodni za podgradu itd. (relativno je velik broj tih termina, pa sam odlučila da ih nekako posebno izdvojim, ali oni ipak pripadaju tom podzemnom kopu). Ovoj skupini mo-žemo dati ime Jamske prostorije i njihovi elementi.

Termini koji se odnose na jamu: akumulatorska svjetiljka – vrsta ra-svjete u jami, aušpir – bezvrijedne stvari, stvari koje više nisu za upotrebu u jami, baražna vrata – vrata koja služe za zaštitu od iznenadnog prodora vode i tekućeg pijeska, benzinska sigurnosna svjetiljka – vrsta rasvjete u jami, čelo – proizvodno radilište, otkopni prostor, električna svjetiljka – vrsta rasvjete u jami, istražni objekat – podrazumijeva svaki rudnik u ko-jem se vrši upoznavanje sa rezervama rude, sa procentom metala u rudi i sl., jama – otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i eksploataciju mi-neralnih sirovina, jarak – kanal, prokop, prokopni kanal za odvodnjavanje rudnika, jaruga – vododerina, jarak, jaz – prokop kojim se voda usmjerava u određenom pravcu, kabao – posuda za vodu u jami, kablovi za prijenos struje – kablovi koji služe za prijenos električne energije u jame, karan – tama, tmina, mrak, odnosi se na mrak u jami, kibla – metalna posuda za jamski WC, komjen – otvor u jami, križište – mjesto gdje se dodiruju ili ukrštaju dvije jamske prostorije, okno – prostor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvod-njavanje jame, orat – rov, pravac, orti – čela radilišta, otkopi – proizvodna otkopna mjesta u jami, podnica – ravna i isturena površina na radilištu, ima više namjena, podzemni kop – otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i eksploataciju mineralnih sirovina, jama, pravac – smjer kojim se obilježavaju jamske prostorije, raspornica među zidovima – osiguranje u otkopima, retinica – uzmaknuti, odstupiti od pravca u jami, rogači – slana voda u jamama, rukavac – odvojak od glavne jamske prostorije, slijepo okno – okno iz kojeg je izvađena ruda, stojka – osiguranje u otkopima, potpora, raspornica među zidovima, strop – plafon u jami, šaht – otvor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvodnjavanje jame, okno, šlakno – nekoristan materijal u jami, šleg(a)nj – lijeva strana na otkopu, šljaka – nekoristan materijal u jami, šlakno, špat – odjeljak, štrajbok – drvena podloga na glinovitom prostoru u jami, tabzan – popločani strop, tavanica – plafon u jami, strop, trokut – sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnika, vade – jaruge, suho korito, vodni zidovi – zidovi koji služe za zaštitu od provale


vode u jamu, vršaj – okretnice u jami, vrtine – bušotine, zrakovod – uvo-đenje zraka u jamu.

Dakle, za osvjetljenje jame koriste se akumulatorska svjetiljka i elek-trična svjetiljka. U jamama se kopaju jarkovi, jaruge i jazovi, koji služe za odvodnjavanje rudnika. U jami je neophodna kibla zbog toga što je nemo-guće da radnici stalno izlaze iz jame. Kao i svaka druga prostorija, i jama ima strop ili tavanicu i komjen.

Broj riječi koje se odnose na ovu podskupinu je 45, a u drugoj je 47 termina. Dakle, više od polovine prikupljenih riječi u ovoj skupini odnosi se na podgradu u jami.

Pod pojmom podgrada podrazumijeva se zaštita jamske prostorije od urušavanja zemlje. U jamama postoje različite vrste podgrada u zavisnosti od materijala koji se koristi pri njihovoj izradi (drvo, metal, cigla). Upravo, u zavisnosti od materijala koji se upotrebljava, za podgradu služe ankeri, parmaci, podnice, plinata, a zatim stropnica, fosari, ladinka, babe i babina. Također, govori se o podgradi po konstruktivnim odlikama, po vrsti pod-zemne prostorije, po načinu, po reagiranju prema podzemnom pritisku itd.

Podgrada u jami – vrste, dijelovi, načini i sl.: anker – željezni stub u jami, armirani beton – beton pojačan željeznim šipkama, služi za pod-gradu u jami, babe – drvene grede za podgrađivanje stropa u rudnicima i tunelima, babina – glavna greda u podgradi na križištu jamske prostorije, betonski okvir – vrsta podgrade u jami, drvena podgrada – vrsta podgra-de, najčešća u jami u Varešu, drveni čep – vrsta čepa za sprečavanje od ispadanja, njime se osigurava stupac u podgradi, drveni klin – klin koji služi za učvršćivanje grede u ležištu za podgradu, drveni kvadratni slogovi – slogovi koji služe za osiguranje u otkopu, drveni stupovi – stupovi koji služe za osiguranje u otkopu, fosari – debele daske, potpornji, grede, slu-že, između ostalog, za podgradu, hidraulična podgrada – vrsta podgrade pomoću hidrauličnog stroja, horizontski stubovi – sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja cijelog niza blokova da bi se spriječilo zaru-šavanje, jamsko drvo – drvo koje služi za podgradu u jami, kombinacija drveta, metala, betona ili opeke – vrsta podgrade u jami, kruta podgrada – podgrada sa betonom, po reagiranju prema podzemnom pritisku, u Va-rešu je i ovakva podgrada, ladinka – potporna greda, letva – sredstvo koje služi za kontrolu visine i širine podgrade u jami, međukomorni stubovi – sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja strmijih ležišta, na zub – vrsta podgrade, obla građa – drvo koje služi za izradu jamske podgrade, okorak – sredstvo koje služi za podgradu, okvirna podgrada – vrsta pod-grade, po konstruktivnim odlikama, najčešća u Varešu, osmica – dužina


grede kod podgrađivanja u jami, parmak – sredstvo koje služi za zalog iza podgrade koji sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika, okorak, pinj – mjesto ukopano za postavljanje stupca (podgrada), plinata – pravo-ugaona ploča kod podloge stupa jamske prostorije, plinta – pravougaona ploča kod podloge stupa jamske prostorije, plinata, podgrada – podrazu-mijeva drvo koje se stavlja da zemlja ne bi padala u jamu, zaštita, zaštita od obrušavanja, održava prolaznost jamske prostorije, zavisno od uvjeta i vremena trajanja izrađuje se od drveta, metala, betona, ima ih različitih vrsta, podgrada hodnika – podgrada po vrsti podzemne prostorije, pod-grada kosih prostorija – podgrada po vrsti podzemne prostorije, podgra-da okna – podgrada po vrsti podzemne prostorije, podupiruća podgrada – vrsta podgrade po načinu, potporni stubovi – sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod blago nagnutih ležišta, prečagljina – prečka u podgradi jame, puni okvir – vrsta podgrade, rigla – drvena greda za podgradu, sigurnosni stubovi – stubovi koji se postavljaju prilikom otkopavanja rude, stropnica – greda koja se ugrađuje u strop za podgradu, stupac – drvo za podgradu, štemplo – stupac za okvir u podgradi, štokovi – dijelovi podgrade, mogu biti većih i manjih dimenzija sa nepravilnim oblicima i granicama, štufna – drveni ekser koji se udara na sastav štempla i cigle, švedski način – vrsta podgrade, temeljača – podna greda za podgradu, tibing – željezni prsten koji se ugrađuje u jamske prostorije koje su izgrađene u vodonosnim nasla-gama jer druga vrsta podgrade nije mogla zadovoljiti uvjete, zasip u kom-binaciji s raznim vrstama podgrade – osiguranje u otkopima.

2.3.8. Otkopne metode

U Varešu se ruda kopala i eksploatirala na dva načina – u jami, oknu, du-binskom ili podzemnom kopu i na površinskom kopu u vidu etaža, spra-tova ili galerija. Površinsku eksploataciju čine: 1. radovi na otkrivci (jalo-vini), koji se sastoje u odstranjivanju (otkopavanju, transportu i odlaganju) jalovinskih masa koje pokrivaju, odnosno sprečavaju slobodan pristup i sigurnu eksploataciju korisne sirovine; 2. radovi na korisnoj sirovini (ot-kopavanje, transport, pretovar ili skladištenje korisne mineralne sirovine). Međutim, danas se sve više daje prednost podzemnoj eksploataciji rude. Govori se, uglavnom, o dvama razlozima za to: 1. raspoloživa ležišta mine-ralnih sirovina nalaze se na sve većim dubinama i 2. razvoj mašinogradnje i tehnologije podzemnog otkopavanja omogućava ekonomično otkopava-nje sa velikim kapacitetima i sa malim učešćem ljudskog rada.

Osnovna obilježja površinske eksploatacije: može se vršiti samo po-slije uklanjanja otkrivke, veliko radno prostranstvo omogućava upotrebu


krupnih i visokoproduktivnih mašina, otkopavanje se vrši bagerima, koji mogu kopati i mehke i tvrde materijale.

Da bi se dobio finalni proizvod – ruda, neophodna je upotreba razli-čitih metoda otkopavanja, kako u jami tako i na površinskom kopu. Izbor otkopne metode je najdelikatnija i najteža odluka u procesu inžinjerovog odlučivanja u podzemnoj eksploataciji. Sa stanovišta eksploatacije postoje velike razlike između ležišta metala, nemetala, uglja i sl., prije svega kod primjene metode otkopavanja, primjene mehanizacije itd. Tokom otkopa-vanja, da bi se spriječilo zarušavanje, postavljaju se sigurnosni stubovi, koji mogu biti: potporni, međukomorni i horizontski.

Ukupno sam prikupila 22 termina koji se odnose na metode otkopa-vanja. Također, ovdje sam svrstala i termin metode sa zarušavanjem, koji podrazumijeva metodu, ali zatvaranja ležišta, pošto nisam našla još termi-na s kojima bih ga mogla povezati. I ovaj termin podrazumijeva metodu, ali ne otkopavanja. Ova skupina bi se mogla nazvati Otkopne metode u jami i na površinskom kopu.

Metode i načini otkopavanja rude: etažno otkopavanje – površinsko otkopavanje u etažama koje dolazi u obzir u brdovitom terenu ili kod str-mijeg položaja sloja, frontalno otkopavanje – način otkopavanja s dvije strane, kombinirana čela – čela koja obuhvataju sve metode otkopavanja, kosa okna – otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibom, kratka čela – čela koja imaju malu širinu otkopnog prostora, koriste se u raznim ru-darsko-geološkim uvjetima, ljevkasto otkopavanje – otkopavanje u kojem ruda silom dospijeva do dna sipke iz koje se prema potrebi ispušta, meha-nizirano otkopavanje – otkopavanje kod kojeg su potpuno mehanizirani tehnološki procesi kopanja, metode sa zarušavanjem – skup postupaka za zatvaranje površina iz kojih je izvađena ruda, nemehanizirano otkopava-nje – otkopavanje koje podrazumijeva primjenu eksplozivnih sredstava ili pneumatskog alata, niskop – otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagi-bom, u samom ležištu niskop služi za povezivanje ležišta sa nižim nivoima, kosa prostorija, koso okno, opava – metoda otkopavanja sa spuštanjem krovine, otkopavanje u komorama – način kopanja koji je dobio naziv zbog oblika komore koji otkopi dobivaju, otkopavanje u kosim etažama – način eksploatacije rude na površinskom kopu, otkopi sa rušenjem – način otkopa rude sa visina, otkopi sa zasipom – vrsta otkopa pomoću transpor-tnog sistema, podetažna otkopna metoda – podrazumijeva metode potko-pavanja i bušenja, polumehanizirano otkopavanje – otkopavanje koje po-drazumijeva kombinaciju mašina za rezanje i eksploziva, potkop – jamski rad koji ide vodoravno ili sa lagahnim usponom, sa podnožja brijega prema


rudištu, stepenasto otkopavanje naniže – otkopavanje u obliku stepenica vrši se od gornjeg horizonta ka donjem, stepenasto otkopavanje naviše – otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg horizonta ka gornjem, široko čelo – metoda otkopavanja u slojevima uglja, uskop – rudarski kop na određenoj visini.

2.2.9. Miniranje i njegovi elementi

Posebno mjesto u jami ima miniranje, koje se vrši da bi se razbili veći ko-madi rude. U posebnu sam skupinu izdvojila sve termine koji se odnose na operaciju miniranja, a nisu već spomenuti u nekoj od prethodnih skupina. Operaciji miniranja slijedi aktivnost provjetravanja jamskog prostora bu-dući da se pri miniranju zrak zagađuje, tako da sam u ovu skupinu svrstala i sve ono što se odnosi na operaciju provjetravanja jamskih prostorija, a prethodno nije spomenuto.

Ovu sam skupinu podijelila u nekoliko dijelova: riječi koje se odnose na proces miniranja, vrste eksploziva, gasovi koji nastaju usljed procesa miniranja, riječi koje se odnose na provjetravanje jame. Ova skupina se zove Miniranje i njegovi elementi. U ovoj skupini se nalazi 50 riječi.

Termini koji se odnose na sam proces miniranja: brizantnost – podra-zumijeva razornu moć eksploziva, brzogoreći štapin – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri miniranju, bušotina – mjesto gdje se stavlja eksploziv, rupa, cinder – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpalji-vanje mina sa usporenim djelovanjem, čahure za paljenje – sredstvo koje pomaže paljenju mina, prave se od kartona i pune se presovanim crnim barutom, čep – naziv za zatvaranje bušotine napunjene eksplozivom, deli-miti – jako pucati, eksplodirati, detonacija – pucanj, prasak od eksplozije, detonirajući štapin – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri miniranju, eksplozivna sredstva – materije kojima se vrši miniranje, tj. razbijanje stijena, gnijezdo za kapicu – rupa u koju se stavlja kapica pri miniranju, gumeni kabal – vod za paljenje mina, inicijatori eksplozije – sredstva koja izazivaju eksploziju (kapisle i štapini), kalem – namotaj šta-pina, kapisla – detonator za aktiviranje eksploziva, kluhta – glinena masa, u rudarstvu služi za začepljenje bušotina koje su napunjene eksplozivom, komorno miniranje – miniranje u komorama, lagum – sredstvo koje se koristi da prouzrokuje eksploziju, mine – sredstva koja se koriste da prou-zrokuju eksploziju, lagum, minerska saća – pomoćno sredstvo za paljenje mina, minerske čahure – pomoćno sredstvo za paljenje mina, minerske žižice – pribor za paljenje mina, mosur – namotaj štapina, nabijena mina – prostor u koji su stavljene patrone napunjene eksplozivom, neeksplodira-


ni lagumi – lagum ili mina koji nije eksplodirao prilikom paljenja laguma ili mina, patron – naziv za komad eksploziva, radni pritisak na dno bušo-tine – postupak koji se primjenjuje pri bušenju na početku kada je dubina bušotine mala, a pritisak na dno bušotine nije dovoljan, te ga je potrebno povećati, regenerativna patrona – patrona koja služi za upijanje ugljen-dioksida, rupa – bušotina unutar koje se vrši miniranje, sporogoreći šta-pin – potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa usporenim djelovanjem, cinder, štapin – materija za aktiviranje eksploziva, udarne patrone – patrone koje rade na principu komprimiranog zraka, začepljena mina – mina smještena u bušotinu koja se začepi zemljom da bi dala što veću razornu moć, zatajene mine – mine koje nisu eksplodirale prilikom paljenja mina, neeksplodirane mine ili lagumi.

U ovom dijelu se nalaze 34 termina.Vrste eksploziva: amonal – vrsta eksploziva, barut – smjesa kalijevog

nitrata, sumpora i uglja i služi za izazivanje eksplozije, dinamit – vrsta ek-sploziva vrlo razornog djelovanja, kamnetit – vrsta eksploziva, trotil – vr-sta eksploziva, vitezit – vrsta eksploziva.

Ukupno šest riječi se odnosi na ovaj dio.Šest termina se odnosi na gasove koji se oslobađaju pri miniranju. Ova

skupina ima i jedan općeniti pojam, a to je termin jamski plin.Gasovi koji nastaju u toku miniranja: azotdioksid – otrovni gas koji se

stvara prilikom miniranja, oksid azota, azotmonoksid – otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, oksid azota, jamski plin – plin koji se sakuplja na stropu jamskih prostorija, sumpordioksid – otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni gas, sumporvodonik – otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni gas, ugljenmonoksid – otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, bez boje i ukusa, eksplozivan u smjesi sa zrakom.

Termini koji se odnose na provjetravanje (četiri termina): komprimi-rani zrak – zrak koji se koristi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni pogon, kao i za provjetravanje jamskih prostorija, mlat – u sistemu provjetravanja prirodnim putem usmjerivač zračne struje, vjetrene cijevi – cijevi za provjetravanje, vjetrene zavjese – zavjese koje se upotrebljavaju tamo gdje nema vjetrenih vrata (vrsta objekta).

Pored miniranja, za razbijanje većih komada rude služe i: čekić, malj. Lagumaš ili lagumdžija pali mine, ali to se čini i mehaničkim putem po-moću dinamo-mašine. Postoje i čekići koji služe da se iskopa rupa, vrtina ili bušotina u koju se stavlja eksploziv (postoje različite vrste), a nakon toga se sirenom ili signalnim uređajem upozorava na opasnost od miniranja.


Prilikom miniranja se oslobađaju otrovni plinovi, stoga je neophodno jamu provjetravati ili nositi drägr aparat ili samospasilac. Eksplozija se izaziva pomoću baruta, brzogorećeg ili sporogorećeg štapina. Kapisla ili kapica se stavlja u gnijezdo za kapicu, zatim se uz pomoć kalema razvije štapin, pot-pali se, nakon čega dolazi do eksplozije i detonacije.

2.3.10. Vrste ruda

Pod pojmom ruda podrazumijeva se mineral u kojem su hemijski vezani metali, mineral koji se eksploatira za različite potrebe i na različite načine. Ovdje možemo govoriti i o terminu rudača – mineral koji se može iskori-stiti na ekonomski način, koji je istovjetan terminu ruda. Postoji više razli-čitih vrsta rude, ali na području Vareša se eksploatira samo pet vrsta rude. U okviru ove skupine, pronašla sam dvanaest riječi, uključujući i neke si-nonime, ali i termin željezo, koje se dobiva iz ovih ruda, kao i neke opće-nite termine kao što su, npr., prerađena ruda. Naravno, željezo nije vrsta rude, već metal, ali nastaje preradom ovih ruda, pa sam odlučila da i njega svrstam u ovu skupinu. U ovoj skupini se nalazi i naziv za jedan mineral koji je u davna vremena registriran na području Vareša. Ova skupina ima naziv Vrste ruda.

Vrste ruda: barit – vrsta rude, bistra ruda – prvotna, nezagađena, čista ruda, crvena ruda – vrsta rude, galenit – sulfidni mineral koji se upotre-bljava kao ruda za dobijanje metala, hematit – ruda od koje se dobiva bijelo sirovo željezo, crvena ruda, limonit – vrsta rude, pirit – vrsta rude, prera-đena ruda – ruda koja podrazumijeva prerađenu sirovu rudu za različite potrebe u rudarstvu, rovna ruda – ruda u onom obliku kakva dolazi iz rudnika, siderit – ruda od koje se dobiva sivo sirovo željezo, sirova ruda – ruda neposredno nakon eksploatacije iz jame ili sa površinskog kopa, ruda koja još nije prerađena za različite potrebe, željezo – metal sive boje, dobija se iz željeznih ruda.

2.3.11. Jamske prostorije i objekti izvan jame

U ovoj skupini se nalazi ukupno 87 riječi, a odnose se na mjesta u jami i van nje, na prostorije u jami i van nje, i općenito na objekte u kojima se od-vijaju određene aktivnosti i vrše određeni poslovi. Ova skupina ima naziv Jamske prostorije i objekti izvan jame.

Ruda se u Varešu eksploatirala na dva načina: na površinskom kopu i na podzemnom kopu (u jami). Već ranije bilo je riječi o eksploataciji rude u jami, o podgradi u jami, o jamskim prostorijama itd. Također, i na povr-


šinskom kopu radnici upotrebljavaju istu odjeću, vrši se miniranje, susreću se ista ili slična zanimanja. Razlika između površinske i podzemne eksplo-atacije rude ogleda se u tome što na površini nije potrebna podgrada, niti rasvjeta i na površini se upotrebljava mehanizacija (što je u jamama veoma teško): bager, demag, demper, drobilica, električna lokomotiva, flašnica, greder, katerpilar, katerpilarka, kompresor, perlinac, rovokopač, valjak itd. (o čemu je već bilo riječi). Ruda iskopana u jami izvlači se pomoću lokomo-tiva, a ruda iskopana na površinskom kopu transportira se kamionima ili transportnom trakom.

U ovu skupinu spadaju riječi: alatnica – mjesto gdje se drži rudar-ski alat, baraka daščara – drvena nastamba u kojoj žive rudari, barutni magazin – spremište u kojem se čuva barut, boks – prostor za spremanje mašina, bravarska radionica – prostorija u kojoj boravi dežurni bravar, bunker – mjesto za utovar i skladištenje ruda, cimer – prostorija za smje-štaj rudara koji stanuju dalje, a nemaju prijevoz; ovaj termin označava i sustanara, čekaonica – prostorija u kojoj se radnici okupljaju prije i poslije rada, gdje se prozivaju i raspoređuju na rad, čelo – proizvodno radilište, otkopni prostor, četa za spasavanje – mjesto gdje su smještena sredstva za spašavanje rudara u slučaju nesreće i ukazivanje prve pomoći, ćumurana – mjesto gdje se skladišti ugalj, depo – mjesto za odlaganje rude ili jalovine, dubinski kop – mjesto gdje se kopa ruda, a nalazi se pod zemljom, električ-ne pogonske prostorije – prostorije određene za pogon električnih mašina, farleza – prostorija za prozivku rudara koji su došli na posao, ganjak – hodnik, prolaz u jami, garderoba – prostorija za presvlačenje radnika prije i poslije rada, glavne dopremne prostorije – prostorije u koje se doprema ruda iz jame ili sa površinskog kopa, gumarsko – naziv za radionicu u kojoj se montiraju, popravljaju i lijepe gume za motorna vozila, halda – mjesto gdje se odlaže jalovina (nekorisni materijal), hodnik – horizontal-na prostorija, služi za izvlačenje iskopine iz jame, uvoženje materijala u jamu, za prolaz radnika, provjetravanje i odvodnjavanje, HTZ-magazin – higijensko-tehnička zaštita, mjesto gdje se drže zaštitna sredstva, isto-čak – jamsko radilište orijentirano prema istoku, jalovište – mjesto gdje se odlaže jalovina koja je odvojena od rude, halda, jalovnik – odlagalište nekorisnog materijala (jalovine), halda, jalovište, jamske prostorije – pro-storije u jami (npr. hodnici, niše), jamski objekti – proizvodna radilišta na kojima se vrši iskopavanje rude, a mogu biti kratka čela, široka čela, kom-binirana čela, komore i stubni otkopi, kamenolom – mjesto sa koga se vadi kamen radi korištenja u rudarstvu, kisikana – spremište za kisik, komo-ra – posebno zatvoreni dio u magacinu u kome su smještena eksplozivna


sredstva, kop – mjesto gdje se kopa ruda, kopina – radilište na kome se vrši otkopavanje, kotlovnica – prostorija u kojoj se proizvode topla voda i para koja služi za pokretanje parnih mašina i postrojenja, kovačnica – mjesto gdje se kovanjem proizvode razni predmeti od metala, kram – stovarište za izrađenu željeznu robu, kupatilo – mjesto gdje se rudari kupaju poslije završene smjene, kupište – radilište gdje se vrši kupljenje materijala u obli-ku kupe, laboratorija – prostorija u kojoj su smješteni potrebni uređaji za utvrđivanje vrijednosti minerala u rudi, lagum – podzemni hodnik, pot-kop, lampara – prostorija u kojoj se čuvaju i održavaju rudarske lampe, lift – vertikalno dizalo za spuštanje i izvlačenje ljudi, Lukića rov – naziv za jamu u Varešu iz koje se eksploatirala ruda, magacin eksplozivnog i ostalog materijala – prostor urađen sa sigurnosnim mjerama za držanje i čuvanje eksploziva, mehanička radionica – objekt gdje su smješteni razni strojevi i uređaji za obavljanje različitih poslova, kao što su izrada rezer-vnih dijelova, vršenja popravki i remont mašina i uređaja u procesu rada, menza – mjesto gdje se hrane rudari, kuhinja, navozište – prostorija koja povezuje izvozno okno sa glavnim transportnim hodnikom, niše – udu-bljenja u stijenama, odlagališta – mjesta gdje se odlaže jalovina (nekorisni materijal), jalovište, jalovnik, halda, otkopi – proizvodna otkopna mjesta u jami, otkopna radilišta – mjesta gdje se vrši kopanje rude, otpremni hod-nici – prolazi kroz koje se vrši transport rude iz jame, otvoreni otkopi – radilišta na kojima se vrši otkop rude, platforme – mjesta predviđena za ulazak radnika na traku i silazak sa trake, podzemne prostorije – širi skup prostorija koje nemaju direktne veze s rudarstvom (građevinske podzemne prostorije, podzemne prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije, saobra-ćaja, odlaganja itd.), podzemni kop – mjesto gdje se vrši kopanje rude, a nalazi se pod zemljom, površinski kop – prostor gdje se vrši eksploatacija i kopanje rude, predtaložnik – mjesto u jami u koje se kanalom šalje jamska voda da bi se iz nje odstranile primjese, prekop – poprečni hodnici, pri-ručna spremišta – mjesta gdje se privremeno čuvaju eksplozivna sredstva, a izgrađena su u udubljenjima stijena, probirnica – mjesto gdje se odvaja nekoristan od korisnog materijala prilikom transporta, proizvodna radi-lišta – mjesta na kojima se dobija ruda, protivpožarno spremište – mjesto gdje se čuvaju aparati za gašenje požara u jami, pumparnice – prostorije za odvodnjavanje jame, pumpne stanice – prostori za snabdijevanje vozila gorivom i mazivom, radilište – prostor gdje se izvode radovi, radionica – prostori u kojima se vrše razne popravke (mašinske, elektro, stolarske i sl.), rampa – kosa jamska prostorija namijenjena za kretanje mehanizacije i ljudi, remiza – mjesto za lokomotive, rezervoar komprimiranog zraka


– mjesto gdje se nalazi komprimirani zrak, rov – ulaz u jamske prostorije, rovokop – radilište u jami, rudište – nalazište rude, rudnica – prostor na kojem ima ruda, rudokop – radilište na kojem se kopa rudača, separacija – mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i prečišćavanje rude, skla-dište eksploziva – projektirani objekt u koji se skladišti eksploziv i drugi materijal (štapini, kapice eksploziva, električni upaljači), skladište jamske građe – projektirani objekt u kojem se čuva drvo koje se priprema za tran-sport u jamu (jamska podgrada), sklonište – mjesto gdje se sklanjaju pa-lioci mina pri paljenju, štolne – horizontalni podzemni hodnici u jami, transportne prostorije – prostorije u koje se smješta ruda prije transporta, tunel – podrazumijeva hodnik kome su i početak i kraj na površini, ven-tilacione stanice – objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje, ventilacioni mostovi – ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne struje, vjetrena vrata – objekt za izolaciju i vođenje zračne stru-je, vjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vrata – ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne struje, vjetrene pregrade od raznih materijala sa regulatorima protoka zraka sa ili bez vrata – objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje, vodosabirnik – podrazu-mijeva horizontalne jamske prostorije u kojima se skuplja voda koja dolazi iz bilo kojih dijelova jame.

U okviru ove skupine moglo se, eventualno, govoriti o dvjema pod-skupinama: objekti, radilišta, mjesta u jami i objekti, radilišta, mjesta van jamske prostorije. Od spomenutih termina u prvu podskupinu mogli bi se svrstati sljedeći termini (njih 25): dubinski kop, ganjak, hodnik, jam-ske prostorije, jamski objekti, lagum, navozište, niše, otkopi, otpremni hodnici, podzemne prostorije, podzemni kop, predtaložnik, prekop, pri-ručna spremišta, pumparnice, rampa, rov, rovokop, sklonište (može biti i na površinskom kopu), štolne, ventilacione stanice, ventilacioni mostovi, vjetrene pregrade, vodosabirnik.

2.2.12. Vrste planova u rudarstvu

Ako pogledamo u bilo koji rječnik stranih riječi, vidjet ćemo da termin plan potječe iz francuskog jezika, a označava nacrt, program, namjeru, osnovu, projekt, zamisao, crtež. Također, termin plan se upotrebljava i u značenju ‘red, poredak, stepen, pozicija, položaj’. Svakodnevno smo u pri-lici čuti i glagol planirati u različitim kontekstima, a u rječnicima se ovaj glagol upotrebljava u značenju ‘sastavljati, razrađivati planove, projekte’. U ovoj skupini se nalazi 12 termina, uključujući i termin hamer, koji je u određenoj vezi s pojmovima plan, planiranje i planirati. Termin hamer,


iako ne označava plan, nego vrstu papira, nalazi se unutar ove skupine. Svi planovi, stanje snimljeno na terenu i sl. prikazuju se na hameru. Ovu skupinu možemo nazvati Vrste planova u rudarstvu.

Termini koji pripadaju ovoj skupini: etažni plan – plan otkrivanja eta-ža, finansijski plan – plan koji podrazumijeva ukupno poslovanje rudar-skog preduzeća, hamer – vrsta papira na koji se prenosi snimljeno stanje s terena, ali se na njemu prave i planovi za rudnik, hidrološki plan rudnika – plan odvoda vode iz rudnika, plan energetske mreže – plan koji podra-zumijeva projektnu dokumentaciju kojom je utvrđena namjena i upotreba energetske mreže, plan jame – plan koji se crta na bijelom papiru i sadrži sve jamske prostorije, energetsku mrežu jame, radilišta, mjesta korisnih mineralnih sirovina, granice do kojih se vrši otkopavanje, plan jamskih površinskih kopova – plan kojim je predviđen siguran način kopanja i ek-sploatacije rude, planiranje proizvodnje – plan koji podrazumijeva da se uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda, plan proizvodnje – akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini iskopane rude i eko-nomskim efektima, plan provjetravanja jame – projektna dokumentacija koja sadrži mjere i postupke provjetravanja jame, plan rudnika – plan koji se crta na bijelom papiru i sadrži sve jamske prostorije, energetsku mrežu jame, radilišta, mjesta korisnih mineralnih sirovina, granice do kojih se vrši otkopavanje, plan jame, plan tektonike rudnika – plan koji podrazu-mijeva pravilno usmjeravanje rudarskih radova.

2.2.13. Rudarske knjige

U posebnoj skupini se nalaze kartoni, knjige i knjižice u koje rudari i rad-nici drugih struka unose potrebne podatke, dnevnici, u koje se unose ne-ophodni podaci o dnevnim aktivnostima, kao i različiti dokumenti, potvr-de i sl., a oni se odnose na strojeve koji su svoju primjenu našli u rudarstvu. U ovoj skupini nalazi se 13 termina, a možemo je nazvati Rudarske knjige.

Termini i njihova značenja iz ove skupine: atest – pismena potvrda, svjedodžba, uvjerenje; u jamama se mogu upotrebljavati samo eksploziv-na sredstva koja imaju atest, dnevni minerski karton – karton u koji se unose podaci o paljenju mina i svim dnevnim minerskim aktivnostima, dnevnik bagera – dnevnik koji sadrži nalaze pregleda i popravki bagera, knjiga dnevne evidencije eksplozivnih sredstava – knjiga u koju se unose podaci o utrošenim eksplozivnim sredstvima u toku jedne smjene, knjiga o radu sa eksplozivnim sredstvima – knjiga u kojoj su sadržani propisi o radu i rukovanju sa eksplozivnim sredstvima, knjiga o stanju lokomoti-ve – knjiga u koju se unose podaci o radu i ispravnosti lokomotive, knjiga


rudarskog nadzora – knjiga u koju se unose rješenja rudarske inspekcije i inspekcije rada, knjiga službe spašavanja – knjiga u koju se unose podaci rada službe za spašavanje, knjiga vjetrenja – knjiga u koju se unose podaci o mjerenju količine zraka, rezultati ispitivanja jamskih prostorija i svi na-lazi i zapažanja u pogledu vjetrenja jame, kontrolna minerska knjižica – knjižica u koju se unose podaci o količini utrošenog eksploziva, mjeračke knjige – knjige koje sadrže izvještaj o izvršenim rudarskim mjerenjima, rudarski projekt – projekt koji se pravi u svrhu istraživanja mineralnih sirovina, sertifikat bušilice – dokument o stanju dijelova bušilice, dnevnik rada, upotreba rezervnih dijelova, trajanje pojedinih dijelova bušilice.

2.2.14. Rudarski lokaliteti

U posebnoj skupini se nalaze svi lokaliteti na kojima je vršena površinska ili dubinska (podzemna) eksploatacija željezne rude. U ovoj skupini se na-lazi deset termina. Ovu skupinu možemo nazvati Rudarski lokaliteti.

Tu spadaju: Droškovac – lokalitet kod Vareša na kojem je vršena jam-ska eksploatacija rude, Ponikva – lokalitet kod Vareša na kojem je vrše-na površinska eksploatacija rude, Saski Do – naselje u Varešu na kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Saski Potok – naselje u Varešu na kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Seperacija – lokalitet kod Vareša na kojem se vrši separacija rude, Smreka – lokalitet kod Vareša na kojem je vršeno površinsko otkopavanje rude, Štrajbok – lokalitet kod Vareša na kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Upina (Mala i Velika) – lokalitet kod Vareša na kojem je vršena površinska eksploatacija rude, Vareš – riječ koja potječe od riječi var, varelica, a znači komad rađe-nog i kovanog željeza, rudarski grad u Bosni i Hercegovini, Vareš Majdan – rudokop, rudnik, dio grada Vareša.

2.2.15. Rudarski simboli i izrazi

Unutar svakog zanimanja susreću se posebni izrazi, izreke, termini svoj-stveni samo tom zanimanju. Također, sva zanimanja imaju i neki svoj pra-znik. Tako i rudari imaju svoj praznik – Dan rudara, a slave ga 21. decem-bra. U okviru ove skupine nalazi se devet termina.

Izrazi vezani za rudare i njihovo zanimanje: čekić i dlijeto – do počet-ka 19. vijeka najvažnije oruđe rudara, a danas predstavlja simbol rudarske struke, hica – riječ koju rudari upotrebljavaju u značenju ‘teče med i mli-jeko’, hljeb sa sedam kora – izraz koji se upotrebljava da bi se pokazala sva težina rudarskog posla, hodica – riječ koju upotrebljavaju rudari, a znači


pravi čas, hub – blistav, maršajt – ritmički, ravnomjeran hod, rudarska zastava – zastava koja se sastoji iz dvije boje: zelena, koja simbolizira nadu da živ izađeš iz rudnika i crna, koja simbolizira vječnu tamu i mrak u pod-zemlju, Sretno! – rudarski pozdrav, zolna – termin koji se upotrebljava u značenju ‘služenje, obavljanje posla’.

Razrovana zemlja, uprljana rudarska odjeća i obuća, parom ispunjena kupatila, radni prostori mračni i pod zemljom, blatnjavi na površini prve su asocijacije na rudare. Kao što je već rečeno, rudari imaju svoje simbole i zastavu. Čekić i dlijeto su do 19. vijeka predstavljali najvažnije oruđe ru-dara, a danas predstavljaju simbol rudarske struke. Na rudarskoj zastavi su dominantne dvije boje: zelena, koja predstavlja nadu rudara da će živi izaći iz rudnika, i crna, koja simbolizira vječnu tamu i mrak u podzemlju. Ru-dari imaju svoj pozdrav – Sretno! Ovaj pozdrav u sebi nosi želju za sretnim ishodom, jer im je sreća potrebnija no ostatku svijeta oko nas.

Nije bilo organiziranog oblika življenja koji nije ovisio o dobrima ispod zemlje. Kašika kojom jedemo, krema kojom mažemo ruke, kuća u kojoj živimo, automobil koji vozimo – gotovo sve što dotičemo i čime se služimo ovisi o rezultatu rada rudara.

2.2.16. Rudarska organizacija

U rudarskoj organizaciji postoji jedna posebna organizacija rada u smje-nama, poseban sistem rada koji se rijetko susreće u drugim zanimanjima, također, rudari imaju i svoja udruženja, a postoje i određeni organi koji su nadležni da prate rad unutar rudarske organizacije itd. Radnici u rudniku imaju staž koji se broji dvostruko u odnosu na druga zanimanja. U okviru ove skupine nalazi se 26 riječi. Ovdje se nalaze i riječi kvalifikacija i uvjeti rada, koje su, također, vezane za riječi u ovoj skupini.

Stoga se u ovoj skupini nalaze svi termini koji su u vezi s prethodno spo-menutim: akort – skraćeno radno vrijeme, beneficirani staž – povlašteni radni staž koji imaju rudari zbog napornih poslova, bon – platno sredstvo za topli obrok rudara, četverobrigadni sistem – sistem u kojem tri brigade rade u tri smjene, dok jedna odmara, disciplinska komisija – vrsta komisi-je pred kojom se mora odgovarati za neposluh na poslu, disciplinska odgo-vornost – neprimjereno ponašanje na poslu zbog kojeg se mora odgovarati pred disciplinskom komisijom, kadrovska služba – služba koja podrazu-mijeva grupu stručnih ljudi zaduženih za organizaciju rada, koncedulja – koverta u kojoj radnici primaju plaću, kvalifikacija – osposobljavanje radnika za obavljanje određenih poslova, noćni rad – rad koji se odvija u noćnim smjenama, organi rudarske inspekcije – stručno osposobljeno lice


koje vrši nadzor za primjenjivanje propisanih mjera u toku procesa rada, predujam – podrazumijeva uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bila, prekovremeni rad – rad preko osam sati, radnički savjet rudarskog pre-duzeća – organ upravljanja u preduzeću (ovaj termin u ovom značenju se upotrebljavao u prošlosti, a u novije doba je iščezao iz upotrebe), rudarska inspekcija – inspekcija koja utvrđuje kako se provode propisane tehničke mjere za rudarske poslove, rudarski nadzor – nadzor koji u rudniku vrše različite inspekcije, sindikat – strukovno udruženje radnika koje se bori za zaštitu prava radnika i primjenu zakona o radu, smjena – kontinuira-na organizacija rada koja traje osam sati, stimulacija – dodatna sredstva koja radnik dobije za prekovremeni rad ili za dobro obavljen posao, struč-ni savjet – tijelo koje ima zadatak da svojim savjetima pomaže direktoru jednog rudarskog preduzeća, šikta – nadnica, smjena, radno vrijeme jedne skupine rudara, štrajk – sredstvo radnika u borbi za ostvarenje radničkih prava, tanaf – nadzor u preduzeću, topli obrok – ishrana radnika u toku jedne smjene, uvjeti rada – uvjeti koje je neophodno zadovoljiti da bi se rad nesmetano odvijao, zakon o rudarstvu – zakon kojim se uređuju uvjeti i način eksploatacije mineralnih sirovina u zemlji i na njenoj površini.

2.2.17. Nalazišta rude

U ovoj skupini se nalaze termini koji su vezani za nalazišta rude (ukupno sedam termina): bazen – područje sa nalazištima rude, eksploataciono polje – mjesto gdje se eksploatira ruda, istražni prostor – prostor na ko-jem je odobreno istraživanje mineralnih sirovina, ležište – nalazište rude, revir – područje, kraj, bazen u kojem su nalazišta rude, rudarski bazen – prostor gdje se vrši kopanje i eksploatacija rudnog bogatstva, rudno blago – podrazumijeva sve organske i neorganske minerale na jednom prostoru.

2.2.18. Sinonimi u rudarskoj terminologiji

Sinonimi su – prema klasičnoj definiciji – riječi istog značenja (Riđanović, 1985: 288). U pretposljednjoj skupini se nalaze sinonimi vezani za rudar-sku terminologiju: bat i čekić – alat za razbijanje rude, bazen i revir – pod-ručja u kojima su nalazišta rude, brusilica i šajbina – mašina koja služi za brušenje i obradu različitih materijala, crijevo i šlauf – naprava koja služi za protok zraka, vode, tečnih goriva, crpar i pumpar – radnik koji rukuje ili upravlja pumpom, crvena ruda i hematit – vrsta rude, čagalj, čaglina i čagljina – šljunak, smrznuto blato, depo, halda, jalovište, jalovnik, odla-galište – mjesto za odlaganje jalovine (depo je i za odlaganje rude i za od-


laganje jalovine), drifter i stubni čekić – teški čekić montiran na željeznom stubu, upotrebljava se u otkopima sa jako tvrdom rudom, drozga, jalovina i šljam – otpad od rude, dubinski kop, jama, jamski otkop, podzemni kop – eksploatacija rude ispod površine zemlje, etaže i sprat – galerije stepena-stog oblika, nastaju usljed eksploatacije rude, stepenice, fira i škart – otpad, neupotrebljivi materijal, gumene čizme i rudarke – čizme koje nose rudari, jamski kopač-polagač pruge i jamski prugar – radnik koji vrši kopanje zbog polaganja pruge za kretanje vagoneta i sl., jamski pritisak i podze-mni pritisak – podrazumijeva poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja koji se javlja pri izradi jamskih prostorija, jarak i jaz – prokop kojim se voda usmjerava u određenom pravcu, karabituša i karbidna lampa – vr-sta rudarske lampe, lagumaš, lagumdžija i odstreljač – palilac mina, malj i veliki čekić – alat za razbijanje rude, mašinska postrojenja i mašinski uređaji – skup uređaja i mašina u procesu rada, krašnja i motika – alat za nagrtanje rude, odron, odronjavanje terena i osjelina – podrazumijeva osipanje materijala, okno i šaht – prostor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvodnjava-nje jame, okorak i parmak – sredstvo koje služi za zalog iza podgrade, a sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika, otkrivka i otkrivanje – uklanjanje materijala sa ležišta rude, plakaonica i plaknica – uređaj sa vodom za pranje čizama, plan rudnika i plan proizvodnje – plan koji po-drazumijeva da se uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda, plinata i plinta – pravougaona ploča kod podloge stupa jamske prostorije, pneumatski i vazdušni čekić – vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudi, prijenosna i kapna lampa – vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu, pruga i štreka – podrazumijeva postavljene tračnice ili šine na pra-gove kojima se kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, pumparnice i pumpne stanice – prostorije za odvodnjavanje jame, raspornica među zidovima, stojka i zasip u kombinaciji s drugim vrstama podgrade – osiguranje u otkopima, ruda i rudača – mineral koji se iskorištava na ekonomski način, sedimentna i sržna cijev – cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u ve-ćim i manjim komadima, strop i tavanica – plafon u jami, sirena i uređaj za uzbunu – zračni uređaj za upozorenje od miniranja, svrdlo i svrtnjevi – alat za dubinsko bušenje, šine i tračnice – čelična konstrukcija od koje se gradi pruga, štire i šturac – naprave koje služe za čišćenje bušotine od nečistoće, šturf i švađ – napredovanje pri iskopavanju rude, tačke i vago-net – jamska kolica.


2.2.19. Termini koji se upotrebljavaju i u drugim zanimanjima

Postoji veliki broj termina koje rudari upotrebljavaju u svom radu, a koji nisu isključivo vezani za rudarstvo. Između ostalog, upotrebljavaju se u rudarstvu, ali i u nekim drugim zanimanjima, kao i u svakodnevnom ži-votu. Neki od ovih termina su našli svoje mjesto u jednoj od prethodnih skupina, a neki su spomenuti prvi put. Takvi su termini npr.: alat – oruđe za rad, amortizacija osnovnih sredstava – naknada uloženih sredstava za finansiranje dotrajalih objekata ili za njihovu rekonstrukciju, armirani be-ton – beton pojačan željeznim šipkama, služi za podgradu u jami, azotdi-oksid i azotmonoksid – otrovni gasovi koji se stvaraju prilikom miniranja, bora – pojava koja nastaje usljed tektonskog poremećaja, brigada – grupa ljudi koja obavlja neki posao, buka – javlja se zbog upotrebe pneumatskih alata, strojeva za utovar i transport, pumpi i kompresora, caug – pokretna sila, čagalj – smrznuto blato, ćumur – ugalj, danf – pritisak zraka, depresi-ja – pojava manjeg pritiska od normalnog, direktor – rukovodilac jednog preduzeća, emajl – caklina kojom se zaštićuje metal, fira – otpad, neupo-trebljiv materijal, geologija – nauka koja proučava građu i sastav Zemlje, povezana je s istraživanjem korisnih iskopina, geološka karta – karta po kojoj se vrše geološka istraživanja, gomila – veća količina korisnog ili ne-korisnog materijala na jednom mjestu, gubici u materijalu – gubici koji se javljaju zbog neodgovarajućeg materijala, nedovoljnog poznavanja svoj-stava materijala i nagomilavanja nepotrebnih zaliha materijala, gubici u radnoj snazi – gubici koji se javljaju zbog uključivanja radnika u posao bez dovoljno uputstava i obuke, zbog nepodesnih oruđa za rad i loših uvje-ta za rad, gumene čizme – čizme koje se koriste pri obavljanju različitih poslova, halka – kolut za privez na lancu ili užetu, hamer – papir koji se koristi za ispisivanje različitih podataka, hidrostatički pritisak – pritisak na bazi tekućina i plinova, istopina – istopljeni materijal, istraživački troš-kovi – sredstva koja se izdvajaju za unapređenje proizvodnje, jaruga – vo-doderina, jarak, kablovi za prijenos struje – kablovi koji služe za prijenos električne energije, kapacitet mašine – sposobnost da se u određenom in-tervalu izvrši određeni broj određenih operacija, karika – spajanje lanaca, čeličnih užadi i sl., kariola – jamska kolica koja služe za prijevoz rude, ali i za prijevoz drugih tvari, kilava – izbočina, grba, kompresija – poja-va većeg pritiska od normalnog, kompozicija voza – podrazumijeva voz sastavljen od lokomotive i vagona, konfiguracija terena – oblik, položaj terena, krečnjak – prateća stijena željezne rude, kristalizacija – dobijanje stalnog i određenog oblika, kurir – čovjek koji nosi poštu, malj – veliki


čekić, materijal – sirovine koje se troše u proizvodnji, maziva – različi-te vrste masti i ulja za podmazivanje strojeva i postrojenja, mehaničari – radnici posebno osposobljeni za održavanje mašina i postrojenja, menza – mjesto gdje se hrane rudari, kuhinja, mjere zaštite na radu – skup mjera kojima se osigurava sigurnost radnika, motika – alat koji služi za nagrtanje rude, ali se upotrebljava i za druge poslove, noćni rad – rad koji se odvija u noćnim smjenama, odron – opasnost u rudniku, podrazumijeva osipa-nje materijala, odronjavanje terena – podrazumijeva osipanje materijala, odron, orman – garderobni ormar za odjeću i druge potrebe, osjelina – podrazumijeva odron zemlje, pogon – dio proizvodnog procesa rada, pod-zemne vode – vode koje se nalaze ispod Zemljine površine u šupljinama, predujam – podrazumijeva uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bila, pregrada – služi za razdvajanje različitih mineralnih sirovina, prijelom – pojava koja nastaje tektonskim poremećajem, pritisak zraka – pojava koja nastaje od komprimirajućih uređaja, danf, proizvodni program – program koji podrazumijeva cjelokupnu djelatnost preduzeća za posmatrani period, rezerva – višak ušteđenih minerala za kasnije potrebe, sajla – čelično uže, skretnica – promjena pravca kretanja (kolosijeka), služba za spašavanje – posebno organizirana i osposobljena služba radnika sa specijalnom opre-mom za spašavanje u slučaju nesreće, služba zaštite na radu – posebno osposobljena služba koja provodi zakonom propisane mjere za zaštitu na radu, sprat – etaža, sredstva za mazanje i čišćenje mašina – sredstva (ma-sti i ulja) koja služe za podmazivanje mašina, da bi one mogle nesmetano funkcionirati, sumpordioksid i sumporvodonik – otrovni gasovi koji se stvaraju prilikom miniranja, šine – čelična konstrukcija od koje se gradi pruga, škriljac – prateća stijena željezne rude, šmir – ulje, tračnice – če-lična konstrukcija od koje se gradi pruga, tračnik – pričvršćivač tračnica, transportni troškovi – cijena prijevoza sirovina, materijala do preduzeća, troškovi kontrole – sredstva koja se koriste za kontrolu tehnološkog proce-sa i materijala koji se koriste pri izradi, ulje – služi za podmazivanje bušili-ce, uže – služi da se njime radnici vežu prilikom rada na većoj visini, vade – jaruge, suho korito, ventil – sistem za zatvaranje zraka, gasa ili tečnosti, vodovodna mreža – sistem za napajanje vodom.

U okviru ove skupine nalazi se i termin geologija u značenju ‘nauka koja proučava građu i sastav Zemlje’. To je, također, nauka koja je u tijesnoj vezi s rudarstvom. Geologija je jedna od najstarijih nauka uopće i bavi se prouča-vanjem svih pitanja koja se odnose na Zemlju i na bilo koju osobinu Zemlje.

Još se prahistorijski čovjek iz kamenog doba, tražeći pogodan komad sti-jene za svoje kameno oruđe, i kasnije, čovjek iz bronzanog i željeznog doba,


otkrivajući i vadeći rude da bi iz njih dobio bronzu, ustvari, bavio primijenje-nom geologijom. Iz tih prvih pokušaja pronalaženja, dobivanja i iskorištava-nja mineralnih sirovina razvilo se staro rudarstvo, a iz njega, kroz iskustvo vijekova formiralo se savremeno rudarstvo, jedna od glavnih poluga kulture i civilizacije današnjeg čovječanstva, jer je rudarstvo osnova svih industrija.

2.2.20. Ostali termini koji se upotrebljavaju u rudarstvu

Posljednju skupinu čine sljedeće riječi: anhylostomiaza – zarazna bolest crijeva, čiji je uzrok rad u toplim jamama, brklja – rampa na ulazu u rud-nik, debljina slojeva – najkraće rastojanje između podinske i površinske slojevitosti, dnevni otkop – kopanje rude u toku jednog dana, drozga – otpad od rude, ekonomičnost metode otkopavanja – zasniva se na tome da ima manje gubitaka u rudi, a da su proizvodni troškovi (priprema, ot-kopavanje, transport) što niži, erupciona pojava hladne vode – poteško-će koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na vodonosne donje naslage, erupciona pojava vruće vode – poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na vodonosne donje naslage, etaže – galerije stepe-nastog oblika, stepenice, nastaju usljed eksploatacije rude, gnijezdo – dio peći gdje se topila ruda, gnijezdo – obogaćena žila plemenitog metala u pratećoj stijeni, godišnji kapacitet rudnika – podrazumijeva količinu iskopane rude u toku jedne godine, grič – komadi rude koji sami izviruju iz zemlje, škriljava stijena, grivna – metalni obruč ili učvršćivač za razne namjene u rudarstvu, gubici u eksploataciji – gubici koji se javljaju usljed slabo organiziranog i nestručnog održavanja sredstava za rad, kao i zbog nepotpunog korištenja raspoloživih kapaciteta, haodina – pomoćni uskop za prolaz, hica – mjera za iskopanu rudu, iskopina – iskopani i otpucani komadi stijene ili uglja, izdanak – onaj dio rudišta gdje rudište izlazi na površinu, izolaciona pregrada-zavjesa – pregrada ili zavjesa za zaštitu od prašine i štetnih plinova, jalovina – otpad od rude, kabao – mjera kojom se mjerilo koliko je izvučeno rude iz jame, kal – skraćenica za kaloriju, gubitak robe na težini radi sušenja, kalamita – magnet, karanj – veliki komad rude, karnjić – manji komad rude, koeficijent iskorištavanja rude – stepen, količina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka, kolosijek – kretanje vagoneta, sastoji se iz pragova na kojima su prikovane ili na koji drugi način pričvršćene tračnice ili šine, koncentrat – separirana ruda, krošnja – korpa u kojoj se nosila ruda, krovina – stijene koje se nalaze iznad sloja rude ili uglja, kupa – gomila rude koja je sišla s trake ili nasta-la dovozom rude na jedno mjesto, lađa – položaj rudnog tijela (pružanje,


zalijeganje), marod – rudar koji je nesposoban za rad, metan – eksplozivni plin, plin bez boje, mirisa i ukusa, nije otrovan, nastaje pougljenjavanjem, upaljiv na 650°C, mineralne sirovine – rudarski proizvodi koji se prerađu-ju u poluproizvode, a zatim se koriste u drugim industrijskim granama, osmica – broj koji označava broj radilišta, transportnog sredstva i ostalih značajnih mjesta u jami, otkopani materijal – podrazumijeva rudu ili ja-lovinu, otpucana ruda – ruda koja služi kao osiguranje u otkopima, otu-čine – komadi jalovine, paun – dobro usitnjeni materijal, podina – stijene koje se nalaze ispod rudače ili ugljenog sloja, poskliznuća – opasnost u rudniku od pada rudara, proboj podzemnih voda – opasnost u rudniku, a javlja se usljed iznenadnog proboja voda koje se nalaze ispod prostora na kojem se eksploatira ruda, pruga – podrazumijeva postavljene tračnice ili šine na pragove kojima se kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, redovni putevi – putevi određeni za prolaz pri dolasku na posao i odlasku s posla u jami, rošt – podrazumijeva složenu gomilu iskopane rude, rudarstvo – eksploatacija korisnih minerala koje sadrži Zemljina kora, rudne žice – po-drazumijevaju pravac prostiranja rude, sanacija terena – skup mjera koje se preduzimaju da bi se obnovio teren na kojem su vršeni istraživanje i eksploatacija rude, sastavljene žile – vrsta neslojevitog rudišta povezane tako da predstavljaju jedno rudno tijelo, saug – ventil za puštanje zraka, silikoza – oboljenje pluća koje nastaje kad se radi u stijenama s kremenom, sloj – nakupina rude ili jalovine, sočiva (leće) – rudne mase koje imaju sočivast oblik, središnji zalom – vrsta zaloma, škart – otpad, neupotrebljiv materijal, šlagno – udarac, šljever – prag za prugu, štrajbok – put, pruga, štreka – pruga, šturf – napredovanje pri iskopavanju rude, šturt – sporedni kolosijek u jami, švađ – napredovanje pri iskopavanju rude, šturf, table i putokazi jamskih objekata – table koje pokazuju mjesto pojedinih jam-skih objekata, tabla je, obično, bijele boje, a tekst se piše crnom bojom, tara – smanjenje težine rude radi sušenja, tektonski poremećaji – poremećaji nastali usljed velike upotrebe eksploziva prilikom miniranja, tona – jedini-ca za rudu, tovar – mjera za iskopanu rudu, tovotna mast – mast koja služi za podmazivanje bušilice, troska – otpad od topljenja željeza, neproduktiv-ni proizvod iz visoke peći, tvrdi metal – metal koji ima osobinu da se kod bušenja rude suprotstavi sili koja bi mu mijenjala oblik, upina – zaravan u padini brda ili u rudištu, uzboj – traženje rude, vanta – veliki komad rude, zalom – podrazumijeva promjenu smjera pri kopanju rude, zalomni naboj – stvara se radi otvaranja slobodne plohe u sredini čela, čime se poveća-va učinak otpucavanja i održava profil hodnika neporemećenim, zalom prema dolje – vrsta zaloma, zalom prema gore – vrsta zaloma, zarušava-


nje krovine – opasnost u rudniku, a ona podrazumijeva zarušavanje onih stijena koje se nalaze iznad sloja rude, znaci za povlačenje – znaci koji se nalaze na svim glavnim raskrsnicama u rudniku, imaju strelice i upadljiv natpis, žile – vrsta neslojevitog rudišta koji imaju ravnomjeran oblik.

Prilikom obavljanja rudarske djelatnosti javljaju se i određene opasno-sti, kao što su npr. buka – nastaje usljed rada pneumatskih aparata, strojeva za utovar i transport, pumpi i kompresora, a ona može imati trajne poslje-dice na zdravlje rudara. Također, u rudniku se često javljaju odroni, mogu-ća su poskliznuća rudara, što, također, može izazvati trajne posljedice. Tu su još i proboj podzemnih voda, zbog čega se vrši odvodnjavanje rudnika, kao i zarušavanje krovine.

U toku dugog rudarenja u početku su korištena samo lahko pristupačna ležišta mineralnih sirovina čiji su izdanci izbijali na površinu terena. To su bila ležišta koja su eksploatirana bez velikih teškoća i bez dubljeg poznavanja postanka rudarskih tijela, njihova oblika, rasporeda različitih vrsta ruda u njima, kvaliteta, tektonike i mnogih drugih bitnih osobina rudišta. Ali su, vremenom, potrebe u mineralnim sirovinama rasle, dok su zalihe poznatih ležišta opadale. Zbog toga se, da bi se povadili i teže dostupni dijelovi rudnih tijela, često moralo spuštati sve dublje u zemlju i usavršavati tehnika rada.

Uz to se i broj elemenata koji su korišteni stalno povećavao (u 12. i 13. vijeku čovječanstvo je koristilo samo 18, a 1944. godine već 71 hemijski element). Sve su to bili uzroci zbog kojih se moralo pristupiti pronalaženju novih mineralno-sirovinskih baza, racionalnoj eksploataciji starih ležišta, a osim toga, potpunijem iskorištavanju siromašnijih ruda. A da bi se otkrili novi izvori mineralnih sirovina i da bi se pravilno i racionalno eksploatira-la već poznata ležišta, neophodno je utvrditi pod kakvim se uvjetima ona uopće mogu formirati, uz kakve se stijene javljaju i gdje ih, prema tome, treba tražiti. Otvaranje ležišta se može vršiti na više načina: vertikalnim oknom, kosim oknom, potkopom i rampom – podzemna prostorija koja povezuje otkopne nivoe.

A rudna ležišta i uopće ležišta mineralnih sirovina jesu, u suštini, samo geološka tijela čiji su postanak, sastav, oblik, struktura, način zalijeganja i ostale bitne osobine samo rezultat rada različitih geoloških faktora. Prema načinu svog postanka, ležišta korisnih minerala ili stoje u najtješnjoj genet-skoj vezi sa stijenama u kojima se nalaze, ili te stijene predstavljaju samo sredinu koja je prihvatila i primila mineralne materije koje izgrađuju leži-šta, ili su okolne stijene utjecale samo na strukturu i oblik, ali ne i na sastav ležišta. Bogatstvo i pristupačnost sirovina za dobijanje željeza samo po sebi je pretpostavka za razvoj autohtonog rudarstva i metalurgije.

96

3. Zaključak

Nema sumnje da je bosanski jezik na planu leksike izuzetno bogat jezik. Proučavajući rudarsku terminologiju, mogla sam primijetiti da rudari u svom govoru upotrebljavaju veliki broj različitih termina. Također, pri-mjetno je da unutar ove terminologije ima veliki broj sinonima. Tako, npr. u značenju ‘mjesto za odlaganje jalovine’ upotrebljava se čak pet termina: depo, halda, jalovište, jalovnik, odlagalište. Isto tako, ako malo pažljivije pogledamo termine koje rudari upotrebljavaju u svom govoru, primijetit ćemo da ima veoma malo termina koji su isključivo rudarski. Veliki je broj općeupotrebnih termina, a najviše njih se odnosi na termine koji su zajed-nički rudarstvu i nekim drugim privrednim djelatnostima.

Tema ovoga rada je Rudarska terminologija u Varešu. Rudarska termi-nologija je obrađena u okviru fonetsko-fonološkog, morfološkog i leksič-kog nivoa, dok na sintaksičkom nivou nisu primijećena značajnija odstu-panja. Na svakom od spomenutih jezičkih nivoa primijećene su određene karakteristike koje se mogu vezati za dijalekt kojem pripada govor Vareša, kao i za obrazovanje rudara.

Na fonetsko-fonološkom nivou prepoznaju se sljedeće karakteristike rudarske terminologije:

• svođenje dvaju afrikatskih parova na jedan u korist afrikata ć i đ, čime se ne mijenja značenje riječi (npr. ćuskija i čuskija imaju isto značenje)

• glas h se dobro čuva u svim pozicijama u riječi kod Bošnjaka, a kod Hrvata se, vrlo često, gubi i na početku, i u sredini, i na kraju riječi

• dodavanje glasa j tamo gdje nema uporišta za to u osnovi riječi (npr. hatezej-ke, a može se čuti i oblik hateze-ke, prema skraćenici HTZ)

• dodavanje suglasnika v u riječi sirena (svirena)• hiperijekavizacija (npr. komjen)• pojava suprotna hiperijekavizaciji (npr. sikira)• prednost se u govoru daje likovima s -pre (npr. prenos)• uprošćavanje konsonantske skupine dl- na početku riječi (umjesto

dlijeto upotrebljava se oblik lijeto)• uprošćavanje konsonantskih skupina unutar riječi (npr. nazornik,

nazor)


• upotreba oblika labaratorija i temparatura umjesto laboratorija i temperatura

• zamjena suglasnika h suglasnikom k u riječima stranog porijekla (npr. umjesto njemačkog Schicht u govoru rudara se upotrebljava oblik šikta)

• zamjena vokala a vokalom e (npr. umjesto termina separacija upo-trebljava se termin seperacija)

• asimilacija dvaju vokala ao > o (npr. umjesto termina rezervoar ru-dari upotrebljavaju termin rezervar)

• prelazak zvučnih suglasnika u bezvučne i obrnuto na kraju riječi (npr. umjesto općeprihvaćenog termina akord rudari u svom govo-ru upotrebljavaju termin akort)

• promjena suglasnika d u suglasnik t (npr. umjesto izvornog nje-mačkog oblika Wand, u govoru rudara upotrebljava se oblik vanta)

• sufiks -oc umjesto standardnog -lac (npr. rudari upotrebljavaju ter-mine čistioc, rukovodioc i sl.)

• ne provodi se dosljedno sibilarizacija tamo gdje je to po pravilu (npr. u dativu i lokativu jednine mogu se čuti oblici buki i knjigi, umjesto buci i knjizi)

Na prozodijskom planu dešavaju se promjene karakteristične za raz-govorni funkcionalni stil. To se, prije svega, odnosi na pomjeranje silaznih akcenata van inicijalnog sloga u nekim riječima stranog porijekla. Među-tim, danas se u nekim rječnicima bosanskog jezika i oblici sa silaznim ak-centom na inicijalnom slogu i oblici sa silaznim akcentom van inicijalnog sloga smatraju normiranim oblicima.

Kada je riječ o morfološkom jezičkom nivou, može se reći da su rezul-tati do kojih se došlo prilikom istraživanja očekivani. Prikupljeni materijal potvrđuje činjenicu da su imenice najbrojnija vrsta riječi u našem jeziku. Među imenicama najviše je onih muškog roda, nešto manje je imenica ženskog roda, a najmanji broj je imenica srednjeg roda. Kada su u pitanju vrste imenica, najveći je broj zajedničkih imenica. Gradivne imenice upo-trijebljene su mnogo manje nego zajedničke imenice, i to da bi označile vrstu materijala koja se upotrebljava za građevinske radove u rudarstvu. Najmanji broj je vlastitih imenica.

Također, unutar prikupljenog materijala veliki broj zauzimaju glagol-ske imenice. Najviše imenica se nalazi u jednini, a manji broj njih je zabilje-žen u obliku množine. Najfrekventniji padež u kojem se nalaze prikupljeni termini je nominativ, a manji broj imenica se nalazi u genitivu, akuzati-vu, vokativu, instrumentalu i lokativu. U deklinaciji imenica nema nekih


značajnijih odstupanja. Ukoliko ih i ima, ona se vezuju samo za nekoliko padeža. Na takva odstupanja velikog utjecaja imaju sredina iz koje rudari dolaze, kao i stepen njihovog obrazovanja.

Kada je riječ o deklinaciji imenica, određene napomene su zabilježene u sljedećim padežnim oblicima:

• u akuzativu jednine koji se izjednačava sa genitivom jednine i kada se radi o nečemu neživom (npr. vozi viljuškara)

• u vokativu jednine, gdje imenice čija se osnova završava na sonant r imaju nastavke -e i -u (alatničare i alatničaru)

• u instrumentalu jednine, gdje u govoru vareških rudara dolazi do kolebanja u upotrebi nastavka -om ili -em; kod imenica na -ār upotrebljavaju se i jedan i drugi nastavak; kod imenica na nepčani suglasnik javlja se odstupanje od norme, pa se, također, upotreblja-vaju oba nastavka (s alatničarom i s alatničarem; čekićom i čekićem)

• većina imenica je upotrijebljena samo u obliku kraće ili samo u obliku duže množine, ali pojedine imenice su upotrijebljene i u jed-nom i u drugom obliku (trokutovi i trokuti)

U vezi s imenicama potrebno je još napomenuti da vareški rudari u svom govoru odstupaju od norme našega jezika i kada su u pitanju imenice koje se završavaju sufiksom -onica ili -nica. Naime, kod rudara su uobiča-jeni oblici sa sufiksom -ona (npr. radiona).

Po broju, na drugom mjestu se nalaze pridjevi. Najviše je prisvojnih pridjeva upotrijebljenih u sva tri roda. Također, veliki je broj opisnih pri-djeva, a najmanje je gradivnih pridjeva. Među prikupljenim materijalom nalazi se i nekoliko procesualnih i vremenskih pridjeva. Sve prikupljene pridjeve rudari su upotrijebili u određenom pridjevskom vidu. U promjeni pridjeva nisu zabilježena odstupanja od norme.

Na trećem mjestu nalaze se prijedlozi. Prikupljeno je deset prijedloga, a oni su upotrijebljeni 109 puta u sklopu različitih termina. Unutar pri-kupljenog materijala prisutna su samo dva veznika – sastavni veznik i i rastavni veznik ili koji su u sklopu različitih termina upotrijebljeni deset puta. Kada je riječ o glagolima, u govoru rudara zabilježeno ih je samo se-dam. Svi glagoli se nalaze u obliku krnjeg infinitiva. Također, šest glagola je nesvršenog vida, a samo glagol ispengati – ‘čvrsto svezati’ – ima oblik svršenog glagolskog vida.

Kada su u pitanju nastavci kod glagola, u našem jeziku paralelno egzi-stiraju oblici sa -ovati, -isati, -irati. Međutim, u govoru vareških rudara na-laze se samo oblici sa nastavkom -ovati i -isati. Isti slučaj je i u glagolskom pridjevu trpnom. Među prikupljenom građom nalaze se samo četiri priloga


i svi imaju mjesno značenje. Brojevi, kao vrsta riječi, su upotrijebljeni samo jednom i to u sklopu termina hljeb sa sedam kora. Također, i zamjenice su upotrijebljene samo jednom, i to odnosna zamjenica koji (u obliku lokativa jednine) kao dio riječi – tijelo lampe u kojoj je smješten akumulator.

Na sintaksičkom nivou nisu zabilježeni neki posebni slučajevi koji za-htijevaju određeni komentar.

Na leksičkom nivou utvrđeno je sljedeće:• postoji relativno mali broj termina koji pripadaju isključivo rudarstvu• veliki je broj termina koji su zajednički rudarstvu i nekim drugim

privrednim djelatnostima• unutar rudarske terminologije najviše je općeupotrebnih termina• postoji veliki broj sinonima među prikupljenim terminima• na ovom nivou najbolje se može pratiti evolucija rudarske terminolo-

gije, od rada u majdanima do eksploatacije rude na moderan način• određeni termini su u potpunosti iščezli iz upotrebe ili su, usljed

modernizacije rudnika, zamijenjeni nekim novim, aktuelnijim ter-minima

• neki od starijih termina se upotrebljavaju i danas, ali su dobili neka nova značenja

Prilikom istraživanja prikupila sam 945 riječi. Sve te riječi je bilo ne-ophodno klasificirati, primjenjujući određeni kriterij. U ovom radu opre-dijelila sam se za tematski kriterij klasifikacije. To je bio izuzetno složen zadatak, u prvom redu zbog toga što je veliki broj termina koji se ne mogu svrstati niti u jednu od ponuđenih skupina, svaka skupina bi mogla imati još po nekoliko podskupina, a čini se da bi trebalo biti onoliko skupina koliko ima i riječi.

Prikupljajući rudarsku terminologiju, došla sam do zaključka da po-stoji veliki broj termina koje rudari upotrebljavaju u svom govoru, a oni pripadaju različitim područjima djelovanja, veliki broj tih termina se pre-klapa sa terminima iz različitih sfera života.

Ovaj rad je mali doprinos rudarstvu na području Vareša, koje je u opa-danju i pokušaj da se rudarska terminologija sačuva od zaborava. Mula Mustafa Bašeskija u Ljetopisu reče: „Što se piše ostaje, što se pamti nestaje“. Poučena njegovim riječima nastojala sam da prikupim što više termina koji će biti svjedoci rudarskoj prošlosti obojenoj bojama neizvijesnosti, bo-jama teškog radničkog znoja, straha. Dok jedu svaku od sedam kora svoga hljeba i dok piju, kako to napisa Aleksa Šantić: “ ... vidi se kako damari im biju pod suhijem grlom u nabrekloj žili...“, želim da otmem zaboravu nji-hov mukotrpan rad, ali i da lingvistici dam skroman doprinos.

100

4. Literatura

Anić, Vladimir; Brozović-Rončević, Dunja i dr. (2004) Hrvatski enciklopedijski rječnik (1-11), Novi liber, Zagreb.

Anić, Šime; Klaić, Nikola; Domović, Želimir (2001) Rječnik stranih riječi, IKP Evro, Be-ograd.

Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo i dr. (1997) Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb.Begtić, Mustafa (redaktor) (1962) Priručnik o zanimanjima (knjiga 1), Izdavačko predu-

zeće „Rad“, Beograd.Bilić, Josip; Buljat, Jadranka; Ćošković, Pejo (1996) Hrvatski opći leksikon, Leksikograf-

ski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Bošnjaković, Žarko (1985) Pastirska terminologija Srema, Institut za južnoslovenske je-

zike, Novi Sad.Brozović, Dalibor (urednik) (1999) Hrvatska opća enciklopedija (1-11), Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, Zagreb.Brozović, Dalibor (1966) „O problemu ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalek-

ta“, Hrvatski dijalektološki zbornik, str. 119–208, broj 2, Zagreb.Bulić, Refik (2010) „Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-ma-

glajskog kraja“, Pismo, godište 8, broj 1, str. 11–32, Sarajevo.Čedić, Ibrahim i dr. (2007) Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo.Dešić, Vukan (1962) Metode naučne organizacije rada – organizacija i ekonomika predu-

zeća, Naučna knjiga, Beograd.Džanko, Muhidin (2005) Naš jezik 8 sa zajedničkim programskim jezgrima (udžbenik za

osmi razred osnovne škole), Bosanska riječ, Sarajevo. Džibrić, Amira; Džibrić, Ismeta (2009) Naš jezik za 6. razred osnovne škole, Bosanska

riječ, Tuzla.Đaković, Luka (1980) Rudarstvo i topioničarstvo u Bosni i Hercegovini, Univerzal, OOUR

Grafičar, RJ Izdavačka djelatnost, Tuzla.Enciklopedija tehnike (knjige 1 i 2), Narodna knjiga, Beograd.Filipović, Milenko (2000) „Baština srednjovjekovnih rudara Sasa u južnoslavenskim ze-

mljama“, Godišnjak ANUBIH, knj. 29, str. 5–36, Sarajevo.Gluščević, Branko (1948) Podzemne otkopne metode neslojevitih rudišta, Ministarstvo

rudarstva FNRJ, Beograd.Halilović, Senahid; Tanović, Ilijas; Šehović, Amela (2009) Govor grada Sarajeva i razgo-

vorni bosanski jezik, Slavistički komitet, Sarajevo.Halilović, Senahid (1996) Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo.


Halilović, Senahid (1999) Pravopis bosanskoga jezika (Priručnik za škole), Dom štampe Zenica, Sarajevo.

Isaković, Alija (1970) „Rječnik stare rudarsko-geološke terminologije“, Geološki glasnik, broj 14, str. 3–120, Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.

Ivčić, Milivoj; Magerl, Milivoj i dr. (1966) Zaštita na radu, Novinsko-izdavački, štampar-ski i birotehnički zavod, Zagreb.

Jahić, Dževad (1999) Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora (Trilogija o bosanskom jeziku, knjiga II), Ljiljan, Sarajevo.

Jahić, Dževad; Halilović, Senahid; Palić, Ismail (2000) Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica.

Jahić, Dževad (1980) „Iz lovačke terminologije i lovačkog žargona u govoru rogatičkog kraja“, Radovi, knjiga IX–X, str. 269–292, Filozofski fakultet, Sarajevo.

Jahić, Dževad (1983) „Lovačka leksika i frazeologija u rogatičkom kraju“, Srpski dijalek-tološki zbornik, knjiga XXIX, str. 339–403, SANU i Institut za srpskohrvatski jezik, Beograd.

Jahić, Dževad (2012) Rječnik bosanskog jezika, Sejtarija, Sarajevo.Jahić, Dževad (1999) Školski rječnik bosanskog jezika (Trilogija o bosanskom jeziku, knji-

ga III), Ljiljan, Sarajevo.Jukić, Omer; Katanić, Mirsad i dr. (1997) Osnove praktične primjene rudarske mehaniza-

cije u podzemnoj eksploataciji, PrintCom Grafički inžinjering, Tuzla.Kacer, Fridrih (1926) Geologija Bosne i Hercegovine (sveska 1), Državna štamparija, Sa-

rajevo.Katnić-Bakaršić, Marina (2007) Stilistika, Tugra, Sarajevo.Klaić, Bratoljub, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.Kobaš, Pavo (2005) Latinizmi (školski rječnik), Edicom, Orašje.Kreševljaković, Hamdija (1991) Izabrana djela (II), Veselin Masleša, Sarajevo.Kristal, Dejvid (1985) Enciklopedijski rječnik moderne lingvistike, Nolit, Beograd.Matković, Dinko (2004) „Frazemi i paremiološki izričaji s natuknicama iz ribarstva i po-

morstva u govoru Vrboske na otoku Hvaru“, Čakavska rič, broj 1, str. 137–142, Split. Memić, Nedad (2013) „Od Sasa do gastarbajtera“, Lingvazin, broj I/2, str. 17–19, Tuzla.Mešanović-Meša Emira (2012) „Rječnici bosanskoga jezika“, Zbornik radova – knjiga 1,

str. 35–45, Slavistički komitet, Sarajevo.Mihajlović, Vladimir; Vuković, Gordana (1977) Srpskohrvatska leksika ribarstva, Insti-

tut za lingvistiku, Novi Sad.Milovanović, Branislav (1949) Opšta geologija, Izdavačko preduzeće Ministarstva rudar-

stva FNRJ, Beograd.Moguš, Milan (1953) „O jeziku naših natpisa“, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga knji-

ževnog jezika, broj 4, str. 107–111, Zagreb.Monografija Jugoslavija danas (1978), Spektar, Zagreb, Uniapublik, Beograd.


Muderizović, ef. Riza (1918) „Bosanski majdani za turske uprave“, Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. 1–4, str. 21–28, Sarajevo.

Nedeljkov, Ljiljana (2010) „Lingvistička istraživanja pčelarske terminologije“, Zbornik radova na Savetovanju pčelara, Novi Sad.

Okuka, Miloš (2008) Srpski dijalekti, SKD Prosvjeta, Zagreb.Petrović, Nenad; Torbica, Slavko (1997) Metode i tehnologija podzemne eksploatacije ne-

slojevitih ležišta (priručnik u nastavi), Rudarsko-geološki fakultet, Beograd.Pravidur, Andrijana (2011) „Prilog poznavanju metalurških središta željeznodobnih na-

selja srednje Bosne u svjetlu novih istraživanja“, Histria antiqua, sv. 20, str. 156–167, Zagreb.

Radovanović, Milorad (2003) Sociolingvistika, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovi-ća, Sremski Karlovci – Novi Sad.

Radovanović, Milorad (1990) Spisi iz sintakse i semantike, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad.

Riđanović, Midhat (1985) Jezik i njegova struktura, Svjetlost, Sarajevo.Rizen, Vladimir (1950) Bušilica za dubinsko istražno bušenje Craelius B-3, Izdavačko

preduzeće Saveta za energetiku i ekstraktivnu industriju vlade FNRJ, Beograd.Romić, Krešimir (2006) Vareš nekad i sad, JU Opća biblioteka, Vareš.Rudarske mašine (2009), Skripta za studente rudarskog odsjeka, Rudarsko-geološki fa-

kultet, Beograd.Rudarski priručnik (1950), Izdavačko preduzeće Saveta za energetiku i ekstraktivnu in-

dustriju vlade FNRJ, Beograd.Stepanović, Branko (1950) Podzemne vode u rudarstvu, Izdanje Narodnog fronta Srbije.Šehović, Amela (2012) Jezik u bosanskohercegovačkim dramama, Institut za jezik u Sa-

rajevu, Sarajevo.Šehović, Amela (2002) Stilski markirana leksika u razgovornom bosanskom jeziku, magi-

starski rad, Filozofski fakultet, Sarajevo.Šijak, Jasminka (2002) Zavičajna zbirka – monografija, JU Opća biblioteka, Vareš.Škaljić, Abdulah (1966) Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo.Tanović, Ilijas (2000) Frazeologija bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica. Tepić, Ibrahim (redaktor) (1998) Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja

Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar, Sarajevo.Vukadinović, Milutin (1956) Škodljivi gasovi u industriji i rudarstvu i zaštita od njih,

Rad, Beograd.Vukić, Milutin (1978) Otrovni gasovi u procesu miniranja, Tehnička knjiga, Zagreb.Zaplata, Rudolf (1933) „Privredne prilike Bosne i Hercegovine polovinom XIX vijeka“,

Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. 2, str. 77–90, Sarajevo.Žuljić, Mijo (1933) „Majdan (starinska rudarska kovačnica)“, Glasnik Zemaljskog muze-

ja, sv. 2, str. 115–128, Sarajevo.

103

5. Prilozi

5.1. RječnikU ovom rječniku se nalazi ukupno 945 riječi. Sve riječi su prikupljene na dva načina:

• pomoću upitnika sa odgovarajućim pitanjima• na osnovu razgovora s rudarima

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno stotinu rudara i radnika drugih stru-ka koji su bili zaposleni u rudarskoj industriji. O ovome je bilo više riječi u uvodnom dijelu rada. U rječniku su korištene samo uobičajene skraćenice tipa i sl. (i slično), itd. (i tako dalje), npr. (naprimjer), tj. (to jest). Druge skraćenice nisu upotrebljavane. Sve riječi su poredane abecednim redom. Također, u rječniku postoji i određeni broj sinonima koji su već izdvojeni u posebnu skupinu prilikom klasifikacije rudarske terminologije.

Ako posmatramo akcente ovih riječi, možemo primijetiti da se upotre-bljavaju i pojedine riječi kod kojih se silazni akcenti javljaju van inicijalnog sloga. U pojedinim rječnicima i gramatikama to se smatra odstupanjem od akcenatske norme. Međutim, u posljednje vrijeme nastaju rječnici koji dopuštaju i upotrebu silaznih akcenata van inicijalnog sloga. Ono što se odmah može primijetiti, ne samo u govoru rudara, već i u sredstvima jav-nog informiranja, govoru intelektualaca, u razgovornom stilu, jeste da se akcenatska norma bosanskoga jezika razlikuje od upotrebne norme. Ako uzmemo u obzir činjenicu da rudari nemaju nikakvo šire lingvističko ob-razovanje, broj riječi u kojima se silazni akcenti javljaju izvan inicijalnog sloga u riječi i nije toliko velik. To se odnosi isključivo na riječi posuđe-ne iz drugih jezika, npr. pridjev ženskog roda akumùlātorskā (svjetiljka) nema kratkouzlazni akcent na vokalu u, već dugosilazni akcent na voka-lu a (akumulȃtorskā) – riječ latinskog porijekla. Isti je slučaj i sa riječju detònātor (električni), kod kojeg je u standardnom jeziku kratkouzlazni akcent na o i dužina na vokalu a, a u rudarskoj terminologiji rudara Vareša dugosilazni akcent na vokalu a (detonȃtor). Također, i ova riječ je preuzeta iz latinskog jezika.


Termin kojim se označava vrsta željezne rude hematȉt, koji je porije-klom iz grčkog jezika, u govoru vareških rudara ima kratkosilazni akcent na posljednjem slogu. To se odnosi i na termine kamnetȉt (vrsta eksplozi-va), limonȉt (vrsta rude), siderȉt (vrsta rude), vitezȉt (vrsta eksploziva), koji imaju kratkosilazne akcente na finalnom slogu. Za naš jezik nije karakte-ristično pojavljivanje akcenata na finalnom slogu, stoga ova pojava pred-stavlja odstupanje od akcenatske norme našeg jezika. Sve riječi su preuzete iz grčkog jezika.

Termini preuzeti iz latinskog jezika labòrant i laboràtōrija, nemaju u govoru rudara naznačene akcente, već se akcentiraju na sljedeći način: laborȁnt i laboratórija (bez postakcenatske dužine).

Ako posmatramo prikupljenu građu, možemo primijetiti da ima mno-go stručnih termina vezanih isključivo za rudarstvo, ali i termina koji se mogu primijeniti i u nekoj drugoj industrijskoj grani. Npr. pojedini nazivi za prijevozna sredstva u rudarstvu mogu se primijeniti i na prijevoz nekih drugih sirovina, npr. kamena. Također, postoje termini koji su preuzeti iz određenih nauka, npr. fizike, hemije i sl., a koji su svoju primjenu našli i u rudarstvu, npr. ugljendioksid, ugljenmonoksid i sl. Među prikupljenom građom nalaze se i termini koji su vezani za razgovorni stil i u svakodnev-noj su upotrebi, npr.: alat, bušilica, ćumur, ćuskija i sl.

Primjetno je da najveći broj termina preuzetih iz njemačkog jezika po-činje slovom š.

Postoje velike razlike u frekvenciji riječi u okviru pojedinih slova, te se tako npr. pod slovom lj nalazi samo jedna riječ, dok se pod slovom p nalazi 100 riječi.


A

àjzin rudarski čekićàkort skraćeno radno vrijemeakumulȃtorskā svjètīljka vrsta rasvjete u jamiàlāt 1. oruđe za rad

2. oruđe koje služi za sastavljanje i rastavljanje dijelova garniture bušilice i za redovno održavanje i podmazivanje bušilice

àlātnica mjesto gdje se drži rudarski alatàlātničār osoba koja izdaje rudarski alatamàlgām slitina (legura), mješavina raznih tvariamalgàmēr osoba koja se bavi miješanjem različite vrsteàmonāl vrsta eksplozivaamortizácija òsnōvnīh sredstávā

nadoknada uloženih sredstava koja služe za finansiranje dotrajalih objekata ili za njihovu rekonstrukciju

àmpula naprava u koju se stavlja eksploziv pri miniranjuànemometar aparat za mjerenje kretanja zraka u jamiànerometar instrument za mjerenje brzine zračne struje u jamiȁnhylostomiāza zarazna bolest crijeva, čiji je uzrok rad u toplim jamamaȁnker željezni stub u jamiankèrisānje podgrađivanje uskopa željeznim ankerima (stubovima)aparáti sa pjȅnōm aparati koji služe za gašenje svakog požaraaparáti sa pràšinōm aparati koji služe za gašenje svakog požara, osim za

gašenje požara električnih uređaja sa rotacionim dijelovima

aparáti sa snȉjegom ȕgljendioksīda

aparati koji služe za gašenje svakog požara

aparáti s vòdōm aparati koji služe za gašenje svakog požara, osim požara električnih uređaja i naftnih derivata

armìrāč savijač željeza, radnik koji vrši sječenje i savijanje željeza za armirane betonske konstrukcije

àrmīrānī bètōn beton pojačan željeznim šipkama, služi za podgradu u jami

armírati pojačati, učvrstitiȁspiracionī psìhrometar aparat za mjerenje temperature zraka prije miniranja


àtest pismena potvrda, svjedodžba, uvjerenje; u jamama se mogu upotrebljavati samo eksplozivna sredstva koja imaju atest

aȕšpīr bezvrijedne stvari, stvari koje više nisu za upotrebu u jami

àzotdioksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, oksid azotaàzotmonoksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, oksid azota

B

bȁbe drvene grede za podgrađivanje stropa u rudnicima i tunelima

bȁbina glavna greda u podgradi na križištu jamske prostorijebáger mašina koja služi za utovar rude ili jalovinebáger-kàšikār vrsta bagera s kašikom koji služi za grtanje ili utovar rude

ili jalovinebáger s dùbīnskōm lòpatōm

vrsta bagera koji služi za kopanje, istovar ili utovar rude ili jalovine

báger sa vìsīnskōm kàšikōm

vrsta bagera za utovar rude ili jalovine

báger s vìsīnskōm lòpatōm vrsta bagera koji služi za utovar ili istovar rude ili jalovine

bagèrist radnik koji rukuje bagerombágerovānje rad s bagerombaràka dàščara drvena nastamba u kojoj žive rudaribàrāžnā vráta vrata koja služe za zaštitu od iznenadnog prodora vode i

tekućeg pijeskabárit vrsta rudebàrometar sprava za mjerenje pritiska zrakabárut smjesa kalijevog nitrata, sumpora i uglja, služi za

izazivanje eksplozijebárutnī mȁgazīn spremište u kojem se čuva barutbȃt alat za razbijanje rudebàzēn područje sa nalazištima rudebenefìcīrānī stȃž povlašteni radni staž koji imaju rudari zbog napornih

poslovabènzīnskā sigùrnosnā svjètīljka

vrsta rasvjete u jami


bètōnskī ȍkvīr vrsta podgrade u jamibȉstrā rúda prvotna, nezagađena, čista rudabȍks prostor za spremanje mašinabȏn platno sredstvo za topli obrok rudarabóra pojava koja nastaje usljed tektonskog poremećaja slojevabórer dio bušilice koji služi za bušenjebòrvīnta mašina za ručno bušenje rudebrȁvār u jȁmi radnik metalne struke koji radi na održavanju rudarskih

strojevabravàrija opći naziv za poslove bravarabrȁvārskā radiónica prostorija u kojoj boravi dežurni bravarbrȉfer ručni instrument za indiciranje štetnih plinovabrigáda grupa ljudi koja obavlja neki posaobrigàdīr osoba koja predvodi grupu ljudi u izvršavanju određenih

poslovabrigàdīr u separáciji predvodnik grupe ljudi koji rade na separaciji rudebrìzantnost razorna moć eksplozivabȑklja rampa na ulazu u rudnikbrùsilica mašina koja služi za obradu i brušenje različitih

materijalabrzogòrēćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri

miniranjubùdāk špicasta alatka za kopanje

bȕka zvukovi koji se javljaju zbog upotrebe pneumatskih alata, strojeva za utovar i transport, pumpi i kompresora

bȕldožer mašina za usijecanje etažabuldožèrist radnik koji rukuje buldožerombùnker mjesto za utovar i skladištenje rudabùrgija svrdlo, bušilicaburgìjati zabadati, bušitibùšāč radnik koji radi na bušilicibùšāč na pȍvršīnskōm kòpu

radnik koji radi na bušilici na površinskom kopu

bùšāčkā svȑdla alati koji se koriste pri bušenju, mogu biti različitih oblika: plosnata, sa ravnom oštricom, u obliku ribljeg repa, kolutna


bùšāčkā šȉpka šuplja bušačka šipka od bešavne cijevi (cijev sastavljena iz jednog dijela) različitih promjera, služi za bušenje

bùšāčkī čèkić čekić koji služi za bušenje bušotina (rupa) u svim materijalima, različitog je promjera, radi na komprimirani zrak

bùšāčkī príbor pribor koji je potreban za bušenje (npr. dlijeto, svrdlo itd.)

búšēnje operacija rada na bušilicibúšēnje sa dijamȁntom operacija pri kojoj se stvara materijal u manjim zrnimabúšēnje sa kȍlūtnīm svȑdlom

operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima

búšēnje sa krȕnamā operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnimabúšēnje sa rȉbljīm rȇpom operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnimabúšēnje sa sàčmōm operacija pri kojoj se stvara sitni materijalbúšēnje sa zȕpčastīm zȑnimā

operacija pri kojoj se stvara materijal u većim zrnima

bùšilica mašina za bušenje rupa u koje se stavlja eksplozivbùšotina mjesto gdje se stavlja eksploziv

C

càpīn alat koji služi za pokivanje i vađenje eksera iz jamskog kolosijeka

cȁug pokretna silacilìndar dio za kompresorcímer prostorija za smještaj rudara koji stanuju dalje, a nemaju

prijevoz; sustanarcìnder potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa

usporenim djelovanjemcjȅvovōd sistem za transport zraka, gasova, tečnosticòkule rudarske cipelecrijéva gumene cijevi koje služe za dotok zraka u jamu; naprave

koje služe za protok zraka, vode, tečnih gorivacrpáljke pumpe za voducȑvenā rúda vrsta rudecȓp uređaj za pumpanje vodecȑpār radnik koji rukuje ili upravlja pumpomcùknjati vući, trgati


Č

čȁgalj šljunak, smrznuto blatočȁglina šljunak, smrznuto blato, čagaljčȁgljina šljunak, smrznuto blato, čagalj, čaglinačàhure za páljēnje sredstvo koje pomaže paljenju mina, obično se pravi od

kartona i puni se presovanim crnim barutomčekaónica prostorija u kojoj se radnici okupljaju prije i poslije rada;

prostorija gdje se radnici prozivaju i raspoređuju na radčèkić alat za razbijanje rude, batčèkić i dlijéto do početka 19. vijeka najvažnije oruđe rudara, a danas

predstavlja simbol rudarske strukečȅkrk kolo, točak; uređaj za dizanje; vrsta jednostavnog stroja;

naprava za podizanje tereta sastavljena od okrugle ploče (točka i valjka, vretena) nasađene na zajedničku osovinu

čèlo proizvodno radilište, otkopni prostorčȅp naziv za zatvaranje bušotine napunjene eksplozivomčȅta za spašávānje mjesto gdje su smještena sredstva za spašavanje rudara u

slučaju nesreće i za ukazivanje prve pomoćičetverobrìgādnī sìstēm sistem rada u kojem četiri brigade rade u tri smjene, dok

jedna odmaračìstilac osoba koja odvaja jalovinu od rudečȉzme sa čèličnīm kȁpicamā

dio opreme rudara, upotrebljavaju se tamo gdje postoji opasnost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne prste

Ć

ćùmur ugaljćumuràna mjesto gdje se skladišti ugaljćùskija metalna poluga koja ima višestruku namjenu za

podizanje, otkopavanje, bušenje rupa itd.

D

dȁnf pritisak zrakaDȃn rudárā rudarski praznik, slavi se 21. decembradebljìna slòjēvā najkraće rastojanje između podinske i površinske

slojevitosti


Dȅjvijeva làmpa lampa za utvrđivanje prisutnosti i koncentracije plina metana

dȅkavil vagon veće zapremine sa bočnim pražnjenjem (istresanjem), koristi se na površinskim kopovima

dèlimiti jako pucati, eksplodiratidȅmāg vrsta bagera na naftni pogondȅmper vrsta kamiona u koji se tovari rudadempèrist vozač kamiona demperadèpō mjesto za odlaganje rude ili jalovinedèprēsija pojava manjeg pritiska od normalnog u jami (zakoni

fizike koji stvaraju uslove kretanja, strujanja zraka)dèpresiometar uređaj za mjerenje depresije u jamidetonácija pucanj, prasak od eksplozijedetonírajūćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za paljenje eksploziva pri

miniranjudinàmit vrsta eksploziva vrlo razornog djelovanjadìnamo-mašína mašina za paljenje mina električnim putemdìrektor pravno lice koje je odgovorno za organizaciju rada i

proizvodnju u preduzećudȉsciplīnskā komìsija vrsta komisije pred kojom se mora odgovarati za

neposluh na posludȉsciplīnskā odgovórnōst neprimjereno ponašanje na poslu zbog kojeg se mora

odgovarati pred disciplinskom komisijomdȉzalica stroj za podizanje teretadȉzānje príbora iz bùšotinē

operacija rada pri bušenju

dlijéto alat za bušenje rupa u koje se postavlja eksplozivdnȇvnī mìnērskī kàrtōn karton u koji se unose podaci o paljenju mina i svim

dnevnim minerskim aktivnostimadnȇvnī òtkop kopanje rude u toku jednog danadnȇvnīk bágera dnevnik koji sadrži nalaze pregleda i popravki bageradodávānje prȉtīska operacija povećanja pritiska na dno bušotine koja se

preduzima kod miniranja, da bi se postigao maksimalni učinak

dodávānje šȉpkī operacija rada pri bušenjudójavnī ȕređāji uređaji koji služe za prijenos vijesti s jednog na drugo

mjesto


dózeri snažne mašine u službi vuče ili guranja, kada im se dodaju radni organi za iskop, postaju iskopne mašine

drágr àparāt aparat koji služi za zaštitu organa za disanje prilikom ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u kojima ima otrovnih plinova, instrument za indiciranje štetnih plinova, brifer

drenáža isušivanje vodonosnih naslagadrȉfter teški čekić montiran na željeznom stubu, upotrebljava se

u otkopima sa jako tvrdom rudomdrȏb motka, batina, kolacdròbilac rúdā osoba koja se bavi usitnjavanjem većih komada rudedròbilica mašina koja usitnjava i drobi ruduDròškovac lokalitet kod Vareša na kojem je vršena jamska

eksploatacija rudedrȍtlampa vrsta rudarske lampe, svjetiljkedrózga otpad od rudedȑvenā pȍdgrada najčešća vrsta podgrade u jami u Varešudȑvenī čȅp vrsta čepa za sprečavanje od ispadanja, njime se

osigurava stupac u podgradidȑvenī klȉn klin koji služi za učvršćivanje grede u ležištu za podgradudȑvenī kvàdrātnī slògovi slogovi koji služe za osiguranje u otkopimadȑvenī stȗb stub koji služi za osiguranje u otkopimadùbīnskī kȍp mjesto gdje se kopa ruda, a nalazi se pod zemljom

E

ekonòmičnōst metódē otkopávānja

metoda koja se zasniva na tome da ima što manje gubitaka u rudi i da su proizvodni troškovi (priprema, otkop, transport...) što niži

eksploatácija mȉnerālnīh sȉrovīna

vađenje iz ležišta mineralnih sirovina

eksploatácija rúdē vađenje, iskorištavanje rudeȅksploatacionō pȍlje mjesto gdje se eksploatira rudaȅksplozīvnā srèdstva materije kojima se vrši miniranje, tj. razbijanje stijenaelèktričār u jȁmi radnik koji radi na održavanju električnih uređaja u jamielèktričnā svjètīljka vrsta rasvjete u jamielèktričnē lokomotíve lokomotive koje služe za prijevoz radnika


elèktričnē pógonskē prostòrije

prostorije određene za pogon električnih mašina

elèktričnī detonȃtor uređaj koji služi za paljenje mina električnim putemelèktričnī ùpaljāč kȁpicē eksplóziva

naprava koja služi za paljenje mina električnim putem

ȅlektroenergetskā postrojénja

skup montiranih električnih uređaja i instalacija

ȅlektro-mòtōr motor koji služi za pogon postrojenjaèmajl caklina kojom se zaštićuje metalȅnergetskā mrȅža mreža koja služi za napajanje energentima jama i drugih

rudničkih objekataȅrupcionā pȍjava hlȃdnē vòdē

poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na vodonosne donje naslage

ȅrupcionā pȍjava vrȗćē vòdē

poteškoće koje ometaju rad na istražnom bušenju; nastaje od podzemnog pritiska gornjih naslaga na vodonosne donje naslage

ètāžē galerije stepenastog oblika, stepenice, nastaju usljed eksploatacije rude

ètāžnī plȃn plan otkrivanja etaža (galerija, stepenica)ètāžnō otkopávānje površinsko otkopavanje u etažama koje dolazi u obzir u

brdovitom terenu ili kod strmijeg položaja sloja

F

farléza prostorija za prozivku rudara koji su došli na posaof ȉlter dio drägr aparata, samospasiocaf ȉlter za grȗbū pràšinu dio drägr aparata, samospasiocafinànsījskī plȃn plan koji podrazumijeva ukupno poslovanje rudarskog

preduzećafìra otpad, neupotrebljivi materijalfìrāč metalna šipka za proguravanje rude u sipkama (rešeta)flášnica dizalica za dizanje manjeg teretaflotácija postupak koji se koristi za odvajanje jalovine od rudefȍsāri debele daske, potpornji, gredefrȍntālnō otkopávānje otkopavanje rude s dviju strana, a ne samo s jedne


G

galenȉt sulfidni mineral koji se upotrebljava kao ruda za dobijanje metala

galèrista u rȗdnīku radnik koji radi na otkopavanju etaža (galerija)gànjak hodnik, prolaz u jamigarderóba prostorija za presvlačenje radnika prije i poslije poslageòlog stručnjak u geologijigeològija nauka koja proučava građu i sastav Zemlje, povezana je s

istraživanjem korisnih iskopinagȅološkā kárta karta po kojoj se vrše geološka istraživanjagȅološkī kȍmpās naprava koja određuje pravac pružanja rudnih žilagèometri osobe koje vrše rudarska mjerenjagláva vretèna dio bušilice, predstavlja kućište u kome se okreće vreteno

na aksijalnim (osni, osovinski) kugličnim ležajevimaglàvnē dópremnē prostòrije

prostorije u koje se doprema ruda iz jame ili sa površinskog kopa

gnijèzdo dio peći gdje se topi rudagnijèzdo obogaćena žila plemenitog metala u pratećoj stijenignijèzdo za kȁpicu rupa u koju se stavlja kapica pri miniranjugòdišnjī kapacìtēt rȗdnīka količina iskopane rude u toku jedne godinegòmila veća količina korisnog ili nekorisnog materijala na

jednom mjestugréder građevinska mašina za čišćenje i ravnanje puteva i etažagrȉč komadi rude koji sami izviruju iz zemlje, škriljava stijenagrìvna metalni obruč ili učvršćivač za razne namjene u

rudarstvugȑnjača alat poput ašova kojim su se zgrtali ruda i ugaljgrùdina dio rudarske opreme, pojačana zaštita grudi kod izrade

niskih jamskih prostorijagubíci u eksploatáciji gubici koji se javljaju usljed slabo organiziranog i

nestručnog održavanja sredstava za rad, kao i zbog nepotpunog korištenja raspoloživih kapaciteta

gubíci u materijálu gubici koji se javljaju zbog neodgovarajućeg materijala, nedovoljnog poznavanja svojstava materijala i nagomilavanja nepotrebnih zaliha materijala

gubíci u rȃdnōj snázi gubici koji se javljaju zbog uključivanja radnika u posao bez dovoljno uputstava i obuke, zbog nepodesnih oruđa za rad i loših uvjeta za rad


gȕmār radnik koji popravlja gumegȕmārskō naziv za radionicu u kojoj se montiraju, popravljaju i

lijepe gume za motorna vozilagȕmenē čȉzme čizme koje nose rudarigȕmenī kábal vod za paljenje minagȕmenī transpòrtēr sistem za transport materijala putem gumenih trakagùmīrānō odijèlo odijelo za rad u mokrim radilištimagȕsjenica lančani točkovi za kretanje bagera, buldožeragȕsjeničār bager koji se kreće na gusjenicama

H

hȁlda mjesto gdje se odlaže jalovinahàlka kolut za privez na lancu ili užetuhȁmer vrsta papira na koji se prenosi snimljeno stanje s terena

(sa površinskog ili dubinskog kopa)haòdina pomoćni uskop za prolazhȁteze(j)-ke kožne cipele koje nose rudarihematȉt ruda od koje se dobiva bijelo sirovo željezo, crvena rudahȉca riječ koju izgovaraju rudari, a znači teče med i mlijekohȉca mjera za iskopanu ruduhidraùličnā pȍdgrada vrsta podgrade pomoću hidrauličnog strojahidraùličnī ȕređāj za autòmatskō regulírānje prȉtīska

uređaj namijenjen za veće dubine pri bušenju, služi za regulaciju pritiska

hidraùličnī ȕređāj za autòmatskō regulírānje tèžinē príbora

uređaj koji onemogućava da se u bušotinu spusti pribor teži od dozvoljene težine

hidraùlika naziv za tehničku napravu koja radi na principu tečnosti pod pritiskom, a služi za dizanje, spuštanje i pokretanje

hȉdrološkī plȃn rȗdnīka plan odvoda vode iz rudnikahidrostàtičkī prȉtīsak pritisak na bazi tekućina i plinovahigijèničār radnik koji čisti prostorijehljȅb sa sȅdam kórā izreka koja se upotrebljava da bi se pokazala sva težina

rudarskog poslahòdica riječ koju upotrebljavaju rudari, a znači danas meni, sutra

tebi


hȍdnīk horizontalna prostorija, služi za izvlačenje iskopine iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz radnika, za provjetravanje i odvodnjavanje jame

hȍranj riječ koju koriste rudari, znači pravi čashorizȍntskī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja

cijelog niza blokova da bi se spriječilo zarušavanjeHTZ mȁgazīn higijensko-tehnička zaštita – mjesto gdje se drže zaštitna

sredstvaHTZ-ȍvac radnik koji čuva i izdaje HTZ opremuhȗb riječ koju upotrebljavaju rudari, znači blistavhȕnt vagonhȕntār rudar koji je gurao jamski vagonethùntīć mali vagonhȕntovānje guranje jamskih vagonetahvȁtalice uređaji za hvatanje vagoneta na vrhu i dnu kosine

I

indicírānje jȁmskīh plínōvā

otkrivanje štetnih plinova u jami

ȉngersōlka vrsta bušiliceinicijȃtori èksplōzijē sredstva koja izazivaju eksploziju (kapisle i štapini)interfèrometar uređaj za indiciranje jamskih plinovaìskopina iskopani i otpucani komadi stijene ili ugljaispèngati čvrsto svezatiispírānje bùšotinē aktivnost koja se vrši radi odnošenja izbušenog

materijala iz bušotine na površinu, iz ovog mulja se uzimaju uzorci za analizu rude

ȉsplaka iznošenje izbušenog materijala iz bušotine do ušća, gdje se izlijeva u čistine žlijebova

ìstočak jamsko radilište orijentirano prema istokuìstopina istopljeni materijalistražìvāčkī trȍškovi sredstva koja se izdvajaju za unapređenje proizvodnjeȉstrāžnī òbjekt svaki rudnik u kojem se vrši upoznavanje sa rezervama

rude, sa procentom metala u rudi i sl.ȉstrāžnī próstor prostor na kojem je odobreno istraživanje mineralnih

sirovinaistrèsāč uređaj za istresanje vagoneta


istrèsāljka pomoćno sredstvo za istresanje skupljene rude ili jalovineizbíjānje iskopavanje rude miniranjemìzbiralac radnik koji izabire jalovu masu iz materijala koji se

transportira sistemom gumenih trakaìzdanak dio rudišta gdje rudište dolazi na površinuìzdišnī vèntīl dio drägr aparata, samospasiocaȉzolacionā prȅgrada ili zȃvjesa

pregrada ili zavjesa za zaštitu od prašine i štetnih plinova

ȉzolacionī àparāt aparat čija je namjena zaštita od otrovnih gasovaȉzrada jȁmskīh bùšotīnā pravljenje rupa u koje se smješta eksploziv za miniranje u

rudarstvu

J

jȁlovina otpad od rude, drozgajȁlovīšte mjesto gdje se odlaže jalovina koja je odvojena od rudejàlōvnīk odlagalište nekorisnog materijala zvanog jalovina,

jalovištejȁma otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i

eksploataciju mineralnih sirovinajȁmskā postrojénja razni mehanički strojevi i uređaji za eksploataciju rudejȁmskē prostòrije prostorije u jami (npr. hodnici, niše...)jȁmskī istrèsāč radnik koji radi na istresanju rude ili jalovine iz koševajȁmskī kamióni kamioni koji služe za prijevoz rudejȁmskī kòpāč kopač rude u jamijȁmskī kòpāč na màšīnskōm kòpānju

radnik koji kopa rudu pomoću mašinskih strojeva

jȁmskī kòpāč na rȕčnōm kòpānju

radnik koji ručno, uz pomoć različitih alata, kopa rudu

jȁmskī kòpāč-podgrađìvāč radnik koji kopa u jami za potrebe podizanja podgradejȁmskī kòpāč-polàgāč prúgē

radnik koji vrši kopanje zbog postavljanja pruge za kretanje vagoneta i sl.

jȁmskī lȁmpār radnik koji radi na izdavanju lampi koje se koriste u jamijȁmskī mìnēr radnik koji vrši miniranjejȁmskī mìnēr-magaciònēr eksplóziva

radnik koji skladišti eksploziv koji se koristi u jami i na površinskom kopu

jȁmskī nádzornīk radnik koji vrši nadzor za sprovođenje propisanih mjera kod izvršenja proizvodnih zadataka


jȁmskī nádzornīk na kòpānju

nadzornik koji se brine za primjenu najpogodnijih sredstava za rad na iskopu

jȁmskī nádzornīk na mehanizáciji

nadzornik koji se brine za upotrebu mehanizacije na iskopu

jȁmskī nádzornīk na održávānju

nadzornik koji se brine za održavanje sredstava rada i njihovu ispravnost

jȁmskī nádzornīk na ȍtpremi (trànsportu)

nadzornik koji organizira otpremu i dopremu materijala

jȁmskī nádzornīk na proizvòdnji

nadzornik koji se brine za funkcioniranje proizvodnog procesa

jȁmskī nádzornīk na vjȅtrēnju

nadzornik koji se brine za provjetravanje jame

jȁmskī òbjekti proizvodna radilišta na kojima se vrši iskopavanje rude, a mogu biti: kratka čela, široka čela, kombinirana čela, komore i stubni otkopi

jȁmskī òtkop kopanje rudače u rovovima ispod površine zemljejȁmskī plȋn plin koji se skuplja na stropu jamskih prostorijajȁmskī pòslovođa ȅlektropostrojēnjā

osoba koja vodi poslove vezane za napajanje električnom energijom i funkcioniranje rada električnih postrojenja

jȁmskī pòslovođa màšīnskīh postrojénjā

osoba koja se brine o funkcioniranju mašinskih postrojenja

jȁmskī pòslovođa na održávānju

osoba niža od nadzornika koja se brine o svim vrstama jamskih radova

jȁmskī pòslovođa na odvodnjávānju

osoba koja se brine za odvođenje voda iz jame

jȁmskī pòslovođa na proizvòdnji

osoba koja se brine o proizvodnji

jȁmskī pòslovođa na trànsportu

osoba koja se brine za transport rude i jalovine

jȁmskī pòslovođa na vjȅtrēnju

osoba koja je zadužena za provjetravanje jamskih prostorija

jȁmskī pràšinār radnik na sistemu za otprašivanje prašine iz jamejȁmskī prȉtīsak poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja koji se javlja pri

izradi jamskih prostorijajȁmskī prȕgār radnik koji postavlja prugu za kretanje vagoneta i sl.,

jamski kopač-polagač prugejȁmskī sìgnalist radnik na upućivanju signala u slučaju upozorenja i

opasnosti, a oni mogu biti: zvučni, svjetlosni ili govornijȁmskī vȁgār radnik koji radi na vagi


jȁmskī zamuljìvāč radnik koji radi na odstranjivanju mulja prilikom pranja rude

jȁmskō dȑvo drvo koje služi za podgradu u jamijȃrak kanal, prokop, prokopni kanal za odvodnjavanje rudnikajàruga vododerina, jarakjȃz prokop kojim se voda usmjerava u određenom pravcu

K

kábao posuda za vodu u jamikábao mjera kojom se mjerilo koliko je rude izvučeno iz jamekáblovi za prijénos strújē kablovi koji služe za prijenos električne energije u jamekádrovskā slùžba služba koja podrazumijeva grupu stručnih ljudi

zaduženih za organizaciju radakȃl skraćenica za kaloriju; gubitak robe na težini radi sušenjakalàmita magnetkàlem namotaj štapinakamenòlom mjesto sa koga se vadi kamen radi korištenja u rudarstvukamnetȉt vrsta eksplozivakapacìtēt mašínē sposobnost da se u određenom intervalu izvrši određeni

broj određenih operacijakàpisla detonator za aktiviranje eksplozivakȁpnā làmpa vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemukarabìtuša vrsta rudarske lampekȁran tama, tmina, mrak, odnosi se na mrak u jamikȁranj veliki komad rudekàrbīdnā svjètīljka vrsta rudarske lampe, karabitušakàrika spajanje lanaca, čeličnih užadi i sl.karióla kolica koja imaju široku upotrebu, između ostalog koriste

se i u jamamakàrnjīć manji komad rudekàšika mašina za utovar rudekàšikār radnik koji upravlja mehaničkom kašikomkàtārka držač za dizanje i spuštanje kašikekatatèrmometar instrument kojim se mjeri brzina odvođenja topline iz

jamekaterpìlār teški kamion za prijevoz rude i jalovine


katerpìlārka mehanička kašika za utovar rude ili jalovinekàzma vrsta krampe za kopanje rudekíbla metalna posuda za jamski wckȉlava izbočina, grbakȉlavica alat kojim se vrši kopanje u rudniku, ima više oblika i

različitih težinakisikàna spremište za kisikkȉšnā kabànica kabanica koju nose rudari na mokrim radilištimaklasìrāč rúdā radnik koji se bavi klasiranjem ruda po njihovoj

vrijednostiklìnovi alati kojima se izvode razni pomoćni radovi u rudnikuklùhta glinena masa, u rudarstvu služi za začepljenje bušotina

koje su napunjene eksplozivomkljȗč alat koji služi za okretanje bušačkih šipkiknjȉga dnȇvnē evidéncijē ȅksplozīvnīh sredstávā

knjiga u koju se unose podaci o utrošenim eksplozivnim sredstvima u toku jedne smjene

knjȉga o rádu sa ȅksplozīvnīm srèdstvimā

knjiga u kojoj su sadržani propisi o radu i rukovanju sa eksplozivnim sredstvima

knjȉga o stánju lokomotívē knjiga u koju se unose podaci o radu i ispravnosti lokomotive

knjȉga rùdārskōg nádzora knjiga u koju se unose rješenja rudarske i inspekcije radaknjȉga slùžbē spašávānjā knjiga u koju se unose podaci o radu službe za spašavanjeknjȉga vjȅtrēnja knjiga u koju se unose podaci o mjerenju količine zraka,

rezultati ispitivanja jamskih prostorija i svi nalazi i zapažanja u pogledu vjetrenja jame

kóčnice dio bušilicekoeficijȅnt iskorištávānja rúdē

stepen, količina, udio iskorištavanja rude iz rudnog bloka

kȍmbajn mašina koja služi za izradu jamskih prostorija (mehanizirana izrada jamskih prostorija)

kombinácija dȑveta, metála, betóna ili ȍpeke

vrsta podgrade u jami

kombìnirānā čèla čela koja obuhvataju sve metode otkopavanjakȍlosijēk put po kojem se kreću vagoneti, sastoji se iz pragova na

kojima su prikovane ili na koji drugi način pričvršćene tračnice ili šine

kȍmjēn otvor u jami


kòmora posebno zatvoreni dio u magacinu u kome su smještena eksplozivna sredstva

komòrāt pomoćni radnikkȍmōrnō minírānje miniranje u komoramakompozȋcija vȍza struktura sastavljena od lokomotive i vagonakòmprēsija pojava većeg pritiska od normalnog pritiska u jamikòmpresor mašina za proizvodnju zraka, postrojenje koje proizvodi

zrak većeg pritiska od normalnog koji se proizvodi metalnim ili gumenim cijevima na radilištu rudnika; služi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni pogon

kòmprimīrānī zrȃk zrak koji se koristi za rad alata, strojeva i drugih uređaja na zračni pogon, kao i za provjetravanje jamskih prostorija

kòncedulja koverta u kojoj radnici primaju plaćukoncèntrāt separirana rudakonfigurácija teréna oblik, položaj terenakòntrōlnā mìnērskā knjȉžica

knjižica u koju se unose podaci o količini utrošenog eksploziva

kȍp mjesto gdje se kopa rudakòpāč rudar na otkopu koji alatima i drugim sredstvima odvaja

materijal od svoje cjelinekòpāljka vrsta lampe s akumulatorom koju rudari nose na šljemukòpina radilište na kome se vrši otkopavanjekȏsā òkna otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibomkȍš naprava u koju se skuplja ruda ili jalovinakotlóvnica prostorija u kojoj se proizvode topla voda i para koja služi

za pokretanje parnih mašina i postrojenjakòvāčnica mjesto gdje se kovanjem proizvode razni predmeti od

metalakȍžnē kòljenice dio rudarske opreme, služe za rad u klečećem stavu ili za

kretanje na koljenimakȍžnē naramènice dio rudarske opreme, služe za zaštitu ramena pri

prenošenju građe i drugog materijalakòžnjāk odjevni predmet rudara, zaštitno sredstvo rudarukrȃm stovarište za izrađenu željeznu robukrȁmp alat za otkopavanje i druge radove u rudnikukràšnja motika za nagrtanje rude


kràtkā čèla čela koja imaju malu širinu otkopnog prostora, koriste se u raznovrsnim rudarsko-geološkim uslovima

krȅčnjāk prateća stijena željezne rudekristalizácija dobijanje stalnog i određenog oblika; postajati pravilan

kao kristalkrȉžīšte mjesto gdje se dodiruju ili ukrštaju dvije jamske

prostorijekrȋžnā kràmpa alat koji služi za razbijanje većih komada rudekròca rudarska motikakrȍšnja korpa u kojoj se nosila rudakròvina stijene koje se nalaze iznad sloja rude ili ugljakrȕna tvrdi metal na dlijetu za bušenje rudekrȗtā pȍdgrada podgrada sa betonom, po reagiranju prema podzemnom

pritisku, u Varešu je takvakȕćīšte prijénosa pógona na vretèno

dio bušilice

kȕćīšte sa pógonskōm osòvinōm i mjènjāčkōm kùtijōm

centralni uređaj bušilice, mjenjačka kutija omogućava rad bušilice s tri brzine

kùgličnī lȅžāj dio bušilicekȕka alat koji služi za spuštanje bušačkih šipki u bušotinukȕpa gomila rude koja je „sišla“ s trake ili nastala dovozom

rude na jedno mjestokupàtilo mjesto gdje se rudari kupaju poslije završene smjenekȕpīšte radilište gdje se vrši prikupljanje materijala u obliku kupekùrīr čovjek koji nosi poštukvalifikácija osposobljavanje radnika za obavljanje određenih poslova

L

laborȁnt radnik koji utvrđuje procent željeza u rudilaboratȏrija prostorija u kojoj su smješteni potrebni uređaji za

utvrđivanje vrijednosti minerala u rudi làdīnka potporna gredalȃđa položaj rudnog tijela (pružanje, zalijeganje)lȁgum sredstvo koje se koristi da prouzrokuje eksplozijulȁgum podzemni hodnik, potkop


lagùmāš palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom za njegovo paljenje

lagùmati lagumom dizati u zrak, razarati, miniratilagùmdžija palilac mina, radnik koji rukuje eksplozivom i priborom

za njegovo paljenje, lagumašlàmpara prostorija u kojoj se čuvaju i održavaju rudarske lampelȅtva sredstvo koje služi za kontrolu visine i širine podgrade u

jamilȅžīšte nalazište rudelibȅla sredstvo koje služi za kontrolu horizontalnostilȉčnā zȃštitnā srèdstva zakonski propisana oprema za rudare čija je upotreba

obavezna pri obavljanju rudarskih poslovalȉft vertikalno dizalo za spuštanje i izvlačenje ljudilimonȉt vrsta rudelòpata sredstvo kojim se vrši utovar iskopine, izrađene su od

čeličnog lima, ima ih više vrstalȗčnā žága alat koji služi za obradu lakših drvenih elemenata (daska,

letve, gredice)Lȗkića rȍv naziv za jamu u Varešu iz koje se eksploatirala ruda

Lj

ljȅvkastō otkopávānje otkopavanje u kojem ruda silom dospijeva do dna sipke iz koje se prema potrebi ispušta

M

mȁgacīn ȅksplozīvnōg i òstālōg materijála

prostor urađen sa sigurnosnim mjerama za držanje i čuvanje eksploziva

magacìnēr radnik osposobljen za rad u magacinumagacionírānje smještanje materijala u magacinemȁjstor bùšāč u jȁmi rudar koji je osposobljen za rad na bušilicamamȃlj alat za razbijanje rude, veliki čekićmànometar uređaj koji služi za mjerenje pritiska vode u jamimàrōd rudar koji je nesposoban za radmàršajt ritmički, ravnomjeran hod rudara u ranijem vremenumašíne utovaràčice mašine koje služe za utovar rude i jalovine, u novijem

vremenu zamijenile su lopate


mašíne za odlágānje jȁlovinē

mašine koje se upotrebljavaju za odlaganje jalovine odvojene od rude

mašíne za pȍmoćnē rádove

mašine koje se upotrebljavaju za radove koji nisu direktno vezani za rudarstvo (dizalice, grederi i sl.)

mašíne za trànsport rúdē i jȁlovinē

mašine koje, pored namjenskih kamiona, imaju ulogu da prevoze rudu i jalovinu

mašìnista na zásipu u jȁmi

radnik koji rukuje zasipnim sistemom

màšīnskā postrojénja skup uređaja i mašina u procesu radamàšīnskī ȕređāji skup uređaja i mašina u procesu rada, mašinska

postrojenjamaterìjāl sirovine koje se troše u proizvodnjimȁzīva različite vrste masti i ulja za podmazivanje strojeva i

postrojenjameđukȍmōrnī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod otkopavanja

strmijih ležištamehàničāri radnici posebno osposobljeni za održavanje mašina,

strojeva i postrojenjamehàničāri rùdārskīh postrojénjā

radnici koji instaliraju mašine, učestvuju u njihovom probnom radu, servisiranju i održavanju

mehàničkā lòpata uređaj koji radi na mehanički pogon, služi za utovar rude i za druge poslove

mehàničkā radiónica objekt gdje su smješteni razni strojevi i uređaji za obavljanje različitih poslova, kao što su izrada raznih rezervnih dijelova, vršenja popravki i remonta mašina i uređaja iz procesa rada

mehanizácija rùdārskīh rádōvā

aktivnost koja se ostvaruje upotrebom različitih mašina i uređaja

mehanìzirānī aláti alati koji služe za lakšu eksploataciju rude, oni su, u kasnijem periodu, zamijenili alate kojima se ručno kopala ruda

mehanìzirānō otkopávānje

otkopavanje kod kojeg su potpuno mehanizirani tehnološki procesi kopanja

mȅnza mjesto gdje se hrane rudari, kuhinjamètān eksplozivni plin, plin bez boje mirisa i ukusa, nije

otrovan, nastaje pougljenjavanjem, upaljiv na 650°Cmetóde sa zarušávānjem skup postupaka za zatvaranje površina iz kojih je

izvađena ruda


mȉne sredstva koja se koriste da prouzrokuju eksploziju, lagumi

mìnēr osoba koja postavlja i pali minemȉnerālnē siròvine rudarski proizvodi koji se prerađuju u poluproizvode, a

zatim se koriste u drugim industrijskim granama, npr. kopine, jalovina, topionički otpaci, stijene

mìnērskā klijéšta kliješta koja služe za pritezanje detonatorske kapice pri miniranju

mìnērskā sàća pomoćno sredstvo za paljenje minamìnērskē čàhure pomoćno sredstvo za paljenje minamìnērskē žȉžice pribor za paljenje minamìtlāg zalog, zalommjèrāčkē knjȉge knjige koje sadrže izvještaj o izvršenim rudarskim

mjerenjimamjȅre zȃštite na rádu skup mjera kojima se osigurava sigurnost rudara u

rudnikumlȃt vrsta čekićamlȃt usmjerivač zračne struje u sistemu provjetravanja

prirodnim putemmlȉn uređaj koji služi za mljevenje brečasti, škriljavog

materijalamònitor uređaj koji daje jaku mlaznicu s vodom u sistemu

hlađenjamȍsūr namotaj štapinamòtika alat koji služi za nagrtanje rudemuljàrice uređaji koji služe za čišćenje predtaložnikamȗljnē pȗmpe uređaji koji služe za čišćenje predtaložnika, muljarice

N

nabìjāč drvena motka za nabijanje eksploziva u bušotinu

nabìjāč vrsta čekićanabìjenā mȉna prostor u koji su stavljene patrone napunjene

eksplozivomnàdlanice zaštitno sredstvo rudaranádzornīci vjȅtrēnja radnici koji rade na sistemima za provjetravanje, prateći

određene parametre zraka


nádzornik osoba koja ima zadatak da sa određenom grupom radnika izvršava zadane poslove

nȁdžāk alat u obliku štapa sa zaoštrenim vrhom koji služi za ispitivanje kvaliteta drveta u podgradi (da li je drvo istruhlo)

nȃkovanj kalup od čelika na kome se vrši kovanje zagrijanih materijala radi dobijanja traženog oblika predmeta, koristi se u radionicama rudnika

návozīšte prostorija koja povezuje izvozno okno sa glavnim transportnim hodnikom

na zȗb vrsta podgrade (zaštita od obrušavanja zemlje u jamu)neeksplòdīrānī lȁgumi ili mȉne

lagumi ili mine koji nisu eksplodirali prilikom paljenja laguma ili mina

nemehanìzirānō otkopávānje

otkopavanje koje podrazumijeva primjenu eksplozivnih sredstava ili pneumatskog alata

nìskop otvaranje ležišta kod slojeva s blagim nagibom, u samom ležištu niskop služi za povezivanje ležišta sa nižim nivoima, kosa prostorija, kosa okna

nìskopnī bùšāčkī čèkić čekić koji služi za bušenje nadoljenȉše udubljenja u stijenamanivelètnā lȅtva sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnikanòćnī rȃd rad koji se odvija u noćnim smjenamanòsāč sa váljcimā dio transportne trake

O

ȍblā grȃđa drvo koje služi za izradu jamske podgradeobogaćívānje rúdā postupak dodavanja ili uklanjanja određenih supstanci

iz rudeocíljevac usmjerivač pravca kod izrade jamskih prostorijaòdlaglīšta mjesta gdje se odlaže jalovina koja je odvojena od rude,

jalovište, jalovnik, haldaòdron opasnost u rudniku, a podrazumijeva osipanje materijalaodronjávānje teréna podrazumijeva osipanje materijala, odronòdstreljāč palilac minaòduzimānje prȉtīska postupak koji se primjenjuje kada je težina pribora na

dnu bušotine veća od dozvoljenog radnog pritiska na dno bušotine, te se zbog tog opterećenja pritisak smanjuje

odvodnjávānje odvođenje vode iz jame koja smeta pri izvođenju radova


òkno prostor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvodnjavanje

òkorak sredstvo koje služi za zalog iza podgrade koji sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika

òkretnica uređaj za okretanje vagoneta i usmjeravanje kretanja na priključne kolosijeke

òkrut vrsta materijala od kojeg se pravi rudarska odjećaokucávānje odvajanje nestabilnih blokova stijenske mase

mehaničkim putemȍkvīrnā pȍdgrada vrsta podgrade, po konstruktivnim odlikama, najčešća u

Varešuòpasāč zaštitni pojas za rad u oknimaȍpava metoda otkopavanja sa spuštanjem krovineoplemenjìvāč rúdā radnik koji radi na oplemenjivanju rude (odvajanje rude

od jalovine)oplemenjívānje rúdā odvajanje rude od jalovineȍrat rov, pravacorgáni rùdārskē inspèkcije stručno osposobljena lica koja vrše nadzor za

primjenjivanje propisanih mjera u toku procesa radaòrmān garderobni ormar za odjeću i druge potrebe rudaraÒrsatov àparāt aparat za mjerenje veće koncentracije ugljenmonoksida u

jamiȍrtāri sredina, središte (usmjerivači pravca izrade prostorija u

jami)ȍrtāri radnici na čelu radilišta u jamskoj prostorijiȍrti čela radilištaosiromašénje rúdē količina jalovine koja je dospjela u rovnu rudu prema

rovnoj rudiosjèlina odron zemlje, rude, odron, odronjavanje terenaòslonac za brádu dio drägr aparata, samospasiocaòsmica broj koji označava broj radilišta, transportnog sredstva i

ostalih značajnih mjesta u jamiòsmica naziv za gredu kod podgrađivanja u jami (broj koji

označava dužinu grede koja se upotrebljava za podgradu u jami)

osvjetljénje rȃdnīh prostòrijā

primjena rasvjetnih uređaja za postizanje potrebne svjetlosti


ȍtkopānī materìjāl materijal koji se dobija otkopavanjem, ruda ili jalovinaòtkopāri radnici koji vrše otkopavanje u rudnikuotkopávānje u kòmoramā način kopanja rude koji je svoj naziv dobio zbog oblika

komore koji otkopi dobijajuotkopávānje u kȏsīm ètāžamā

način eksploatacije ruda na površinskom kopu

òtkopi proizvodna otkopna mjesta u jamiòtkopi sa rȕšēnjēm način otkopa rude sa visinaòtkopi sa zásipom vrsta otkopa pomoću transportnog sistemaòtkopnā ràdilīšta mjesta gdje se vrši kopanje rudeòtkopnī čèkić vrsta čekića koji služi za otkopavanje rude i uglja, pogon

mu je komprimirani zrakotkrívānje lȅžīšta uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rudeòtkrīvka uklanjanje jalovinskog materijala sa ležišta rude,

otkrivanje ležištaȍtprema rúdē utovar i transport iskopane rudeòtpremāč radnik koji otprema iskopanu ruduòtpremnī hȍdnīcī prolazi kroz koje se vrši transport rude iz jameòtpucānā rúda ruda koja više nema vrijednost, upotrebljava se kao

osiguranje u otkopimaotpucávānje naziv za izvršavanje miniranjaòtučine komadi jalovineòtvarāč dio drägr aparata, samospasiocaotvárānje lȅžīšta rúdē primjena potrebnih radnji za eksploataciju rudeòtvorenī òtkopi radilišta na kojima se vrši otkop rude

P

pàrmak sredstvo koje služi za zalog iza podgrade koji sprečava osipanje materijala u prostorije rudnika, okorak

párnjača lokomotiva na paru za prijevoz rudepàtrōn naziv za komad eksplozivapȁun dobro usitnjen materijalperlínac teški kamion za prijevoz rudepȉjūk špicasta alatka za kopanjepȋnj mjesto ukopano za postavljanje stupca za podgradu u

jami


pìrit vrsta rudeplakaónica uređaj sa vodom za pranje čizamapláknica uređaj sa vodom za pranje čizama, plakaonicaplȃn ȅnergetskē mrȅžē plan koji podrazumijeva projektnu dokumentaciju kojom

je utvrđena namjena i upotreba energetske mrežeplȃn jȁmē plan koji se crta na bijelom papiru i sadrži sve jamske

prostore, energetsku mrežu jame, radilišta, mjesta korisnih mineralnih sirovina, granice do kojih se vrši otkopavanje

plȃn jȁmskīh pȍvršīnskīh kòpōvā

plan kojim je predviđen siguran način kopanja i eksploatacije rude

plȃn proizvòdnjē akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini iskopane rude i ekonomskim efektima

plȃn provjetrávānja jȁmē plan koji podrazumijeva projektnu dokumentaciju koja sadrži mjere i postupke provjetravanja jame

plȃn rȗdnīka akt kojim se planira izvršenje proizvodnje po količini iskopane rude i ekonomskim efektima, plan proizvodnje

plȃn tektònikē rȗdnīka plan koji podrazumijeva pravilno usmjeravanje rudarskih radova

planírānje proizvòdnjē plan koji podrazumijeva da se uz istu količinu rada ostvari što veća masa proizvoda

plàtfōrme mjesta predviđena za ulazak radnika na traku i silazak sa trake

plȁtnenā trȁka za nòšēnje dio drägr aparata, samospasiocaplìnata pravougaona ploča kod podloge stupa jamske podgradeplȋnta pravougaona ploča kod podloge stupa jamske podgrade,

plinatapnȅumatskā bùšilica vrsta bušilice koja služi za bušenje rudepnȅumatskī bùšāčkī čèkić vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudipnȅumatskī zatvàrāč zračni zatvarač, služi kod utovara materijala iz bunkera u

prijevozno sredstvopȍdetāžnā òtkopnā metóda

metoda potkopavanja i bušenja

pȍdgrada drvo koje se stavlja da zemlja ne bi padala u jamu; zaštita; zaštićuje od obrušavanja zemlje i održava prolaznost jamskim prostorijama; zavisno od uvjeta i vremena trajanja izrađuju se od drveta, metala i betona, ima različitih vrsta podgrade s obzirom na različite kriterije

pȍdgrada hȍdnīkā podgrada po vrsti podzemne prostorije


pȍdgrada kȏsīh prostòrījā podgrada po vrsti podzemne prostorijepȍdgrada òkna podgrada po vrsti podzemne prostorijepȍdina stijene koje se nalaze ispod rudače ili ugljenog slojapodmazìvāč radnik koji vrši podmazivanje strojeva i postrojenjapodmazívānje bùšilicē operacija koja se primjenjuje da bi duže trajali dijelovi

bušilice, podrazumijeva upotrebu masti i ostalih mazivapodmazívānje pȗmpē operacija koja se primjenjuje da bi duže trajali dijelovi

pumpe, podrazumijeva upotrebu ulja i ostalih mazivapȍdnica ravna i isturena površina na radilištu, ima razne namjenepodùpirūćā pȍdgrada vrsta podgrade po načinupódzemnā eksploatácija lȅžišta

dobijanje mineralnih sirovina u podzemnom radu primjenom odgovarajućih otkopnih metoda

pódzemnē prostòrije širi skup prostorija koje nemaju direktne veze sa rudarstvom (građevinske podzemne prostorije, podzemne prostorije za potrebe vodovoda, kanalizacije, saobraćaja, odlagališta itd.)

pódzemnē vȍde vode koje se nalaze ispod Zemljine površine u šupljinamapódzemnī kȍp otvor u zemlji koji služi za otvaranje radilišta i

eksploataciju mineralnih sirovina, jamapódzemnī prȉtīsak poremećaj prirodnog ravnotežnog stanja koji se javlja pri

izradi jamskih prostorija, jamski pritisakpógon dio proizvodnog procesa radapógonskī àgregāt dio transportne trakepòkivāč aláta radnik-kovačpòklopac kùtijē dio drägr aparata, samospasiocapȍluga dio koji služi za odvaljivanje labavih komada rude i za

dizanje teških predmetapolumehanìzirānō otkopávānje

otkopavanje koje podrazumijeva kombinaciju mašina za rezanje i eksploziva

pȍmoćnī kòpāč u jȁmi radnik koji pomaže pri obavljanju poslova kopačupȍmoćnī pòslovi uslužni poslovi u procesu radapȍmoćnī prȕgār u jȁmi radnik na održavanju prugePònikva lokalitet kod Varešaposkliznúća opasnost u rudnikupòslovođa radnik koji obavlja različite poslove na organizaciji rada u

dijelu procesa proizvodnjepòslovođa na pȍvršīnskōm kòpu

radnik koji vodi poslove na površinskom kopu


pòslovođa pȍvršīnskōg kòpa na jȁlovini

radnik koji vodi poslove na površinskom kopu na jalovini

pòslovođa separácije radnik koji vodi poslove na separacijipóstōlje bùšilicē dio bušilice koji se sastoji od željeznog rama sa

udubljenjima i šarafima za učvršćivanje ležaja, remenice, radnih osovina itd.

pòtkop jamski rad koji ide vodoravno ili sa lagahnim usponom, sa podnožja brijega prema rudištu

pȍtpōrnī stȕbovi sigurnosni stubovi koji se stavljaju kod blago nagnutih ležišta

pòvratnē stànice dio transportne trakepȍvršīnskā eksploatácija podrazumijeva skup svih radova sa površine terena za

otkopavanje ležišta rudepȍvršīnskī kȍp prostor gdje se vrši eksploatacija i kopanje rudepràvac smjer kojim se obilježavaju jamske prostorijeprȁvcār osoba koja određuje smjer jamskih prostorijapràvila tèhničkē sigúrnosti skup pravila kojih se mora pridržavati osoblje koje radi i

rukuje spravama za bušenje prèčagljina prečka u podgradi jamepredtáložnīk mjesto na koje se jamska voda kanalom šalje da bi se iz

nje odstranile primjesepredújam uzimanje dijela plaće prije nego što je ona bilaprȅgrada sredstvo koje služi za razdvajanje različitih mineralnih

sirovinaprekìdāč dio rudarske kapne lampeprékop nastanak poprečnih hodnikaprekòvremenī rȃd rad preko osam satiprèrāđenā rúda prerađena sirova ruda za različite potrebe u rudarstvuprerívānje ili prekopávānje zȅmljīšta

ponovno kopanje zemljišta

prevèntēr naprava koja sprečava erupciju za vrijeme bušenjaprigušiváči uređaji za regulaciju protoka vazduhaprijȇkā žága testera koja služi za presijecanje jamske građeprijélom pojava koja nastaje tektonskim poremećajem slojeva rudeprijénosnā làmpa vrsta rudarske lampe koja se nosi na šljemu, kapna lampaprijénosnī instrumȅnti instrumenti kojima se, po potrebi, vrši indiciranje

jamskih plinova


prìručnā sprȅmīšta mjesta gdje se privremeno čuvaju eksplozivna sredstva, a izgrađena su u udubljenjima stijena

prȉtīsak zrȃka zrak koji nastaje od komprimirajućih uređaja, danfpróbirnica mjesto gdje se odvaja nekoristan od korisnog materijala

prilikom transportapróboj izbijanje prostorije radi povezivanja jedne prostorije sa

drugom ili napredovanje radilišta u jamipróboj pódzemnīh vódā opasnost u rudniku, a javlja se usljed iznenadnog

proboja voda koje se nalaze ispod prostora na kojem se eksploatira ruda

prȍizvodnā ràdilīšta mjesta na kojima se dobija rudaprȍizvodnē mašíne mašine koje služe za dobijanje rudeprȍizvodnī prógram program koji podrazumijeva cjelokupnu djelatnost

preduzeća za posmatrani periodprotivpòžārnō sprȅmīšte mjesto gdje se čuvaju aparati za gašenje požara u jamiprovjetrávānje dìfūzijom način provjetravanja koji se javlja u jamama bez metanaprovjetrávānje jȁmē od gásōvā

sistem sastavljen od cjevovoda i ventilatora za provjetravanje

prúga postavljene tračnice ili šine na pragove kojima se kreću lokomotive, vagoni i vagoneti

pùlsometar uređaj za crpljenje vode na pogon vodenom parompȗmpa KSP pumpa koja ide uz bušilicupȕmpār radnik koji rukuje ili upravlja pumpom, crparpùmpārnice prostorije za odvodnjavanje jamepȗmpe uređaji za pumpanje vode, crppȕmpnē stànice prostori za snabdijevanje vozila gorivom i mazivompȕnī ȍkvīr vrsta podgrade pȕnjēnje naziv za stavljanje eksploziva u bušotinu

R

ràdilīšte prostor gdje se izvode radoviradiónica prostor u kojem se vrše razne popravke (mašinske,

elektro, stolarske i sl.)rȃdnā snága radnici raznih kvalifikacija zaposleni na procesima

proizvodnje


rȃdnī prȉtīsak na dnȍ bùšotinē

postupak koji se primjenjuje na početku bušenja kada je dubina bušotine mala i pritisak na dno bušotine nije dovoljan, te ga je potrebno povećati

rȃdničkī sávjet rùdārskōg preduzéća

organ upravljanja u preduzeću

rȃdnik na separáciji radnik koji rukuje sistemima za separiranje ruderȃdnō odijèlo odijelo koje je obavezan nositi svaki radnik u toku

izvršavanja radnih zadatakaràmpa kosa jamska prostorija namijenjena za kretanje jamske

mehanizacije i ljudstvaráspornica mȅđu zȉdovimā

podrazumijeva osiguranje u otkopima

rèčulja uređivanje, dotjerivanje, ispravljanje prostorija i radilišta u jami

rȅdōvnī pútevi putevi određeni za prolaz pri dolasku na posao i odlasku s posla u jami

rèflektor dio rudarske kapne lamperȅgeneratīvnā patróna patrona koja služi za upijanje ugljendioksidarȅmēn dio koji pokreće dijelove mašinaremíza mjesto za lokomotiverèmont aktivnost koja podrazumijeva čišćenje, popravak i

obnavljanje strojeva i opremerèmont màšīnskīh postrojénjā

aktivnost koja podrazumijeva čišćenje i popravak mašinskih postrojenja

rètinica uzmaknuti, odstupiti od pravca u jamirèvīr područje, kraj, bazen u kojem su nalazišta ruderevitalizácija oživljavanje, obnavljanje postrojenja i ponovno puštanje

u pogon sa boljim radnim karakteristikamarèzērva višak ušteđenih minerala za kasnije potreberezervòār komprìmirānōg zrȃka

mjesto gdje se nalazi komprimirani zrak

rígla drvena greda za podgraduRK naziv čekića za bušenje na zračni pogonrogáči slana voda u jamamarȍst uređaj koji služi za prženje ruderȍstovānje prženje rude radi odstranjivanja štetnih sastojaka i

poboljšanja kvaliteta rude rȍšt složena gomila iskopane rude


rȍtacionō búšēnje bušenje pomoću rotacije (okretanja)rȍv ulaz u jamske prostorije, iskop, jamarȏvnā rúda ruda u onom obliku kakva dolazi iz rudnikarȍvokop radilište u jamirovokòpāč stroj ili mašina koja je opremljena za kopanje rovovarùčice za mijénjānje brȍja ȍkretājā rȃdnē osòvinē

dio bušilice, dio ručice za upravljanje

rùčice za ukopčávānje pógona


rùčice za ukopčávānje pógona vretèna i vìtla


rùčice za ùpravljānje dio bušilicerúda mineral u kojem su hemijski vezani metali i koji se kopa

i eksploatirarùdača mineral koji se može iskoristiti na ekonomski način,

rudarùdār 1. radnik u rudniku, bavi se kopanjem rude

2. sepet (korpa) u kojem se u ranijem periodu prenosila ruda

rùdārke naziv za gumene čizme koje nose rudarirùdārskā inspèkcija inspekcija koja utvrđuje kako se provode propisane

tehničke mjere za rudarske posloverùdārskā sjèkira alat koji služi za obradu drvene građe za podgrađivanjerùdārskā zȃstava zastava koja se sastoji iz dvije boje: zelena – simbolizira

nadu da rudari živi izađu iz rudnika, crna – simbolizira vječnu tamu i mrak u podzemlju

rùdārskī bàzēn prostor gdje se vrši kopanje i eksploatacija rudnog bogatstva

rùdārskī nádzor nadzor koji u rudniku vrše različite inspekcijerùdārskī pròjekt projekt koji se pravi u svrhu istraživanja mineralnih

sirovinarùdārskī rádovi svi radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i

eksploatacije mineralnih sirovinarùdārskī stròjevi skup različitih strojeva za obavljanje rudarskih poslovarùdārskī tèhničār radnik koji pomaže inžinjerima prilikom projektiranja

rudnika, eksploatacije i prerade ruderùdārskō mjȅrēnje mjerenje koje obavlja posebna služba sastavljena od

geologa i geometara


rudárstvo eksploatacija korisnih minerala koje sadrži Zemljina korarȕdīšte nalazište ruderȗdnē žȉce pravac prostiranja ruderúdnica prostor na kojem ima rudarȗdnō blȃgo svi organski i neorganski minerali na određenom

prostorurȕdokop radilište na kojem se kopa ruda ili rudačarukávac odvojak od glavne jamske prostorijerukòvalac jȁmskīm màšīnskīm ȕređājimā

radnik koji radi sa različitim mašinskim uređajima (otpremač, skreperist)

rukovòdilac rùdārskīh stròjēvā

posebno osposobljeni radnik koji rukuje određenim strojem

rȕpa bušotina unutar koje se vrši miniranjerȕpnīk nabijač eksploziva u bušotinu ili rupu

S

sȁjla čelično užesȁljcūg dizalica kojom se navlači teretsamospàsioci aparati koji služe za zaštitu organa za disanje prilikom

ulaska u prostorije osiromašene kisikom ili u prostorije u kojima ima otrovnih plinova

sanácija teréna skup mjera koje se preduzimaju da bi se obnovio teren na kojem su vršeni istraživanje i eksploatacija rude

sànduk (kȍš) kamióna mjesto na kamionu u koje se tovari rudaSȁskī Dȏ naselje u VarešuSȁskī Pòtok naselje u Varešusàstavljenē žȉle vrste neslojevitog rudišta povezane tako da predstavljaju

jedno rudno tijelosȁug ventil za puštanje zrakasàvitljivī kábal dio rudarske kapne lampesedimȅntnā cȉjev cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i

manjim komadimaseparírānje odvajanje jalovine od rudeseparácija mjesto gdje se nalaze uređaji za separiranje i

prečišćavanje rudeSeperácija lokalitet u blizini Vareša na kojem se vrši separacija rude


sertifìkāt bùšilicē dokument o stanju dijelova bušilice, dnevnik rada, upotreba rezervnih dijelova, trajanje pojedinih dijelova bušilice

servisírānje aktivnost koja podrazumijeva prijevoz radnika, transport materijala itd.

siderȉt ruda od koje se dobija sivo sirovo željezosignalizácija upozorenje pri paljenju minasìgnālnī ȕređājī uređaji koji sudjeluju u prenošenju nekog unaprijed

dogovorenog signala s jednog mjesta na drugosigùrnosnī stȕbovi stubovi koji se postavljaju prilikom otkopavanja rudesȉjalica za nȍrmālnō osvjetljénje

dio rudarske kapne lampe

sȉjalica za pȍmoćnō osvjetljénje

dio rudarske kapne lampe

silikóza oboljenje pluća koje nastaje kad se radi u stijenama s kremenom

sindìkāt strukovno udruživanje radnika koje se bori za zaštitu prava radnika i primjenu zakona o radu

sȉpka strma, kosa jamska prostorija koja služi za transport materijala putem gravitacije (slobodnog pada) sa višeg na niži nivo

sȉpke rešeta kroz koja se prosijava rudasiréna zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranjasìrovā rúda ruda neposredno nakon eksploatacije iz jame ili sa

površinskog kopa, ruda koja još nije prerađena za različite potrebe

sistematizácija raspodjela poslova prema kvalifikacijisìstēm dùbokōg búšēnja upotreba specijalne bušilice koja prodire duboko u

površinu radi pronalaska ležišta rudesklȁdīšte eksplóziva projektirani objekt u koji se skladišti eksploziv i drugi

eksplozivni materijal (štapini, kapice eksploziva, električni upaljači)

sklȁdīšte jȁmskē grȃđē projektirani objekat u kojem se čuva drvo koje se priprema za transport u jamu (jamska podgrada)

sklȍnīšte mjesto gdje se sklanjaju palioci mina pri paljenjuskrȅper uređaj za dovlačenje iskopine do utovarnog mjestaskrepèrist radnik koji radi na dovoženju rude do utovarnog mjestaskrétnica promjena pravca kretanja (kolosijeka)slȉjepō òkno okno iz kojeg je izvađena ruda


slȏj nakupina rude ili jalovineslùžba za spašávānje posebno organizirana i osposobljena služba radnika sa

specijalnom opremom za spašavanje u slučaju nesrećeslùžba zȃštitē na rádu posebno osposobljena služba koja provodi zakonom

propisane mjere za zaštitu na radusmjȅna kontinuirana organizacija rada koja traje osam satismjènovođa radnik koji rukovodi smjenomSmréka lokalitet kod Vareša na kojem je vršeno površinsko

otkopavanje rudesȍčīvā (léće) rudne mase koje imaju sočivast oblikspȉrālnā svȑdla svrdla koja služe za bušenja u mehkim stijenamasprȁt galerija stepenastog oblika, stepenice, nastaje usljed

eksploatacije rude, etažesporogòrēćī štàpīn potpaljivač, upaljač, fitilj, služi za potpaljivanje mina sa

usporenim dejstvom, cinderspúštānje príbora u bùšotinu

operacija rada na bušenju

srȅdīšnjī zálom vrsta zalomasrèdstva za mȁzānje i čȉšćēnje mašínā

sredstva (masti i ulja) koja služe za podmazivanje mašina, da bi one mogle nesmetano funkcionirati

Srȅtno! rudarski pozdravsȑžnā cȉjev cijev koja se okreće, struže i kida stijenu u većim i

manjim komadimastaciònirānī ȉnstrumenti instrumenti kojima se kontinuirano vrši kontrola

jamskih plinovastȃlnā rȃsvjeta u jȁmi na strúju

vrsta rasvjete u jami

stȁvljānje u pógon vretèna operacija rada na bušenjustȅpenastō otkopávānje nȁnižē

otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg horizonta ka gornjem

stȅpenastō otkopávānje nȁvišē

otkopavanje u obliku stepenica vrši se od donjeg horizonta ka gornjem

stȇznī pȑstēn dio drägr aparata, samospasiocastȏjka osiguranje u otkopima, raspornica među zidovimastrèsāljka pokretač, transporter koji funkcionira tako da se korito

stresaljke pokreće naprijed polagahno i jednakomjerno a unatrag brzo i s jakim trzajem, ovakvim načinom rada materijal u stresaljki se kreće naprijed


stimulácija dodatna sredstva koja radnik dobije za prekovremeni rad ili za dobro obavljeni posao

strȍp plafon u jamistrópnica greda koja se ugrađuje u strop za podgradustrȕčnī sávjet tijelo koje ima zadatak da svojim savjetima pomaže

direktoru jednog rudarskog preduzećastȗbnī čèkić teški čekić montiran na željeznom stubu koji se

upotrebljava u otkopima sa jako tvrdom rudom, drifterstúpac drvo za podgradusùlivānka naziv za bušilicu za dubinsko bušenjesȕmpordioksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni

gassȕmporvodonīk otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, sumporni

gassvȑdlo alat za dubinsko bušenjesvȑtnjevi navoji, alati za dubinsko bušenje, svrdlosvóznica spuštanje materijala na kosom terenu

Š

šȁht otvor u jami, služi za izvoz iskopina iz jame, uvoz materijala u jamu, za prolaz, provjetravanje i odvodnjavanje, okno

šajbína mašina koja služi za obradu i brušenje različitih materijala, brusilica

šȁla mašina za transport vagona sa jedne na drugu etažu (galeriju, stepenicu)

šìkta nadnica, smjena, radno vrijeme jedne skupine rudarašȉne čelična konstrukcija od koje se gradi prugašìrokō čèlo metoda otkopavanja u slojevima ugljaškȁre makaze za sječenje željezaškȁrt otpad, neupotrebljivi materijal, firaškríljac prateća stijena željezne rudešlágno udarac pri kopanju rudešlákno nekoristan materijal u jamišlȁuf naprava koja služi za protok zraka, vode i tečnih goriva,

crijevošlȇg(a)nj lijeva strana na otkopu


šlȇganj vrsta velikog i teškog čekićašljȁka nekoristan materijal u jami, šlaknošljȁm otpad od rude, drozga, jalovinašljȅm rudarski šešir koji služi za zaštitu glave rudarima i za

nošenje rudarske lampe (svjetiljke) u jami šljȅvēr prag za prugušmȋr ulje koje služi za podmazivanje mašina, kako bi one

mogle nesmetano funkcioniratišmírānje podmazivanje mašinašóralica uska duboka sjekirašpȃt odjeljak u jamištàpīn materija za aktiviranje eksplozivaštèmplo stupac za okvir u podgradištípāljka za nȏs dio drägr aparata, samospasiocaštȉre naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoćeštȋtnīci za ȍči i líce dio zaštitne opreme rudara koja se sastoji od zaštitne

maske i zaštitnih naočalaštòkovi dijelovi podgrade, mogu biti većih i manjih dimenzija sa

nepravilnim oblicima i granicamaštólne horizontalni podzemni hodnici u jamištràjbok drvena podloga na glinovitom prostoru u jamištràjbok put, prugaŠtràjbok lokalitet kod Varešaštrȁjk sredstvo radnika u borbi za ostvarenje radničkih pravaštrȅka postavljene tračnice ili šine na pragove po kojima se

kreću lokomotive, vagoni i vagoneti, prugaštùfna drveni ekser koji se udara na sastav štempla (stupca) i

cigleštúrac naprava koja služi za čišćenje bušotine od nečistoće, štireštȕrf napredovanje pri iskopavanju rude štȕrt sporedni kolosijek u jamišvȃđ napredovanje pri iskopavanju rude, šturfšvèdskī náčin vrsta podgrade


T

táble i pȕtokāzi jȁmskīh òbjekātā

table koje pokazuju mjesto pojedinih jamskih objekata, tabla je, obično, bijele boje, a tekst se piše crnom bojom

tàbzan popločani strop u jamitȁčke kolica koja imaju široku primjenu, između ostalog koriste

se i u jamamatànāf nadzor u preduzećutȁra smanjenje težine rude radi sušenja, kaltavànica plafon u jami, stroptèhničkī dìrektor stručno lice koje se bavi tehničkim poslovimatèhničkī rukovòdilac pógona

radnik stručno osposobljen za obavljanje tehničkih poslova

tèktōnskī pȍremećāji poremećaji nastali usljed velike upotrebe eksploziva prilikom miniranja

tèmeljača podna greda za podgradutȅsār u jȁmi radnik koji priprema građu i drugi potreban materijal za

podgrađivanje hodnika u jamitìbing željezni prsten koji se ugrađivao u jamske prostorije koje

su izgrađene u vodonosnim naslagama, jer druga vrsta podgrade nije mogla zadovoljiti uvjete

tȉjelo làmpē u kȍjōj je smjȅšten akumulȃtor

dio kapne lampe

tóna jedinica za rudutòplī òbrok ishrana radnika u toku jedne smjenetórba òbložena f ȉlcom (materijal koji služi za izolaciju)

torba u kojoj se prenose udarne patrone

torketírānje obljepljivanje jamskih prostorija cementnim mortom (žbuka, malter, služi za vezanje cigli kod građenja)

tòvar mjera za iskopanu rudutȍvotnā mȃst mast koja služi za podmazivanje bušilicetráčnice čelična konstrukcija od koje se gradi pruga, šinetrȃčnīk pričvršćivač tračnicatrȁka sistem koji se sastoji od gume i sastavni je dio

transportnog sistema za odvoz rude ili jalovine trànsport odvoz rude ili jalovinetrànsportnā mehanizácija sredstva i mašine pomoću kojih se transportira ruda iz

jame


trànsportnē prostòrije prostorije u koje se smješta ruda prije transportatrànsportnī sìstēm sistem koji podrazumijeva odvoz rude ili jalovine,

transporttrànsportnī trȍškovi cijena prijevoza sirovina, materijala do preduzećatrànsportnī ȕređāji na pneumàticima

uređaji koji služe za transport rude ili jalovine, a kreću se na točkovima (za razliku od onih na gusjenicama)

trànsportnī žlijébovi naprave za odvoženje rude ili jalovine sa otkopa trȉgline željezna posuda sa ručkama sa strane za ručni utovar

vagonatrȉngline alat za kupljenje materijala, izrađen od čeličnog lima u

obliku udubljene tepsijetrȍkūt sredstvo koje služi za kontrolu nagiba pri izradi hodnikatróla naprava koja pokreće električnu lokomotivu, naprava za

održavanje kontakta električnih (zračnih) vodova i vozila na električni pogon u jamama i na površini

trȍska otpad od topljenja željeza, neproduktivni proizvod iz visoke peći

trȍškovi kontrólē sredstva koja se koriste za kontrolu tehnoloških procesa i materijala koji se koriste pri izradi

trotȉl vrsta eksplozivatùnel hodnik kome su i početak i kraj na površinitvȓdī mètāl metal koji ima osobinu da se kod bušenja rude

suprotstavi sili koja bi mu mijenjala oblik

U

ȕdārnē patróne patrone koje rade na principu komprimiranog zrakaȕdārnō búšēnje bušenje pomoću komprimiranog zrakaȕgljenmonoksīd otrovni gas koji se stvara prilikom miniranja, bez boje i

ukusa, eksplozivan u smjesi sa zrakomuključívānje brzínā operacija rada pri bušenjuȗlje sredstvo koje služi za podmazivanje bušilice i drugih

mašinaȕniverzālnī gȃsnī analizȃtor

aparat za mjerenje količina ugljenmonoksida ispod 0,1%

Ȕpina (Mȃlā i Vȅlikā) lokalitet kod Varešaȕpina zaravan u padini brda ili u rudištuùprāvnīk osoba koja upravlja rudarskim poslovima


ȕređāj za dȉzānje príbora uređaj koji podrazumijeva radno uže na kome visi pribor za bušenje, pričvršćen za bubanj vitla bušilice

ȕređāj za rȕčnō pòdizānje, òdnosno spúštānje vretèna pȍmoću tòčka

dio bušilice

ȕređāj za ȕzbunu zračni uređaj za upozoravanje na opasnost od miniranja, sirena

úsadnō dlijéto dlijeto koje služi za bušilicu RKùskop rudarski kop na određenoj visiniùskopnī čèkić čekić koji služi za bušenje kosih i vertikalnih rupa, za

izradu uskopaúslovi rȃda uslovi koje je neophodno zadovoljiti da bi se rad

nesmetano odvijaoȕsnīk dio drägr aparata, samospasiocauspìnjača sistem koji koso izvlači vagone na visinuutovarìvāč rúdē na pȍvršīnskōm kòpu

mašina sa mehaničkom kašikom koja služi za utovar rude na površinskom kopu

ȕtovārnā lòpata utovarivač koji zahvata iskopinu, diže na transportnu traku ili nosi iskopinu u jamska kolica

ȕtovārnē mašíne mašine koje služe za utovar rudeùzbiti zaustaviti napredovanje pri iskopavanju rudeúzboj podrazumijeva traženje rudeuzorkòvāč radnik koji nosi uzorke rude u laboratoriju na hemijsku

analizuúže sredstvo koje služi da se njime radnici svežu pri radu na

visiniúžetnī báger s òbrnūtōm lòpatōm

vrsta bagera koji služi za utovar ili istovar rude ili jalovine

V

váde jaruga, suho koritovagònēt jamska kolicaváljak stroj koji ravna površinu radi lakšeg kretanja strojeva;

mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prijevoz i utovar teških dijelova u vagonete

vȁnta veliki komad rude


Vàreš riječ koja potiče od riječi var, varelica – komad rađenog i kovanog željeza – rudarski grad u Bosni i Hercegovini

Vàreš Májdan rudokop, rudnik – dio grada Varešavȁzdūšnī čèkić vrsta čekića koji služi za rad u kamenu i rudi,

pneumatski bušački čekićvèdro uređaj za izvlačenje iskopine iz teško pristupačnih mjesta

u jamivèntīl sistem za zatvaranje zraka, gasa ili tečnostiventilácija strujanje, kretanje, provjetravanje jame od gasovavȅntilacionē stànice objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne strujevȅntilacionī mòstovi ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne

strujeventilȃtor uređaj koji zakonima fizike stavlja zrak u proces kretanjavȉlice naprave koje služe za pridržavanje šipkivìljuškār mašina koja vrši podizanje, spuštanje, prijevoz i utovar u

vagonete teških dijelovavȉper uređaj za automatsko istresanje vagonetavitezȉt vrsta eksplozivavìtlovi naprave koje služe za transport mineralne sirovine i

pomoćnog materijala u kosim i ravnim prostorijama u jami

vjȅtrenā vráta objekt za izolaciju i vođenje protočne zračne strujevjȅtrenē cȉjevī cijevi za provjetravanje jame od gasova

vjȅtrenē prȅgrade od rȃznīh materijálā sa ili bez vrátā

ventilacioni objekt za izolaciju i vođenje protočno-zračne struje

vjȅtrenē prȅgrade od rȃznīh materijálā sa regulȃtorima pròtoka zrȃka sa ili bez vrátā

objekt za regulaciju i kontrolu regulacije zračne struje

vjȅtrenē zȃvjese zavjese koje se upotrebljavaju tamo gdje nema vjetrenih vrata, služe za izolaciju i vođenje protočne zračne struje

vȍdnī zȉdovi zidovi koji služe za zaštitu od provale vode u jamuvodosábirnīk horizontalne jamske prostorije u kojima se skuplja voda

koja dolazi iz bilo kojih dijelova jamevȍdovōdnā mrȅža sistem za napajanje vodomvòzāč na pȍvršīnskōm kòpu

radnik koji prevozi rudu dobijenu eksploatacijom na površinskom kopu


vȑšāj okretnice u jamivȑtine mjesto gdje se stavlja eksploziv, bušotina, rupa

Z

zàčepljenā mȉna mina smještena u bušotinu koja se začepi zemljom da bi dala što veću razornu moć

zȃglava pojava kada bušaći pribor bude prihvaćen u bušotini tako da se ne može izvući ni ručicom ni vitlom bušaćeg stroja, to znači da se bušaći pribor zaglavio, tj. bušotina se zaglavila

zákon o rudárstvu zakon kojim se uređuju uslovi i način eksploatacije mineralnih sirovina u Zemlji i na njenoj površini

zálom promjena smjera pri kopanju rudezálomnī náboj naboj koji se stvara radi otvaranja slobodne plohe u

sredini čela, čime se povećava učinak otpucavanja i održava profil hodnika neporemećenim

zálom prȅma dȍlje vrsta zalomazálom prȅma gȍre vrsta zalomazálom stòjēćēg klìna vrsta zalomazamuljívānje zasipanje otkopnog prostora vodomzȃpeka zakopčavanje vagoneta i drugih alata i sredstava za radzapunjávānje zasipanje otkopanog prostora jalovim (nekorisnim)

materijalomzaptívānje pȗmpē postupak koji onemogućava izlazak isplake za vrijeme

faze vakuumazarušávānje krȍvinē opasnost koja se javlja u rudniku, a ona podrazumijeva

zarušavanje onih stijena koje se nalaze iznad sloja rudezásip u kombináciji s rȃznīm vȑstamā pȍdgradē

osiguranje u otkopima, raspornica među zidovima, stojka

zasipávānje zasipanje otkopnog prostora jalovim (nekorisnim) materijalom

zȃštitnā lȉmenā kùtija dio drägr aparata, samospasiocazȃštitnā ȍprema oprema koja služi za zaštitu radnika od mehaničkih

povreda i trovanja plinomzȃštitnē nȁočale naočale koje se upotrebljavaju pri izvođenju radova gdje

postoji mogućnost povrede očiju ili ugrožavanja vidazȃštitnē rukàvice zaštitno sredstvo koje mora nositi svaki radnik da bi se

spriječile povrede ruku


zȃštitnī grȗdnjāk sa rukávimā ili bez rukávā

dio rudarske opreme, služi za zaštitu rudara

zȃštitnī pȍjās pojas koji se upotrebljava pri radovima na visinizȃštitnō stàklo dio rudarske kapne lampezàtājenē mȉne mine ili lagumi koji nisu eksplodirali prilikom paljenja

mina ili laguma, neeksplodirane minezatvàrāč dio rudarske kapne lampezȉdār u jȁmi radnik koji obavlja zidarske posloveznȃci za povláčēnje znaci koji se nalaze na svim glavnim raskrsnicama u

rudniku, obično imaju strelice i upadljiv natpiszòlna termin koji upotrebljavaju rudari, podrazumijeva

služenje, obavljanje poslazrȁkovōd uvođenje zraka u jamu

Ž

žèljezo metal sive boje, dobija se iz željeznih rudažȉca za otvárānje dio drägr aparata, samospasiocažìčara sistem koji služi za prijevoz jalovine i ima korpežȉle vrsta neslojevitog rudišta koji imaju ravnomjeran oblik

W

W-Mȅsser aparat za mjerenje kretanja zraka


5.2. Klasifikacija prikupljenih termina

Drugi prilog u ovome radu zauzima klasifikacija prikupljenih rudarskih termina. Pored tematske klasifikacije koja je izvršena unutar samoga rada, ovdje su svi prikupljeni termini klasificirani u tri skupine:

• rudarski termini• termini u upotrebi u rudarstvu i drugim privrednim granama• općeupotrebni terminiOva klasifikacija je izvršena da bi se posebno izdvojili isključivo ru-

darski termini, termini koji su zajednički rudarstvu i drugim privrednim djelatnostima i općeupotrebni termini koji su svoju primjenu našli i u ru-darstvu.

Baveći se rudarskom terminologijom u Varešu, prikupila sam relativno velik broj termina, a informatori su mi bili nekadašnji rudari. Međutim, dok sam vršila tematsku klasifikaciju rudarskih termina, primijetila sam da veliki broj njih ne pripada isključivo rudarstvu. Istina, pojedini termini su prisutni samo u rudarstvu, neki od termina su zajednički rudarstvu i nekim drugim djelatnostima i privrednim granama, dok se mogu izdvo-jiti i oni termini koji imaju općenitu upotrebu. Tako postoji cijeli niz ala-ta, mašina, prijevoznih sredstava, odjeće i sl. koji ne pripadaju eksplicitno rudarstvu. Stoga sam sve prikupljene termine klasificirala u tri skupine. Prvoj skupini pripadaju isključivo rudarski termini, drugoj pripadaju ter-mini koje rudarstvo dijeli sa nekim drugim oblastima života (zajednički termini), a u trećoj su općeupotrebni termini.


RUDARSKI TERMINI

TERMINI U UPOTREBI U RUDARSTVU I DRUGIM PRIVREDNIM DJELATNOSTIMA

OPĆEUPOTREBNI TERMINI

ajzin akort akumulatorska svjetiljkabarit alatnica alatbistra ruda alatničar amalgamcrvena ruda amalgamer ampulačekić i dlijeto amonal armirani betonDan rudara amortizacija osnovnih sredst. atestfarleza anemometar aušpirflotacija anerometar baraka daščarahalda anhylostomiaza bathematit anker bazenhica ankerisanje bokshljeb sa sedam kora aparati sa pjenom bonjalovina aparati sa prašinom borajalovište aparati sa snijegom CO2 brigadajalovnik aparati s vodom brigadirkapna lampa armirač brkljaklasirač ruda armirati bukakomorat aspiracioni psihrometar bunkerkopaljka azotdioksid bušačkosa okna azotmonoksid bušenjelimonit babe bušilicaobogaćivanje rude babina capinoplemenjivač ruda bager cilindaroplemenjivanje ruda bageri s dubinskom lopatom cimerosiromašenje rude bageri s visinskom lopatom cjevovodpirit bagerist cokuleprijenosna lampa bager-kašikar crijevoprerađena ruda bager s visinskom kašikom cuknjatirovna ruda bagerovanje čekaonicaruda baražna vrata čekićrudača barometar čelorudar barut čep


RUDARSKI TERMINI



rudarstvo barutni magazin ćumurrudište beneficirani staž deporudne žice benzinska sigurnosna svjet. depresijarudnica betonski okvir direktorrudno blago borer dizalicasastavljene žile borvinta drenažasiderit bravar u jami drobsirova ruda bravarija električna svjetiljkaslijepo okno bravarska radionica emajlSretno! brifer etažeširoko čelo brigadir u separaciji filter

brizantnost finansijski planbrusilica firabrzogoreći štapin ganjak budak garderobabuldožer gnijezdoburgija gomilaburgijati gubici u materijalubušač na površinskom kopu gubici u radnoj snazibušačka svrdla gumene čizmebušačka šipka gumeni kabalbušački čekić gusjenicabušački pribor gusjeničarbušenje sa dijamantom halkabušenje sa kolutnim svrdlom hamerbušenje sa krunama higijeničarbušenje sa ribljim repom hodnikbušenje sa sačmom istraživački troškovibušenje sa zupčastim zrnima istražni objekatbušotina istražni prostorcaug izbijanjecinder izdanak


RUDARSKI TERMINI



crpaljke jamacrp jamske prostorijecrpar jamski kamioničagalj jamski nadzornikčaglina jamski objektičagljina jamski plinčahure za paljenje jamsko drvočekrk jarakčeta za spašavanje jarugačetverobrigadni sistem jazčistilac kabaočizme sa čeličnim kapicama kablovi za prijenos strujećumurana kadrovska službaćuskija kaldanf kalamitadebljina slojeva kalemDejvijeva lampa kamenolomdekavil kapisladelimiti karandemag karikademper kariolademperist kibladepresiometar kisikanadetonacija kišna kabanicadetonirajući štapin klinovidinamit ključdinamo-mašina kočnicedisciplinska komisija kolosijek disciplinska odgovornost koljenicedizanje pribora iz bušotine komjendnevni minerski karton komoradnevni otkop kompozicija voza


RUDARSKI TERMINI



dnevnik bagera konceduljadodavanje pritiska koncentratdodavanje šipki kopačdojavni uređaji košdozeri kotlovnicadrägr aparat kovačnicadrifter kožne koljenicedrobilac ruda kožne naramenicedrobilica kožnjakDroškovac krampdrotlampa krečnjakdrozga kristalizacijadrvena podgrada križištedrveni čep krošnjadrveni klin krunadrveni kvadratni slogovi kukadrveni stub kupadubinski kop kupatiloekonomičnost metode otkop. kurireksploatacija mineralnih sir. kvalifikacijaeksploatacija rude laboranteksploataciono polje laboratorijaeksplozivna sredstva lađaelektričar u jami letvaelektrične lokomotive libelael. pogonske prostorije lična zaštitna sredstvaelektrični detonator liftel. upaljač kapice eksploziva (d)lijetoelektroenergetska postrojenja lopataelektro-motor lučna žagaenergetska mreža magacinererupciona pojava hladne vode malj


RUDARSKI TERMINI



erupciona pojava vruće vode marodetažni plan mašinska postrojenjaetažno otkopavanje mašinski uređajifilter za grubu prašinu materijalfirač mazivaflašnica mehaničarifosari mehanička lopatafrontalno otkopavanje mehanička radionicagalenit mehanizirani alatigalerista u rudniku menzageolog metangeologija minegeološka karta minergeološki kompas mineralne sirovinegeometri mjere zaštite na raduglava vretena mlinglavne dopremne prostorije monitorgodišnji kapacitet rudnika mosurgreder motikagrič nadzornikgrivna nišegrnjača niveletna letvagrudina noćni radgubici u eksploataciji obla građagumar odlagalištagumarsko odrongumeni transporter odronjavanje terenagumirano odijelo okorakhaodina okretnicahateze(j)-ke okucavanjehidraulična podgrada opasač


RUDARSKI TERMINI



hidraulični uređaj za autom. reguliranje pritiska

orman

hidaulični uređaj za autom. reguliranje težine pribora

osjelina

hidraulika osmicahidrološki plan osvjetljenje radnih

prostorijahidrostatički pritisak otkopani materijalhodica otvaračhoranj parmakhorizontski stubovi parnjačaHTZ magazin patronHTZ-ovac plakaonicahub plaknicahunt plan energetske mrežehuntar planiranje proizvodnjehuntić platformehuntovanje podgradahvatalice podinaindiciranje jamskih plinova podmazivačingersolka podmazivanje bušiliceinicijatori eksplozije podmazivanje pumpeinterferometar podnicaiskopina podzemne prostorijeispengati podzemne vodeispiranje bušotine pogonisplaka pokivač alataistočak poklopac kutijeistopina pomoćni posloviistresač polugaistresaljka poskliznućaizbiralac poslovođa


RUDARSKI TERMINI



izdisni ventil pravacizolacioni aparat pravila tehničke

sigurnostiizolaciona pregrada predujamizrada jamskih bušotina pregradajamska postrojenja prekidačjamski istresač prekovremeni radjamski kopač (sve vrste) prerivanje zemljejamski lampar prigušivačijamski miner (sve vrste) prijeka žagajamski nadzornik (sve ostale vrste koje su spomenute)

prijelom

jamski otkop pritisak zrakajamski poslovođa (različiti tipovi) probirnicajamski prašinar probojjamski pritisak proizvodna radilištajamski prugar proizvodne mašinejamski signalist proizvodni programjamski vagar prugajamski zamuljivač pumpekabao (mjerna jedinica) pumpne stanicekamnetit punjenjekapacitet mašine radilištekarabituša radionicakarbidna svjetiljka radna snagakarnjić radno odijelokašika rampakašikar redovni putevikatarka reflektorkatatermometar remenkaterpilar remizakaterpilarka remont


RUDARSKI TERMINI



kazma revirkilava revitalizacijakilavica rezervakluhta rovknjige (sve vrste knjiga) rudarkekoeficijent iskorištavanja rude rudarska inspekcijakombajn rudarska sjekirakombinacija drveta, metala, betona ili opeke

rudarska zastava

kombinovana čela rudarski bazenkomorno miniranje rudarski nadzorkompresija rudarski projektkompresor rudarski radovikomprimirani zrak rudarski strojevikonfiguracija terena rudarski tehničarkontrolna minerska knjižica rudarsko mjerenjekop rukavackopina rupakram sajlakrašnja sanacija terenakratka čela sanduk (koš) kamionakrižna krampa separiranjekroca separacijakrovina servisiranjekruta podgrada signalizacijakućište prijenosa pogona na vreteno

sindikat

kućište sa pogonskom osovinom i mjenjačkom kutijom

sirena

kuglični ležaj sistematizacijakupište skloništeladinka sloj


RUDARSKI TERMINI



lagum smjenalagumaš sočiva (leće)lagumati spratlagumdžija stimulacijalampara stropležište stručni savjetLukića rov šahtljevkasto otkopavanje šiktamagacin eksplozivnog i ostalog materijala

šine

magacioniranje škaremajstor bušač u jami škartmanometar šlaufmaršajt štipaljkamašine (sve vrste) štrajkmašinista na zasipu table i putokazi jamskih

prostorijameđukomorni stubovi tačkemehaničari rudarskih postrojenja tavanicamehanizacija rud. radova tehnički direktormehanizirano otkopavanje tehnički rukovodilacmetode sa zarušavanjem tektonski poremećajiminerska kliješta tonaminerska saća topli obrokminerske čahure torba obložena filcomminerske žižice tovarmitlag tovotna mastmjeračke knjige tračnicemlat (sva značenja) trakamuljarice transportmuljne pumpe trokutnabijač (sva značenja) trola


RUDARSKI TERMINI



nabijena mina troškovi kontrolenadlanice tunelnadzornici vjetrenja tvrdi metalnakovanj uljenavozište upravnikna zub uređaj za uzbununeeksplodirani lagumi uvjeti radanemehanizirano otkopavanje uženiskop valjakniskopni bušački čekić vantanosač sa valjcima ventilociljevac ventilacijaodstreljač ventilatoroduzimanje pritiska viliceodvodnjavanje vodovodna mrežaokno zaštitna opremaokrut zatvaračokvirna podgrada znaci za povlačenjeopava zrakovodorat žica organi rudarske inspekcije žičaraOrsatov aparat žileortari (sva značenja)ortioslonac za braduotkopariotkopavanje u komoramaotkopavanje u kosim etažamaotkopiotkopi sa rušenjemotkopi sa zasipomotkopna radilišta


RUDARSKI TERMINI



otkopni čekićotkrivanje ležištaotkrivkaotprema rudeotpremač otpremni hodniciotpucana rudaotpucavanje otučineotvaranje ležišta rudeotvoreni otkopipaun perlinacpijukpinjplan jameplan jamskih površinskih kopovaplan proizvodnje plan provjetravanja jameplan rudnikaplan tektonike rudnikaplatnena traka za nošenjeplinata plintapneumatska bušilicapneumatski bušački čekićpneumatski zatvaračpodetažna otkopna metodapodgrada hodnikapodgrada kosih prostorijapodgrada oknapodupiruća podgrada


RUDARSKI TERMINI



podzemna eksploatacija ležištapodzemni koppodzemni pritisakpogonski agregatpolumehanizirano otkopavanjepomoćni kopač u jamipomoćni prugar u jamiPonikvaposlovođa na površinskom kopu (i sve druge vrste)postolje bušilicepotkoppotporni stubovipovratne stanicepovršinska eksploatacijapovršinski koppravcarprečagljinapredtaložnikprekopprijenosni instrumentipreventerpriručna spremištaprotivpožarno spremišteprovjetravanje difuzijomprovjetravanje jame od gasovapulsometarpumpa KSPpumparnicepuni okvirradni pritisak na dno bušotine


RUDARSKI TERMINI



radnički savjet rudarskog preduzećaradnik na separacijiraspornica među zidovimarečuljaregenerativna patronaremont mašinskih postrojenjaretinicarezervoar komprimiranog zrakariglaRKrogačirostrostovanjeroštrotaciono bušenjerovokoprovokopačručice za mijenjanje broja okretaja radne osovineručice za ukopčavanje pogonaručice za ukopčavanje pogona vretena i vitlaručice za upravljanjerudokoprukovalac jamskim mašinskim uređajimarukovodilac rudarskih strojevarupniksaljcugsamospasiociSaski DoSaski Potok


RUDARSKI TERMINI



saugsavitljivi kabalsedimentna cijevSeperacijasertifikat bušilicesignalni uređajisigurnosni stubovisijalica za normalno osvjetljenjesijalica za pomoćno osvjetljenjesilikozasipkasistem dubokog bušenjaskladište eksplozivaskladište jamske građeskreperskreperistskretnicaslužba za spašavanjeslužba zaštite na radusmjenovođaSmrekaspiralna svrdlasporogoreći štapinspuštanje pribora u bušotinusredišnji zalomsredstva za mazanje i čišćenjesržna cijevstacionirani instrumentistalna rasvjeta u jamistavljanje u pogon vretenastepenasto otkopavanje nanižestepenasto otkopavanje naviše


RUDARSKI TERMINI



stezni prstenstojkastresaljkastropnicastubni čekićstupacsulivankasumpordioksidsumporvodoniksvrdlosvrtnjevisvoznicašajbinašalaškriljacšlagnošlaknošleg(a)njšleganjšljakašljemšljeveršmiršmiranješoralicašpatštapinštemploštireštitnici za oči i liceštokovištolne


RUDARSKI TERMINI



štrajbok (put)štrajbokŠtrajbokštrekaštufnašturacšturfšturtšvađšvedski načintabzantanaftaratemeljačatesar u jamitibingtijelo lampetorketiranjetračniktransportna mehanizacijatransportne prostorijetransportni sistemtransportni troškovitransportni uređaji na pneumaticimatransportni žlijebovitriglinetringlinetroskatrotiludarne patroneudarno bušenje


RUDARSKI TERMINI



ugljenmonoksiduključivanje brzinauniverzalni gasni analizatorUpina (Mala i Velika)upinauređaj za dizanje priborauređaj za ručno podizanje, odnosno spuštanje vretena pomoću točkausadno dlijetouskopuskopni čekićusnikuspinjačautovarivač rude na površinskom kopuutovarna lopatautovarne mašineuzbitiuzbojuzorkovačužetni bager s obrnutom lopatomvadevagonetVarešVareš Majdanvedroventilacioni mostoviventilacione staniceviljuškarvipervitezit


RUDARSKI TERMINI



vitlovivjetrene cijevivjetrene pregrade od raznih materijala sa ili bez vratavjetrene pregrade od raznih materijala za regulaciju protoka zraka sa ili bez vratavjetrena vratavjetrene zavjesevodni zidovivodosabirnikvozač na površinskom kopuvršajvrtinezačepljena minazaglavazakon o rudarstvuzalomzalomni nabojzalom prema doljezalom prema gorezalom stojećeg klinazamuljivanje zapekazapunjavanjezaptivanje pumpezarušavanje krovinezasip u kombinaciji s raznim vrstama podgradezasipavanjezaštitna limena kutijazaštitne naočalezaštitne rukavice


RUDARSKI TERMINI



zaštitni grudnjakzaštitni pojaszaštitno staklozatajene minezidar u jamizolnaželjezoW-Messer

Iz ovog pregleda je vidljivo da se najveći broj prikupljenih termina odnosi na zajedničku terminologiju. Znatno manji broj je općeupotreb-nih termina, a najmanji broj termina odnosi se na rudarsku terminologiju. Razloge za to treba tražiti u činjenici da se u jamama i na površinskim kopovima upotrebljavaju alati, mašine, prijevozna sredstva, odjeća i obuća i sl. koji se upotrebljavaju ili u svakodnevnom životu, ili u nekim drugim privrednim granama.

Također, u rudarskoj organizaciji postoje termini koji se odnose na na-ziv posebno organiziranog rada u smjenama, a koje susrećemo i u drugim djelatnostima. Isto tako, postoje nazivi za pojedine prostorije koje susreće-mo u svakom stanu ili kući. Svi ovi, ali i neki drugi termini, nisu isključiva svojina rudara, iako ih oni upotrebljavaju u svom govoru.


Sažetak

Vareš je gradić u blizini Sarajeva, sinonim za rudarski grad i „hljeb sa se-dam kora“. Pristupila sam prikupljanju i leksikografskoj obradi rudarske terminologije vareškoga kraja s ciljem da se „otmu“ zaboravu termini koji se sve rjeđe čuju, budući da je danas u Varešu u potpunosti zaustavljena rudarska proizvodnja.

U uvodnom dijelu rada riječ je o odnosu između leksike i terminolo-gije, o historijskoj pozadini rudarstva u Bosni i Hercegovini i u Varešu, kao i o utjecaju rudara Sasa na rudarstvo u Varešu. U ovom dijelu pratim evoluciju rudarstva, pa samim tim i rudarskih termina, kroz određeni vre-menski period. U glavnom dijelu riječ je o utjecaju ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta na govor vareških rudara. Opisane su oso-benosti rudarske terminologije na fonetsko-fonološkom, morfološkom i leksičkom nivou; na sintaksičkom nivou nisu primijećena značajnija od-stupanja. Na fonetsko-fonološkom nivou uočena je pojava svođenja dva-ju afrikatskih parova na jedan, hiperijekavizacija, pojave suprotne hipe-rijekavizaciji, uprošćavanje konsonantskih skupina, asimilacija vokala, neprovođenje sibilarizacije i dr. Na morfološkom nivou najviše osobenosti pojavljuje se kod imenica; kod pridjeva, glagola i drugih vrsta riječi nema značajnijih posebnosti. Na leksičkom nivou primijećeno je da postoji velik broj sinonima među prikupljenim terminima. Evolucija rudarske termi-nologije najbolje se može pratiti upravo na leksičkom nivou. Pojedini stari termini upotrebljavaju se i s nekim novim značenjima.

Poseban je dio rada rječnik s 945 riječi. Sve su one tematski klasificira-ne. Na temelju istraživanja zaključeno je da je među opisivanim riječima relativno mali broj isključivo rudarskih termina, a da je znatno veći broj općeupotrebnih termina i termina koji su zajednički rudarstvu i drugim privrednim djelatnostima.


Summary

Vareš is a small town near Sarajevo, a synonym for a mining town and a hard way to make one’s living. I started the collection and lexicographic processing of mining terminology from the Vareš region with the goal to „save“ from oblivion the phrases which are going out of use, since mining production in Vareš has stopped entirely.

The introductory part of the paper is concerned with the relation be-tween lexis and terminology, with the historical background of mining in Bosnia and Herzegovina and Vareš, as well as the influence of the Saxon miners on mining in Vareš. That part of the paper traces the evolution of mining and with it the evolution of mining phrases, during a specific time period. The main part deals with the influence of ijekavskošćakavski dia-lect (Eastern Bosnian dialect) on the speech of Vareš miners. The descrip-tions are given of specific aspects of mining terminology at the phonetical-phonological, morphological and lexical levels; there were no significant discrepancies observed at the syntactic level.At the phonetical-phonologi-cal level there is an observed tendency to reduce two affricate pairs to just one, as well as hyperjekavisation, and tendencies contrary to hyperjekavi-sation, reduction of consonant clusters, assimilation of vocals, omission of assibilation, etc. At the morphological level,most distinctive qualities were found in nouns; there were no significant peculiarities to be found in adjec-tives, verbs and other parts of speech. At the lexical level, a great number of synonyms were found among the collected phrases. The evolution of the mining terminology can best be traced precisely at the lexical level. Cer-tain old phrases are also being used with new meanings.

A separate part of the paper is a dictionary with 945 entries. All of them have been thematically classified. Based on research, it was concluded that there is a relatively small number of phrases relating exclusively to mining among the phrases described, and that there are many more generally used phrases and phrases which are used both in mining and other economic activities.


Резюме

Вареш – небольшой городок недалеко от г. Сараево, который являет-ся синонимом шахтерскoго города, связывающегося с трудной жиз-нью шахтеров. Я началa собирать и лексикографически обрабaты-вать характерную для региона Вареш горную терминологию, чтобы не были преданы забвению термины, которые можно услышать все реже и реже, поскольку горное производство полностью прекращено в г. Вареш.

В вводной части работы речь идет об отношении между лекси-кой и терминологией, историческом фоне горного дела в Боснии и Герцеговине, и в частности в г. Вареш, а также описывается влияние шахтеров с рудника под названием САСЕ1 на горное дело в г. Вареш. В этом разделе я исследую эволюцию горного дела и, следовательно, эволюцию горных терминов в течение определенного периода вре-мени. В центральной части работы речь идет о влиянии иекавскo-щакавcкого (восточнобоснийского) диалекта на речь шахтеров в г. Вареш. Даются характеристики горной терминологии на фонети-ко-фонологическом, морфологическом и на лексическом уровнях; на уровне синтаксиса значительные отклонения не замечены. На фонетико-фонологическом уровне замечается cокращение двух пар aффрикат в одну пару2, гипериекавизация3, явления противополож-ные гипериекавизации, упрощение сочетаний согласных, ассимиля-ция гласных и отсутствие ассибиляции4 и др. На морфологическом уровне большинство особенностей появляются у существительных;

1 Сасе – свинцово-цинковой рудник в г. Серебреница. (Прим. перев.).2 Две пары аффрикатов, из которых одна охватывает собой аффрикаты č и ć, а другая аффрикаты dž и đ. (Прим. перев.).3 Иекавизация означает что буква “ять” меняется, приобретая различные формы: ije (ие), je (е), e (э), i (и). Иекавизациия в том числе подразумевает собой, что “ять” перешел в сочетание ije (ие). (Прим. перев.).4 Термин этот, теперь почти не употребляющийся в лингвистике, заменен другим, именно “палатализация” согласных звуков. Термином этим обозначается процесс заменения, обыкновенно перед мягкими гласными и j, гортанных и зубных звуков шипящими и свистящими звуками. (Прим. перев.).

у прилагательных, глаголах и у других частях речи нет существен-ных особенностей. На лексическом уровне среди собранных терми-нов наблюдается значительное количество синонимов. Эволюцию горной терминологии лучше всего можно отслеживать именно на лексическом уровне. Определенные старые термины используются и в некоторых новых значениях.

Отдельной частью работы является словарь, содержащий 945 слов. Все слова классифицированы тематически. Основываясь на результатах исследования, был сделан вывод о том, что среди опи-сываемых слов имеется относительно небольшое количество исклю-чительно горных терминов, и что существует значительно большее количество общеупотребительных терминов и терминов, которые являются общими для горной и для других видов экономической де-ятельности.

PREDMETNI INDEKS

Aajzin 23, 39, 59, 63akort 31, 88, 97akumulatorska svjetiljka 32, 35, 76, 77, 103alat 7, 11-13, 16, 26, 38-40, 45, 52, 54, 56,

57, 59, 60-64, 71, 72, 75, 79, 81, 83, 89, 90-92, 104, 145, 164

alatnica 83alatničar 34, 71, 98alka 28amalgamer 34, 71amonal 81amortizacija osnovnih sredstava 32, 36, 37,

91ampula 39, 65anemometar 64, 67anerometar 64, 67anhylostomiaza 93anker 73, 77ankerisanje 33, 73aparati s vodom 64aparati sa pjenom 32, 37, 64aparati sa prašinom 64aparati sa snijegom ugljendioksida 64armirač 34, 71armirani beton 36, 77, 91armirati 38, 73aspiracioni psihrometar 36, 64, 67atest 86aušpir 76azotdioksid 39, 81, 91azotmonoksid 39, 81, 91

Bbabe 54, 55, 77

babina 77badanj 54bager 33, 61-63, 71, 73, 79, 83, 86bager s dubinskom lopatom 62bager s visinskom lopatom 62bager sa visinskom kašikom 62bagerist 34, 35, 71bager-kašikar 61bagerovanje 73baltaš 54baraka daščara 83baražna vrata 36, 76barit 82barometar 65, 67barut 26, 54, 80-83barutni magazin 35, 83bat 39, 59, 89bazen 56, 89beneficirani staž 36, 88benzinska sigurnosna svjetiljka 35, 76beton 32, 77, 78, 91betonski okvir 37, 77bistra ruda 36, 82boks 83bon 88bora 91borer 61borvinta 39, 62, 63bravar 34, 39, 72, 73, 83bravar u jami 13, 71bravarija 73bravarska radionica 35, 39, 83brifer 39, 64brigada 41, 91brigadir 34, 39, 70, 72brigadir u separaciji 70


brizantnost 33, 80brklja 93brusilica 61, 89brzogoreći štapin 37, 80budak 39, 60, 63buka 31, 91, 95buldožer 62, 71buldožerist 34, 71bunker 83burgija 39, 61burgijati 38, 73bušač 34, 71bušač na površinskom kopu 71bušačka svrdla 35, 61bušačka šipka 60, 61bušački čekić 59, 61, 63bušački pribor 61, 63bušenje 33, 59-62, 66, 73-75, 79, 81, 90bušenje sa dijamantom 73bušenje sa kolutnim svrdlom 73bušenje sa krunama 73bušenje sa ribljim repom 73bušenje sa sačmom 73bušenje sa zupčastim zrnima 73bušilica 33, 59, 61, 63, 71, 73, 74, 92, 94, 104bušotina 40, 59, 61, 66, 73, 74, 80, 81

Ccapin 39, 60caug 91cilindar 40, 62cimer 40, 83cinder 80, 81cione kliješće 54cjevovod 63, 74cokule 68, 69crijeva 65, 66, 89crp 65, 66crpaljke 65 crpar 34, 71, 72, 89crvena ruda 36, 56, 82, 89cuknjati 23, 38, 73

Ččagalj 34, 89, 91

čaglina 89čagljina 89čahure za paljenje 80čekaonica 35, 40, 83čekić 19, 34, 39, 40, 54, 59-61, 81, 89, 90,

92, 98čekić i dlijeto 56, 87, 88čekrk 39, 40, 65čelo 40, 76, 79, 83čep 40, 77, 80četa za spašavanje 30, 33, 83četverobrigadni sistem 35, 41, 46, 88čistilac 31, 71čizme sa čeličnim kapicama 37, 68, 69čuskija 28, 96

Ććumur 41, 91, 104ćumurana 83ćuskija 28, 39, 41, 60, 96, 104

DDan rudara 41, 87danf 91, 92debljina slojeva 93Dejvijeva lampa 35, 65dekavil 63delimiti 38, 41, 80demag 62, 83demper 33, 63, 71, 83demperist 35, 71depo 41, 56, 83, 89, 96depresija 41, 91depresiometar 65, 67detonacija 80detonirajući štapin 37, 80dinamit 54, 81dinamo-mašina 62direktor 34, 39, 48, 57, 69, 70, 72, 89, 91disciplinska komisija 35, 41, 88disciplinska odgovornost 33, 41, 88dizalica 62dizanje pribora iz bušotine 33, 73dlijeto 18, 19, 30, 39, 54, 60, 63, 96dnevni minerski karton 37, 86


dnevni otkop 93dnevnik bagera 86dodavanje pritiska 33, 73dodavanje šipki 73dojavni uređaji 35, 65, 67donje babe 54dozeri 62drägr aparat 64, 65, 67, 82drenaža 73drifter 39, 90drob 39, 60drobilac ruda 71drobilica 62, 83Droškovac 22, 34, 87drotlampa 68drozga 42, 56, 90, 93drvena podgrada 77drveni čep 77drveni klin 37, 77drveni kvadratni slogovi 77drveni stupovi 77drvo 32, 77, 78, 85dubinski kop 13, 35, 78, 83, 85, 90

Eekonomičnost metode otkopavanja 33, 93eksploatacija mineralnih sirovina 36, 73eksploatacija rude 13, 18, 19, 21, 22, 43, 49,

51, 53, 58, 64, 73, 74, 79, 82, 86, 87, 90, 93, 94

eksploataciono polje 35, 89eksplozivna sredstva 35, 80, 84, 86električar 39, 72električar u jami 71električna lokomotiva 63, 83električna svjetiljka 35, 76, 77električne pogonske prostorije 83električni detonator 65električni upaljač kapice eksploziva 65elektroenergetska postrojenja 35, 65elektro-motor 65emajl 91energetska mreža 35, 86erupciona pojava hladne vode 93erupciona pojava vruće vode 93

etaže 51, 62, 71, 78, 86, 90, 93etažni plan 35, 86etažno otkopavanje 79

Ffarleza 13, 42, 83filter 42filter za grubu prašinu 36, 65finansijski plan 35, 36, 42, 86fira 42, 90, 91firač 39, 60flašnica 62, 83flotacija 42, 73, 75fosari 77frontalno otkopavanje 36, 79

Ggalenit 22, 82galerista u rudniku 71ganjak 42, 83, 85garderoba 40, 83geolog 71, 74geologija 91, 92geološka karta 36, 91geološki kompas 65geometri 42, 71glava vretena 61glavne dopremne prostorije 35, 83gnijezdo 43, 93gnijezdo za kapicu 80, 82godišnji kapacitet rudnika 37, 93gomila 91, 93grablje 54greder 62, 83grič 93grivna 43, 93grnjača 60grudina 68gubici u eksploataciji 93gubici u materijalu 37, 91gubici u radnoj snazi 91gumar 71gumarsko 37, 83gumene čizme 37, 67-69, 90, 91gumeni kabal 80


gumeni transporter 63gumirano odijelo 37, 67, 69gusjenica 62gusjeničar 34, 62

Hhalda 28, 56, 83, 84, 89, 96halka 91hamer 28, 43, 85, 86, 91haodina 23, 28, 93hateze(j)-ke 28, 43, 67-69hematit 28, 56, 82, 89, 104hica 28, 55, 56, 87, 93hidraulična podgrada 36, 77hidraulični uređaj za automatsko regulira-

nje pritiska 37, 65hidraulični uređaj za automatsko regulira-

nje težine pribora 65-67hidraulika 28, 62hidrološki plan rudnika 36, 86hidrostatički pritisak 36, 91higijeničar 28, 34, 71higijensko-tehnička zaštita 43, 69, 83hljeb sa sedam kora 20, 28, 38, 56, 87, 99hodica 28, 56, 87hodnik 28, 42, 60, 72, 76, 83-85, 94horanj 23horizontski stubovi 36, 77HTZ-magazin 83HTZ-ovac 71hub 28, 56, 88hunt 28, 63huntar 71huntić 28, 63huntovanje 28, 33, 73hvatalice 28, 66

Iindiciranje jamskih plinova 33, 65, 66, 73ingersolka 33, 61, 63inicijatori eksplozije 80interferometar 66, 67iskopina 63, 76, 90, 91, 93ispengati 38, 73, 98ispiranje bušotine 33, 73

isplaka 73istočak 83istopina 91istraživački troškovi 36, 43, 91istražni prostor 89istresač 66istresaljka 62izbijanje 33, 73, 74izbiralac 31, 71izbojnica 54izdanak 93izdišni ventil 36, 65izolaciona pregrada-zavjesa 93izolacioni aparat 36, 65, 67izrada jamskih bušotina 73

Jjalovina 41, 42, 46, 50, 56, 57, 62, 63, 66, 70,

71, 73-75, 83, 84, 89, 90, 93, 94jalovište 56, 83, 84, 89, 96jalovnik 56, 83, 84, 89, 96jama 16, 42, 44, 45, 47, 49, 50-54, 57, 58,

63-66, 71, 72, 74, 76, 77-79, 82-86, 90, 93, 94, 164

jamska postrojenja 36, 62jamske prostorije 12, 16, 53, 55, 58, 66, 72,

75-78, 82, 83, 85-87, 90jamski istresač 71jamski kamioni 63jamski kopač 71jamski kopač na mašinskom kopanju 71jamski kopač na ručnom kopanju 71jamski kopač-podgrađivač 71jamski kopač-polagač pruge 90jamski lampar 71jamski miner 71jamski miner-magacioner eksploziva 71jamski nadzornik 70jamski nadzornik na kopanju 70jamski nadzornik na mehanizaciji 70jamski nadzornik na otpremi (transportu)

70jamski nadzornik na proizvodnji 70jamski nadzornik na vjetrenju 70jamski objekti 83, 85


jamski otkop 73, 90jamski plin 81jamski poslovođa elektropostrojenja 70jamski poslovođa mašinskih postrojenja 70jamski poslovođa na održavanju 70jamski poslovođa na odvodnjavanju 70jamski poslovođa na proizvodnji 70jamski poslovođa na transportu 70jamski poslovođa na vjetrenju 70jamski prašinar 71jamski pritisak 90jamski prugar 90jamski signalist 71jamski vagar 71jamski zamuljivač 71jamsko drvo 77jarak 76, 90, 91jaruga 76, 91jaz 54, 76, 77, 90

Kkabao 76, 93kablovi za prijenos struje 76, 91kadrovska služba 36, 88kal 93kalamita 93kalem 80, 82kamenolom 83kamnetit 81, 104kanat 54kapacitet mašine 91kapisla 80, 82kapna lampa 36, 68, 90karabituša 68, 90karan 76karanj 93karbidna svjetiljka 36, 68karika 43, 91kariola 39, 43, 63, 91karnjić 93kašika 62, 88kašikar 71katarka 62katatermometar 65, 67katerpilar 34, 62, 83

katerpilarka 62, 83kazma 39, 60, 63kibla 76, 77kilava 23, 91kilavica 39, 60, 63kisikana 83kišna 67klasirač ruda 71kliješta 54, 60klinovi 43, 60kluhta 23, 80ključ 43, 61knjiga dnevne evidencije eksplozivnih

sredstava 86knjiga o radu sa eksplozivnim sredstvima 86knjiga o stanju lokomotive 37, 86knjiga rudarskog nadzora 86, 87knjiga službe spašavanja 87knjiga vjetrenja 87kočnice 44, 61koeficijent iskorištavanja rude 44, 93kolosijek 60, 66, 92, 93komadne kliješće 54kombajn 44, 62kombinacija drveta, metala, betona ili ope-

ke 77kombinirana čela 38, 79, 83kombinovana čela 38komin 29komjen 29, 76, 77, 96komora 33, 73, 79, 80, 83komorat 17, 71komorno miniranje 33, 36, 73, 80kompozicija voza 91kompresija 91kompresor 40, 62, 83, 91, 95komprimirani zrak 36, 81, 85koncedulja 44, 88koncentrat 44, 93konfiguracija terena 91kontrolna minerska knjižica 87kop 84kopač 34, 40, 71, 72kopaljka 68kopanje 13, 39, 47, 59, 60, 62, 73, 74, 84,

89, 90, 93


kopina 84kosa okna 36, 79koš 63, 66, 71kotlovnica 84kovačnica 7, 22, 53, 84kožne koljenice 68, 69kožne naramenice 37, 68, 69kožnjak 67, 69kram 23, 84kramp 39, 63krampa 23, 60krašnja 39, 60, 90kratka čela 36, 79, 83krečnjak 91kristalizacija 91križište 76križna krampa 36, 39, 60kroca 39, 60krošnja 93krovina 93kruna 60kruta podgrada 36, 77kućište prijenosa pogona na vreteno 61kućište sa pogonskom osovinom i mjenjač-

kom kutijom 61kuglični ležaj 61kuka 44, 60kupa 44, 45, 84, 93kupatilo 84kupište 84kurir 34, 45, 71, 91kvalifikacija 45, 72, 88

Llabaratorija 30, 97laboratorija 30, 32, 45, 72, 84, 97, 104laborant 32, 34, 71, 104ladinka 77lađa 54, 93lagum 36, 73, 80, 81, 84, 85lagumaš 71, 81, 90lagumati 38, 73lagumdžija 71, 81, 90lambe 54lampara 84

letva 45, 77ležište 22, 89libela 60lična zaštitna sredstva 36, 67, 68lift 45, 84lijeto 17, 18, 30, 56, 96limena kutija 37limonit 82, 104lopata 39, 45, 59, 60, 62lučna žaga 39, 60Lukića rov 32, 36, 50, 84

Ljljevkasto otkopavanje 36, 79

Mmagacin eksplozivnog i ostalog materijala

84magaciner 71magacioniranje 33, 73majdani 7, 11, 21, 22, 53, 54, 99majstor bušač u jami 71malj 39, 59, 81, 90, 91manometar 66, 67marod 94maršajt 55, 88mašine utovaračice 62mašine za odlaganje jalovine 62mašine za pomoćne radove 62mašine za transport rude i jalovine 62mašinista na zasipu u jami 71mašinska postrojenja 36, 62, 90mašinski uređaji 62, 90materijal 32, 42, 45, 46, 57, 61, 63, 64, 66-

68, 70-79, 83-85, 89-92, 94maziva 92međukomorni stubovi 77mehaničari 46, 71, 92mehaničari rudarskih postrojenja 72mehanička lopata 36, 66mehanička radionica 37, 84mehanizacija rudarskih radova 73mehanizirani alati 38, 61mehanizovani alati 38mehanizirano otkopavanje 38, 79


mehanizovano otkopavanje 38menza 46, 84, 92metal 9, 32, 53, 60, 76-79, 82-84, 91, 93, 94metan 65, 94metode sa zarušavanjem 79mine 48, 51, 72, 80, 81miner 72mineralne sirovine 66, 74, 75, 78, 94minerska kliješta 36, 60minerska saća 80minerske čahure 80minerske žižice 80miniranje 16, 40, 47, 48, 50, 58, 60, 64-66,

71, 73, 74, 80, 81, 83, 90-92, 94mjeračke knjige 36, 87mjere zaštite na radu 92mlat 39, 54, 60, 81mlatić 54mlin 35, 66monitor 46, 66mosur 80motika 39, 60, 90, 92muljarice 66muljne pumpe 36, 66

Nna zub 77nabijač 39, 60, 72nabijena mina 36, 80nadlanice 68, 69nadzornik 30, 39, 40, 46, 48, 69, 70, 72 nazornik 30, 96nadzornik na mehanizaciji 70nadzornik na otpremi (transportu) 70nadzornik na proizvodnji 70nadzornik na vjetrenju 70nadžak 60nakovanj 66nakovanjske kliješće 54navozište 84, 85neeksplodirani lagumi ili mine 36, 81nemehanizirano otkopavanje 79niskop 79niskopni bušački čekić 60, 63niše 46, 83-85

niveletna letva 36, 60noćni rad 37, 46, 88, 92nosač sa valjcima 63nožice (makaze) 54

Oobla građa 36, 77obogaćivanje ruda 33, 73ociljevac 66odlagališta 46, 75, 84odron 47, 90, 92, 95odronjavanje terena 33, 90, 92odstreljač 72, 90oduzimanje pritiska 33, 73odvodnjavanje 33, 73, 76, 77, 83, 84, 90, 95oglavinske kliješće 54okno 47, 76, 78, 84, 90okorak 48, 77, 78, 90okretnica 66okrut 67okucavanje 33, 73okvirna podgrada 36, 77opasač 48, 68, 69opava 79opeka 32oplemenjivač ruda 72oplemenjivanje ruda 33, 73oranj 28orat 23, 76organi rudarske inspekcije 47, 88orman 47, 92Orsatov aparat 36, 65, 67ortari 72orti 23, 76osiromašenje rude 33, 73osjelina 90, 92oslonac za bradu 65osmica 77, 94osvjetljenje radnih prostorija 33, 47, 74otkopani materijal 36, 94otkopar 72otkopavanje u komorama 33, 79otkopavanje u kosim etažama 79otkopi 47, 76, 78, 79, 84, 85, 90, 94otkopi sa rušenjem 79


otkopi sa zasipom 79otkopna radilišta 36, 40, 84otkopni čekić 60, 63otkrivanje ležišta 33, 74otkrivka 47, 74, 90otprema rude 47, 74otpremač 47, 72otpremni hodnici 84, 85otpucana ruda 36, 94otpucavanje 33, 74otučine 94otvarač 65otvaranje ležišta rude 74otvoreni otkopi 36, 84

Pparmak 48, 78, 90parnjača 63patron 48, 81paun 94perlinac 33, 63, 83pijuk 39, 59, 60, 63pinj 78pirit 82plakaonica 66, 90plaknica 66, 90plan energetske mreže 86plan jame 86plan jamskih površinskih kopova 86plan proizvodnje 86, 90plan provjetravanja jame 86plan rudnika 86, 90plan tektonike rudnika 86planiranje proizvodnje 33, 74, 86platforme 48, 84platnena traka za nošenje 37, 65plavne kliješće 54pleskate kliješće 54plinata 77, 78, 90plinta 77, 90pneumatska bušilica 61, 63pneumatski bušački čekić 60, 63podetažna otkopna metoda 36, 79podgrada 45, 48, 52, 57, 71, 75-77, 78, 82,

83, 85, 90, 91

podgrada hodnika 72, 78podgrada kosih prostorija 78podgrada okna 78podina 94podmazivač 48, 72podmazivanje bušilice 33, 59, 74, 92, 94podmazivanje pumpe 74podnica 48, 76podupiruća podgrada 37, 78podzemna eksploatacija ležišta 74podzemne prostorije 75, 77, 78, 84, 85podzemne vode 92podzemni kop 52, 76, 78, 82, 84, 85, 90podzemni pritisak 90pogon 92pokivač alata 72poklopac kutije 65poluga 28, 48, 60, 93polumehanizirano otkopavanje 37, 38, 79polumehanizovano otkopavanje 38pomoćni kopač u jami 72pomoćni poslovi 74pomoćni prugar u jami 72Ponikva 23, 32, 87poskliznuća 94, 95poslovođa 40, 48, 69, 70poslovođa elektropostrojenja 70poslovođa mašinskih postrojenja 70poslovođa na održavanju 70poslovođa na odvodnjavanju 70poslovođa na površinskom kopu 70poslovođa na proizvodnji 70poslovođa na transportu 70poslovođa na vjetrenju 70poslovođa površinskog kopa na jalovini 70poslovođa separacije 70postolje bušilice 61potkop 79, 84, 95potkovne kliješće 54potporni stubovi 37, 78povratne stanice 37, 63površinska eksploatacija 36, 74, 87površinski kop 13, 16, 58, 63, 64, 70-72, 75,

78, 79, 82-84, 164pravac 48, 65, 66, 76, 94


pravcar 72prečagljina 78predtaložnik 66, 84, 85predujam 49, 89, 92pregrada 92, 93prekop 84, 85prekovremeni rad 37, 49, 89prerađena ruda 37, 82prerivanje ili prekopavanje zemljišta 33, 74preventer 66prigušivači 66, 67prijeka žaga 37, 60prijelom 92prijenosna lampa 36, 68prijenosni instrumenti 37, 65priručna spremišta 84, 85pritisak zraka 91, 92probirnica 84proboj 49, 74proboj podzemnih voda 94, 95proizvodna radilišta 36, 83, 84proizvodne mašine 62proizvodni program 92protivpožarno spremište 36, 49, 84provjetravanje difuzijom 74provjetravanje jame od gasova 33, 74pruga 49, 90, 92, 94pulsometar 66pumpa KSP 61pumpar 71, 72, 89pumparnice 84, 85, 90pumpe 49, 65, 66pumpne stanice 36, 84, 90puni okvir 37, 78punjenje 33, 74

Rradilište 83-85radionica 35, 49, 66, 84radiona 35, 98 radna snaga 36, 49, 72radni pritisak na dno bušotine 81radnički savjet rudarskog preduzeća 36, 89radnik na separaciji 72radno odijelo 67-69

rampa 84, 85, 93raspornica među zidovima 76, 90ražanj 54rečulja 74redovni putevi 37, 94reflektor 68regenerativna patrona 37, 81remen 49, 62remiza 49, 84remont 49, 50, 74, 84remont mašinskih postrojenja 74retinica 76revir 56, 89revitalizacija 74rezerva 76, 92rezervoar 30, 54, 97rezervoar komprimiranog zraka 84rigla 78RK 61, 63rogači 76rostovanje 33, 74rošt 23, 94rotaciono bušenje 37, 74rov 36, 50, 62, 76, 85rovna ruda 36, 82rovokop 85rovokopač 62, 83ručica za mijenjanje broja okretaja radne

osovine 61ručice za ukopčavanje pogona vretena i vi-

tla 61ručice za upravljanje 61ručni čekić 54ruda 9-11, 16, 19, 21-23, 30, 33, 36, 41-43,

46, 49-51, 53, 56-58, 60-64, 66, 68, 70-76, 78, 79, 80-85, 89-91, 93-95, 99

rudača 73, 82, 85, 90, 94rudar 7, 10-13, 16-18, 20-35, 37-53, 55-59,

67-69, 71, 83, 84, 86-92, 94-99, 103, 104, 164

rudarke 68, 69, 90rudarska inspekcija 36, 89rudarska sjekira 60rudarska zastava 88rudarski bazen 89


rudarski nadzor 30, 74, 89rudarski projekt 87rudarski radovi 74rudarski strojevi 62rudarski tehničar 70rudarsko mjerenje 71, 74, 87rudarstvo 7, 9-11, 14-17, 19-23, 32, 34, 39-

54, 56-60, 62, 64, 67, 73, 75, 84, 91-97, 99, 104, 145

rudište 22, 23, 85, 93rudne žice 36, 94rudne žile 53rudnica 85rudnik 10, 11, 13, 17, 20-23, 27, 39, 42, 45,

47-49, 51, 52, 60, 62, 66, 69, 70-72, 74, 76-78, 82, 86-90, 92-95, 99

rudokop 85, 87rukavac 76rukovalac jamskim mašinskim uređajima

72rukovodilac rudarskih strojeva 70rupa 50, 59-61, 73, 80, 81rupnik 72

Ssajla 50, 92saljcug 62samospasioci 65, 67, 82sanacija terena 50, 94sanduk (koš) 63Sasi 7, 8, 20, 21, 23, 24, 27Saski Do 22, 23, 32, 87 Šaški Do 22, 23Saski Potok 22, 23, 32, 87 Šaški Potok 22, 23sastavljene žile 37, 94saug 94savitljivi kabal 37, 68sedimentna cijev 36, 66separacija 30, 75, 85, 87, 97separiranje 30, 72, 74, 85Seperacija 30, 75, 87seperacija 30, 50, 75, 97sertifikat bušilice 87servisiranje 33, 50, 74

siderit 82, 104signalist 50signalizacija 50, 74signalni uređaji 36, 66, 67sigurnosni stubovi 36, 77-79sijalica za normalno osvjetljenje 68sijalica za pomoćno osvjetljenje 68silikoza 94sindikat 51, 89sipke 66, 79sirena 18, 29, 66, 90, 96 sirova ruda 37, 82sistematizacija 51, 74sjekira 29, 60skladište eksploziva 85skladište jamske građe 85sklonište 51, 85skreper 66skreperist 35, 72skretnica 92slijepo okno 37, 76sloj 79, 80, 93-95služba za spašavanje 87, 92služba zaštite na radu 92smjena 16, 30, 41, 51, 86, 88, 89, 92smjenovođa 51, 69Smreka 22, 32, 87sočiva (leće) 94spiralna svrdla 37, 60, 63sporogoreći štapin 37, 81sprat 51, 78, 90, 92spuštanje pribora u bušotinu 74središnji zalom 36, 94sredstva za mazanje i čišćenje mašina 92Sretno! 42, 55, 88sržna cijev 36, 63, 66, 90stacionirani instrumenti 65stavljanje u pogon vretena 33, 74stepenasto otkopavanje naniže 38, 80stepenasto otkopavanje naviše 38, 80stezni prsten 37, 65stimulacija 51, 89stojka 76, 90stresaljka 66strop 51, 76-78, 81, 90


stropnica 77, 78stručni savjet 36, 89stubni čekić 90stupac 77, 78sulivanka 33, 61, 63sumpordioksid 81, 92sumporvodonik 81, 92svoznica 74svrdlo 39, 60, 61, 63, 90svrtnjevi 60, 63, 90

Ššaht 51, 76, 90šajbina 23, 61, 63, 89šala 62šikta 30, 89, 97šine 51, 52, 90, 92-94široko čelo 37, 80škare 52, 60škart 52, 90, 94škriljac 92šlagno 94šlakno 76šlauf 52, 66, 89šleg(a)nj 76šleganj 23, 39, 54, 60šljaka 23, 76šljam 56, 90šljem 52, 68, 69, 90šljever 94šmir 92šmiranje 33, 74šoralica 39, 60špat 76štapin 80, 81, 85štemplo 78štipaljka za nos 65štire 66, 90štitnici za oči i lice 68štokovi 78štolne 23, 85Štrajbok 32, 87štrajbok 76, 94štrajk 52, 89štreka 90, 94

štufna 78šturac 66, 90šturf 23, 74, 90, 94šturt 94švađ 74, 90, 94švedski način 36, 78

Ttable i putokazi jamskih objekata 94tabzan 76tačke 39, 63, 90Tanado 23tanaf 89tara 94tavanica 76, 90tehnički direktor 52, 69, 70tehnički rukovodilac pogona 70tektonski poremećaji 36, 52, 91, 92, 94temeljača 78temperatura 30, 97tesar u jami 13, 72tibing 78tijelo lampe u kojoj je smješten akumulator

38, 68tona 94topli obrok 37, 88, 89torba 26, 68torba obložena filcom 68torketiranje 33, 74tovar 94tovotna mast 37, 94tračnice 90, 92-94tračnik 92traka 63transport 52, 57, 62-64, 66, 69, 70, 74, 75,

78, 84, 85, 91, 93, 95transportna mehanizacija 36, 63transportne prostorije 85transportni sistem 64transportni troškovi 92transportni uređaji na pneumaticima 62transportni žlijebovi 64trigline 60tringline 61trokut 35, 76, 98


trola 62troska 94troškovi kontrole 92trotil 81tunel 77, 85tvrdi metal 37, 60, 94

Uudarne patrone 37, 68, 81udarno bušenje 75ugljenmonoksid 52, 65, 81, 104uključivanje brzina 75ulje 92univerzalni gasni analizator 65, 67upina 94Upina (Mala i Velika) 32, 87upravnik 52, 70uređaj za dizanje pribora 66uređaj za ručno podizanje, odnosno spu-

štanje vretena pomoću točka 66uređaj za uzbunu 66, 90usadno dlijeto 61uskop 60, 73, 80, 93uskopni čekić 60usnik 65uspinjača 66utovarivač rude na površinskom kopu 63utovarna lopata 36, 63utovarne mašine 63uzbiti 38, 75uzboj 94uzorkovač 72uže 66, 91, 92užetni bager 36, 63

Vvade 76, 92vagonet 49, 63, 64, 66, 71, 73, 75, 90, 93, 94valjak 52, 63, 83vanta 31, 52, 94, 97Vareš 7, 10-15, 18, 20-25, 27-29, 32, 35, 41-

43, 46, 48, 53, 54, 58, 75, 77, 78, 82, 84, 87, 96, 99, 104

Vareš Majdan 32, 87varite kliješće 54

vazdušni čekić 36, 60, 90vedro 66ventil 92, 94ventilacija 53, 75ventilacione stanice 85ventilacioni mostovi 36, 85ventilator 66, 67, 74vilice 66viljuškar 33, 34, 98viper 66visinska kašika 37vitezit 81, 104vitlovi 66vjetrena vrata 85vjetrene cijevi 36, 81vjetrene pregrade od raznih materijala sa

ili bez vrata 37, 38, 85vjetrene pregrade od raznih materijala sa

regulatorima protoka zraka sa ili bez vrata 85

vjetrene zavjese 81vodni zidovi 36, 76vodosabirnik 85vodovodna mreža 36, 92vozač na površinskom kopu 72vršaj 77vrtine 77

WW-Messer 65

Zzačepljena mina 37, 81 zakon o rudarstvu 89zalom 94zalom prema dolje 38, 94zalom prema gore 38, 94zalomni naboj 36, 94zamuljivanje 33, 75zapeka 75zaptivanje pumpe 33, 75zapunjavanje 33, 75zarušavanje krovine 33, 95zasip u kombinaciji s raznim vrstama pod-

grade 78


zasipavanje 33, 75zaštitna limena kutija 65zaštitna oprema 68zaštitna sredstva 16zaštitne naočale 68, 69zaštitne rukavice 68, 69zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez ruka-

va 68, 69zaštitni pojas 68, 69zaštitno staklo 68zatajene mine 37, 81

zidar u jami 72znaci za povlačenje 95zolna 88zrakovod 77

Žžabnjače 54željezo 21, 53, 71, 82, 94, 95žica za otvaranje 65žičara 64žile 53, 95

O autorici

Jasminka Ibrišimović je rođena 3. 9. 1983. go-dine u Sarajevu. U Varešu, gdje trenutno živi, završila je opću gimnaziju. Diplomirala je 2007. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Postdiplomski studij iz lingvističkih discipli-na na Filozofskom fakultetu u Sarajevu zavr-šila je 2015. odbranivši magistarski rad pod naslovom Rudarska terminologija u Varešu.

Saradnica je na projektu Bosanskohercego-vački lingvistički atlas.

Radi u jednoj osnovnoj školi u Varešu.

JASMINKA IBRIŠIMOVIĆ

RUDARSKA TERMINOLOGIJA U VAREŠU

Slavistički komitet, Biblioteka Bosnistika, Monografije, knjiga 17

Za izdavačaSenahid Halilović

KorekturaAutorica

IndeksAutorica

Prijevod rezimeaNina Fučec (engleski)Linda Prugo-Babić (ruski)

Dizajn koricaTarik Jesenković

PrijelomNarcis Pozderac, TDP, Sarajevo

ŠtampaDobra knjiga, Sarajevo

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

811.163.4*3’373.46(497.6 Vareš)

IBRIŠIMOVIĆ, Jasminka Rudarska terminologija u Varešu / Jasminka Ibrišimović. - Sarajevo : Slavistički komitet, 2018. - 181 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Bosni-stika / Slavistički komitet ; knj. 17. Monografije)

O autorici: str. [183]. - Bibliografija: str. 100-102. - Summary ; Rezjume. - Registri.

ISBN 978-9958-648-18-2

COBISS.BH-ID 25677062

Documents

Rudarska terminologija u Varešu - slavistickikomitet.ba