Darko Lendler dipl

Darko Lendler dipl.ing., Karlovac tel./fax 047-637-785 , 091-4210-107Vrlo fine stare sorte jabuka s vremenima dozrijevanja plodova,po kojima bi cijelo ljeto i skoro cijelu jesen mogli imati dozrele plodove. Ovo je grupa sorata jabuka od kiselijih do slaih.

Navedena su svojstva pojedine sorte okus,kvaliteta za jelo,krupnoa ploda,bujnost rasta i sredina perioda dozrijevanja. Grupa s probranim okusima kvalitete za jelo i druge namjene;za ocat,kolae,

rakiju,sokove,jabukovau,itd

Glavna svojstva dana su u kraticama i znaenjem istih u LEGENDI .

Br.sortaokusZa jeloKrupnoa plodaBujnost rastaDozrijeva oko

18JAMENKAKS**SRSB23.06.

10BJELINIKK**SRMB12.07.

94CHARLAMOVSKYKS***SRSB26.07.

1GRAVENSTEIN-1SK***SRVB02.08.

19VIRGINSKA RUICASK**SRSB13.08.

3AMPANJKAS***SRB03.09.

5JONATANKA klasinaKS***SMB14.09.

6ZLATNA PARMENKAS***SRSB15.09.

45AMPANJSKA SNIJENA/RENETA/SK**SRB21.09.

4CAREVI (MALINOVKA RUMENA)SK***SSB25.09.

25BOSKOOP(CIGANKA)KS**KVB01.10.

38ZELENI TETINERKS**KB03.10.

133BOBOVACSK**SRB10.10.

12CITRONKA BELLEFLEUR/LIMONERICASK**SRSR11.10.

52KANADAKS**KB21.10.

37KOTAICAKS**SRSB22.10.

152MAANKASK***SMB23.10.

57?SKSRS25.10.

43PISANKAS**SRB28.10.

74STARI BELLEFLEURSK***SRSB29.10.

141BOINICA KASNAKS***KVB15.11.

61Ukrasna jap.jabukaK%SMB05.09.

Tamiji, roza cvjetovi,list zeleno-crvenkasti malo uiljeni,plodovi vrlo sitni,dobri za kompote

LEGENDA

OKUSKVALITETAKRUPNOABUJNOST RASTA

K kiselija* - DOBRAS sitanMB manje bujan

KS kiselkastoslatka** - VRLO DOBRASR srednjiSB srednje bujan

SK slatkastokisela *** - ODLINAK - krupanB bujan

S - slatkaVB vrlo bujan

Napomena : neka imena su iz naroda,t.j. kraja u kom su otkrivene

Datum dozrijevanja je priblina sredina perioda (oko 2-3 tjedna) zrelosti plodova

Ocjena kvalitete za jelo je osobna procjena moja i moje obitelji i poznanika

Gotove sadnice su odprilike jednogodinje,koje imaju bujno razvijen korijen i nacijepljeni (plemenit) pup stare sorte. Bujnost rasta ponajvie je zasluga najotpornije podloge divlje umske jabuke i nee se tijekom ivota puno smanjiti.

Veliina i bujnost kronje ovisi o sorti,koja je na podlogu nacijepljena.idealno ih je saditi u jesen (studeni-prosinac),odnosno sve dok tlo ne zamrzne. Primanje takvih sadnica gotovo je zajameno,nako to im se tijekom zime korijen i njegove dlaice sljube s okolnim tlom,pa je ok presaivanja daleko manji,a rast ljepi nego pri sadnji u proljee (kad vegetacija kree i stabljika od tek presaenog korijena ve zahtijeva njegovu punu funkciju.

NAKON SADNJE DOBRO ZALITI SADNICU BEZ OBZIRA NA VLANOST TLA ILI DOLAZAK KIE.

Uspjenoj prilagodbi pridonosi otpornost podloge divlje umske jabuke,koju i voluharice vie izbjegavaju.Nije potrebno kopati jame vee od 35x35x40 cm,nako ega je dobro jamu i korijen zatrpati usitnjenom zemljom i dodati malo stajskog gnoja. Nakon iskopa jame na dno staviti malo /do 1kg/ graevinske ute ili komada buke-crijepa.

Nacijepljeni pup nalazi se 10-15cm iznad zemlje i krajem oujka,potrebno je samo prikratiti/odrezati/stabljiku na oko 1,5cm iznad nacijepljenog pupa,kako bi svi hranjivi sokovi iz korijena odlazili u plemeniti pup.

Iz njega e izrasti plemenita sorta jabuke. Kod sadnje treba paziti da sadnica bude jednako duboko kako je i rasla,tj. da nacijepljeni pup bude oko 15cm iznad zemlje.Kako su sokovi iz korijena najee vrlo jaki,pojavit e se i manji lisni pupovi,koji e samo u poetku ispod i iznad nacijepljeno pupa izbijati. Odstranite-otkinite ih prstima,kako ne bi troili hranu potrebnu za rast stabljike iz plemenitog pupa.

Ponekad,rjee dogaa se da iz plemenitog pupa izraste i cvijet,ali to je prerano za razvoj ploda /nee ga biti/. Nakon sadnje preporuam oko sadnice na razmaku 10cm,postaviti 1-2 jaa kolca visine 1,5-2m, i privezati lagano za njih stabljiku naraslu iz pupa. Oko stabljike dobro je staviti pocinanu ili PVC mreu za zatitu od zeeva i srna.

Mrea postaje neptrebna nakon 4-6 godina. Ako bi kora bila mehaniki jae oteena ,najbolji nain zalijeenja je premazati oteeno mjesto bitumenom. U krugu 1metra oko sadnice prve dvije godine treba biti pokoena trava.

Za iznimno vlanih/kinih proljea,mogu se dogoditi napadi lisnih uiju na mlado lie,koje se tada uvija.

Listove treba poprskati vodom u kojoj su 24 sata bile namoene koprive.

Isplanirati mjesta i razmak sadnje /ne manji od 7,5m !/.,zbog potrebnog prostora za kronju i svjetlost.Ove jabuke ive i raaju 70-80 god. Nekoliko rezova grana tijekom prvih par godina,dok se formiraju deblo i kronja ,te kasnije i samo rijetko povremeno odtranjivanje suhih ogranaka i grana koje rastu prema unutranjosti kronje,je sve to je potrebno.Visina debla neka ne bude ispod 1,9-2,2 m,odnosno,od te visine neka poinje grananje kronje.

Na stabla postavite kuice za gnijeenje ptica pjevica,koje e ujedno biti zatita od kukaca nametnika.Svake godine u oujku,treba iz kuice izvaditi stara gnijezda.Ptice vole raditi svoje novo gnijezdo !Pored predloenih starh sorata,,mogue je napraviti i sadnicu starinske sorte,koju ve imate i kojo bi moda eljeli produljiti vijek postojanja.

Sadnjom ovakvih sadnica uinit ete mnogo za budunost i bogatstvo voarstva u Hrvatskoj,a pogotovo za ouvanje vrijednosti bioloke raznolikosti i bogatstva batinjenih starih kultura (sorata),uz istovremeno poveanje kvalitete ishrane vae obitelji zdravim vlastitim plodovima,bez kemikalija.

Dostava sadnica mogua je i potom !

Za savjete i pomo,rado vam stojim na raspolaganju.

Srdaan pozdrav !

s potovanjem

D.Lendler

PAGE 2