SADR@AJ - voda.ba · Dan Dunava je postao godi{nji doga|aj. “Dan Dunava je sastavni dio aktivne saradnje i razmjene podataka u okviru ICPDR-a. Od ove

"VODA I MI"âsopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:JP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. ùrn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;

^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Boò Kneèvi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. “Birograf” Sarajevo

âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama ~asopisa je Mirsad Lon~arevi}

JUNI 2006. • Broj 48 • Godina X

UVODNIKD. Hrkaš

AKTUELNOSTID. Hrka{, A. Saradì}TRINAEST ZEMALJA SLAVI PO TRE]I PUT 29. JUNI - DAN DUNAVA

ZA[TITA VODAG. Mirkovi}, D. Hrka{OBNOVLJEN VODOPRIVREDNI LABORATORIJ

M. Jahi}, D. Hamustafi}TRETMAN FILTRATA NA SANITARNIM DEPONIJAMA

M. [arac, S. [arac, V. Jankovi}LAGUNIRANJE

I. Brkovi}-Popovi}, M. Popovi}, H.BevandaUTICAJ ALKALITETA NA PROCES PREÎ[]AVANJAOTPADNIH VODA AKTIVNIM MULJEM

ZA[TITA OD VODAM. Lon~arevi}OBNOVLJENA CRPNA STANICA “\URI]I”

B. âvarEROZIJA NA PLANINSKIM PA[NJACIMA (II. DIO)

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIH. Popovi}EKOLO[KA POLITIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

A. Sari}, D. Hrka{ZAPIS O JEDNOM SJE]ANJU - POSVE]ENO PROF. VUJICI JEV\EVI]U

igurno se svi sje}amo na{ih manje-vi{e da-vno pro{lih {kolskih dana i u njima, osimu~enja i obrazovanja, raznih nesta{luka imladala~kih igara. Za dobro znanje, marlji-

vost i u~enje dobijali smo petice i ~etvorke, a za onodrugo? Ma, i sada se ponekad postidimo tih nezna-nja i neuspjeha. U te negativnosti i nesta{luke seubraja i ono kada smo dolazili nespremni na nastavui, bilo da se radilo o pismenom ili kontrolnom, poku-{avali (sa manje ili vi{e uspjeha) prepisati od kolegaili iz knjiga i svesaka gradivo koje nismo nau~ili. Tose u pravilu ka`njavalo, jer nam je rijetko kada uspi-jevalo da to ostane nazapaèno. Tako smo, eto, ve}u ranim danima na{e mladosti i procesa obrazovanjanau~ili da je prepisivanje nedozvoljeno. Kada smopostali odrasliji i obrazovaniji, nau~ili smo da se mo-è i prepisivati i citirati i prepri~avati ne~ije znanje ipamet, ali da se uz to OBAVEZNO to mora i naglasi-ti, odnosno navesti izvor na{eg podatka, informacije,teksta i svega onoga ~ega nismo mi sami autori, patime nemamo ni autorska prava. Dakle, du`ni smo,na neki od mnogih zvani~no usvojenih i primjenjiva-nih na~ina, ista}i izvor na{eg podatka ili ne~eg sli-~nog {to koristimo, a nismo to osmislili sami. I tu sa-da ne bi trebalo biti ni{ta sporno. Naprotiv! [to vi{ekoristimo raznu literaturu, dokumentaciju, ~asopise,informacije i drugo u svojim profesionalnim poslovi-ma, time ne samo da moèmo bolje i kvalitetnije ra-diti, nego i dopunjavati i oboga}ivati vlastito znanje iumije}e. Ali, ovoga puta, naàlost, moramo re}i ne-{to o sve u~estalijoj pojavi kori{tenja podataka i ra-znih informacija na temu vode nastalih u zadnjih po-la stolje}a u strukturama vodoprivrede Bosne i Her-cegovine koji, istina, i jesu namijenjeni ovoj struci iod {ireg su dru{tvenog interesa, ali ne na na~in dase nigdje ne spomene niti napi{e izvor podataka. Ne-kima ~ak nije strano ni da ta prepisivanja predstavlja-ju kao autorski rad, {to je u najmanju ruku piratstvo ikra|a, koja se u savremenom svijetu u ure|enimdru{tvima tretira kao kriminalna radnja i podlijeèozbiljnim sankcijama.

Da budemo precizniji i konkretniji, tj. da naprijedre~eno potkrijepimo i ~injenicama, spomenut }emo

to da je Javno preduze}e za “Vodno podru~je slivo-va rijeke Save” naj~e{}e samostalno, a povremeno iu saradnji sa drugim vladinim institucijama i organi-zacijama iz oblasti voda na ovim na{im prostorima,najvi{e radilo i radi na izradi i publikovanju razli~itihstru~nih dokumenata , kao i drugih stru~nih materija-la i publikacija. Tu je, prije svih, Okvirna vodoprivre-dna osnova Bosne i Hercegovine kao bazni doku-ment za upravljanje vodama, zatim nekoliko zborni-ka (knjiga) referata sa niza organizovanih savjetova-nja i okruglih stolova na temu vodoprivrede, dvijestrip bro{ure za {kolsku populaciju na temu kori{te-nja voda i za{tite voda od zaga|ivanja, ~asopis “Vo-

PO[TOVANIÎTAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 48

S

Autori su u cjelosti odgovorni za sadràj i kvalitet ~lanaka.

da i mi” koji izlazi u kontinuitetu od 1996. godine, teniz drugih izdanja iza kojih stoje uglavnom stru~na li-ca uposlena u vladinom, dakle, javnom sektoru zavode. U sve te dokumente i materijale je zaista ulo-èno puno znanja, iskustva i truda, ali i novaca, i onisu jedna vrsta intelektualnog vlasni{tva pomenutihinstitucija.

Me|utim, posljednjih godina je sektor voda u ì-ì interesovanja iz puno raznih razloga i shodno to-me, oblast za koju se izdvajaju i zna~ajna, prije sve-ga, me|unarodna finansijska sredstva. To dalje po-vla~i za sobom i èlju mnogih organizacija i kompa-nija da se uklju~e u te aktivnosti a za to im, naravno,treba odgovaraju}e znanje, tj. stru~na referensa i is-kustvo. Tada se vrlo ~esto poseè za dokumentima idrugim stru~nim materijalima nastalim u vodoprivre-di i po~inje prepisivanje, u pravilu bez navo|enja iz-

vora podataka, a nerijetko i u formi autorstva. I mo-`da tu i nije najve}i problem. Mo`da on leì u opa-snosti da se ono {to se prepisuje i ne razumije dovoljnoili ispravno (jer, naàlost, i toga ima), pa se lo{a ili kri-va tuma~enja i interpretacije pretvaraju u lo{u i bez-vrijednu prakti~nu primjenu, ali ipak dobro pla}enu.

Kako ovom piratstvu stati u kraj i da li je to u da-na{njem vremenu uop{te i mogu}e, pitanja su kojavjerovatno ne}e uskoro dobiti odgovore, ali jedinoostaje nada da }e neznanje mnogih prepisiva~a kad-tad iza}i na vidjelo (neka su ve} i iza{la!), {to }e si-gurno biti na odgovaraju}i na~in i valorizovano natrì{tu znanja i stru~nosti.

Do nekih boljih vremena ostaje samo da vjeruje-mo kako ova zemlja ne}e pretrpiti preveliku {tetuzbog onih kojima su poreme}eni sistemi vrijednosti iprofesionalne odgovornosti.

4VODA I MI BROJ 48

z sjedi{ta ICPDR (Me|unarodne komisijeza za{titu rije~nog bazena Dunava) u Be-~u, stigla nam je informacija o ovogodi{-njem obiljeàvanju 29. juna, datuma koji je

ustanovljen kao Dan rije~nog bazena Dunav. Preno-simo je, u ne{to slobodnijem prevodu, u cjelosti:

Niz doga|anja je planirano za proslavu tre}egpo redu Dana Dunava, ~iji datum ozna~ava godi{nji-cu potpisivanja konvencije o za{titi rijeke Dunav,odrànoj u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, 1994 go-dine. Dan Dunava je bio pokrenut od strane Me|una-rodne komisije za za{titu rijeke Dunava (ICPDR), or-ganizacije sastavljene od predstavnika iz vladinogsektora zemalja iz sliva rijeke Dunav. ICPDR je odgo-voran za upravljanje vodama u rije~nom bazenu Du-nav.

“Tokom Dana Dunava, nadamo se ostvarivanjukomunikacije ljudi koji ìve u gradovima du` rijekaInn , Mura, Drava, Tisa, Sava i Prut, na principima so-lidarnosti, jer su sve one povezane jedna sa drugomkroz ovaj veliki rije~ni sliv. Mi èlimo da se pobrine-mo da svi ljudi,koji su dio Dunavskog sliva, dijele ovuproslavu i da u isto vrijeme djele i odgovornost za{ti-te ove rijeke i njenog ekosistema”, rekao je PhilipWaller, izvr{ni sekretar ICPDR-a. “Veliki me|unaro-dni festival }e pozdraviti veliki Dunav. Dan Dunava jepo~ast za klju~nu ulogu ove rijeke u ìvotima ljudi: usnabdijevanju vodom, proizvodnji energije, rekreaci-ji, odràvanju ìvota...” dodao je Weller.

Sliv rijeke Dunava je najve}i me|unarodni rije~nisliv u svijetu, koji povezuje 13 Evropskih dràva. (Aus-trija, BiH, Bugarska, Hrvatska, ê{ka, Njema~ka, Ma-|arska, Moldavija, Rumunija, Srbija i Crna Gora, Slo-va~ka, Slovenija, Ukrajina) i pokriva 10% Evropskog

TRINAEST ZEMALJA SLAVI PO TRE]I PUT 29. JUNI - DAN DUNAVANIZ DOGA\ANJA PLANIRANIH ZA OBILJE@AVANJE 29. JUNA KAO DANA RIJE^NOG BAZENA DUNAVA

5VODA I MI BROJ 48

I

Aktuelnosti

PRIPREMILE: DILISTA HRKA[, AMRA SARAD@I]

kontinenta. Napori za za{titu Dunava su uvijek stva-rali prilike za saradnju izme|u ovih zemalja, unato~politici i njihovim dru{tveno-ekonomskim razlikama.

Vi{e od 100 sadràja za Dan Dunava }e biti upri-li~eno u svih 13 zemalja Dunavskog rije~nog sliva.Ovo su organizirali zajedno u zemljama ~lanicamaICPDR-a dràvni organi, lokalne vlasti, NGO-s i obra-zovne institucije. Proslava uklju~uje sadràje kao {tosu: koncerti, aktivnosti na ~i{}enju rijeka, festivale,biciklisti~ke ture i mnoge druge.

Dan Dunava 2006 prati slogan: DUNAV- RIJEKA@IVOTA. Ribe igraju va`nu ulogu u rijeci Dunav. Ribesu vi{e nego dragocjen izvor ishrane za ljudsku po-pulaciju; njihov veliki broj moè posluìti kao vaànindikator biolo{ke kvalitete koji se zahtijeva od rijeke.Stoga su napravljeni plakati riba, koje je mogu}e ski-nuti na web stranici ili zatraìti kod ICPDR-a.

Kao glavna aktvnost Dana Dunava }e biti proje-kat “Danube Art Master” - takmi~enje u {kolama ko-je je fokusirano na mlade ljude. Takmi~enje je zaje-dni~ki organizirano od strane ICPDR i Okoli{nog fo-ruma Dunav (Danube Environmental Forum- DEF),kao nevladine organizacije. Me|unarodni DanubeArt Master se organizuje po tre}i put, i svi pobjedniciiz dràva ~lanica }e biti pozvani u Be~ u jesen.

Dan Dunava je postao godi{nji doga|aj.“Dan Dunava je sastavni dio aktivne saradnje i

razmjene podataka u okviru ICPDR-a. Od ove godi-ne, 29 juni bi trebao biti vi|en kao dan razmjene ma-nifestacija u okviru sliva rijeke Dunav, jednog od naj-

ve}eg i najraznovrsnijeg rije~nog bazena u Evropi”,rekao je Weller.

UNDP/Globalni okoli{ni forum za Dunavski regional-ni projekt, Koka kola, ALCOA fondacija i mnoge drugeoragnizacije su partneri ovogodi{njeg Dana Dunava.

6VODA I MI BROJ 48

Ribe rijeke Dunav

Filip Veler (Philip Weller), izvr{ni sekretar ISPDR-a

rema Zakonu o vodama, Federalno Minis-tarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {u-marstva odgovorno je za upravljanje vo-dnim resursima na podru~ju Federacije

BiH. Kako je tim Zakonom predvi|en slivovski prin-cip upravljanja vodnim resursima, te poslove opera-tivno za sliv rije~nog bazena Dunava izvr{ava Javnopreduze}e za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”iz Sarajeva, a za jadranski sliv Javno preduze}e za“Vodno podru~je slivova Jadranskog mora” sa sjedi-{tem u Mostaru. Oba ova preduze}a u okvirima svo-je osnovne djelatnosti bave se kori{tenjem voda, za-{titom od voda(poplava) i za{titom voda, jednom ri-je~ju integralnim upravljanjem vodama.

Kada se radi o vodoprivrednom segmentu za{ti-te voda, ve} je dobro poznato da zauzima izuzetnova`no mjesto u sektoru voda, kako s aspekta osigu-ranja ìvota ~ovjeka i njegove okoline na ovim pros-torima, tako i s aspekta provo|enja savremenih prin-cipa upravljanja vodama. Te principe su propisalimnogi me|unarodni sporazumi i konvencije i oni suobavezuju}i i za Bosnu i Hercegovinu, kao {to jenapr. Okvirna direktiva o vodama EU ili Dunavskakonvencija, koju je, usput da podsjetimo, ratificirala iBosna i Hercegovina krajem 2004. godine ( o tomesmo {ire pisali u na{em ~asopisu broj 45). Jedan odzadataka u toj oblasti je i kontinuirano pra}enje kva-liteta povr{inskih, podzemnih i otpadnih voda grado-

OBNOVLJEN VODOPRIVREDNI LABORATORIJ

7VODA I MI BROJ 48

P

Za{tita voda

Mr. GORAN MIRKOVI], dipl. in`. hemije, DILISTA HRKA[

va i industrije. Da bi se taj, vrlo odgovoran, sloèn istru~an posao mogao kvalitetno obavljati, Javno pre-duze}e za Vodno podru~je slivova rijeke Save Sara-jevo je, po odluci Federalnog ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva, sredinom 2004. go-dine pristupilo obnovi vodoprivredne laboratorije uButilama, koja je, prije posljednjih ratnih de{avanja,bila najrespektabilnija vodoprivredna laboratorija exJugoslavije, kako u pogledu vrhunskog stru~nog ka-dra, tako i po opremljenosti, u to vrijeme najsavreme-nijim ure|ajima i prate}om opremom.

Vodoprivredna laboratorija je tada radila u okvi-ru Zavoda za vodoprivredu, locirana u Butilama ukrugu prostora postrojenja za tretman otpadnih vodaGrada Sarajeva kojim upravlja JKP Vodovod i kanali-zacija. Naàlost, za vrijeme rata laboratorija je, kao ipomenuto postrojenje, potpuno devastirana.

Tokom 2004. godini pristupilo se adaptaciji pos-toje}e zgrade, nabavci i instalisanju potrebne opre-me, laboratorijskog namje{taja, te ostale prate}e in-frastrukture. Evropska Zajednica je putem Delegaci-je Evropske komisije u Sarajevu donirala zna~ajnasredstva ( cca 1,5 miliona KM) u cilju opremanja la-boratorije potrebnom analiti~kom opremom. Glavni-na analiti~ke opreme je ve} isporu~ena, instalirana i

stavljena u funkciju. Dakako, rije~ je o veoma savre-menoj i digitaliziranoj opremi koja se danas koristi urazvijenim zemljama u oblasti voda.

Zadatak ove vodoprivredne laboratorije je davr{i fizi~ko-hemijske, mikrobiolo{ke i biolo{ke anali-ze svih oblika vodnih resursa na podru~ju sliva rijekeSave u FBiH. U tom cilju je u Javnom preduze}u iz-vr{en prijem ve}eg broja, prvenstveno mladih kadro-va , diplomiranih inìnjera hemije i diplomiranih bi-ologa, koji su ve} u ovom momentu u zna~ajnoj mje-ri ovladali potrebnim znanjem za rad na vrlo sofistici-ranim analiti~kim ure|ajima. Do kraja ove godine }elaboratorija biti spremna da u potpunosti preuzmesve potrebne poslove kontrole kvaliteta povr{inskih,podzemnih i otpadnih voda, kako u cilju redovnihispitivanja, tako i u slu~ajevima vanrednih incidentnihsituacija.

Potrebno je naglasiti da donirana savremenaoprema, koja uklju~uje ~itavu paletu atomskih absor-pcionih spektrofotometara, gasne-, teku}inske-, ion-ske- i gel-kromatografije, infracrvene spektrofotome-trije, UV-VIS–spektrofotometrije i drugog, omogu}a-va stru~nom kadru da vr{i i najzahtjevnije analize ute~nim i sedimentnim uzorcima, kao {to su napri-mjer: te{ki metali, organohlorni i organofosforni pes-

8VODA I MI BROJ 48

Presijecanjem vrpce, laboratoriju su zvani~no otvorili Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Marinko Boì}i Ambasador EU-misija Sarajevo Majkl Hamfriz

9VODA I MI BROJ 48

ticidi, polihlorirani bifenili (PCBs), aromatski i alifatskiugljikovodici (naftni derivati), polinuklearni aromatskiugljikovodici, fenoli, razni organski rastvara~i, kao irazne druge opasne tvari.

@elja Javnog preduze}a za “Vodno podru~je sli-vova rijeke Save” je da, shodno svojim zakonskimobavezama i obavezama iz me|unarodnih i me|u-dràvnih ugovora i sporazuma, u potpunosti ili u naj-ve}oj mogu}oj mjeri, ispuni one stru~ne zadatke ~ijaje svrha kontrola i za{tita kvaliteta vodnih resursa, ka-ko bi se ta na{a dragocjenost, kojom ova dràva jo{uvijek raspolaè, sa~uvala i za budu}a pokoljenja.

Sve~anosti otvaranja vodoprivredne laboratorijekrajem aprila ove godine prisustvovali su i federalniministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Ma-rinko Boì} sa saradnicima, ispred Evropske Unijeambasador Majkl Hamfris (Michael Humphreys), tedirektor Javnog preduze}a Mehmed Buturovi} sa sa-radnicima i predstavnici op}ine Novi Grad na ~ijemse teritoriju nalazi laboratorija. Od odgovornih seovom prilikom ~ulo da je rije~ o jednoj od najsavre-menijih vodoprivrednih laboratorija u Bosni i Herce-govini, kao i to da }e ova laboratorija mo}i ubudu}eintervenisati u slu~aju bilo kakvih ekscesnih situacija,kao {to su napr. bile one na rijeci Spre~i ili Neretvi.

Za rad sa savremenom laboratorijskom opremom, mladistru~njaci su se dodatno specijalizirali

Dio ekipe mladih stru~njaka zaposlenih u Vodoprivrednoj laboratoriji

UVOD a sanitarnim deponijama, specifi~nim gra-|evinskim objektima, na kojima se vr{i od-laganje komunalnog otpada primjenom te-hnologije sanitarnog deponovanja, odvija-

ju se slijede}i procesi (slika 1.):

• biohemijski,• fizikalno-hemijski,• geolo{ki.

Slika 1. Procesi na sanitarnoj deponiji tokom vremena: 1-biohemijski, 2-fizikalno-hemijski, 3-geolo{ki.

Dati procesi odvijaju se bilo u fakultativnim aero-bno-aerobnobnim ili obligatno anaerobnim uslovima.

Anaerobna razgradnja ili trulenje odvija se u tije-lu deponije pri temperaturama 35-55°C i to prema re-laciji:

Pri tome se mogu izdvojiti slijede}e faze dekom-pozicije:

• I faza hidrolize i kiselog vrenja, • II faza, po~etak metanskog vrenja,• III faza, stabilne produkcije metana,• IV faza, smanjenje produkcije metana i drugih pa-

rametara zaga|enja,• V faza, kraj dekompozicije otpadaka (zavr{ena mi-

neralizacija).

Rezutat biohemijskih i fizikalno-hemijskih proce-sa je nastanak proteina, ugljikohidrata, masno}a,aminokiselina, glukoze, uglji~ne kiseline, metanola,CH4, CO2, NH3, H2, i H2S. Paralelno odvijaju se i ge-olo{ki procesi tipa erozija, te u manjoj mjeri “geote-hni~ki” procesi taloènja kroz razgradnju materija ikonsolidacija.

Dekompozicija organske supstance i njihova mi-neralizacija u gornjim slojevima deponije traje 15-25godina nakon zatvaranja deponije, a u dubljim sloje-vima 50 godina pa i vi{e.

U dodiru sa organskom supstancom u tijelu de-ponije kao i sa produktima njenog raspadanja infiltri-rane atmosferske padavine formiraju filtrat - te~ni flu-id, izuzetno visokog stepena zaga|enja, koji zajednosa formiranim gasovima ~ini glavne ~inioce emisije{tetnih materija u okoli{.

1. FILTRAT I NJEGOVE KARAKTERISTIKE

Koli~inu filtrata je dosta te{ko odrediti. Postojeempirijske formule i mogu}nost modeliranja. Utvr|e-no je na bazi istraìvanja da se u prosjeku godi{njemoè ra~unati sa

TRETMAN FILTRATA NA SANITARNIM DEPONIJAMA

10VODA I MI BROJ 48

N

Prof. dr MUNIR JAHI], dipl. ing. gra|., DAMIR HAMUSTAFI], dipl. ing. gra|.

Drugim rije~ima, maksimalna koli~ina filtrata ideod 20%-50% prosje~ne visine padavina na podru~julokacije deponije. Na ovo uti~e vi{e faktora, kao {tosu npr. nagib terena lokacije deponije, kvalitet pokri-vanja, vrsta prekrivnog materijala, debljina (visina)deponije i dr. Treba ra~unati, da je najrealnije u opti-malnim uslovima to izme|u 5%-15% od prosje~nihgodi{njih padavina, jer se cca 70% padavina izgubina isparavanje, a 5% -25% se potro{i u procesu ana-erobne dekompozicije organske supstance.

Osnovne kvalitativne karakteristike filtrata su:

• boja tamno braon do crna,• neprijatan zadah,• pH kod “mladih “ deponija kisel, a kod “starih” ba-

zi~an (5,30-9,10),• BPK5 i HPK veoma visok kod faze kiselog vrenja

(BPK5>20000mg/l; HPK>30000mg/l), a kod me-tanskog vrenja zna~ajno niì (BPK5=100-300mg/l;HPK=2000-4000mg/l),

• sadràj te{kih metala kod faze kiselog vrenja rela-tivno visok, a kod metanskog vrenja gotovo zane-marljiv,

• sadràj hlorida i do 55000mg/l,• visok sadràj amonijaka (NH4),• veoma mali sadràj fosfora (P).

U prosjeku, koncentracija zaga|enja filtrata mo-è da bude 5-10 puta ve}a od zaga|enja fekalnih vo-da.

2. SAKUPLJANJE FILTRATAU principu filtrat u tijelu deponije treba sakupiti

odgovaraju}im drena`nim sistemom, koji leì na ne-propusnoj bilo prirodnoj ili vje{ta~ki formiranoj po-dlozi (slika 2.).

Slika 2. Drena`ni sistem za sakupljanje deponijskog filtrata:1-tijelo deponije, 2-drenaè za filtrat

Filtrat iz deponije koji se sakuplja drena`nim sis-temom ispu{ta se u procjednu jamu naj~e{}e tipa la-gune (slika 3.) koja je locirana van tijela deponije. Za-premina laguna treba da bude minimalno za 15-na-esto dnevno zadràvanje. Filtrat iz lagune obligatno

se podvrgava prije ispu{tanja u odgovaraju}i recipi-jent (vodotok ili hidrogeolo{ki medij) procesu prera-de, odnosno pre~i{}avanja.

Slika 3. Evakuacioni organi deponijskog filtrata: 1-drenaà; 2-laguna; 3-prerada filtrata; 4-recipijent;

B1 i B2- kontrolni bunari; OK-obodni kanal za povr{inski doticaj

3. METODE OBRADE FILTRATA Za obradu ili pre~i{}avanje deponijskog filtrata

koriste se razli~ite metode naj~e{}e u kombinaciji vi{evrsta tehnolo{kih postupaka. Zbog specifi~nog sa-dràja zaga|enja, ~ak ako i postoji u blizini deponijejavna kanalizacija, nije u nju dopu{teno ispu{tanje fil-trata prije nego se izvr{i njegov predtretman. Grani-~ne vrijednosti kod direktnog (sa pre~i{}avanjem) iliindirektnog ispu{tanja filtrata (efluenta) u recipijentza neke parametre vidljivi su iz tabele br. 1 [5]:

Tabela br. 1. Grani~ne vrijednosti nekih parametara filtra-ta koji se ispu{ta u prirodni recipijent ili kanalizaciju

U izvjesnim prilikama, ako to dozvoljavaju hidro-geolo{ki uslovi terena, te uslovi vodoprivrede, mogu-}e je filtrat disponirati u takvu sredinu ili koristiti sis-tem povr{inskog raspsrkavanja na odre|enoj lokaci-ji koja mora biti pod kontrolom. Sve to dolazi u obzirako su manje koli~ine filtrata i ako postoje kvalitetnipokazatelji o gra|i terena gdje se namjerava vr{ititretman filtrata u prirodnim uslovima. Postupak kojise smatra najracionalnijim u tretmanu filtrata je onaj,gdje se sakupljeni filtrat, s vremena na vrijeme, izprocjedne jame (lagune) pumpanjem u recirkulaci-onim sistemu vra}a na tijelo deponije i rasprskava.Ovim postupkom smanjuje se, zbog isparavanja i ko-li~ina filtrata.

Metode koje se koriste u obradi filtrata mogu sepodijeliti u ~etiri kategorije:

1. fizikalne (sedimentacija, uparivanje),2. fizikalno-hamijske (adsorpcija sa aktivnim ugljem,

11VODA I MI BROJ 48

12VODA I MI BROJ 48

adsorpcija sa specijalnim smolama, membranskatehnika, jonska zamjena, flokulacija i taloènje),

3. hemijske metode (mokra oksidacija),4. bihemijske metode (anaerobna obrada, aerobna

obrada i denitrifikacija).

Naj~e{}e su u praksi prisutni postupci uparivanja,adsorpcije, membranske tehnike, flokulacije i taloè-nja, aerobne i anaerobne obrade te denitrifikacije.

3.1 UparivanjeUparivanje se obi~no koristi poslije membran-

skog tretmana filtrata kada se zaga|enje zapremin-ski smanji i do 20%, a ostatak poslije upari. Isparenikoncentrat na kraju procesa se su{i, a potom odlaèna deponiji. Filtrat je mogu}e tretirati i spaljivanjem,kad se mogu odstaniti amonijak i hlorisani ugljikovo-dici {to nije mogu}e uparivanjem.

3.2 AdsorpcijaAdsorpcija, kao fizikalno-hemijski proces, sli~na

je koagulaciji i flokulaciji. Za adsorpciju filtrata koristise ~vrst sorbent, dok se kod koagulacije i flokulacijeon formira na licu mjesta hemijskom reakcijom.

Proces adsorpcije traje sve dok se ne izjedna~imasena koncentracija na povr{ini adsorbenta sakoncentracijom supstance u filtratu.

Adsorbenti mogu biti u vidu pra{kastih materija-la ili granulata od 0,5 do 1,0mm koji se postavljaju uposudama sli~nim filtrima pod pritiskom (slika 4.).

Slika 4. Ure|aj za adsorpciju i filtraciju

U obradi filtrata kao adsorbenti naj~e{}e se ko-riste aktivni ugalj u granulama i adsorbcione smole.

Adsorpcija sa aktivnim ugljem, koji ima veliki po-vr{inski prostor od 600 do 1200 m2/g, zna~ajno se ufiltratu smanjuje HPK i ukupni halogenizirani ugljiko-vodici. Zaprljani ugalj se moè regenerirati ili boljezamijeniti novim materijalom.

Adsorpciji sa akrivnim ugljem moè da prethodibiolo{ka obrada filtrata, flokulacija, reverzna osmozai sl. Reverzna osmoza se prakticira i poslije procesaadsorpcije.

Za bolje odstranjivanje organskih materija iz fil-trata kao adsorbenti koriste se specijalne smole.Oprema koja se uzima za smole, veoma je sli~naonoj za zamjenu jona. Ono o ~emu treba voditi ra~u-na kada se koristi smola je njena osjetljivost na pro-mjene temperature. Zbog toga u obradi deponijskogfiltrata prednost treba dati aktivnom uglju kao sor-bentu.

3.3 Membranska tehnikaMembranska tehnika pre~i{}avanja filtrata koja

se bazira na fizikalnom procesu relativno je novijegdatuma. Kod ovog postupka filtrat prolazi kroz poro-znu membranu zahvaljuju}i pogonskom pritisku kojise dobija preko odgovaraju}e pumpe. Na membranise zadràvaju u velikom procentu ~ak do 98% neras-tvorljive i anorganske materije iz filtrata koji pre~i{}enmoè biti upu{ten u neki prirodni recipijent.

Vrste membrana su razli~ite i po materijalu odkojih se grade i po pre~niku otvora na membrani.Materijal za membrane je naj~e{}e od poliamida iceluloznog acetata. U odnosu na pre~nik otvora namembrani razlikuju se postupci:

• reverzne (obrnute) osmoze,• ultrafiltracije i • mikrofiltracije.

Reverznom osmozom (slika 5.) izdvajaju se ~es-tice od 0,01 do 0,00015μm (mikrona), ultrafiltracijommanje od 1,0 do 0,0013μm i mikrofiltracijom ~esti-com manje od 10 do 0,015μm. Konvencionalnom fil-tracijom izdvajaju se ~estice do 10μm.

Slika 5. [ema reverzne osmoze

Postupkom obrade filtrata putem membransketehnike mogu da prethode mehani~ka filtracija, ad-sorpcija sa smolama kao i uparivanje. Iza procesamembranske obrade ~esto se prakticira biolo{kipstupak.

Membranski postupak, mada je vrlo efikasan za~i{}enje filtrata, relativno je skup, posebno zbog odr-

àvanja membrana. Naj~e{}e se vr{i hemijsko ~i{}e-nje putem deterdènata, kiselina i baza, a nu`na je injihova ~e{}a zamjena.

3.4 Flokulacija i taloènjeFlokulacija i taloènje dolaze u obzir poslije bi-

olo{kog pre~i{}avanja filtrata. To omogu}ava da seodstrane preostali HPK, halogenizirani ugljikovodici idr. Treba naglasiti da je flokulacijom mogu}e odstra-niti i te{ke metale, s tim da se ona koristi bilo u vidupredtretmana ili iza glavnog pre~i{}avanja filtrata.Mulj iz ovog procesa, kao uostalom i kod drugih pos-tupaka gdje se on javlja, biva ili dodatno obra|en ilise odlaè na deponiju sa inertnim materijalom zaprekrivanje.

3.5 Biolo{ko aerobni postupakFiltrat sa sanitarnih deponija pokazuje u uspore-

dbi sa komunalnim otpadnim vodama, {to je intere-santno za biolo{ku obradu, zna~ajnu posebnost:

• pove}an sadràj HPK kojeg nije mogu}e biolo{kiodstraniti,

• pove}an sadràj NH4-N i te{ka razgradnja organ-skih azotnih spojeva.

Mjera za biolo{ku razgradnju filtrata je odnosHPK/BPK5. Ina~e, za njenu uspje{nu razgradnju po-trebno je znatno duè vrijeme. Zato se u svrhu kore-kcije, odnosno pobolj{anja mikrobiolo{ke aktivnosti,procesu dodaju hranjive materije (npr. fosfor).

3.6 Biolo{ko anaerobni postupakAnaerobni postupak pre~i{}avanja filtrata mo-

gu} je samo kod visoke koncentracije, za razgradnjusadrànih uglji~nih spojeva (BPK5>1000mg/l). Po{toje deponijski filtrat relativno kratko vrijeme sa viso-kom koncentracijom razgradljivih organskih spojevadokazano (kisela faza) i nakon toga anaerobna raz-gradnja je ve} u velikom dijelu deponije po~ela, to jeanaerobni postupak za obradu filtrata samo u izuze-tnim slu~ajevima ekonomski opravdan.

3.7 DentrifikacijaKod postupka pre~i{}avanja sa aktivnim muljem

denitrifikacija je principijelno mogu}a (oksidaci-ono/anoksidaciona zona) mada je nepovoljna kod vi-sokog odnosa (N/BPK5). Kod deponijskog filtratamogu}a su dva razvijena postupka denitrifikacije:

• u muljnim reaktorima,• na tijelu deponije kod recirkulacije filtrata.

Postojanje nitrata u o~i{}enom filtratu pokazateljje uspje{nosti pre~i{}avanja. Zbog toga je kod ovogpostupka nu`no obezbijediti optimalne uslove zadjelovanje denitrificiraju}ih bakterija. Proces denitrifi-kacije najlak{e se vr{i u prisustvu metanola [9]:

Mehanizam pre~i{}avanja filtrata u postupku ni-trifikacije vidljiv je iz {ematskog prikaza sa slike 6.

Slika 6. Biolo{ko uklanjanje nitrogena kroz proces denitrifikacije (uz prisustvo heterotrofnih bakterija)

ZAKLJUÂKTretman filtrata na sanitarnim deponijama pred-

stavlja veoma sloèn zadatak iz oblasti sanitarne hi-drotehnike. Op{ti kriterijumi za efluent da bi se onispustio u javnu kanalizaciju ili u neki recipijent, {to jenaj~e{}i slu~aj, uslovljavaju primjenu razli~itih postu-paka prerade obi~no sloènim u kombinavanom te-hnolo{kom lancu. Pri tome su uobi~ajene metodeprerade filtrata one koje se baziraju na fizikalno-he-mijskim i biolo{kim postupcima, ali ne rijetko i kori-{tenje hemijskih postupaka, putem ozonizacije i UVzra~enja.

LITERATURA1. Bilitevski B. i dr.: Abfall-Wirtschaft; Springer; Ber-

lin 2000.2. Jahi} M.: Deponije i za{tita voda; INZA; Sarajevo 1980.3. Jahi} M.: Kondicioniranje voda; DRUGARI; Sara-

jevo 1990.4. Jahi} M.: Urbani sistemi upravljanja ~vrstim otpa-

dom; Tehni~ki fakultet Biha}, 2005.5. Lechner P.: Deponietechnik, BOKU, Wien 1995.6. Milanovi} Z.: Deponij; ZGO; Zagreb1992.7. Sredojevi} J.: Obrada i deponije otpada; Ma{inski

fakultet Zenica 2003.8. [tefati} J.: Tehnolo{ki sistemi sa procesom nitrifi-

kacije-denitrifikacije; Voda i mi, br. 37; Sarajevo2004.

9. Tuhtar D.: Zaga|enje zraka i vode; Svjetlost; Sa-rajevo 1990.

13VODA I MI BROJ 48

aguniranje je nastalo u akumulacijama ukojima je otpadna voda kori{tena za direk-tno natapanje na farmama. Otkriveno je dase kvaliteta vode pobolj{ala tokom akumu-

liranja, {to je dovelo do toga da se sistem prou~i kaomogu}i postupak pro~i{}avanja otpadnih voda.

Prvi poznati izgra|eni sistem Lagune je Lake Mit-chell u San Antoniu (Texas) 1901. godine. Od 1920.godine Laguniranje se pro{irilo (u USA, Kanadi, Aus-traliji, Novom Zelandu, itd), a od 1950. godine suizra|ene studije ure|aja u kojima su razvijene meto-de njihova na~ina rada.

Danas je upotreba Laguna pro{irena u cijelomsvijetu, a samo u USA, je preko 7.000 ure|aja s lagu-nama za tretman urbanih i industrijskih otpadnih vo-da koji rade u {irokom obimu klimatskih uvjeta. Ova

vrsta pro~i{}avanja uglavnom se koristi za manjegradove i naselja zbog toga {to zahtijeva velike po-vr{ine, ali se moè koristiti i za ve}e gradove kao {tosu neki gradovi u Sjevernoj Kaliforniji (npr. Modesto150.000 stanovnika, Napa 175.000 stanovnika i Stoc-kton 275.000 stanovnika).

Ure|aj s lagunskim pro~i{}avanjem je vje{ta~kametoda (izgra|eni pondovi – jezera, bare, cjevovodi,i dr.) gdje je projektirano da se ponovo stvaraju uvje-ti da se na prirodan, kontroliran na~in vr{e procesisamopro~i{}avanja kakvi se de{avaju prirodno u ri-jekama i jezerima. Lagune se naj~e{}e sastoje od vi-{e zemljanih vodonepropusnih bazena u kojima seprirodnim procesima uz veliku aktivnost bakterija imikroalgi pro~i{}ava otpadna voda koja proti~e kroznjih.

LAGUNIRANJE

14VODA I MI BROJ 48

L

MIRKO [ARAC, dipl. ing. gra|., SLA\ANA [ARAC, dipl. ing. tehn., VIOLETA JANKOVI], dipl. ing. agr.

Mars Hill Maine Small Warren Maine Small

Tipovi Laguna

Razli~iti tipovi Laguna se klasificiraju kori{tenjemrazli~itih kriterija:

- putem predominantnih biolo{kih reakcija- putem stupnja predtretmana

- metoda aeracije- ispusta

Predominantne biolo{ke reakcije: mogu se razli-kovati tri tipa laguna: Anaerobne, Fakultativne i Aero-bne (Maturacijske/Odleàvaju}e ili Dozrijevaju}e) La-gune

15VODA I MI BROJ 48

Laguna u Andaluziji ([panjolska)

Aerobna laguna u Sevilli (CITET)

16VODA I MI BROJ 48

U Anaerobnim Lagunama, zbog visokog optere-}enja pod kojim rade, zna~ajno je odsustvo kisika, ame|u mikroorganizmima koji tu ìve su najzna~ajnijeanaerobne bakterije. Njihova dubina je od 3 do 5 m’.

Fakultativne Lagune imaju tri jasno definiranasloja: prvi je donja anaerobna podloga, gornji sloj jeaerobni sloj (gdje se vr{e fotosinteza mikroalgi i po-vr{inska reaeracija) i srednjeg sloja s ekstremno pro-mjenljivim uvjetima gdje dominiraju fakultativne ba-kterije po kojima je ova laguna dobila ime. Uobi~aje-na dubina je 1,5 do 2 m’.

Slika 4. Fakultativna Laguna

Slika 5. Aktivnosti algi i bakterija u Fakultativnoj Laguni

Aerobne ili Maturacijske Lagune, imaju malo or-gansko optere}enje i uvjete za direktnu penetracijusun~eve svjetlosti (relativno ~ista i plitka voda), te od-govaraju razvoju mikroalgi. U njima ima dovoljno ki-sika za aerobne heterotrofne mikroorganizme koji ì-ve u vodi. Dubina je obi~no od 0,8 do 1 m’.

Stupanj predtretmana: moèmo razlikovati Pri-marne, Sekundarne i Tercijarne (ili Maturacijske) La-gune.

Primarne Lagune primaju otpadne vode koje subile na Preliminarnom tretmanu, dok Sekundarne La-gune primaju efluent iz Primarnih Laguna, a Tercijar-ne iz Sekundarnih Laguna.

Na~ini aeracije: razlikujemo Aerirane Lagune iPrirodno Aerirane Lagune. U Prirodno Aeriranim La-gunama, kisik koji je potreban za proces dobija se izfotosinteze mikroalgi koje rastu u jezeru i na povr{iniusljed reaeracije zbog vjetra.

U Aeriranim Lagunama, aeracija se postiè fun-damentalno mehani~kim sredstvima.

Slika 3. Anaerobna Laguna

17VODA I MI BROJ 48

Aerirana laguna u Tunisu

Ispust: ovdje razlikujemo Lagune bez Ispu{ta-nja, Lagune s Kontroliranim Ispu{tanjem i Lagune sKontinuiranim Ispu{tanjem.

U Lagunama bez Ispu{tanja gubitak vode prekoisparavanja jednak je dotoku vode u lagune i ki{i, tetako nema izlaznog efluenta.

U Lagunama s kontroliranim ispu{tanjem, tretira-na voda je ograni~ena u laguni sve dok ima zna~aj-nog pro~i{}avanja, a potom se ispu{ta.

U Lagunama s kontinuiranim ispu{tanjem ({to jenaj~e{}i tip) tretirani efluent se ispu{ta kontinuirano.

Procesi pro~i{}avanja u razli~itim tipovima LagunaAnaerobne LaguneAnaerobne Lagune pro~i{}avaju otpadnu vodu

koriste}i slijede}e mehanizme:Eliminacija organske materije: organska materija

se eliminira putem sedimentacije organskih ~estica ipreko aktivnosti bakterija na organsku materiju (oto-pljene i djelomi~no).

Razgradnja organske materije se odvija u dvijefaze:

I. Faza: grupa fakultativnih anaerobnih bakterija raz-gra|uje organske molekule u masne kiseli-ne, aldehide i alkohole.

II. Faza: slijede}a grupa striktno anaerobnih bakteri-ja transformira ove produkte u metan, amo-nijak, uglji~ni dioksid i vodik.

Ovaj tip lagune moè dosti}i redukciju ulaznogBPK5 na oko 40 – 50 %

Eliminacija suspendiranih tvari: suspendiranetvari u otpadnoj vodi su u formi organske i neorgan-ske materije. Neke od ovih ~estica se taloè usljedvlastite teìne, dok to druge ~ine kao rezultat radamikroorganizama koji prijanjaju na njihovoj povr{ini,

Aerirana laguna u Tunisu (CENTA)

18VODA I MI BROJ 48

Primjer lagune iz Seville (CITET)

Slika 6. Detalj procesa anaerobne razgradnje organske materije

formiraju}i flokule koje su sposobne za taloènje. Naovaj na~in, biolo{ki aktivni sloj se formira po koritu la-gune, a razgradnju vr{e mikroorganizmi koji se tu ra-zvijaju.

U prosjeku, Anaerobne Lagune eliminiraju 50 –60 % suspendiranih tvari.

Jedna od glavnih operativnih prednosti Anaero-bnih Laguna je da se formira relativno malo mulja upore|enju s konvencionalnim sistemima s aktivnimmuljem. To zna~i da je potrebno vaditi akumuliranimulj jednom u svake 3 – 4 godine. Izva|eni mulj jemineraliziran zbog dugog vremena retenzije u lagu-ni, {to ga ~ini lak{im za rukovanje i va|enje.

Eliminacija nutrienata:Du{ik: Du{ik u otpadnoj vodi je u formi organske

mje{avine (proteini, nukleidna kiselina i dr.), a u ne-organskoj formi, uglavnom kao ioni amonijaka, a rje-|e kao nitrati. Oboje, i organski i neorganski du{ikmogu biti otopljeni ili mogu formirati dio zasebnematerije.

U Anaerobnim Lagunama taloì se dio suspendi-ranih tvari iz otpadne vode. U sedimentu i u otoplje-nom stanju, organski du{ik se prevodi u amino-kise-line putem rada proteoliti~kih mikroorganizama, aamino kiseline se prevode u amonijak preko amoni-ja~nih mikroorganizama.

Fosfor: fosfor koji se nalazi u otpadnoj vodi je uotopljenoj organskoj, otopljenoj neorganskoj i zase-bnoj formi (oboje i organskoj i neorganskoj). Istimsredstvima se otopljeni organski fosfor prevodi u or-tofosfat.

Ortofosfati se asimiliraju preko razli~itih mikroor-ganizama u njihovom metabolizmu.

Eliminacija te{kih metala: kada jedanput pre|uodre|enu koncentraciju te{ki metali postaju toksi~niza mikroorganizme koji su odgovorni za proces bi-olo{kog pro~i{}avanja voda.

Visok nivo eliminacije metala postiè se u Ana-erobnim Lagunama kao posljedica du{ikovog sulfidanastalog u lagunama formiranjem netopivih sulfida svelikim dijelom ovih metala, koji se taloè i zadràva-ju u mulju.

Eliminacija patogena: Anaerobne Lagune elimi-niraju veliki broj virusa i reduciraju ih do 80 % jajanametni~kih crva, {to se postiè uglavnom kroz sedi-mentaciju.

Fakultativne i Maturacijske LaguneFakultativne i Maturacijske Lagune pro~i{}avaju

otpadnu vodu kori{tenjem slijede}ih mehanizama:

Eliminacija organske materije: u ovim lagunama,posebno ako su one modularno u nizu, organskamaterija se reducira zahvaljuju}i sedimentaciji mikro-algi, prisustvu predatora i smanjenju nutrienata u vo-di, {to sve poti~e rast novih mikroorganizama.

Eliminacija suspendiranih tvari: efikasnost elimi-nacije suspendiranih tvari varira tokom godine; niàje u prolje}e i ljeto kada je masivan rast algi.

Efluent iz laguna se moè odlagati na dva na~i-na: direktnim ispu{tanjem u recipijent vodotoka iliponovnim kori{tenjem. Ovisno o na~inu na koji seodlaè sadràj algi u vodi moè, ali ne mora biti pro-blem. Ako se efluent iz lagune koristi za navodnjava-nje u poljoprivredi tada je sadràj algi koristan, jer jeopskrbljen nutrientima.

Da bi se voda ispustila u vodotok, alge se treba-ju eliminirati, ako je to potrebno, na nekoliko na~ina:

- Fizi~ki: mikrosita, filtriranje, flotacija- Kemijske metode: koagulacija-flokulacija- Biolo{ke metode: ètva biomase, akvakultura

Eliminacija nutrienata:Du{ik: aerobna sredina koja se normalno nalazi

u ovim lagunama pomaè razvoj organizama s nitri-fikacijom koji prevode ione amonija u nitrat. Ovosprje~ava unos amonijaka u recipijent vodotoka {tobi moglo {tetiti fauni. Ne{to od nastalih nitrata asimi-liraju alge, koje ih onda transformiraju u organski du-{ik.

Promjene koli~ine otopljenog kisika se de{avajupreko dana, njihova koli~ina pada preko no}i, te seza vrijeme ovog perioda odvijaju procesi denitrifika-cije, {to vodi do gubitka du{ika u atmosferu.

Ioni amonija se tako|er, prevode u plinski amo-nij, koji isparava u atmosferu, kao posljedica visokogpH u ovim lagunama.

Fosfor: sredina u ovim lagunama poti~e elimina-ciju fosfata koji se taloì kao rezultat alkalnog pH.Ako su tu prisutni ioni èljeza tada se oni oksidiraju ipostaju feri ioni pove}avaju}i taloènje feri fosfata.Prisustvo kalcijuma i magnezijuma tako|er, pove}a-va taloènje njihovih odgovaraju}ih fosfata.

Fosfor se taloì u procesima adsorpcije i koagu-lacije.

Dio fosfora koji je u obliku otopljenih ortofosfatakoriste akvati~ni mikroorganizmi, od kojih mnogi odnjih smje{taju vi{ak ortofosfata kao rezervu u svojimtijelima kao polifosfate.

Eliminacija te{kih metala: u oksidiranoj sredini svisokim pH, {to je tipi~no za ove lagune, metali seobaraju kao hidroksidi ili netopive soli. Na primjer,oblici èljeza postaju feri oblici, a obaraju se kao hi-droksidi i fosfati.

Eliminacija patogena: ove lagune su vrlo efika-sne u eliminiranju patogena. Najva`niji faktori uovom procesu su:

- fizi~ki faktori: temperatura i sedimentacija su najva-`niji. Kao u svim biolo{kim procesima temperatura

19VODA I MI BROJ 48

je odlu~uju}i faktor u eliminaciji patogenih mikroor-ganizama. U vodenoj sredini bakterije imaju tendenciju nago-milavanja i prianjanja formiranjem flokula koje se ta-loè. U otpadnoj vodi ova sedimentacija se poti~eprisustvom organskih i neorganskih suspendiranihtvari. Kada se ove ~estice taloè, one uzimaju ba-kterije koje prianjaju uz njih.

- Fizi~ko-kemijski faktori: salinitet vode, pH, koncen-tracija otopljenog kisika i intenzitet sun~eve svje-tlosti.Vrijeme preìvljavanja patogenih organizama variraobrnuto proporcionalno salinitetu u okoli{u. Kakosu Maturacijske Lagune posljednja etapa pro~i{}a-vanja, isparavanje iz laguna moè prouzro~iti porastnjihove koncentracije soli.Fotosintezom algi raste pH vode u laguni.Prisustvo otopljenog kisika, a posebno {ok efektprelaska kroz sistem s malom koncentracijom kisi-ka na visoku koncentraciju vodi ka podizanju stu-pnja eliminacije patogena.Intenzitet sun~eve svjetlosti je jedan od glavnih fa-ktora u reduciranju patogena. U prisustvu sun~evesvjetlosti mnogo je brè njihovo reduciranje. Stogavoda u ovim lagunama treba biti plitka kako bi do-pustila sun~evoj svjetlosti da se penetrira do koritalagune. Najve}a efikasnost u eliminiranju patogenase postiè po~etkom ljeta kada su najduì dani.

- Biokemijski faktori: koncentracija nutrienata, prisus-tvo toksi~nih supstanci i predatori su glavni bioke-mijski faktori.Ograni~avanje nutrienata je vaàn faktor, kako zbogsvog direktnog efekta na pove}anje potencijala pa-togena, tako i zbog takmi~enja s drugim organizmi-ma da se {to bolje adaptiraju okoli{u.Visoko organsko optere}enje i kratko vrijeme reten-zije omogu}uju preìvljavanje bakterija. Redukcijapatogena se postiè pove}anjem vremena retenzijei niskim stupnjem BPK5.Prisustvo u vodi supstanci koje su toksi~ne na ra-zvoj patogena doprinosi njihovoj eliminaciji. Me|uovim supstancama su srebro i bakar (u vrlo malimkoncentracijama), antibiotici, supstance nastalekao sekreti algi (od kojih su neke vrlo efikasne u pri-sustvu svjetlosti), metabolizmi u otpadu, i dr.Predatori kao {to su protozoe, bakteriofage, mikro-krustacene i rotiferi, svi skupa uzrokuju zna~ajnuredukciju patogena, po{to oni formiraju drugu vezuu lancu ishrane od ovih vrsta.

Mikrobiologija laguna

Tip mikroorganizama koji se razvija u razli~itimlagunama odre|en je prema karakteristikama vode unjima.

Op}enito, moè se re}i da su tri glavne grupemikroorganizama: Bakterije, Fitoplankton i Zooplan-

20VODA I MI BROJ 48

kton, iako ovdje postoji specifi~na fauna dna Lagunenazvana Bentos.

Bakterije i Fitoplankton imaju najve}i zna~aj ustabiliziranju organske materije prisutne u otpadnojvodi, skupa sa Zooplanktonom koji ima manje zna-~ajnu ulogu.

Bakterije: ovi organizmi su uglavnom odgovorniza mineralizaciju organske materije u sistemima la-guniranja, s kemoheterotrofnim bakterijama kojimaobiluju.

U Anaerobnim Lagunama dvije glavne grupe sesastoje od bakterija koje proizvode kiseline i metan.Supstrat se kasnije koristi kao rezultat produkata raz-gradnje bakterija koje proizvode kiselinu.

Anaerobne Lagune tako|er, sadrè sulfato-redu-ciraju}e bakterije, koje su odgovorne za prevo|enjeovih komponenti u plinoviti H2S.

U Anaerobnim Lagunama najbrojnije su bakteri-je iz roda Pseudomonasa, Akromobakterija i Flavo-bakterija.

Tu se tako|er, nalaze velike koli~ine koliformnihbakterija koje poti~u iz probavnog trakta ljudi i ìvoti-nja i nitrificiraju}ih bakterija. One su odgovorne zaprevo|enje iona amonijaka u nitrate. Najzna~ajnijesu Nitrosomonasi (Nitrosomonas europae oksidirajuamonijak u nitrite) i Nitrobakterije (Nitrobacter wino-gradskyi koji oksidiraju nitrite u nitrate). Sada se znaza 5 vrsta bakterija koje oksidiraju amonijak i bar 3vrste bakterija koje oksidiraju nitrite (Holt i dr. 1994).

Kako je korito Fakultativnih Laguna anaerobno,a povr{ina aerobna, to se tu mogu prona}i oba tipabakterija.

Fitoplankton: alge su jedno}elijski ili vi{e}elijskiakvati~ni organizmi koji koji mogu biti, ali ne moraju,pokretni i koje ve}inom sadrè fotosinteti~ki pi-gment. U osnovi, one su autrofni organizmi.

Fundamentalna je uloga algi u procesu lagunira-nja, jer se njihovom fotosintezom voda opskrbljuje

kisikom potrebnim za razgradnju organske materijekao i za ìvot drugih mikroorganizama.

U prvim Fakultativnim Lagunama mnogo je je-dinki od svega nekoliko vrsta, dok idu}i dalje u siste-mu broj vrsta raste ali je broj jedinki iz svake manji.

U pore|enju s nepokretnim vrstama, pokretnezelene alge, kakve su Euglenas, imaju prednost dase bolje adaptiraju u zamu}enoj sredini (kakve suFakultativne Lagune), jer one emigriraju prema po-dru~jima s adekvatnim svjetlosnim uvjetima.

Chlorophyceae (Chlorella, Chlamydomonas iScenedesmus) i Cyanophyceae (Anabaena, Oscilla-toria i Anacystis) se tako|er mogu prona}i u Fakulta-tivnim Lagunama.

Euglenas i Chlamydomonas ~esto dominiraju uhladnom periodu, dok ljeti dominiraju Chlorella i Sce-nedesmus, a prisutne su jo{ i Cyanophyceae.

Zooplankton: ovdje su svi animalni (ìvotinjski)organizmi koji slobodno ìve u vodi. Glavne grupeprona|ene u lagunama su Protozoe i Rotifere.- Protozoe: se hrane bakterijama, nano-fitoplankto-

nom, organskim dijelovima i drugim protozoama, tetako doprinose pro~i{}avanju efluenta.Najvi{e ima cilia koje im dopu{taju da se kre}u uvodi (Paramecium), ili onih koji guraju hranu napri-jed prema njihovoj probavnoj {upljini (Vorticella).Oni doprinose pro~i{}avanju direktnim konzumira-njem organske materije, a posebno njihovim pre-datorskim odnosom s bakterijama, {to dodatno sti-mulira njihov rast.

- Rotifere: imaju vijenac od cilia koje se tresu i stva-raju struju koje koriste za hranjenje i pokretanje. Nji-hovo prisustvo je korisno za lagune, po{to one po-maù pro~i{}avanju vode, jer se one hrane bakteri-jama, algama, protozoama i suspendiranim tvari-ma. One doprinose boljem osvjetljavanju dna lagu-ne i tako omogu}avaju rast algi i oksidaciju dubljihzona.

Rotifera

21VODA I MI BROJ 48

Vrsta Branchionus je jo{ prisutnija, posebno uFakultativnim Lagunama, njihova brojnost pada ka-da voda prolazi kroz Maturacijske Lagune gdje je nji-hova populacija kontrolirana od drugih rotifera, po-sebno od Asplanchna.

Benthos: fauna koja je adaptirana da ìvi u uvje-tima s malo svjetla i malim koncentracijama otoplje-nog kisika.

Glavni predstavnik Benti~ke faune su Chironomi-de, koje doprinose stabilizaciji prisutne organskematerije u sedimentu. One su jako tolerantne premauvjetima eutrofikacije.

Daphnia

Kod Laguna, kao i kod drugih sistema za pro~i{-}avanje otpadnih voda postoje prednosti i nedostacikoji mogu u~initi njihovu upotrebu povoljnom ili ne.Glavne prednosti su:

- niski investicijski tro{kovi (posebno ako je zemljadovoljno nepropusna) i laka gradnja

- nema potro{nje energije ako se tretirana voda do-prema gravitacijom na ure|aj

- nema mehani~kih kvarova, jer nema ugra|eneopreme

- vrlo je jednostavno odràvanje, koje je ograni~enona va|enje ostataka od preliminarnog pro~i{}ava-nja, te zadràvanje povr{ine lagune slobodnom odflotiraju}e materije u cilju prevencije razmnoàva-nja komaraca

- visoka razina inercije {to ga ~ini mnogo lak{im zaadaptiranje na promjene protoka i organskog op-tere}enja

- vrlo efikasna eliminacija patogenih mikroorganiza-ma

Glavne mane Fakultativnih i Maturacijskih Lagu-na su {to one zahtijevaju velike povr{ine zemlji{ta.

Njihova uska povezanost s klimatskim uvjetimauti~e na to da ovi sistemi mogu imati ograni~enu pri-mjenu u hladnijim krajevima ili tamo gdje je malosun~eve svjetlosti.

Kona~no Anaerobne Lagune su izvor neugodnihmirisa, tako da one moraju biti locirane dalje od na-seljenih podru~ja.

22VODA I MI BROJ 48

Primjena Daphnia u CITET – Sevilla centru

DimenzioniranjeShodno slijede}im preporukama dimenzioniraju

se razli~iti sistemi lagunskog pro~i{}avanja otpadnihvoda.

Anaerobne LagunePotrebna povr{ina za anaerobno stanje se ra~u-

na prema formuli:

Li • QA = –––––––

λ • h

gdje je:A = povr{ina lagune (m2)Li = BPK5 otpadne vode koja se tretira (mg/l)λv = volumetrijsko optere}enje (g BPK5 /m3.d)h = dubina vode

Ovisno o projektiranoj temperaturi, u slijede}ojTabeli se prikazuje prosje~na redukcija uobi~ajenevrijednosti volumetrijskog optere}enja BPK5

Uobi~ajena dubina vode za ovu vrstu laguna va-rira izme|u 3 i 5 m’, a vrijeme retenzije je oko 2 dana.

Fakultativne LaguneKod dimenzioniranja Fakultativnih Laguna, razli-

kujemo empirijske, racionalne i matematske metode.Empirijske metode: imaju jednostavne matemat-

ske veze, izvedene iz eksperimenata. One koriste sli-jede}e projektirane varijable: protok otpadne vodekoja se tretira, vrijeme zadràvanja i organsko opte-re}enje.

Racionalne metode: ove metode poku{avaju ob-jasniti {to se doga|a u Fakultativnim Lagunama naznanstveni na~in, pretpostavljaju}i restriktivne hipo-teze kao {to su:

- sastav dotoka je stalan kroz cijelu godinu- hidrolo{ki reìm protoka u lagunama je idealni mo-

del protoka- u ra~un nije uzeta istaloèna pojedina~na organska

materija na dnu laguna

23VODA I MI BROJ 48

Primjena Daphnia u CITET – Sevilla centru

- lagune funkcioniraju u stacionarnom reìmu- kineti~ko pro~i{}avanje pri konstantnoj brzini varira

eksponencijalno s temperaturom

Matematske metode: iako se one smatraju pod-kategorijom racionalnih metoda, one se razlikuju naosnovu vrlo razli~itih hipoteza i razmatraju lagunekao dinami~ke sisteme sa sloènom kinetikom i mo-deliranim protokom koji nisu idealni.

Glavne empirijske metode za dimenzioniranjeFakultativnih Laguna su:

Metoda Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHOWorld Health Organisation)

Za odgovaraju}e temperature, WHO preporu~u-je da se za dimenzioniranje Fakultativnih Laguna ko-risti organsko povr{insko optere}enje od 200 do 400kg BPK5 /ha .d.

Arceivala Jednad`ba ili Indijska metodaOva metoda je bazirana na eksperimentalnim

podacima prikupljenim o Fakultativnim Lagunama uIndiji i to tako da jedino vrijede za zemlje koje se na-laze u sli~nom geografskom poloàju (geografske {i-rine 8 oN – 36 oN). Prema ovoj metodi prihvatljivo or-gansko povr{insko optere}enje u Fakultativnim La-gunama se ra~una kako slijedi:

C = 375 – 6,25 LGdje je:

C = organsko povr{insko optere}enje (kg BPK5/ha .d)

L = duìna lokacije ure|aja za pro~i{}avanje

Mc Garry i Pescod MetodaOva metoda prora~unava maksimalno organsko

optere}enje u Fakultativnoj Laguni iz prosje~ne tem-perature najhladnijeg mjeseca, koriste}i slj. formulu:

Cmax = 60,3 (1,099)T

Gdje je:

Cmax = maksimalno povr{insko optere}enje (kgBPK5 /ha .d)

T = prosje~na temperatura najhladnijeg mje-seca

Arthur-ova Metoda:Prora~unava maksimalno povr{insko optere}e-

nje u Fakultativnoj Laguni iz prosje~ne temperaturenajhladnijeg mjeseca, koriste}i slj. formulu:

Cmax = (20 x T) – 60

Gdje je:



Mara Metoda:Prora~unava maksimalno povr{insko optere}e-


Cmax = (20 x T) – 120Gdje je:



Gloyna Metoda:Prora~unava maksimalno povr{insko optere}e-


Cmax = 357,4 (1,085)T-20

Gdje je:


T = prosje~na temperatura najhladnijegmjeseca

Larsen-ova Metoda:Ova metoda izra~unava potrebnu povr{inu u Fa-

kultativnoj Laguni da bi postigli redukciju organskogoptere}enja vode koja se tretira, koriste}i formulu:

23,9 150MOT = [2,468RED + 2,468TTC + ––––––– + ––––– ]

TEMPR DRY

24VODA I MI BROJ 48

Gdje je:

Povr{ina (ft2) • Solarnaradijacija (BTU / ft2 .d)1/3MOT = 1,0783 • 10-7 ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Ulazni inf luent (gal / d) • (BPK5 int (mg / l ))1/3

BPK5 inf (mg / l ) – BPK5 efl (mg / l )RED = –––––––––––––––––––––––––––––––––

BPK5 inf (mg / l )

Brzinaviento (milje / h) . (BPK5 inf (mg / l )1/3

TCC = 0,0879 • ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– Solarnaradijacija (BTU / ft2 .d)1/3

Temperaturavode (oF)TEMPR = ––––––––––––––––––––––

Temperaturazraka (oF)

DRY = Relativna vla`nost (%)

Potrebna povr{ina lagune se ra~una prema gor-njoj formuli za najnepovoljnije vrijednosti sun~evazra~enja, temperature i organskog optere}enja.

Gloyna Metoda:Ova metoda je razvijena iz pune skale i pilot stu-

dija i ra~una zapreminu Fakultativne Lagune koriste-}i slijede}u formulu:

V = 3,5 · 10-5 · Q · L · Θ35-T · f · f ’

Gdje je:

V = zapremina laguneQ = protok otpadne vode koja se tretira (l/d)L = grani~ni BPK5 (izme|u 1,1 i 1,7 vrijednosti

BPK5)Θ= temperaturni koeficijent = 1,085 (bezdimen-

zionalan)f = faktor toksi~nosti za alge, ~ija je vrijednost 1

za urbane otpadne vodef’ = potreba kisika za sulfide, ~ija je vrijednost 1 ka-

da ja koncentracija sulfata manja od 500 mg/l

Izraelska Empirijska MetodaU Izraelu su poslije godina monitoringa brojnih

ure|aja s lagunama, donijeli odluku da ne projektira-ju nijednu Fakultativnu Lagunu ako je povr{insko or-gansko optere}enje ve}e od 100 kg BPK5/ha · d.

Me|u Racionalnim Metodama za projektiranjese koriste slijede}e:

Model Potpunog Mije{anja, ili Marais & Shaw Jadnad`ba

Prema slijede}im hipotezama:

- najprije kinetika u redukciji organske materije- kompletno mije{anje u laguni- nema gubitaka zbog isparavanja ili filtriranja te ko-

riste}i slijede}u formulu:

Ce 1–––– = –––––––––––Ci 1 + kc • t

Gdje je:

Ce = BPK5 efluenta (mg/l)Ci = BPK5 influenta (mg/l)kc = brzinska konstanta (d-1) za kompletan mo-

del mije{anja, njen utjecaj ovisi o tempera-turi prema slijede}oj formuli:

kCT = kC35 (1.085)T - 35

gdje je:

kCT = konstanta reakcije na temperaturi T (d-1)kC35 = konstanta reakcije na temperaturi 35 oC

= 1,2 d-1

T = operativna temperatura (oC)T = vrijeme retenzije (d)

Model Pistonovog ProtokaOsnovna jednad`ba Model Pistonovog Protoka je:

Ce –––– = exp[-kp · t]Ci

Gdje je:

Ce = BPK5 efluenta (mg/l)Ci = BPK5 influenta (mg/l)kc = brzinska konstanta (d-1) za pistonov model

protoka, njen utjecaj ovisi o temperaturiprema slijede}oj formuli:

kpT = kC20 (1.09)T - 20

gdje je:

kpT = konstanta reakcije na temperaturi T (d-1)kC20 = konstanta reakcije na temperaturi 20 oC T = operativna temperatura (oC)T = vrijeme retenzije (d)

Wehner-Wilhelm-ova Jednad`baThirumurthi je prona{ao da model protoka u Fa-

kultativnim Lagunama ponekad pada izme|u gornjihmodela (potpuno mije{anje i pistonov protok) te onpreporu~uje jednad`bu razvijenu od Wehner-Wilhel-ma za projekt kemijskih reaktora, u kojima je stupanjmije{anja predstavljen sredstvima bezdimenzional-nog parametra d (koeficijent disperzije), ~ije vrije-dnosti variraju izme|u nule za pistonov protok i bes-kona~no za potpuno mije{ane sisteme.

Maturacijske (Odleàvaju}e) LaguneNjihovo projektiranje je zasnovano na kineti~kim

modelima za eliminaciju patogenih organizama,op}enito zastupljenim fekalnim koliformima. Najvi{emodela predpostavlja prvi red kinetike.

Naj~e{}e kori{tena jednadà za projektiranje je:

NiNe = –––––––––––1 + kb • t

Gdje je:

Ne = broj fekalnih koliforma/100 ml u efluentuNi = broj fekalnih koliforma/100 ml u influentukb = brzinska konstanta za eliminaciju kolifor-

ma (d-1). Ova konstanta je vezana za tem-peraturu, a izraàva se kao:

kb = 2.6 (1.19)(T-20)

gdje je:

T = prosje~na temperatura vode (oC)t = vrijeme retenzije (d)

Ako imamo nekoliko uzastopnih MaturacijskihLaguna, tada se za projektiranje koristi slijede}a je-dnad`ba:

25VODA I MI BROJ 48

NiNe = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––

(1+ kb • t1)(1+ kb • t2) Λ (1+ kb • tn)

gdje je tn vrijeme retenzije u laguni n.

WHO preporu~uje minimalno vrijeme zadràva-nja od 5 dana ako je jednostruka Maturacijska Lagu-na i 3 dana za svaku ako se lagune nalaze u nizu.

Izgradnja- Preporu~uje se {to je mogu}e vi{e laguna, a minimal-

no tri. Izvedba se pobolj{ava s ovim projektom, jerje koncentracija algi u zadnjoj laguni minimizirana,{to zna~i da }e kona~ni efluent biti bolje kvalitete.

- S obzirom na njihovu geometriju, zaobljene ili kru-`ne lagune daju najbolje rezultate, jer se izbjega-vaju mrtve zone i pre~aci (prioritetni putevi).

- Ovisno o karakteristikama zemlji{ta gdje su laguneizgra|ene, moè biti ali i ne mora biti neophodno, dase lagune sa~ine nepropusnim s plasti~nim platnom(obi~no 1,5 mm debljine) ili kompaktiranom glinom.

- Unutarnji nasipi (kosine) bi trebali imati maksimal-ne nagibe od 2 : 1 (horizontalni/vertikalni odnos)za anaerobne lagune i 3 : 1 za fakultativne i matu-racijske lagune. Nasipi trebaju biti za{ti}eni od ero-zije od valova prouzro~enih vjetrom.

- Mjesta dotoka u i ispusta iz laguna trebaju biti {toje mogu}e dalje, izbjegavaju}i prioritetne puteve.

- Treba izbjegavati vegetaciju oko lagune, jer bi onamogla sprije~iti njenu prirodnu aeraciju.

- Da bi minimizirali mogu}i utjecaj neugodnih mirisaiz lagune, one bi trebale biti locirane dalje od nase-ljenih podru~ja, a treba uzeti u obzir i pravac domi-nantnih vjetrova.

- Iz sigurnosnih razloga lagune bi trebale biti ogra-|ene, a treba staviti putokaz.

26VODA I MI BROJ 48

Vje{ta~ka zatvorena laguna u Japanu

REZIMEtoku biolo{ke obrade otpadnih voda kojeimaju manji alkalitet, a sadrè materije ko-je se u procesu oksidi{u i tro{e bazne re-zerve vode (jedinjenja sa niìm valentnim

formama sumpora i azota), moè do}i do smanjenjavrijednosti pH a time i inhibicije biohemijskog pre~i{-}avanja.

U radu se na primjeru pre~i{}avanja rafinerijskihotpadnih voda poslije gravitacione separacije mine-ralnog ulja i fizi~ko hemijskog tretmana koji obuhva-ta kataliti~ku oksidaciju sulfida i uklanjanje emulgo-vanog ulja flotacijom pod pritiskom razmatraju poja-ve smanjenja alkaliteta i pH u bioaeracionom bazenuusljed oksidacije sumpornih jedinjenja i djelimi~nenitrifikacije.

1. UVODPovoljne vrijednosti pH za ve}inu mikroorganiza-

ma koji u~estvuju pri pre~i{}avanju otpadnih vodaprocesom aktivnog mulja nalaze se u neutralnompodru~ju.

Pri tretmanu industrijskih otpadnih voda koje ima-ju nizak alkalitet, a sadrè jedinjenja koja u toku biohe-

mijske oksidacije tro{e bazne rezerve vode (oksida-cija jedinjenja u kojima se azot i sumpor nalaze u ni-ìm valentnim formama) biolo{ki proces moè biti in-hibiran usljed opadanja pH ispod grani~ne vrijednosti.

Cilj ovog rada je da se na primjeru pre~i{}avanjarafinerijskih otpadnih voda ukaè na potrebu kontro-le alkaliteta pri projektovanju i vo|enju procesa.

2. MATERIJAL I METODERezultati saop{teni u ovom radu odnose se na po-

strojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda rafinerije naf-te u Bosanskom Brodu. Proces pre~i{}avanja uklju-~uje: gravitacionu separaciju mineralnog ulja, egali-zaciju, fizi~ko-hemijski tretman koji obuhvata pode-{avanje pH, kataliti~ku oksidaciju sulfida i uklanjanjeemulgovanih ulja flotacijom pod pritiskom i biolo{kiproces aktivnog mulja. Zapremina bioaeracionogbazena iznosi 1900 m3 (duìna 40 m i {irina 14 m).Aeracija se obavlja pomo}u tri turbine ukupne snage65 KW. Teorijsko vrijeme zadràvanja vode u biolo-{kom bazenu za vrijeme ovih istraìvanja iznosilo je6,9 sati. Detaljniji opis postrojenja sa prikazom radasaop{ten je ranije (Popovi} i Brkovi}-Popovi},1989;Veselinovi} et al, 1989; Bertovi}, 1989).

UTICAJ ALKALITETA NA PROCES PREÎ[]AVANJAOTPADNIH VODA AKTIVNIM MULJEM

27VODA I MI BROJ 48

U

Dr. IVANKA BRKOVI]-POPOVI], Dr. MIRKO POPOVI], HRVOJE BEVANDA, dipl. in`. hemije

Napomena urednice: Nedavno je bilo pravo iznena|enje i radost do}i u posjed knjige - zbornika rado-va sa posljednje Konferencije o aktuelnim problemima u oblasti za{tite voda odràne na nivou biv{e nam za-jedni~ke dràve u Neumu 1991. godine. Naime, kako je zgrada vodoprivrede Bosne i Hercegovine u ratu1992.-1995. godine potpuno bila uni{tena zajedno sa svom dokumentacijom, tako je i ovaj zbornik jo{ samomogao da se na|e u nekim privatnim bibliotekama. Kako je tada Bosna i Hercegovina bila doma}in skupa,a urednice ovog lista ~lan Organizacionog odbora, ~inilo nam se primjerenim u ovom broju publikovati stru-~ni rad tima iz Zavoda za vodoprivredu Sarajevo, koji je u to vrijeme imao ne samo jugoslovensku, nego i {i-ru stru~nu reputaciju.

U pojedinim fazama rada postrojenja dolazilo jedo zna~ajnog smanjenja alkaliteta i pH u bioaeraci-onoj jedinici. Tada je radi kontrole i vo|enja procesa,obavljeno mjerenje pH, temperature, koncentracijerastvorenog kiseonika na tri mjerna mjesta: prva ~et-vrtina, sredina i kraj bazena. Ovi parametri mjereni susvaka dva sata a rezultalti su prikazani kao srednjednevne vrijednosti. Ostali parametri ~ije su koncen-tracije saop{tene u ovom radu odre|ivani su uosmo~asovnim uzorcima influenta biolo{kog bazenauzetim na mjestu prije uklju~ivanja toka od recirkula-cije mulja efluenta biolo{kog bazena.

Za vrijeme ovih ispitivanja proces proizvodnjebio je normalan, osim posljednja tri dana kada jeprestao sa radom pogon iz koga dospijevaju najve-}e koli~ine sulfida i amonija~nog azota.

3. REZULTATI I DISKUSIJASrednjednevne vrijednosti pH, alkaliteta, tempe-

rature, koncentracija rastvorenog kiseonika, sulfata iukupnog azota po Kjeldalu prikazani su na dijagra-mima (slika 1 i 2).

Temperatura vode efluenta fizi~ko-hemijske ob-rade je visoka. Poslije mje{anja sa recirkulalcionimmuljem koji dolazi iz sekundarnog talo`nika i aeraci-je u prvoj ~etvrtini bazena, temperatura mje{ane te-~nosti mulja opada za 5-6oC u odnosu na influent.

Daljom aeracijom odnosno tokom kroz biobazentemperatura mje{ane te~nosti opada za samo 0,2oCnalaze}i se tako u optimalnom podru~ju za procesnitrifikacije (25,5-31oC).

U odnosu na efluent fizi~ko-hemijske obradekoncentracija rastvorenog kiseonika poslije prveaeracione turbine raste da bi pri kraju bazena pono-vo bila u prosjeku za 0,3 g 02/m3 manja.

Vrijednost pH efluenta fizi~ko-hemijskog tretma-na visoka je i, izuzev posljednjeg dana, kre}e seizme|u 8,69 i 9,92. Poslije mje{anja sa recirkulaci-onim muljem i iza prve turbine pH znatno pada i kre-}e izme|u 6,83 i 7,61 da bi pri kraju bazena bio za0,23 jedinice manji.

Alkalitet influenta biolo{kog bazena (200.300 gCaCO3/m3) nije dovoljno visok da u bioaeracionombazenu odrì vrijednost pH iznad 7,0. U periodu ispi-tivanja, osim posljednja tri dana, on stalno opada ispu{ta se do vrlo niskih vrijednosti (25 g CaCO3/m3).Pri tom, pH opada do oko 6,50 {to nije povoljna vri-jednost za proces nitrifikacije.

Koncentracija sulfata u efluentu biolo{kog baze-na znatno je ve}a od ulazne vrijednosti. Influent bi-olo{ke jedinice ne sadrì mjerljive koncentracije sul-fida koji je potpuno uklonjen u prethodnom postup-ku kataliti~ke oksidacije. Po{to je koncentracija sulfa-ta u efluentu biolo{ke jedinice znatno ve}a od ula-znih vrijednosti jasno je da se ukupan sulfid u tokukataliti~ke oksidacije ne oksidi{e do sulfata. Me|u-produkti oksidacije nisu odre|ivani. Me|utim, Alfero-va i Titova (1969), Popovi} (1979) i Popovi} i Brkovi}-Popovi} (1980) nalaze da su produkti kataliti~keoksidacije zavisno od uslova pored sulfata i elemen-tarni sumpor, tiosulfati i sulfiti. Oni se u biolo{kombazenu dalje oksidi{u do krajnje oksidacione forme-fulfata. Pri oksidaciji, koja u ovom slu~aju moè biti ihemijska i biolo{ka dolazi do utro{ka alkaliteta.

Inspekcijom dijagrama koji pokazuju koncentra-cije ukupnog azota po Kjeldalu u influentu i efluentubiolo{kog procesa uo~ava se velika razlika u sadrà-ju. Sniènje ove vrijednosti u efluentu posljedica jenitrifikacije {to je potvr|eno mjerenjem koncentracijenitrata.

Posmatraju}i zajedno uticaj oksidacije sumpor-nih i azotnih jedinjenja na utro{ak alkaliteta i smanje-nje pH u biobazenu o~igledno je da je pad alkalitetau prva tri dana skoro isklju~ivo vezan za oksidacijusumpornih jedinjenja. Od tre}eg do sedmog danapolako se uspostavlja i nitrifikacija pa je njen u~inaknajve}i tek 7 do 11 dana kada je i pored pove}anogdodavanja NaOH u dotoku uo~en i najve}i pad alka-liteta i sniènje pH vrijednosti.

Promjene alkaliteta i pH vrijednosti u ovom peri-odu su tako velike da bi, da nije do{lo do promjenekvalitativnih karakteristika otpadnih voda (drasti~nosmanjenje unosa azota i sumpora), neminovno vodi-le do inhibicije procesa pre~i{}avanja.

28VODA I MI BROJ 48

Slika 1. Vrijednosti pH i koncentracije rastvorenog kiseonika,alkaliteta i sulfata u influentu biolo{ke jedinice i du` bazena

29VODA I MI BROJ 48

4. ZAKLJUÂKDobijeni rezultati ukazuju na zna~aj kontrole al-

kaliteta pri projektovanju i vo|enju biolo{kog proce-sa pre~i{}avanja industrijskih otpadnih voda kod ko-jih pri oksidaciji dolazi do smanjenja pH vrijednosti.

Promjene alkaliteta i pH vrijednosti u procesuoksidacije sumpornih jedinjenja i amonijaka mogubiti tako velike da ozbiljno ugroze proces pre~i{}ava-nja.

5. LITERATURAAlferova, L. A., Titova, G. A. (1969). Primenenie kata-

lizatorov pri ochistke stochnykh vod od serovo-da i ego natrievykh solei. Ochistka stochnih vod.Sbornik No 4, 67-75, Stroiizdat, Moskva.

Bertovi}, K. (1989). Postrojenje za pre~i{}avanjeotpadnih voda Rafinerije nafte Bosanski Brod.Jugoslovensko savjetovanje. Nafta i za{tita vo-da, Kikinda, 1-2 juni 1989. Hemijski almanah,5,1,67.73, Hemijsko dru{tvo Kikinda.

Hristoskova, S., Mari}, S., Del~eva, R.(1990). Ispitiva-nje uticaja nekih osnovnih faktora na oksidacijusulfida iz otpadnih voda petrohemije. Konferen-cija o aktuelnim problemima za{tite voda. “Za{ti-ta voda 1990”. Bar, 23-25 maj 1990. Zbornik ra-dova 210-213 JDZV, Beograd.

Popovi}, M. (1979). Uklanjanje sulfida iz otpadnih vo-da koàra procesom kataliti~ke oksidacije. Zbor-nik referata sa X savjetovanja “Otpadne vode”,Jugoenergetik. Beograd.

Popovi}, M., Brkovi}-Popovi}, I. (1980). Karakteristi-ke i na~ini pre~i{}avanja otpadnih voda koàr-ske industrije. Zavod za vodoprivredu, Sarajevo.

Popovi}, M., Brkovi}-Popovi}, I., Bevanda, H. (1989).Pre~i{}avanje otpadnih voda u Rafineriji nafte Bo-sanski Brod. Jugoslovensko savjetovanja “Naftai za{tita voda”, Kikinda, 1-2 jun 1989. Hemijskialmanah, 51, 75-82, Hemijsko dru{tvo Kikinda.

Veselinovi}, P., Popovi}, M., [tefati}, I. (1989). Re-view of Oil Refinery Wastewater Treatment PlantProject. Vodoprivreda, 21,121 (5),593-598.

Slika 2. Temperature i koncentracije ukupnog azota u influentu biolo{ke jedinice i du` bazena

atna dejstva su zavr{ena 1995. godine ina{a dràva je iza toga ostala osiroma{e-na, sa devastiranim privrednim kapaciteti-ma koji gotovo da i nisu radili, sa stotinama

hiljada izbjeglica rasutih svuda po svijetu koji su na-pustili svoje ku}e i imanja, dok je stanovni{tvo kojeje ostalo na ovim prostorima, imalo samo mogu-}nost preìvljavanja ...

U sli~noj situaciji smo bili i mi koji radimo u vo-doprivredi, moglo bi se re}i, gledano sa aspekta vo-doprivrednih potreba, jedan relativno dug period,sve tamo negdje do pred kraj 20-og stolje}a.

Me|utim, puni nade u bolje sutra i poleta daobnavljamo poru{enu nam i uni{tenu zemlju,u tomsmo se periodu ipak pripremali za dolaze}e vrijemekada }emo vlastitim radom, znanjem, iskustvom,snagom i sredstvima biti u stanju da zapo~nemoprvo urgentnu sanaciju, a potom i cjelokupnu revita-lizaciju vodoprivrede na ovim prostorima.

Usvajanjem Zakona o vodama 1998. godine,stekli su se materijalni uslovi da vodoprivreda imasvoja vlastita sredstva, namijenjena isklju~ivo za vo-doprivredne funkcije i objekte.

Sa ve} ranije pripremljenim planovima i definisa-nim prioritetima, pristupilo se aktivnostima na izradineophodne projektne i tenderske dokumentacije.

Me|u prvim takvim poslovima bilo je snimanjestanja, izrada dokumentacije i priprema za rekon-strukciju za{titnih vodoprivrednih objekata u vlasni{-tvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Za{titni vodoprivredni objekti u vlasni{tvu Fede-racije Bosne i Hercegovine su odbrambeni nasipi uzrijeku Savu i r. Bosnu u granici uspora r. Save, crpnestanice, dovodni i odvodni kanali uz crpne stanice,

~uvarske ku}e, centri odbrane od poplava, obodnikanali, obaloutvrde na r. Savi i r. Bosni, te brane “Ha-zna” i “Vidara” u Grada~cu.

OBNOVLJENACRPNA STANICA “\URI]I”

30VODA I MI BROJ 48

R

Za{tita od voda

MIRSAD LONÂREVI], dipl. ing. gra|.

Detalj postrojenja sa obnovljenim pumpama u C.S. “\uri}i”

Popis za{titnih vodoprivrednih objekata je iz-vr{en po~etkom 2000. godine. Odlukom Vlade Fede-racije Bosne i Hercegovine iz juna 2001. godine, Ja-vnom preduze}u za “Vodno podru~je slivova rijekeSave” Sarajevo, preneseno je pravo upravljanja i ko-ri{tenja za{titnim vodoprivrednim objektima u vla-sni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine na podru~juop}ina Odàk, Domaljevac – [amac, Ora{je i Grada-~ac i to:

67.525 m odbrambenih nasipa uz r. Savu6.905 m odbrambenih nasipa uz r. Bosnu6 pumpnih stanica4 obodna kanala ukupne duìne 21.217 m8 obaloutvrda na r. Savi ukupne duìne 8.177 m3 obaloutvrde na r. Bosni ukupne duìne 1149 m2 centra odbrane od poplava7 ~uvarskih ku}a2 brane i akumulacije

Kao najva`niji prioriteti za sanaciju, ocjenjeni su:savski odbrambeni nasip i objekati crpnih stanica.Ovi objekti su tokom 4 godine ratnih dejstava bili uveoma lo{em stanju. Nasipi minirani, sa izgra|enimfortifikacionim objektima po kruni i trupu, sa izraslomvegetacijom, crpne stanice o{te}ene topni{tvom, op-rema uni{tena, devastirana i demontirana.

Od objekata crpnih stanica samo je C.S. “Tolisa”u Ora{ju bila u funkciji. Ostale crpne stanice: ZoriceI, Zorice II, Svilaj i \uri}i su bile van funkcije.

Tenderska dokumentacija je ura|ena od straneEnergoinvest – Higrainènjering – Sarajevo ve} u no-vembru 2001. godine za C.S. Zorice I, C.S. Zorice II,C.S. Svilaj i C.S. \uri}i.

Zbog ograni~enih sredstava, Javno preduze}eje sanaciji crpnih stanica pristupilo postepeno. C.S.Zorice II sanirana je tokom 2000. – 2001. godine. Po-tom se pristupilo sanaciji C.S. “Svilaj” ~ija sanacija jevr{ena tokom 2002. – 2004. godine. Godine 2004.zapo~eta je i sanacija C.S. Zorice I ~ija sanacija je jo{u toku.

Sanacija C.S. \uri}i je specifi~an slu~aj. Naime,podru~je koje odvodnjava ova crpna stanica nalazise na podru~ju dva entiteta i Br~ko Distrikta, a samobjekat je na teritoriji Br~ko Distrikta, te je bilo potre-bno obezbjediti saglasnost svih nadle`nih institucijavodoprivrede.

Inicijativa je pokrenuta 2003. godine po naloguFederalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva, kada je utvr|eno procentualno u~e{}epripadaju}ih odvodnjavanih povr{ina u ukupnoj po-vr{ini hidromelioracionog sistema “Objeda” kojempripada C.S. \uri}i.

31VODA I MI BROJ 48

Sa potpisivanja zajedni~kog ugovora o obnovi C.S. “\uri}i” u prostorijama Distrikta Br~ko

32VODA I MI BROJ 48

Hidromelioracioni sistem “Objeda” pripada meli-oracionom podru~ju Srednje Posavine koji zahvatapodru~je povr{ine cca 47.000 ha ograni~enu sa sje-vera r. Savom i rijekama Bosnom sa zapada i rijekomTinjom sa istoka. Melioraciono podru~je Srednje Po-savine podijeljeno je na ~etiri zasebna hidromeliora-ciona sistema i to:

- kaseta “Zapad” i kaseta “Istok” sa kojih se unutar-nja odvodnja vr{i gravitacionim putem, odnosnoputem gravitacionih ispusta,

- kaseta “Sjever” i sistem “Objeda” se nalaze na naj-nièm dijelu podru~ja Srednje Posavine i mogu seodvodnjavati samo putem crpnih stanica,

- kaseta “Sjever” se odvodnjava putem C.S. “Toli-sa”, a sistem “Objeda” putem C.S. “\uri}i”.

Na podru~ju Srednje Posavine prema popisu iz1991. godine, ìvjelo je 35.429 stanovnika. Ocjenjujese da je danas broj stanovnika mo`da jo{ i ve}i zbogpriliva stanovni{tva iz Posavskih op}ina BosanskiBrod, Derventa, Modri~a i [amac.

Zbog toga je oìvljavanje poljoprivrede kao i dru-gih djelatnosti na ovom podru~ju od velikog zna~aja,a s tim je u direktnoj vezi i stanje funkcionalnosti hi-dromelioracionog sistema koji obezbje|uje sigur-nost od poplava.

C.S. “\uri}i” se, dakle, nalazi u hidromelioraci-onom sistemu “Objeda” ukupne povr{ine 10.705 ha,od ~ega se gravitacijom moè odvodnjavati 1.071ha, a odvodnja vlastitih voda putem crpne stanicevr{i se sa 9.634 ha. Za za{titu od vlastitih voda sa po-dru~ja odvodnje sistema “Objeda” izvedeni su slije-de}i objekti: C.S. “\uri}i” tokom 1960-61. godina, au periodu do 1992. godine glavna i sekundarna ka-nalska mreà, detaljna kanalska mreà na 3.000 ha,te sistem drenaà na 250 ha. Obzirom na uslove izahtjeve savremene poljoprivredne proizvodnje,1988. godine pristupilo se razmatranju rekonstrukci-je sistema odvodnje, te su po~eli radovi na rekon-strukciji kanala, ure|enju povr{ina sa komasacijomna 3.300 ha, izgradnji razdjelnog kanala Vidovice –@abar i izgradnji nove C.S. “Vidovice”.

Na lokaciji C.S. “Vidovice” izgra|en je gravitaci-oni ispust koji jo{ nije u funkciji, kao i temelj novecrpne stanice. Izgradnja nove crpne stanice }e senastaviti kada se ponovno steknu potrebni uslovi.

Postoje}a C.S. “\uri}i” je kapaciteta 7,50 m3/s,a sastoji se od 3 agregata po 2,50 m3/s. Proizvo|a~pumpi je bio GANZ-MAWAG. Pumpe su uklju~ivanepri nivou vode 79,70 m.n.m., a isklju~ivane kod nivoa79,30 m.n.m.

Ovi podaci se navode iz razloga da se vidi koli-ko je zna~ajan rad ove crpne stanice. Naime, u peri-odu kada crpna stanica nije funkcionisala zabiljeènje podatak da je nivo unutarnjih voda dostigao 81,90m.n.m., kada su bila poplavljena sela Kopanice i Vu-~ilovac, te pristupna cesta C.S. “\uri}i”, gdje je napojedinim mjestima dubina vode bila ve}a od 1,0 m.

Krajem 2003. godine, zainteresovane strane: Fe-deracija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska iBr~ko Distrikt formirale su zajedni~ku Komisiju zaizradu prijedloga Sporazuma o sanaciji crpne stani-ce “\uri}i”. Komisija je odmah zapo~ela sa radom isvoj prijedlog dostavila u prvoj polovini 2004. godi-ne. Kao osnova sufinansiranja je predloèno sraz-mjerno finansiranje procentu povr{ine koji se odvo-dnjava i to:

Federacija Bosne i Hercegovine 67%Republika Srpska 15%Br~ko Distrikt BH 18%

Sporazum o sufinansiranju je potpisan 26. 07.2004. godine. Potpisnik Sporazuma su Javno predu-ze}e za “Vodno podru~je slivova r. Save – Sarajevo,Republi~ka Direkcija za vode – Bijeljina i Br~ko Dis-trikt.

U drugoj polovini 2004. godine zapo~et je pos-tupak izbora najpovoljnijeg ponu|a~a, te je za izvo-|a~a radova krajem novembra 2004. godine izabra-no VP “Posavina” iz Odàka. Ugovor o izvo|enju ra-dova je potpisan krajem decembra 2004. godine.

Neophodne dozvole, saglasnosti, izbor nadzor-nog organa za pojedine vrste radova izvr{en je uDetalj sa ceremonije otvaranja obnovljene C.S. “\uri}i”

33VODA I MI BROJ 48

prvoj polovini 2005. godine, nakon ~ega su zapo~etii radovi.

Za vr{enje stru~nog nadzora odabrana je firma“Tehnoinspekt” Sarajevo.

Za pra}enje sprovo|enja ugovora sanacije C.S.“\uri}i”, suinvestitori su formirali posebnu Komisijukoja je pratila dinamiku realizacije ugovora, izvo|e-nje radova, te rje{avala eventualno nastale proble-me. Ova Komisija je istovremeno pripremila i prije-dlog upravljanja objektom crpne stanice nakon pu-{tanja u pogon, te prijedlog na~ina teku}eg i investi-cionog odràvanja nakon sanacije i finansiranjaobjekta nakon njegovog pu{tanja u pogon.

Radovi su zavr{eni polovinom oktobra 2005. go-dine i pristupilo se aktivnostima za tehni~ki prijemobjekta. Obzirom da se objekat nalazi na teritorijiBr~ko Distrikta, sve te aktivnosti je vodilo Odjeljenjeza poljoprivredu, {umarstvo i vodogospodarstvoBr~ko Distrikta.

Tehni~ki prijem objekta izvr{en je tokom januara– februara 2006. godine.

Sve~ano pu{tanje u pogon crpne stanice \uri}iizvr{eno je 7.marta 2006. godine na Dan Br~ko Dis-trikta.

Sve~anosti pu{tanju u pogon prisustvovali suMirsad \apo, gradona~elnik Br~ko Distrikta, HazimaHadòvi}, pomo}nik Ministra za poljoprivredu, vodo-privredu i {umarstvo Federacije BiH, Mihajlo Steva-novi} pomo}nik Ministra za poljoprivredu, vodopri-vredu i {umarstvo Republike Srpske, [eval Suljkano-

vi}, Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaTuzlanskog kantona, Joso Markovi}, Ministar poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva Posavskog kan-tona. Mehmed Buturovi}, direktor Javnog preduze}aza “Vodno podru~je slivova rijeke Save” Sarajevo,Branislav Blagojevi}, direktor Direkcija za vode – Bi-jeljina, Pejo Mende{, predstojnik Odjela za poljopri-vredu, {umarstvo i vodoprivredu Br~ko Distrikta ,predstavnici izvo|a~a radova, nadzornog organa,suinvestitora, te brojni stanovnici okolnih naselja.

Presjecanje vrpce su obavili Hazima Hadòvi},Dàpo Mirsad i Mihajlo Stevanovi}.

Nakon sve~anog pu{tanja u pogon, prisutnigosti i stanovnici tog podru~ja su izvr{ili obilazakovog, od ìvotne va`nosti, objekta za budu}i razvoj inapredak ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Najve}e zadovoljstvo se ogledalo na licima mje-{tana koji }e imati najve}u korist od ovog objekta, jer}e im pruàti za{titu od poplavnih voda, obezbjeditirad na njivama i za{tititi njihov rad i prinos sa njiva,njihove ku}e i gospodarske objekte.

I mi, koji smo u~estvovali u ovom poslu, moglismo osjetiti njihovu radost i nadu i to nam moè bitii najve}a nagrada i priznanje za uloèni trud i obav-ljeni posao.

Napokon, jo{ jednom se pokazalo da nema ner-je{ivih problema kada postoji zajedni~ki interes i vo-lja da se pomogne ljudima i obezbjede im se boljiuslovi za ìvot.

Ceremonija otvaranja obnovljene C.S. “\uri}i”

2.3. Utjecaj geolo{ke podloge na eroziju

aàn ~inilac erozije zemlji{ta na planinskimpa{njacima je i geolo{ka podloga. Pozna-to je da se pod razli~itim klimatskim uvjeti-ma mogu na istoj geolo{koj podlozi da

stvore razli~iti tipovi pedolo{kog sloja zemlji{ta, aliutvr|eno je i da su brzina i oblik erozionih procesana zemlji{tu u znatnoj mjeri predodre|eni karakteris-tikama geolo{ke podloge.

Geolo{ka podloga na planinama dolazi do izra-àja u zajednici sa reljefom, a ispoljava se ne samona sastavu i osobinama zemlji{ta, nego tako|er, in-tenzitetom erozionih procesa i njenim oblicima. Uplaninskim predjelima sa kre~nja~kom podlogom,svaka vrta~a i uvala se javlja kao lokalna erozionabaza i u njoj se zemlja zadràva donijeta iz gornjih di-jelova, a nastala erozijom. Povr{ine na nagibima okodepresije najve}im dijelom su pokrivene kamenjem,dok su ve~im dijelom pokrivene zemlji{tem depresi-je i dijelovi nagiba neposredno oko njih. U vrta~amai uvalama mogu se obrazovati zemlji{ta i po nekolikometara duboko, dok na nagibima preovla|uju plitkai nerazvijena zemlji{ta, koja su trajno podlo`na erozi-onim procesima.

Kako geolo{ka podloga utje~e na formiranje ze-mlji{ta, samim tim ona utje~e i na njegovu otpornostna eroziju. Tako, vidimo da zemlji{ta koja nastaju ra-spadanjem pje{~ara imaju krupnozrnu strukturu. Tosu pjesku{e i pjeskovite ilova~e, dok raspadanjem si-tnozrnih {kriljaca nastaju muljevite gline i sitnozrneilova~e.

Na podru~jima sa gravitoidnim stijenama javljajuse dubinski procesi erozije u vidu brazda i jaruga.

Raspadanjem gravitoidnih stijena nastaje tzv. gravi-toidni pijesak ili gravitoidni grus u koji se vrlo lakousjecaju brazde, jarkovi i jaruge. Karakteristike po-dru~ja sa dubokim slojevima drobine (raspadnutogmaterijala) je stvaranje jaruàste erozije. U predjeli-ma gdje preovla|uju kristalasti {kriljci javljaju se pro-cesi jaruàste erozije kao i pojave vododerina. Takoda moèmo re}i da su ~esto zastupljeni procesi du-binske erozije svugdje tamo gdje ima {kriljastih stije-na.

Za kre~njake i kre~nja~ke tvorevine radi jake ras-tvorljivosti njihove, karakteristi~ne su pojave kra{keerozije, koja se manifestuju sa puno {krapa, vrta~a,ponora, pe}ina i drugih kra{kih oblika. Nastajanjeovih oblika je rezultat nejednakog raspadanja kre~-nja~kih masa u vodi i relativno jake vodopropustlji-vosti ovih stijena.

U oblastima sa tufoznim stijenama, te andezi-tnim i dacitnim tvorevinama dolazi do jake povr{in-ske erozije koja se mjestimi~no pretvara u dubinskeprocese erozije. Ove povr{ine su vrlo osjetljive naeroziju, “bombardovanje”, zemlji{ta ki{nim kapima.

Do pojave kombinovanih tipova erozije povr{in-ske i dubinske naj~e{}e dolazi na tercijarnim pjesko-vima, pje{~arima i fli{nim naslagama.

Na predjelima sa argilo{istima i glineno laporas-tim stijenama, po~etni procesi erozije su dubinskogkaraktera.

Povr{inska erozija zauzima prostrano podru~jepod serpentinama. Njihovim raspadanjem dobija seerozioni nanos ujedna~ene krupno}e pa je to uz ~i-njenicu da nema glinovitih sastojaka razlog da su ta-kve naslage nanosa vrlo porozne i omogu}avaju fil-traciju vode.

EROZIJA NA PLANINSKIMPA[NJACIMA (II. DIO)

34VODA I MI BROJ 48

V

BO[KO ÂVAR, dipl. ing. {umarstva

2.4. Reljef kao ~inilac erozije zemlji{taDominantan faktor, ne samo erozije, nego i obra-

zovanje zemlji{ta uop}e u zoni planinskih pa{njakaje reljef. On obiluje mnogim grebenima na vrhovimaplanina, kao i strmim padinama i neravninama {tosve uslovljava trajnu i dosta intenzivnu denudacijuplaninskih podru~ja. Reljef u planinama, je upravorazlog {to se tu stvaraju plitka i nerazvijena zemlji{ta,koja se nalaze neprekidno u fazi stvaranja i nestaja-nja. Na takvim oblicima reljefa eroziju zemlji{ta jakopotpomaè i gravitacija, koja jo{ vi{e ubrzava odno-{enje materijala po nagibima.

Stoga takozvana “normalna”, ili geolo{ka erozijana vrhovima planina se javlja kao ubrzana. Ovaj pro-ces u zoni planinskih pa{njaka i spre~ava formiranjedubokih zemlji{ta, kakva se obrazuju u ravnicama ilirije~nim dolinama.

Za nastanak i razvoj erozionih procesa na zemlji-{tu, reljef ima jednu od najzna~ajnijih uloga. Tako odkaraktera i oblika reljefa, najvi{e zavisi koli~ina i brzi-na povr{inskog oticanja, koji su opet najve}i uzro~ni-ci intenziteta povr{inske erozije. Izme|u reljefa i in-tenziteta erozije postoji korelativna veza. U tom smi-slu najzna~ajnija su ~etiri elementa reljefa:

- pad;- duìna;

- oblik;- ekspozicija padine.

Najve}i zna~aj za razvoj i intenzitet povr{inske ibrazdaste erozije imaju pad i duìna padine. To semoè objasniti ~injenicom da brzina i koli~ina otica-nja, kao i vu~na sila povr{inskih voda, a odatle i nji-hova razorna mo} su u direktnoj zavisnosti od nagi-ba i duìne padine. Promatranjem tih odnosa vidljivoje da sa pove~anjem pada i duìne padine smanjujese infiltracija vode u zemlji{te, a pove~ava povr{in-sko oticanje.

Postoji i op}i obrazac iz koga se moè vidjeti koli-ko koli~ina erodiranog zemlji{ta se odnosi ({to je odrazintenziteta erozije) u zavisnosti od nagiba, i on glasi:

G = A • αn

gdje je:

G = koli~ina erodiranog zemlji{ta;A = koeficijent koji karakteri{e osobine zemlji-

{ta;α = nagib padine u stupnjevima;

Vrijednost stepenovog izloìoca (n) prema razli-~itim autorima kre}e se u rasponu od 0,40-2,0. Ova-ko veliki raspon je rezultat razlike u osobinama ze-mlji{ta i fizi~ko-geografskim karakteristikama kao i umetodama istraìvanja.

5.5. S o b o l e v je vr{io istraìvanja odnosaizme|u duìne padine i koli~ine erodiranog zemlji{ta({to je odraz intenziteta erozije) i utvrdio da postojidirektno zavisnost. Postoji i uop}ena jedna~ina zautjecaj duìne padine na koli~inu erodiranog zemlji-{ta, koja glasi:

G = A • Lm

gdje je:

G = koli~ina erodiranog zemlji{ta;A = koeficijent koji karakteri{e osobine zemlji-

{ta;L = duìna padine u metrima;m = stepenov izloìlac, ~ija se vrijednost kre}e u

rasponu od 0,5-1,80.

Za utvr|ivanje ukupne koli~ine erodiranog ze-mlji{ta (za koje postoji poseban interes) u zavisnostiod utjecaja oba parametra (nagiba i duìne padine),A.V.C i n g je predloìo sljede}u formulu:

G = A • L1,6 • α 1,4

gdje je:

G = koli~ina erodiranog zemlji{ta;A = koeficijent koji karakteri{e osobine zemlji{ta;L = duìna padine u metrima;α = nagib padine;

35VODA I MI BROJ 48

Slika 11: Izgled erodiranih podru~ja i jaruga

36VODA I MI BROJ 48

Osim nagiba i duìne padine zna~ajan utjecaj naintenzitet i razmjere povr{inske i brazdaste erozijeima i oblik podu`nog profila padine.

Padine su dobijale razli~ite oblike podu`nogprofila pod utjecajem dugotrajnih denudacionih pro-cesa na povr{ini zemlje i oni se mogu svrstati prema5.1. S t a n e v -u u sljede}e grupe:

a) ispup~en (konveksni) uzdu`ni profil padine;b) udubljen (konkavni) uzdu`ni profil padine;c) pravolinijski (jednako nagnuti) uzdu`ni profil padi-

ne;d) udubljeno ispup~eni podu`ni profil padine;e) ispup~eno udubljeni podu`ni profil padine;f) stepenasti (terasasti) uzdu`ni profil padine.

Zakonitosti na osnovu kojih se odvijaju procesierozije na padinama razli~itog oblika (uzdu`nog pro-fila) imaju vrlo zna~ajan utjecaj na pravilan izbor an-tierozionih mjera i radova za ure|enje odre|enogpodru~ja.

Istraìvanjima je dokazana zavisnost pojave,vrste i intenziteta erozije od ekspozicije padina. Takopadine na ju`noj i zapadnoj ekspoziciji na sjevernojpolulopti su podlo`ne ve}em intenzitetu erozije, ne-go padine na sjevernoj i isto~noj ekspoziciji. Tempe-raturna kolebanja su ve}a na ju`nim ekspozicijama,a time i kolebanja vla`nosti, nego na drugim ekspo-zicijama. Zemlji{te se, radi jakog zagrijavanja sun~e-vim zracima, na ju`nim ekspozicijama brzo su{i, osi-roma{uje u organskim materijama i lako se ru{e ze-mlji{ni agregati, ~ime se olak{ava odvijanje erozionihprocesa. T i p vegetacije i uop}e mogu~nost razvo-ja vegetacije u zavisnosti su i od ekspozicije padina,a od vegetacije opet u najve}oj mjeri zavise i proce-si erozije.

2.5. Vegetacioni pokriva~ i erozija zemlji{ta

Kao ~inilac koji spre~ava eroziju na planinskimpa{njacima javlja se samo vegetacija. Ona se najja-~e suprostavlja {tetnom djelovanju sile erozije. Stalnivegetacioni pokriva~ popravlja strukturu zemlji{ta ipove~ava njegovu mo} upijanja vode poslije ki{e ilitopljenja snijega. Ona na taj na~in smanjuje povr{in-sko oticanje ~ime se smanjuje erozija i {picevi popla-vnih voda. Stalna vegetacija tako|er daje najsigurni-ji otpor akciji kojom ki{ne kapi bombarduju zemlji{tei razornom djelovanju atmosferilija uop}e.

Erozija na planinskim pa{njacima ili bilo kojimdrugim podru~jima utoliko je manja, ukoliko su ovi uve}em procentu pokriveni stalnom vegetacijom, {u-mom, pa{njacima, livadama i sl.

Biljni pokriva~ ({ume, pa{njaci, livade i dr.) utje-~e na slivanje, zadràvanje, isparavanje i poniranjevode, {titi zemlji{te od raspadanja, popravlja njego-vu strukturu i pove~ava produkcionu sposobnost, aistovremeno smanjuje djelovanje erozije i poplava.

Vegetacija {titi tlo od direktnog utjecaja atmosfe-rilija kao {to su: zrak, sunce, vjetar, ki{a, tu~a, mraz idrugo. Ovi svi faktori imaju utjecaja na raspadanjetla, stoga ako je ono pokriveno vegetacijom njihovutjecaj je znatno manji. Prilikom padanja vodenog ta-loga (ki{e ili snijega), jedan dio ostaje na li{}u drve-}a i nedospijeva do tla, nego se isparava. Koliko }ese vodenog taloga zadràti na kro{njama drve}a, za-visi od vrste drve}a, njegove starosti, sklopa, te koli-~ine ki{e i njenog trajanja. U tu svrhu vr{ena su mno-ga istraìvanja i za iste uslove uglavnom su se dobilipribli`no isti rezultati. Kao srednja vrijednost atmo-sferskih taloga koji se zadràvaju na kro{njama sta-bala u {umi uzima se 20-25% od srednjeg godi{njegtaloga, a kao krajnje vrijednosti najmanje 10% kod ri-jetkih li{}arskih {uma, a najvi{e 33% kod gustih ~eti-narskih {uma.

Prema F. Rajneru u aridnim klimatskim podru~ji-ma gubici vode zbog isparavanja, mogu iznositi ~ak80-90% od ukupnog godi{njeg atmosferskog taloga.

Od ukupne koli~ine vodenog taloga koji pada na{umske povr{ine, na tlo dospijeva 75-80% (na kruna-ma se zadràva 20-25%). Od te koli~ine vodenog ta-loga koji dospijeva do tla, jedan dio upija tlo, jedandio povr{inski oti~e niz padine, a jedan dio ispari sapovr{ine tla.

Za{titna uloga vegetacionog pokriva~a proizilaziuglavnom iz sljede}ih razloga:

a/ biljni pokriva~ pruà za{titu zemlji{ta protiv “bom-bardovanja” ki{nim kapima, kao i protiv vjetra i ne-kih drugih {tetnih utjecaja atmosferilija. Ovo jezna~ajna uloga vegetacije, jer vodna erozija po~i-nje kao posljedica “bombardovanja” neza{ti~e-nog zemlji{ta ki{nim kapima;

b/ vegetacija ({umska ili travna) stvara uvjete da sena zemlji{tu nagomilavaju listinac i otpaci biljnihdijelova ({umska stelja), {to znatno pove~ava za-dràvanje ki{nih voda i voda od topljenja snijega.Radi svoje velike vodopropustljivosti i velikog vo-dnog kapaciteta, {umska stelja izaziva brzu infil-traciju vode poslije padavina. Time se smanjujepovr{insko oticanje vode na padinama, ~ime se

Slika 12: Bogat pa{njak meliorisan podsijavanjem i |ubrenjem

37VODA I MI BROJ 48

redukuje opasnost od poplava u donjim tokovima,kao i erozija na padinama. Sposobnost {umskestelja je da apsorbuje 2-5 puta vi{e vode nego {toje njena masa u suhom stanju. Istraìvanja koja suvr{ena sa {umskom steljom, pokazala su da napovr{inama sa kojih je sklonjena {umska stelja,javlja se 5-10 puta ve}e oticanje vode;

c/ vegetacija svojim korjenovim sistemom u~vr{}ujezemlji{te (razgranati korjenov sistem djeluje kaoarmatura) i osigurava ga od naglog odno{enja vo-dom, a ujedno pomaè prodiranje vode i vazduha,kao i nekih organskih materija ili mineralnih soli udublje slojeve, {to pobolj{ava zemlji{nu strukturu;

d/ korjenov sistem, kod svih vidova vegetacije, sprje-~ava duboko zamrzavanje zemlji{ta, kao {to se tode{ava obi~no na zemlji{tima pod oranicama. Ka-da na smrznuto zemlji{te po~nu da padaju jake ki-{e, javlja se znatno ja~e povr{insko oticanje na ze-mlji{tu bez vegetacije nego na zemlji{tu pod stal-nom vegetacijom. Uzrok ovome je {to se eventu-alno smrznuti sloj zemlji{ta kod {uma ili pa{njakai livada otopi ve} kod prvog naleta ki{a, jer je za-mrznuti sloj relativno vrlo tanak, {to nije slu~aj koddrugog ogoljelog i vegetacijom neza{ti~enog ze-mlji{ta;

e/ vegetacija, posebno {ume, utje~e na stvaranje po-voljne strukture zemlji{ta, {to pove~ava njegovusposobnost da apsorbira vi{e oborinskih padavi-na, ~ime smanjuje oticanje vode, odnosno izaziva-nje poplavnih talasa, a pove~ava i otpornost ze-mlji{ta na eroziju;

f/ vegetacija djeluje i kroz proces zadràvanja na-glog topljenja snijega. Ona zadràva dovoljno nis-ke temperature prizemnih slojeva vazduha, naro-~ito kada se radi o {umskoj vegetaciji, {to uspora-va naglo topljenje snijega koje moè izazvati ve}epoplavne talase naro~ito u planinskim predjelima;

g/ vegetacija, tako|er {titi zemlji{te od eolske erozijejer smanjuje brzinu vjetra i sprije~ava izduvavanjezemlji{ta.

Uni{tavanje vegetacionog pokriva~a otvora putvodnoj i eolskoj eroziji. Ne samo neracionalna sje~a{uma ili neracionalno iskori{tavanje pa{njaka, ve} ipoàri mogu biti zna~ajni ~inioci u pojavi vrlo razor-ne ubrzane erozije. Tako|er, i upropa{tavanje i sma-njivanje {umske i pa{nja~ke vegetacije putem preko-mjerne ispa{e stalno slabi otpor zemlji{ta na eroziju.

2.6. Antropogeni i drugi ~inioci erozijeGledaju}i kroz povijest, vidimo da je ~ovjek svo-

jim djelovanjem u poljoprivredi, {umarstvu i privrediuop}e, prouzrokovao mnoge poreme~aje u vegeta-cionom pokriva~u, strukturi zemlji{ta i stabilnosti ze-mlji{ta na cijeloj zemaljskoj kugli.

ôvjek je, radi dobivanja novih plodnih obradivihpovr{ina, sjekao i kr~io {ume i na padinama sa ve-}im nagibima, {to je dovelo do razvoja intenzivnih

procesa erozije i odno{enje zemlji{ta sa padina tenaglog slivanja i koncentracije vode koje izazivajupoplave razli~itih razmjera. Nastanak mnogih pusti-nja na svim kontinentima uzrok je u prvom redu u ne-racionalnom postupanju ~ovjeka sa zemlji{tem i ve-getacionim pokriva~em kroz niz stolje}a.

Intenzitet i karakter erozionih procesa u pojedi-nim podru~jima zavisi ne samo od prirodno-povije-snih, nego i od socijalno-ekonomskih ~inilaca, {to jedokazano mnogim istraìvanjima. Tako da ~ovjek iekonomsko-socijalni uvjeti njegovog dru{tva utje~una uni{tavanje prirodne ravnoteè koja izaziva nagloslivanje i veliku koncentraciju vode {to uzrokuje po-javu ubrzane erozije i poplave, vi{e nego svi prirodni~inioci.

Na nagnutim padinama dolazi do odno{enja ze-mlji{ta, gdje je neracionalno skinut {umski pokriva~,ali, tako|er moè da se javi i na pa{njacima koji seneracionalno koriste. Naime, neodgovaraju}i brojstoke i jako sabijanje pa{nja~kog zemlji{ta stalnimizgonom stoke (naro~ito prekobrojne) gdje bezbrojsto~nih nogu djeluju na zemlji{te kao “nabija~i-jeè-vi” dovodi do ru{enja dobre strukture pa{nja~kog ze-mlji{ta i do pojave jakih degradacionih procesa. Zna-~i ~ovjek je na razne na~ine, kroz povijest nehoticepotpomagao (a i sada to negdje radi) naru{avanjeprirodne ravnoteè koje prouzrokuje naj~e{}e katas-trofalne posljedice.

Utjecaj ~ovjeka na geomorfolo{ke, geolo{ke iklimatske uvjete u nekom slivu, odnosno utjecaj naoticanje vode je skoro nikakav. Me|utim, ~ovjek sdruge strane moè da ima vrlo zna~ajan, pozitivan ilinegativan utjecaj, na fizi~ke karakteristike zemlji{ta,kao i na vegetacioni pokriva~. Vrlo veliki utjecaj napove}anje povr{inskog oticanja vode, a time i na po-ve}anje intenziteta erozionih procesa moè i da iza-zove ~ovjek svojom nepromi{ljenom aktivno{}u.

Treba na kraju re}i da ~ovjek svjesnim djelova-njem i preduzimanjem konkretnih mjera i radova,moè smanjiti ili potpuno zaustaviti eroziju na odre-|enom podru~ju, ili nemarnim odnosom prema pri-rodi proizvesti nesagledive {tete.

3. OBLICI EROZIJE NA PLANINSKIM PA[NJACIMA

Erozija zemlji{ta je na mnogim planinskim pa{-njacima razvijena i pri tome se karakteri{e posebnimoblicima. Sa pa{njaka se dejstvom erozije odnosiprije svega sitna humusna zemlja i organsko |ubri-vo, a ~esto se doga|a da se direktno sa pa{njakaodnose u rije~ne doline i znatne koli~ine grubog ma-terijala koji je proizvod erozije. Sna`nim utjecajimasila atmosfere i hidrosfere izloèni su planinski vrho-vi, stoga je i denudacija, kao prirodan proces, vrlo in-tenzivan na njima. Gravitacije na nagibima potpomo-gnuta silama atmosfere i hidrosfere ~ini da geolo{kaili tzv. “normalna” erozija ne dozvoljava da se obra-

zuje duboko zemlji{te na planinskim vrhovima, kao{to se u ravnicama obrazuje. Na planinskim pa{nja-cima se me|utim razvijaju i drugi vrlo razli~iti oblicierozije, pored onih koji nastaju od prirodne denuda-cije ili “normalne” erozije. Nastanak ovih oblika ero-zije su posljedice ne samo prirodnih ~inilaca kao {tosu voda, vjetar, snijeg i dr., nego i drugih uzroka ko-je izaziva ~ovjek, a koji mogu biti direktni ili indirek-tni.

Na planinskim pa{njacima javljaju se razli~itioblici erozionih procesa. Za sagledavanje i pravilnouo~avanje pojava oblika erozije, neophodno je nesamo za ocjenu njihovog stanja i tendencije daljegrazvoja, nego i radi izbora vrste i obima antierozionihmjera i radova za ure|enje takvih podru~ja i sanira-nje erozije uop}e.

U vidljive oblike procesa vodne erozije, kako po-vr{inskih, tako i dubinskih tipova, koji su karakteristi-~ni i za planinske pa{njake, mogu se ubrajati ugla-vnom sljede}i:

1. Povr{inska erozija;2. Brazdasta erozija;3. Jaruàsta erozija;4. Sipari;5. To~ila;6. Plazine;7. Saliflukcije;8. Plavine;9. Osipi;

10. Raspadine ili osuline;11. Survavanja;12. Usovi;13. Denundacione “plitice”;14. Staze i putevi na pa{njacima;

Na planinskim pa{njacima pored vidljivih proce-sa erozije, javljaju se i procesi koji se mogu utvrditi

samo detaljnom analizom plodnosti sa tih povr{ina,koje mogu da ukaù na eventualnu ugroènost pro-cesima erozije tipa deplesije.

4. PROBLEMATIKA SUZBIJANJA ERO-ZIJE NA PLANINSKIM PA[NJACIMA

Erozija zemlji{ta na planinskim pa{njacima, mo-è se slobodno re}i, je samo vid njihove op}e zapu-{tenosti. Pa{nja~ke povr{ine u planinskim predjeli-ma, jako su ugroène skoro svim vidovima erozije.Za to ima vi{e razloga, a me|u najva`nije spadajuprimitivan na~in iskori{tavanja i preoptere}enostpa{nja~kih povr{ina.

Od ukupne povr{ine pod visoko-planinskim pa{-njacima, znatne povr{ine se mogu ubrojiti u nepro-duktivne, zakorovljene i djelomi~no ogoljele povr{i-ne, rijetko koji pa{njak je u zaista dobrom stanju. Nanajve}em dijelu pa{njaka i sastav flore sa gledi{tasto~ne pa{e ne zadovoljava, a pri tom postoje}e tra-ve daju i sasvim male prinose. Prema R.Luji}u u florivisoko planinskih pa{njaka nalazi se 70% nekorisnihili {tetnih vrsta trava, a slabo korisne zauzimaju istotako znatne povr{ine. Korovi, kao {to su: borovnica,paprat, kopriva, polegla kleka i brunkentalija, tako-|er su vrlo rasprostranjene. Iskori{tavanje kapacitetavisoko planinskih pa{njaka ra~una se da iznosi ispod50%. Smatra se da je tome uzrok neracionalno isko-ri{tavanje bez odre|enih pregona i potrebnih agrote-hni~kih mjera, zatim radi nedostatka adekvatnih pu-teva, vode, a tako|er i nastambi za ljude i stoku.

U zoni {uma postoje tako|er znatne povr{inepod pa{njacima. Ovi pa{njaci su ~esto u blizini nase-lja, te su stoga jo{ vi{e ugroèni erozijom, zato {to sustalno preoptere}eni ispa{om, naro~ito u prolje}e.Tu ispa{a po~inje jo{ prije nego {to okopni snijeg ko-ji izgladnjele ovce razgr}u traè}i zaostalu travu. Napovr{ini je tada zemlji{te potpuno raskva{eno snije-`nicom i neotporno na eroziju. Ovi pa{njaci imajuobi~no plitak zemlji{ni sloj, koji je uz to siroma{anhumusom i mineralnim materijama i sa lo{im fizi~kimsvojstvima. Ovakvi pa{njaci su radi toga slabo pro-duktivni i daju malu koli~inu trave lo{eg kvaliteta.

Visokoplaninski i {umski pa{njaci su naro~itopod intenzivnim procesom degradacije, a plodnostnjihovih zemlji{ta stalno opada. Ovdje se radi o pro-padanju sredstava za proizvodnju, stoga se kao prvizadatak treba postaviti obustavljanje procesa erozije,a iza toga dolaze drugi problemi koje treba rje{avati.

Prisutna problematika na planinskim i {umskimpa{njacima je vrlo ozbiljna te, obzirom na zna~aj ko-je ove povr{ine imaju za {umarstvo, poljoprivredu,vodoprivredu i dr. treba rje{avanju ovih pitanja po-svetiti odgovaraju}u pa`nju.

5. MELIORACIJE PA[NJAKAMelioraciji planinskih i {umskih pa{njaka treba

da bude cilj op}e pobolj{anje pa{njaka i pove}anje

38VODA I MI BROJ 48

Slika 13: Po{umljavanje golih povr{ina crnim borom na vrlo erodiranom terenu geolo{ke podloge

serpentina u raspadanju

njihove produkcione sposobnosti uz istovremenoobustavljanje erozije, za{tite zemlji{ta i njegove plo-dnosti tj. uspostavljanje njegove trajne proizvodnje ipove}anje koli~ine i hranljive vrijednosti prinosa, pu-tem i izme|u ostalog i izmjene njihovog floristi~kogsastava. Stoga je pitanje ure|enja pa{njaka i njiho-vog pravilnog iskori{tavanja jedna od vrlo va`nih pi-tanja za svako dru{tvo. Njihovim ure|enjem ne bi serije{ilo samo pitanje pa{njaka i koristi koje pa{njacidaju neposredno, nego bi do{la do izraàja i za{titnauloga koju oni mogu da imaju izvan zone prostiranja.

Problem melioracija pa{njaka postavlja se vrloozbiljno i u svjetskim razmjerama, radi {irokog pros-transtva koje zauzimaju u svijetu i male produkcionesposobnosti.

Melioracija pa{njaka moè se posti}i promje-nom kompleksnih mjera i radova, koji se mogu podi-jeliti u nekoliko grupa:

a) biolo{ke mjere;b) |ubrenje organskim i vje{ta~kim |ubrivima;c) mehani~kim mjerama;d) tehni~kim mjerama.

5.1. Biolo{ke mjerePlaninske trave se smatraju (a u sada{nje vrije-

me i kao najve}im), za{titnikom od erozije plitkogplaninskog zemlji{ta. Trave svojim gustim korjenjemdobro vezuju tro{no planinsko zemlji{te. Stoga, ta-mo gdje je travni pokriva~ gu{}i, odnosno ukoliko suuvjeti za porast trava povoljniji, tu je za{tita od erozi-je utoliko bolja.

Me|u najzna~ajnije biolo{ke mjere melioracijepa{njaka ubrajamo:

- zabrana pa{e i kosidbe;- zabrana sje~e i brsta u pa{nja~kim {umama;- sjetva trava i po{umljavanje manjih povr{ina koje

se ne mogu zatraviti ili po{umiti prirodnim putem.

Za zabranu ispa{e moèmo re}i da je ustvariadministrativna mjera, me|utim, ona je ubrojena ubiolo{ke mjere zato {to se njene posljedice ogledajuprvenstveno u biolo{kom planu. Zabrana ispa{e mo-è biti dvojaka:

- na odre|eno vrijeme i- na neodre|eno vrijeme.

Zabrana na odre|eno vrijeme obi~no se propi{ena 5-20 godina. Ova mjera se preduzima u cilju po-pravljanja op}eg stanja zemlji{ta i vegetacije. Moèse ona i na kra}e vrijeme prekinuti na pojedinim dije-lovima pal{njaka na kojima se je znatno popraviloop}e stanje u odnosu na ostali dio. Prekidanje za-brane ispa{e na ovaj na~in, koje moè biti na jednu,dvije ili vi{e godina, naziva se intervalnom zabranom.Ipak taj prekid zabrane traje samo 10-15 dana u tokugodine i to pred sami kraj pa{ne sezone, poslije sa-zrijevanja i opadanja sjemena dobrih trava.

Na povr{inama koje su jako erodirane, i nalazese na strmom zemlji{tu i koja su vrlo plitka, gdje setravnom vegetacijom ne moè uspostaviti trajno is-kori{tavanje pa{njaka, primjenjuje se zabrana naneograni~eno vrijeme.

Na ovim povr{inama koje su bez prisustva sto-ke, formira se travna vegetacija, ako su te povr{ineiznad granice {ume, ili se u suprotnom slu~aju priro-dno ili vje{ta~ki po{ume.

Povr{ina na kojim se zabranjuje ispa{a potrebnoje vidno obiljeìti. Na mjestima gdje zabranjene po-vr{ine presjecaju stalne prolaze stoke, treba postavi-ti ogradu, a za stoku se odrede novi {to lak{i prolazi.

Kosidba trave vr{i se na dijelovima pa{njaka ko-ji su u dobrom stanju i na kojima nije potrebna zabra-na ispa{e. To su tzv. sjenokosi, koji se svake godinejednom pokose, a sluè za ispa{u u ostalom vreme-nu pa{ne sezone. Da bi se korisne trave iskoristile zazasijavanje zemlji{ta, te pa{njake treba u ponekojgodini ostaviti nepoko{ene.

U melioracije pa{njaka dolazi i obezbje|enje sje-novitih mjesta za plandovanje stoke. Tamo gdje pos-toji potreba za plandi{tem, prona|e se pogodnomjesto u {umi i tu se zabranjuje sje~a {ume i ulazakstoke. Teì se da se dobije dosta rijetko, a ipak sklo-pljena sastojina visokih stabala, koje daje najboljuza{titu stoke od velike vru~ine.

Na pa{njacima gdje je zemlji{te jako degradira-no usljed prekomjerne ispa{e stoke, usljed ~ega jepovr{ina djelomi~no ogoljela, a ostatak pokriven tra-vama koje slabo {tite zemlji{te od erozije i imaju ma-lu hranjivu vrijednost, potrebno je promjeniti mjeruzatravljivanja. Dokazano je mnogobrojnim istraìva-njima da pokrivanje ogoljelih povr{ina dobrim i kvali-tetnim travnim pokriva~em se obustavljaju procesierozije i omogu~ava kori{tenje tih povr{ina za ispa{ustoke i dr.

39VODA I MI BROJ 48

Slika 14: Pa{njak meliorisan |ubrenjem, podsijavanjemtravnog sjemena i izradom konturnih rovova

Izbor trava za zatravljivanje pa{njaka treba dazadovoljava odre|ene uvjete. To su uglavnom slje-de}i:

- da budu vi{egodi{nje;- da imaju visoku hranljivu vrijednost;- da brzo rastu;- da daju visoke prinose;- da dobro {tite zemlji{te od erozije.

Prakti~no, uvjet da trava dobro {titi zemlji{te oderozije je i najva`niji, jer ako zemlji{te nije za{ti}enood erozije nema ni pa{njaka ni trave, stoga se u ne-kim slu~ajevima treba odlu~iti za manje kvalitetnutravu ili onu koja daje slabe prinose, samo ako onabrè i bolje moè da za{titi zemlji{te od erozionihprocesa.

Za zatravljivanje naj~e{}e se upotrebljavaju tra-vne smje{e, ~iji sastav i teìnski odnos sjemena po-jedinih vrsta trava zavisi od klimatskih uvjeta, na-dmorske visine, zemlji{ta i stepena njegove erodira-nosti. Treba nastojati da se upotrebe lucerka, crvenadjetelina ili druge leguminoze, jer one oboga~uju ze-mlji{te azotom.

Za zatravljivanje rijetko se koristi samo jednavrsta trave, jer je u smjesi bolje iskori{teno zemlji{tei prostor iznad njega, pored ostalih povoljnosti kojese dobijaju upotrebom smjese trava.

5.2. \ubrenje organskim i vje{ta~kim |ubrivima

Jedan od najva`nijih poslova u okviru melioraci-ja pa{njaka je njihovo pravilno |ubrenje, jer ona po-ve}ava efikasnost ostalih mjera.

Primjenom organskih i mineralnih |ubriva naglose mijenja sastav i gustina planinskih trava na pa{-njacima. Trave po~inju da se razvijaju sna`no, a napa{njacima koji se |ubre pojavljuju se i druge vrste(leguminoze) kojih ranije nije bilo na pa{njaku ili suvrlo rijetko bile. Istovremeno kao va`na sporednamjera za borbu protiv erozije zemlji{ta djeluje |ubre-nje i njegovanje pa{njaka. Ovom mjerom postièmoznatno pove}anje gustine trava, a preko ovog i veza-nost planinskog zemlji{ta.

Veliki dio prirodnog |ubriva na pa{njacima se gu-bi uglavnom sada{njim na~inom iskori{tavanja pa{-njaka. Na pa{nja~kim povr{inama ostaje najve}imdijelom samo ono gnojivo kojim ih stoka nagnoji pri-likom svog kretanja po pa{njaku kao i pri planskomtorenju povr{ina.

Dosta |ubriva propadne, to su one koli~ine kojestoka odbaci u strugama (muzarama), no}nim toro-vima, stajama i najve}i dio onoga sa dnevnih plandi-{ta, jer se ta mjesta naj~e{}e nalaze pri dnu pa{nja-ka te ga slivna voda odnosi u niè predjele, obi~no uhidrografsku mreù. Ove koli~ine kada bi se zadrà-le znatno bi utjecale na pove}anje prinosa trava.

40VODA I MI BROJ 48

Slika 15: Vrlo jaki erozioni procesi na padinama

Da bi sa~uvali |ubrivo koje stoka daje, prva mje-ra melioracija pa{njaka treba da bude premje{tanjeprebivali{ta stoke (torova, muzarnika, stalnih plandi-{ta) u gornje poloàje pa{njaka, kako bi se omogu-}ilo rasturanje |ubriva. Ta prebivali{ta po mogu}nos-ti treba poplo~ati kamenom, ~ime bi se smanjio gu-bitak, a istovremeno olak{alo sakupljanje |ubriva zatransport. \ubrivo se jo{ uvijek rastura po pa{njakusankama, kolima ili tovarom na konjima kao i trakto-rima, i mada je to zametnije smatra se to jo{ uvijekekonomi~nim na~inom transporta. Nagomilano |u-brivo u gornjim dijelovima pa{njaka moè se razno-siti i sistemom voda na koje se navra~a teku}a vodaili naro~ito za to kaptirana ki{nica.

Planinskim torenjem moè se posti}i ravnomjer-no rasturanje |ubriva po povr{ini pa{njaka. To je us-tvari |ubrenje neke povr{ine namjernim zadràva-njem stoke na njoj, duè ili kra}e vrijeme, u zavisnos-ti od plana i potrebe. Ovaj na~in |ubrenja pa{njakasmatra se najjeftinijim postupkom i jo{ uvijek neza-mjenjivim, dok |ubrenje njivskih povr{ina ovim na~i-nom smatra se zastarjelim koji treba zamjenjvati.

Na povr{inama koje su namjenjene torenju, pri-je torenja treba uni{titi i spaliti {tetne i otrovne trave.Da bi se operacija melioracije pa{njaka uspje{no iz-vr{ila, potrebno je donijeti plan torenja koji sadrì:mjesto, pravac i vrijeme torenja, broj stoke kao i dru-

ge mjere koje su s tim u vezi. Povr{ina tora treba dabude tolika da za jednu ovcu se obezbjedi prostorod 1 m2. Boravak jedne ovce po 1 m2 u toku jedneno}i, obezbje|uje koli~inu |ubriva od 5-6 tona po 1hektaru, {to se smatra umjerenim torenjem.

Za uspje{nu melioraciju pa{njaka nije sasvimdovoljno |ubrenje sto~nim |ubrivom, stoga se moradopuniti kalcifikacijom i vje{ta~kim |ubrivom ~ime sepostiè pove}anje u~e{}a leguminoza u flori pa{nja-ka, a ovo hranjivu vrijednost prinosa znatno pove}a-va. \ubrenje pa{njaka vje{ta~kim |ubrivima je vrloefikasna mjera melioracije.

Radi previ{e razvijene erozije, zemlji{ta pa{njakaoskudjevaju u fosforu i kalijumu, ali tako|er i u azo-tu, i pored toga {to veliku koli~inu humusa sadrè,jer je azot iz humusa nepristupa~an biljkama zbogslabe nitrifikacije i vrlo ~este acidifikacije. Efikasno|ubrenje se postiè upotrebom nitrata (~ilska {ali-tra), ~ije je dejstvo brzo. Da bi efekat ovakvog |ubre-nja bio {to ve}i, pa{njak se podijeli na pregone, takoda se jedna povr{ina ne ispasa stalno u toku pa{nesezone. Kad je zavr{ena ispa{a na jednoj povr{inipa{njak se na|ubri {alitrom. Ovim se regeneri{unadzemni dijelovi trave i u~vrste, pa stoka u drugomnavratu iste pa{ne sezone, na dobru ispa{u nai|e.

Aktiviranje azota postiè se tako, {to se dodajekre~, koji osloba|a amonijak iz organskih materija.

41VODA I MI BROJ 48

Sa zemlji{nim kiselinama kre~ tako|e ~ini humate ipopravlja fizi~ku strukturu zemlji{ta. Kalcifikaciju mo-èmo posti}i sa mljevenim kamenim kre~njakom, ilihidratisanim kre~nim prahom, koji dejstvuje brzo. Ta-mo gdje ima kre~nog pijeska, moè se i on upotrije-biti.

Zemlji{ta sa silikatnom podlogom, koja imajuznatne koli~ine vezanog kaliuma i azota, treba kodnjih naro~ito primjenjivati kalcifikaciju.

Da bi se dobio dobar pa{njak, mnogim istraìva-njima je utvr|eno, da nije dovoljno samo uklanjanjeuzroka erozije. Potrebno je pored antierozionih rado-va i mjera upotrijebiti i vje{ta~ka |ubriva, da bi se na-doknadile materije koje nedostaju, jer je radi erozi-onih procesa zemlji{te jako degradirano. Ovim sepostiè i izmjena floristi~kog sastava trava na pa{nja-ku, u smislu pove}anja u~e{}a korisnih trava, odno-sno smanjenje {tetnih i nekorisnih.

5.3. Mehani~ke mjereZa melioraciju pa{njaka tako|er su zna~ajne i

mehani~ke mjere. U mehani~ke mjere melioracijanaj~e{}e se ubraja:

- ~i{}enje planinskih pa{njaka od povr{inskog ka-mena;

- drljanje povr{ina;- uni{tavanje korovskih biljaka.

Primjena ~i{}enja od kamena prvenstveno sekoristi na sjenokosim povr{inama, kao i na pa{njaci-ma na kojima se napasa krupna stoka, kojoj smetakamen.

Ove mjere se rje|e primjenjuju na pa{njacima zaovce koji nisu sjenokosi. Kada se odlu~imo za ovumeliorativnu mjeru, tada se kamen okuplja i slaè uuzdu`ne niske gomile koje idu du` izohipse, a samopovr{insko ~i{}enje obavlja se grabuljama ili lopata-ma. Sloène gomile reguli{u povr{insko slivanje vo-de, {to doprinosi suzbijanju erozionih procesa. Okoovih gomila nekada se sadi {umsko drve}e, ~ime sestvaraju pogodna mjesta za plandi{ta, ali istovreme-no ovako po{umljene povr{ine imaju i funkciju suzbi-janja eolske erozije.

Na pa{njacima koji nisu degradirani suvi{e,drljanje kao mjera se moè uspje{no primjeniti. Uko-liko su pa{njaci suvi{e zapu{teni, utoliko je, prema\or|evi}u, dejstvo drljanja slalbije. Me|utim, ako sepored drljanja rastura i vje{ta~ko |ubrivo i vr{i pod-sijavanje trava, tada se moè posti}i zna~ajan efekat.

Suzbijanje i uni{tavanje korova je tako|er va`namelioraciona mjera, koja znatno moè da pobolj{avegetaciju na planinskim pa{njacima, pove}anjemkoli~ine i hranjive vrijednosti pa{nja~kih prinosa. Unekim slu~ajevima korov predstavlja najva`niji eko-nomski i meliorativni problem.

Korovi koji su ~esti na pa{njacima su uglalvnomsljede}i:

- tipac (Nardus stricta L.);- paprati – u prvom redu bujad (Pteridium aquilinum

Kuhn.);- [tavalj (Rumex sp.);- leka (Juniperus nana Willd., J. sabina L., J. somu-

nis L.);

T i p a c (Nardus strictan L.) je na mnogim pla-ninskim pa{njacima apsolutni gospodar. Ova biljkadaje travu vrlo male hranjive vrijednosti, a stoka jenerado jede pa se i radi toga sve vi{e {iri. Radi nera-cionalnog na~ina iskori{}avanja pa{njaka, ona nesamo da se zadràva na povr{inama koje je zahvati-la, nego se sve vi{e {iri i osvaja nove povr{ine pa{-njaka koje su pokrivene boljim vrstama trava. Raditoga, a i radi svoje ve} sada velike rasprostranjenos-ti, tipac se moè smatrati najve}im neprijateljom pa{-njaka poslije erozije. On ima gust korjenov sistem ina taj na~in dobro vezuje zemlji{te. No i bez obzira

42VODA I MI BROJ 48

na tu za{titnu ulogu, suzbijanje tipca sa pa{njakapostavlja se kao poseban problem.

Uni{tavanje tipca vr{i se: torenjem, vje{ta~kim|ubrivima, kalcifikacijom i vatrom.

Za sada najsigurnijim i najjeftinijim na~inom su-zbijanje tipca smatra se torenje. Povr{ine namjenje-ne torenju, treba godinu dana ranije optereiti jakompa{om konja i goveda, ili te povr{ine pokositi sasvimnisko, a rasturenu travu kada se osu{i spaliti. Kalcifi-kaciju treba izvr{iti iste godine u jesen. Torenje protivtipca treba da traje 2-4 no}i sa po jednom ovcom pojednom metru kvadratnom.

Uni{tavanje tipca zaoravanjem se ne smije vr{iti,a pogotovo iznad granice {umske vegetacije.

P a p r a t i (Pteridium aquilinum Kuhn. u prvomredu) zauzimaju tako|er, posebno na kiselim zemlji-{tima, velike povr{ine. Njihovo uni{tavanje vr{i se ko-{enjem i to {to bliè zemlji dva do tri puta u toku je-dnog vegetacionog perioda. Prvo ko{enje se vr{i ujunu mjesecu, drugo u julu, i ako je potrebno i tre}eono se vr{i u avgustu mjesecu, ili se ta kosidba osta-vi za sljede}e prolje}e. Cilj ko{enja je {to ve}e is-crpljivanje korjena, koji izumre najzad. Na ovaj na~inse omogu}ava pojava u me|uvremenu korisnih tra-va, koje su potisnute bile do tada. Preporu~ljivo je dase poslije ko{enja izvr{i kalcifikacija kre~om sa 5-10tona po hektaru. Tako|er je dobro dodati superfosfa-ta ili tomasovog bra{na u koli~ini od 0,3-0,35 t/ha.Ovim se uspijevaju paprati{ta – bujanice pretvoriti uodli~ne pa{njake.

[ t a v e lj (R u m e x sp.) zauzima ~esto plodne,jako natorene povr{ine oko stanova i ba~ila. Uni{ta-vanje se moè vr{iti ~estim ko{enjima, a isto tako ipreoravanjem sa uvo|enjem nekih pogodnih kultura,nekoliko godina (obi~no tri), poslije ~ega se mogustvoriti dobri pa{njaci.

K l e k a (Juniperus nana Willd., J.sabina L.,J.comunis L.) je na planinskim pa{njacima tako|ervrlo rasprostranjena. Uni{tavanje kleke vr{i se najbo-lji i najjeftinje putem spaljivanja. Da bi se za{titili odopasnosti pro{irenja poàra na okolne {ume (klekaza vrijeme su{e naglo gori), mora se oko povr{inepredvi|ene za spaljivanje stvoriti protivpoàrni pojas.Na tom pojasu treba da ostane gola zemlja, a svo {i-blje i korov se posije}e i sasvim o~isti suha trava, ko-je se nalaze na tom pojasu. Sav ovaj materijal koji senalazi na protiv poàrnom pojasu, izvu}e se na po-vr{inu koja je namjenjena paljenju, ili u ve}e ogoljelevododerine gdje se spaljuje kada se osu{i. Paljenjese smije vr{iti samo kada je vrijeme tiho bez vjetra.

Prije dono{enja odluke o uni{tavanju kleke pa-ljenjem, treba provjeriti kakvo je zemlji{te ispod kle-ke. Ukoliko su te povr{ine na kojima èlimo spalitikleku, neplodni kamenjar, na kome nema tla, bolje jeda se tu ni{ta ne radi, jer uni{tavanjem kleke ostat }ete povr{ine potpuno gole, bez mogu~nosti kultivira-nja. Tako|er, i na padinama vrlo strmog i vrletnog na-giba (>47%), u zoni iznad granice {ume, zatim naplitkim i previ{e skeletnim zemlji{tima, koje pa{nja-~ka vegetacija ne moè da {titi od erozije, isto tako

43VODA I MI BROJ 48

ne treba ni{ta poduzimati, jer se moè samo pogor-{ati situacija.

Povr{ine na kojima je spaljena kleka, preporu~-ljivo je da se poslije paljenja izvr{i kalcifikacija, tore-nje i sjetva trava.

U novije vrijeme vr{eni su poku{aji uni{tavanjakleke selektivnom hormonskim dendrocidima ne-{kodljivim za stoku i ljude. Rezultati su zadovoljava-ju}i, ali u ve}ini slu~ajeva skupi, osobito za{to {to pojednom hektaru treba 1000 litara vode, koja se naj-~e{}e na velike daljine mora transportovati. Manaovog postupka je i to {to na povr{inama koje su naovaj na~in tretirane, dugo se zadràvaju suhi nadze-mni dijelovi koji smetaju daljim radovima na meliora-cijama i kretanju stoke i ljudi.

Kleka se moè uni{tavati i sje~om, ali to bi ostva-rivali samo u slu~aju kada se posje~eni materijal mo-è iskoristiti za ogrijev. Ponekad su sje~a i herbicidijedini mogu~i na~in uni{tavanja kleke. To su slu~aje-vi kada se povr{ine kleke nalaze u {umskoj zoni, pada bi se otklonile prevelike opasnosti od poàra pri-mjenjuju se ove metode.

Nekada{nji dobri pa{njaci ponekad se nalazepod raznim korovskim biljkama koje su potpuno iliskoro potpuno neupotrebljive, a to su:

- Bruckenthalia spiculifalija Rchb.;- Vaccinium sp.;- Cytisus sp.;- Daphne sp.;- Caluna vulgaris Hill. i dr.

Najvi{e rasprostranjene od svih ovih su: Cruc-kenthalia, Vaccinium i coluna. Uni{tavanjem ovogkorova moè se vr{iti ko{enjem.

Pored nabrojanih korovskih biljaka, u melioraci-je pa{njaka dolazi i uni{tavanje otrovnih biljaka kao{to su: ~emerika i mrazovac. One se ne pojavljuju ni-kada na velikim povr{inama i ne raste gusto, ali sestoka njima truje naro~ito u prolje}e dok su so~ne, astoka izgladnjela. Uni{tavanje se najlak{e vr{i vo|e-njem svih podzemnih dijelova.

5.4. Tehni~ke melioracijeZa kompleksno ure|enje pa{njaka nu`no je iz-

vr{iti i tehni~ke melioracije. U ovu vrstu melioracija seubrajaju: ure|enje putova za stoku, ure|enje pojila,ure|enje vodotoka.

Ure|enje sto~nih putova, tako|er je zna~ajnameliorativna mjera za planinske i {umske pa{njake,jer se ovom mjerom reguli{e racionalno kori{tenjepa{njaka, a ove mjere su zna~ajne i za borbu protiverozije.

Prilikom melioracije pa{njaka vrlo va`no je i ure-|enje pojila, koja naj~e{}e predstavljaju velika blati-{ta – legla sto~nih bolesti. Korito i valove treba gradi-ti po mogu~nosti od kamena koji se lako obra|uje, atrajna su. Ukoliko takvog materijala nema u blizini,

tada koristiti priru~ni materijal. Prostor oko korita i va-lova treba drenirati, poplo~ati kamenom ili posuti{ljunkom, a u okolini ovih objekat zabraniti plandova-nje stoke.

Na pa{njacima ima mnogo vrsta gra|enih obje-kata za zadràvanje vode koja se moè koristiti zanapajanje stoke. To su uglavnom primitivni ure|aji ilimanja dotjerivanja prirodnih mjesta na kojima se za-dràva voda od padavina radi snabdijevanja ljudi istoke. Od gra|enih objekata za vodu naj~e{}e su napa{njacima bare i lokve. Pored njih to su: kra{ki bu-nari, stubline, ublovi, pi{teti, snje`nice, ledenice i ja-me.

Bare su prirodna ulegnu}a sa vodonepropustlji-vim dnom, a lokve su vje{ta~ki napravljena manjaudubljenja u kojima se skuplja ki{nica. Ulazak stokeu objekte treba zabraniti, dna treba po mogu~nostiprekriti plo~astim kamenom sa zatvaranjem fuge ce-mentnim malterom i vr{iti redovno ~i{}enje od mulja.

Izgradnjom cisterna za vodu na pa{njacima, mo-è se obezbjediti dobara i higijenska voda.

Ako na planinskim i {umskim pa{njacima posto-je izvori njih treba urediti i prilagoditi potrebama pa{-njaka. Oni pove}avaju vrijednost ostalih melioraci-onih radova i samih pa{njaka, a u nekim slu~ajevimasu uslov bez koga se uop}e ne moè iskori{}avatipa{njak. Zbog toga hidrotehni~ke melioracije pa{-njaka ~esto dolaze me|u najva`nije i najhitnije po-slove koje treba poduzeti.

Izvori daju najbolju i najzdraviju vodu za pi}e lju-di i stoke, pa stoga ih treba urediti, bez obzira namjesta gdje se nalaze i treba razvijati i {iriti kult pre-ma njima. Ona se ure|uju da bi se iskoristio njihovcjelokupni vodni kapacitet, da bi se regulisalo pravil-no oticanje vode, da bi se sprije~ilo zabarivanje i za-ga|enje njihove okoline.

U okviru hidrotehni~kih melioracija planinskih i{umskih pa{njaka treba izvr{iti i melioraciju vodoto-ka. Ona se sastoji u tome da se ure|uju prilazi zastoku tamo gdje se ona napaja. Na tim mjestima sevodotok o~isti, obale utvrde, zaravne i naspu {ljun-kom da se izbjegne stvaranje blati{ta.

LITERATURA:1. AKADEMSKI SAVJET FNRJ: Nau~ne osnove bor-

be protiv erozije. - Dru{tvo za prou~avanje zemlji-{ta – Beograd, 1955.

2. Ani~i} Z. Za{tita tla od vodne erozije na planin-skim vo}njacima i vinogradima. “Poljoprivrednipregled”, 9, 1961.

3. Bojadì} N. Gazdovanje {umama, Sarajevo, 2001.4. âvar B. ANUBH – Simpozij “Kori{tenje tla i vode

u funkciji odrìvog razvoja i za{tite okoli{a”, Sara-jevo, 1998.

5. âvar B. Vidljivi oblici procesa vodne erozije uslivu i korita buji~nih tokova, Sarajevo, VODA IMI, 22, 2001.

44VODA I MI BROJ 48

6. âvar B. [umske melioracije, Sarajevo, VODA IMI, 32 i 33, 2003.

7. \or|evi} V. Livadarstvo sa pa{nja{tvom, Beo-grad, 1951.

8. \orovi} M. Integralne melioracije – savremenisistemi ure|enja erozionih podru~ja. Simpozij oeroziji u Srbiji, Beograd, 1967.

9. Gavrilovi} S. Projektovanje biolo{kih i retenzionihmjera u buji~nim slivovima i erozionim podru~ji-ma, Dokumentacija za gra|evinarstvo i arhitektu-ru, Beograd, 1967.

10. Gavrilovi} S. Inènjering o buji~nim tokovima ieroziji, Beograd, 1972.

11. Horvat I. Biljne zajednice planinskih pa{njaka,[umarski priru~nik II, Zagreb, 1946.

12. Korunovi}-Du{i} – Konturna obrada kao mjeraborbe protiv erozije zemlji{ta, Zbornik radova saSimpozija o eroziji u SRS, Beograd, 1968.

13. Kostadinov S. Buji~ni tokovi i erozija, Beograd,1996.

14. Kosti} O. Planinski i {umski pa{njaci Jugoslavije,Subotica, 1956.

15. Kova~evi} Fitocenolo{ka karakteristika brdsko-planinskih travnjaka Jugoslavije, “[umarstvo” 1-2,Beograd, 1971.

16. Luji} R. [umske melioracije, Beograd, 1973.17. Nikoli} – Marinkovi} Melioracije i pravilno iskori-

{tavanje livada i pa{njaka, Beograd, 1959.18. Rosi} S. [umske melioracije, skripte, Beograd,

1956.19. Savez IT[DI Jugoslavije – Savjetovanje o kr{u

Jugoslavije u Splitu, Beograd, 1958.20. Vu~i}evi} D. – Ure|enje buji~nih tokova, Beo-

grad, 1995.21. Ziani P. – [umske melioracije kr{a, Zbornik “Ra-

zvoj {umarstva” 1945-56, Beograd, 1958.

45VODA I MI BROJ 48

“....Morat }ete u~iti svoju djecu da im je pod nogama pepeo na{ih djedova. Da bi po{tovali zemlju, re}i}ete im da je zemlja bogata ìvotom na{ih predaka. Morat }ete u~iti svoju djecu, isto kao {to mi u~imo na{u,da nam je zemlja mati.[to sna|e zemlju, sna|e i njenu djecu.Pljuje li ~ovjek na zemlju, pljuje na sebe samog.Zemlja ne pripada ~ovjeku ! ôvjek pripada zemlji!”

Dio teksta pisma Indijanskog poglavice plemena Seattle predsjedniku Sjedinjenih Ameri~kih Dràva Abraham Linkolnu 1854. g.

savremenom svijetu, kako u okviru polito-logije tako i u okvirima sociolo{kih, priro-dnih i zdravstvenih nauka, va`no mjesto za-uzima ekolo{ka politika. Me|utim, u Bo-

sni i Hercegovini, barem u politologiji, malo je pa`njeposve}eno istraìvanju ekolo{ke politike. Zato se ~i-ni opravdanim nastojanje da se u bosanskohercego-va~koj dru{tvenoj nauci, vi{e da mjesta ekologiji uo-p}e i ekolo{koj politici posebno. Za Bosnu i Herce-govinu to je veoma zna~ajno jer smo mi zemlja uprocesu tranzicije cjelokupnog dru{tvenog sistemakoji u sebe uklju~uje i ekolo{ku tranziciju. Sadràjekologije i ekolo{ke politike se ~ine zanimljivim kaorezultat razmi{ljanja o ostvarenim kvalitetima odnosa{to nastaju pod uticajem strukturalnih dru{tvenihpromjena, kako u najrazvijenijim zemljama zapada,tako i {ire na cijeloj planeti. Izlazak ekologije iz sfereakadamske nau~ne discipline na platformu dru{tve-ne zbilje i njenog razvoja, uslijedio je, s jedne stranepod uticajem razvojnih tendencija savremene civili-zacije i plodova njenog razvoja kao posljedica soci-jalnog i ekolo{kog utemeljenja novih humanisti~kihdisciplina, a s druge strane, pod uticajem struja eko-lo{kih kretanja i politi~kog institucioniranja poborni-ka tih kretanja usmjerio se prema socijalnom i eko-politi~kom planu djelovanja. Demokratske i politi~kepromjene modernog vremena zajedno s izazovima

ekolo{kih posljedica dru{tvenih dostignu}a i napret-ka, zna~ajno su uticale na formiranje novih okvirami{ljenja i preduzimanja akcije s ciljem stvaranja gru-pa i organizacija ekopoliti~kog usmjerenja. Global-nost ekolo{kih problema i njihova priroda zahtije-vaju druk~ije definiranje ~ovjeka, njegova poloàja uljudskom, ali i njegova poloàja i pona{anja u neljud-skom svijetu prirode. Dosada{nje na~elo antropo-centrizma, koje je bivalo mjerilom svih stvari i odno-sa mehanicisti~ki i ekonomisti~ki izgra|ivane civili-zacije, uzdrmano je pod uticajem upravo takvog na-~ina djelovanja. ôvjek i njegova mo} da sebi podre-di prirodu, izokrenuli su se u mo} protiv ~ovjeka. Na~ovjekovo destruiranje prirode i zadiranje u nju s po-zicija mo}nog gospodara na Zemlji, priroda je reagi-rala svojim “nijemim” jezikom ekolo{ke krize. Moder-na ekologija, kao dru{tvena pojava savremenog do-ba i u smislu nauke i u smislu pokreta “sudarila se” skonvencionalnim strukturama politike i priroda je ta-ko postala jedno od najva`nijih politi~kih pitanja.Problemske sadràje za{tite okoline i rje{avnja eko-lo{kih problema vrlo brzo su u svoje politi~ke progra-me po~ele uvr{tavati politi~ke stranke razvijenih ze-malja, pa ~ak i one manje razvijenih.

Zato se da primijetiti da jedno od najva`nijih pi-tanja koje bi trebalo, ~ini se, podrobnije istraìti kakobi se lak{e prona{ao put izlaksa iz ekolo{kih briga u

EKOLO[KA POLITIKA U BOSNI I HERCEGOVINI- Koncepcijsko-sadràjni presjek magistarskog rada -

46VODA I MI BROJ 48

U

Vijesti i zanimljivosti

Mr. HIMZO POPOVI], dipl. in`. ABHO

Bosni i Hercegovini, je pitanje ekolo{ke politike, ukom pravcu je usmjereno i ovo istraìvanje. Zbog to-ga je ovaj rad i zami{ljen prije svega kao poku{ajupoznavanja, razmatranja i vrlo ograni~ene interpre-tacije uz pomo} dostupne literature, odnosa ekologi-je i ekolo{ke politike u svijetu, a posebno u Bosni iHercegovini; ali samo djelimi~no, jer je tema pre{iro-ka da bi bila obuhva}ena jednim poku{ajem. U tomsmislu izbor ove teme ne treba smatrati zavr{enimposlom u vezi definiranja i struktuiranja ekolo{ke po-litike u na{oj dràvi, nego tek otvorenim sadràjemza raspravu. Polaze}i od iznenadnog i tragi~nog su-o~avanja bosanskohercegova~kog dru{tva s izazovi-ma vi{estrana~ke demokratije, smatram da je ekolo-{ka politika, kao jedna od kategorija civilnopoliti-~kog koncepta gra|anskog dru{tva, ostala kodnas ispred vrata nau~nog zdanja.

Kroz teorijsko - empirijski pristup izloèna je de-finicija ekolo{ke politike i njeni sadràji, naravno krozprizmu svjetskog procesa globalizacije, te dostignu-tog razvoja ekolo{ke politike u Bosni i Hercegovini injenih potreba. Fokus je usmjeren na mi{ljenje eko-lo{ke politike u Bosni i Hercegovini uz konstantnikomparativni pristup koncipiranja ekolo{ke politike uEvropskoj uniji, u svjetlu procesa op}e politi~ke i

dru{tvene tranzicije Bosne i Hercegovine i njenoguklju~ivanja u evropske i svjetske demokratske i eko-lo{ke tokove.

Jedan od glavnih ciljeva jeste prezentacijaosnovnih na~ela kojima se definira, formira i aktual-no provodi ekolo{ka politika u demokratski razvije-nom svijetu, i to sa svrhom da se ta iskustva ugradeu Bosnu i Hercegovinu i njenu ekolo{ku politiku nadràvnom nivou. Ovdje se, prije svega, misli na po-jam i sadràj ekolo{ke politike, te na teorijsko i pra-kti~no zasnivanje i razvoj ekolo{ke politike u BiH ubliòj budu}nosti. Jedan od sekundarnih ciljeva ra-da jeste da se, eventualno, kroz ove sadràje dopri-nese i inicira sadràjnije uvo|enje ekolo{ko-politi-~kih tematika u obrazovne i nau~ne institucije BiH, atime direktno uti~e na razvoj ekolo{ke svijesti, s ob-zirom da ekolo{ka politika, pored ostalog, podrazu-mijeva i gra|enje vlastitog ekolo{kog sistema, njego-ve strukture i oblika funkcioniranja.

Posebna hipoteza je nagla{ena kroz sadràj ra-da koji ukazuje da sada{nje ustavnopravno ure|enjeprodukuje kontroverze ekolo{ke politike i oteàva je-dinstvenu ekolo{ku politiku u BiH, te da je u supro-tnosti sa zahtjevima ekolo{ke politike Evropske uni-je. Polaze}i od pretpostavke da se jo{ uvijek produ-

47VODA I MI BROJ 48

48VODA I MI BROJ 48

kuju antidemokratske vrijednosti zasnovane naosnovama isklju~ive nacionalne i vjerske podije-ljenosti, koje su bile tako uo~ljive pred sami raspadbiv{e Jugoslavije, zatim tokom rata u Bosni i Herce-govini, ali i poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnogsporazuma, ovdje se empirijski sagledava ekopoliti-~ka slika u na{oj zemlji, s namjerom da se odredi po-zicija bosanskohercegova~ke ekopoliti~ke prakse urazvoju procesa sistemske politi~ke demokratije, po-sebno stavljaju}i akcenat na kompatibilnost ekolo-{ke politike u BiH sa ekolo{kom politikom u Evrop-skoj uniji. Rezultati ukazuju na odsustvo dràvnogsubjektiviteta u pitanjima konstituiranja demokrat-ske ekolo{ke politike, i to u svim va`nijim dru{tvenimsegmentima, po~ev od zakonskih okvira, (ne)funkci-oniranja politi~kog sistema i lo{e ekonomije.

Prilaze}i prou~avanju fenomena ekolo{ke politi-ke, ve} u drugom poglavlju nametnulo se jedno odosnovnih pitanja, kako danas tretirati pojam i procesrealiziranja ekolo{ke politike kada je usko povezanasa nizom srodnih procesa kao {to su ekonomska po-litika, politi~ka ekologija, politika obrazovanja, politi-~ka participacija, politi~ka kultura i drugim? Stoga, udrugom poglavlju rada – “Teorijsko odre|enje eko-lo{ke politike”, nisu se mogli zaobi}i rezultati broj-nih kompleksnih i veoma zna~ajnih istraìvanja kojase odnose upravo na politiku i ekolo{ku politiku, tenjihove procese. U tom pogledu od posebnog inte-resa su istraìvanja Denis de Rougemonta (1989.),Peter Druckera (1989.), Max Webera (1989.),Tadi}Ljubomira (1988.), Vjekoslava Glava~a (2001.) , anaro~ito ona koja su vr{ena u demokratskim sistemi-

ma, prije svih mislim na Manfreda Hatticha (1996.)i Vittorio Höslea (1996.). Sva ta istraìvanja su nesu-mnjivo pokazala da je politika umije}e predvi|a-nja, ona je kratko i jasno “umije}e mogu}eg”, ali uonom ekolo{ki preciznom zna~enju, da se jedinobudu}nost za{tite okoli{a moè izmijeniti premana{im èljama. U tom kontekstu, pod politikom za-{tite okoli{a–ìvotne sredine, kao veoma bitnom ì-votnom obla{}u dru{tva, sluè}i se razmi{ljanjemHattich Manfreda, “razumijevamo sveobuhvatno (jadodajem ekolo{ko) reguliranje i oblikovanje dru{tve-nog ìvota koje po~iva na vlasti”. Iz mnogih teorijsko-empirijskih istraìvanja interpretiranih u drugom po-glavlju, jasno se iskristalizirala i definicija ekolo{kepolitike. Za nas je to svjesna i organizirana dru{tve-no usmjeravaju}a djelatnost, kojom se putem dràvei dru{tvenih, posebno civilnopoliti~kih, neprofitnihi nevladinih organizacija-institucija, “koje izgra|u-ju aktivnog i djelotvornog dràvljanina” (Peter Druc-ker, 1999.), usmjerava odnos dru{tva prema prirodiradi za{tite i unapre|enja ìvotne sredine. Zato u po-tpunosti moèmo prihvatiti stanovi{te {to ga iznosiDe Rougemont kada kaè: “Ekolo{ka politika je, da-kle, ono {to u ugovornom dru{tvu ljudskih bi}a mo-ra zamijeniti autoregulaciju ìvih organizama i ìvo-

tinjskih dru{tava. Ona je skup sredstava prilago|ava-nja jedne zajednice svojim ciljevima, ona automat-skom pilotiranju, kakvo predstavljaju biolo{ki progra-mi, supstituira stalno iznalaènje puta k cilju i budnuimprovizaciju koju zahtijeva svaki hod ka zvijezdi”.

Kroz formu regija i novih dru{tvenih pokreta,komparativno-analiti~kom metodom ukazano je namjesto i dru{tvenu ulogu pojave evropskog ekologi-zma, “kao politi~ke poluge regionalisti~koj revolu-ciji” (De Rougemont) kroz primjere njema~kih “Ze-lenih” i francuskih “Vertsa”. Naime, kroz ekologisti-~ke pokrete poku{alo se prona}i “funkciju upravite-lja kolektivnog nesvjesnog” kako bi njihova proìv-ljena rezultanta i u Bosni i Hercegovini bila stalno po-zitivna. Ovo trebamo imati u vidu u svakoj objekcijivezanoj za ekolo{ku politiku u Bosni i Hercegovini, izrazloga va`nosti umije}a pravilnog usmjerenja tokakriti~ne mase bitka kolektivnog nesvjesnog.

U dijelu poglavlja – Ekolo{ka kriza i mogu-}nosti njenog rje{avanja – akcentiran je zna~aj glo-balnih promjena okoli{a kao uzroka ekolo{ke krize.Prevashodno kroz ovaj segment rada poku{avaju seiznijeti argumenti koji ukazuju na to da ekolo{ka kri-za koju trpimo nastaje doista iz na{ih èlja, a ne iz neznam kojih kukavno prizivanih neminovnosti, te da

49VODA I MI BROJ 48

smo, u tom smislu to doista i htjeli – bit }emo u bo-ljoj situaciji da razumijemo do koje mjere budu}nost,ona tako|er, ve} ovisi o nama, o na{im èljama, ona{em odgoju, vladanju nad nama i o istinskim cilje-vima ka kojima nas nose. Ovim sadràjem se ukazu-je na mogu}nost, da }e ekolo{ka kriza prouzro~itipropast dosada{nje paradigme. Naime, ovakvimtehni~ko-tehnolo{kim razvojem ~ovje~anstva stoji sena pragu nove paradigme – paradigma ekonomije iprivrede mora uzmaknuti pred paradigmom eko-

logije: to je teza koju u svojoj veli~anstvenoj knjizi“Politika Zemlje” razvija Ernest Ulrich.

Kroz tre}e poglavlje – Ekolo{ka svijest i eko-lo{ko obrazovanje – daje se osvrt na te`nju da sekroz razvoj svijesti na|e rje{enje za ekolo{ku krizu,kao krizu postoje}e civilizacije, kako bi se o~uvalapriroda kao okvir ìvota. U ovom dijelu nastoji se,empirijskim propitivanjem, odrediti pozicija bosan-skohercegova~ke ekolo{ke svijesti i obrazovanjakao zna~ajnih ~inioca koncipiranja i ostvarivanja

50VODA I MI BROJ 48

51VODA I MI BROJ 48

Slika 1. Podjela ekologije1

ekolo{ke politike u na{oj dràvi. Ekolo{ka neosvije{-}enost bosansko-hercegova~ke prakse najuo~ljivijaje u obrazovnom sistemu i vjerskim institucijama. Na-mjera je u poku{aju dokazivanja da “{kola moraprestati prou~avati kako je nacionalni suverenitet re-ligijski apsolut, jedini koji se jo{ pobo`no po{tuje.Okvir nastave ne smije vi{e biti nacija i njeni gordi mi-tovi, ve} regija i njene dodirljive stvarnosti, zatimEvropa i njene kulturne zbiljnosti te, na posljetku, ~o-vje~anstvo, biolo{ko (ekosistemi), i duhovno jedin-stvo” (Denis De Rougemont). Kroz opservacije utre}em poglavlju tako|er se nastoji dokazati da jeekolo{ka svijest nepojmljiva bez ekolo{kog pona-{anja. Ona ne podrazumijeva samo odre|ene stepe-ne “svjesnosti” pojedinaca ili dru{tvenih grupa, ve} ikonkretnu akciju i prakti~ni nivo individualnog i dru{-tvenog pona{anja. To zna~i da je ekolo{ka svijest bi-tan ~inilac ekolo{kog pona{anja, ali ne i jedini. Ana-lizom sadràja istraìvanja koja su vr{ili Cifri}I.1989.; Supek R.1989.; Buzzati A. 1977.; MoiseevN.N.1995.; Berberovi} LJ.1987.; Vo}ki} J. i Nuha-novi} A. 1999. jasno je da stavovi, vrijednosne orjen-tacije itd., u kona~nom uti~u na ekolo{ko pona{anje,ali na njega uti~u i ljudske potrebe: ekonomske, bi-olo{ke, socijalne, samoaktualizacije, itd.

I kona~no, namjera je da se u ~etvrtom dijelu,centralnoj temi rada – “Strategija ekolo{ke politi-ke u Bosni i Hercegovini” – identificiraju kontrover-ze ekolo{ke politike u BiH i konture najva`nijih aspe-kata po~etnog pristupa, ali i dugoro~nih okvira stra-tegije u “ekolo{kom sektoru”, kao jednom od ~vori-{nih sektora unutra{njeg trì{ta Evropske unije (Kne-èvi} A. – “Odrìvi razvoj Bosne i Hercegovine”,ômi} J. – “Okolinska legislativa”, [ator S. - “Oko-lina u BiH i pristupanje Evropskoj uniji”, Todi} D. iVukasovi} V. – “Me|unarodne organizacije i me-|unarodna saradnja u oblasti za{tite ìvotne sre-dine”). Segmentu ovog poglavlja koji se odnosi name|unarodnu za{titu ìvotne sredine – prilazi seprvenstveno s namjerom da se osvijetli me|unarodnidoseg nau~ne i druge dru{tvene svijesti u razumije-vanju globalnog karaktera kreiranja i realiziranja eko-lo{ke politike i ekolo{kih problema. Put globaliza-cijama utire se me|unarodnopravnim aktima. Glo-balizacija je jedini mogu}i odgovor na izazoveekologije, ali i druge izazove pred kojima stoji ~ovje-~anstvo kao cjelina. Put globalizacije, barem u prin-cipu, jeste me|unarodno sporazumijevanje, ali uz~vrste i efikasne oblike me|unarodnog nadzoranad implementacijom potpisanih sporazuma.

Daytonski ustav kao i Ustav Federacije i Republi-ke Srpske, inkorporiraju naciju u sve va`nije instituci-je dràve Bosne i Hercegovine, Federacije i Republi-ke Srpske, dok se glavnina narodnog, identitetskog,kulturnog u nacijama realizira u kantonima, {to je su-glasno politi~koj moderni multinacionalne zaje-dnice. Ali na{ glavni problem u ekolo{koj politici ne

dolazi samo iz paradoksa ustavnog prava, (po Usta-vu za{tita okoli{a u BiH je u nadle`nosti entiteta)nego i iz prakse strana~kog etnocentrizma koji, npr.,u dosegu svoje stvarne mo}i ima tri ekolo{ke politi-ke i kona~no, veoma bitna za konstituiranje i funkci-oniranje ekolo{ke politike, tri sistema {kolstva, tri za-sebna zdravstva, tri masmedijska sistema. S toga ci-jenim da su Dayton i Washington istinski mogli ra-dikalnije izraziti politi~ku bitnost moderne nacijena ustavnopravnom nivou dràve, okre}u}i su{ti-nu politike civilnom dru{tvu, a identitetsko naro-dno u nepoliti~ko podru~je kulture, tradicije iumjetnosti.

Treba o~ekivati da }e ovaj rad, s obzirom na nje-gov predmet, cilj i ograni~eni obim, te na osnovu na-{eg dosada{njeg nivoa saznanja o problemima eko-lo{ke politike u jednom dru{tvu, otvoriti niz zna~aj-nih pitanja koja }e ostati i bez odgovora. Me|utim,smatram da }e fokusiranje centralnih “problemati-~nih” ta~aka, te poku{aj iznalaènja optimalnog bo-sanskohercegova~kog modela ekolo{ke politike,ipak biti izazovan kako za moj dalji, tako i za nau~nirad drugih koje ovaj sadràj bude zanimao. Stoga is-ti~em da je potrebno iznalaènje rje{enja ovog kruci-jalnog problema, na koji, evo i skromnim nau~nimdoprinosom ukazujem.

52VODA I MI BROJ 48

pro{lom broju ~asopisa “Voda i mi” broj 47objavljen je In memoriam prof. dr. VUJICIJEV\EVI]U koji je umro 26. marta ove go-dine u SAD. U tom tekstu (autora prof. dr.

Branislava \or|evi}a) koji govori o vrlo bogatom iplodnom ìvotnom putu prof. Jev|evi}a, nedostajupodaci i informacije o profesorovom ìvotu, mnogimboravcima i aktivnostima u Bosni i Hercegovini, {tonije nimalo bezna~ajno za bolje poznavanje cjelovi-tog opusa jednog izuzetnog ~ovjeka kakav je bioprof. Vujica Jev|evi}.

Stoga èlimo da ovim skromnim zapisom o ne-kim insertima iz ìvota prof. Jev|evi}a koji su utkaniu tkivo Bosne i Hercegovine, a kojima su autori ovogteksta imali sre}u da budu sudionicima, upotpunimosaznanja o liku i djelu jednog ovako iznimnog ~ovje-ka i stru~njaka kao {to je bio Vujica Jev|evi}.

Krenimo od toga da je Vujica Jev|evi} u Saraje-vu zavr{io II mu{ku gimnaziju i za to vrijeme stano-vao u |a~kom domu na Ilidì. Bio je u srodstvu sa sa-rajevskom porodicom Jev|evi} koji su i danas stano-vnici ovog grada.

Kao istaknuti hidrotehni~ki stru~njak u poslijera-tnoj obnovi biv{e nam dràve, najvi{e je doprinio uplaniranju i izgradnji hidroenergetskih objekata, kakona prostoru cijele biv{e Jugoslavije, tako i u Bosni iHercegovini.

Ovdje }emo se posebno osvrnuti na aktivnosti irad prof. Jev|evi}a u periodu 1970. do 1980. koji jeobiljeèn vrlo uspje{nom saradnjom na realizaciji ju-goslovensko- ameri~kog projekta “Vodno bogatstvoi hidrologija kr{a”, kojim je izvr{ena valorizacija iz-gradnje hidrotehni~kih objekata na na{em kr{u.

Na{i stru~njaci su, ina~e, poslije Drugog svjet-skog rata ostvarili vrlo visoke i priznate rezultate u iz-

gradnji objekata na kr{u, pa je cilj ovog projekta bioda se izvr{i valorizacija tih rezultata. Ovo je ujednobila i prilika za doma}e stru~njake koji su pripremalidoktorske radove iz ove oblasti da, naravno uz veli-ku pomo} prof. Jev|evi}a (ina~e tada redovnog pro-fesora na Colorado State University), provedu odre-|eno vrijeme na tom univerzitetu u svom daljem usa-vr{avanju. To je i rezultiralo izradom desetak doktor-skih disertacija, od kojih su neke ~ak i odbranjene uSAD, tj. na Colorado State University, a ostale naGra|evinskom fakultetu u Sarajevu.

Valorizacija rezultata ovog jugoslovensko-ameri-~kog projekta odràna je na simpozijumu u Dubro-vniku u junu 1975. godine.

Na tom simpozijumu ~iji je naziv bio “Hidrologijai vodno bogatstvo kr{a” podneseno je 39 referata izoblasti hidrogeologije kr{a, hidrologije kr{a,hidrote-hni~kih radova na kr{u, kvaliteta i za{tite voda i vodo-privrede kr{a. Trinaest autora je bilo iz SAD, dva izTurske i 43 sa prostora biv{e Jugoslavije. Zbornik ra-dova u verzji engleskog jezika sa ovog skupa je{tampan u dvije knjige sa ukupno 873 stranica, a nana{em jeziku je {tampan u obimu od 692 stranice ujednoj knjizi. Sa jugoslovenske strane doma}in pro-jekta je bio Zavod za hidrotehniku Gra|evinskog fa-kulteta u Sarajevu sa koordinatorima akademicimaprof. Aleksanderom Trumi}em i prof. Stjepanom Mi-kulecom.

Pri kraju realizacije ovog projekta, a prema ut-vr|enom programu, u Sarajevu je od 12. do 15. i od19. do 22. juna 1978. godine u Zavodu za hidrotehni-ku Gra|evinskog fakulteta odràn seminar o aktuel-nim vodoprivrednim problemima u SAD. Tom prili-kom izlagali profesori Norman Wenger, Khalid Ma-hmood i Lucien Duckstein sa Colorado State Univer-

ZAPIS O JEDNOM SJE]ANJU - POSVE]ENO PROF. VUJICI JEV\EVI]U

53VODA I MI BROJ 48

U

AVDO SARI], DILISTA HRKA[

sity i profesor Douglas James sa Univerziteta dràveUtah. Zna~ajno je napomenuti da su ovi predava~idonijeli i predali organizatorima seminara preko sto-tinu stru~nih radova iz onih vodoprivrednih oblasti okojima su izlagali na seminaru.

Ina~e, ovaj projekat je finansiran zajedni~kimsredstvima Nau~ne fondacije SAD i tada{njeg Repu-bli~kog SIZ-a za nauku Bosne i Hercegovine.

I, kao {to smo rekli u uvodnom dijelu ovog tek-sta, prof. Jev|evi} je, prakti~no, bio klju~na figuraovog posla, ~ijim se rezultatima i danas naveliko slu-ìmo i koji su po mnogo ~emu osobiti ne samo kodnas, nego i u svijetu.

Na kraju treba dodati i rije~-dvije o tome da jeprof. Jev|evi} osamdesetih godina pro{log stolje}abio relativno ~est i rado vi|en gost u vodoprivrediBosne i Hercegovine. Bila su to predavanje, ali i dru-ènja iz kojih je svaki onaj, koji im je prisustvovao,izlazio bogatiji za nova saznanja i vlastita iskustva ~o-vjeka koji ih je isijavao na svakom koraku. Autoriovog teksta su imali tu mogu}nost i privilegiju da bu-du u vi{e navrata u blizini osobe i li~nosti kakav je bioprofesor Vujica Jev|evi} i ovom prilikom isti~u tokao svoju posebnu iskustveno-saznajnu vrijednost.

54VODA I MI BROJ 48

Prof. Jev|evi} je bio u posjeti Sarajevu 1991. godine i tom je prilikom posjetio i Vodoprivredu BiH - na slici dio timaVodoprivrede sa profesorom na Igmanu

Prof. Vujica Jev|evi} i Dilista Hrka{

PROLJE]E NA UNISNIMIO: M. LONÂREVI]

Documents

SADR@AJ - voda.ba · Dan Dunava je postao godi{nji doga|aj. “Dan Dunava je sastavni dio aktivne saradnje i razmjene podataka u okviru ICPDR-a. Od ove