savijenje

5/14/2018 savijenje - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/savijenje 1/16

PREDMET: KONSTRUKCIJA ALATA

TEMA: KONSTRUKCIJA ALATA ZA SAVIJANJE



Sadržaj :

1. Alati za savijanje 3

1.1. Proces obrade savijanjem 3

1.2. Određivanje razvijene dužine savijenog komada 5

1.3. Radijusi savijanja 6

1.4. Izračunavanje povratnog ugla 8

1.5. Sile savijanja 9

1.5.a. Savijanje dvostrukog ugaonika 91.5.b. Savijanje jednostrukog ugaonika 10

1.5.c. Savijanje «V» profila 11

1.5.d. Kružno savijanje 12

1.6. Elementi alata za savijanje 12

1.7. Tipovi alata za savijanje 14

1.8. Zadatak i izrada zadatka 15

1.9. Tabele 17

2. Sklopni crtež alata za savijanje 19

2.1. Radionički crtež tiskača 20

2.2. Radionički crtež segmenta kalupa 21

2



UVOD

1. ALATI ZA SAVIJANJE

1.1. PROCES OBRADE SAVIJANJEM

Obrada savijanjem spada u grupu obrada metala plastičnim deformacijom i danas je veoma zastupljena u

metalnoj industriji. Najčešće se za obradu koristi alat koji ima dva osnovna dijela: donji dio koji se nazivakalup, i gornji koji se naziva tiskač. Ova dva elementa omogućavaju savijanje materijala na zadati oblik.Savijanje se uspiješno može kombinovatisa ostalim obradama deformacijom ( prosijecanje, probijanje,izvlačenje...), a u kombinaciji sa zavarivanjem se koristi za izradu kotlova, balona, cijevi i sudova pod

pritiskom ...

Obrada savijanjem se izvodi:- alatima na presama;- valjcima na rotacionim mašinama za savijanje;- posebnim uređajima na specijalnim mašinama za savijanje.

Alatima na presama savijaju se elementi na manje radijuse. Valjcima na rotacionim mašinama za savijanje,savijaju se radni komadi na veće radijuse. Posebnim uređajima na specijalnim mašinama za savijanje seizrađuju predmeti posebnog oblika.

Proces savijanja se može objasniti promatranjem radnog predmeta pravokutnog poprečnog presjeka širine b, debljine s i dužine l. Neka je ovaj radni predmet opterećen vanjskim momentima M, uslijed čega sesavija.Da bi se uočile deformacije, izdvojit ćemo iz radnog predmeta element dužine x, koji se nalazi naodstojanju x od lijevog oslonca. Presjeci AB i A’B’ će ostati u ravni i nakon opterećenja, samo će sezaokrenuti za neki ugao φ. Odmah se može uočiti da će se gornja vlakna A-A’ skratiti, a donja B-B’

izdužiti. Negdje između ovih vlakana mora postojati vlakno koje se neće mijenjati i to vlakno se naziva,neutralno vlakno i čini neutralnu površinu. Prema tome, vlakna iznad neutralnih opterećenja su na pritisak,a vlakna ispod neutralnih opterećenja su na istezanje.

Neutralno vlakno ostaje nepromjenjeno, te je: nn=x’ = ρ n φ

Apsolutna i relativna deformacija bilo kojeg vlakna može se odrediti na sl. način:Posmatraćemo neko vlakno C-C’ na rastojanju z, od centralne linije n-n. Pošto se to vlakno nalazi u zoniistezanja, ono će se izdužiti za veličinu apsolutnog izduženja:

C’D = CC’ – CD = Δx’ = z φ

Relativno izduženje (deformacije):

ε =n

z

x

xl

l ρ =

∆=

∆,

,

0

,

odnosno

ϕ ρ

ϕ ρ ϕ ρ ε

⋅⋅−⋅

=−

=−

=n

n

CD

CDCC

l

l l ,

0

0

te se na kraju dobiva izraz:

3



n

n

ρ

ρ ρ ε

−= .

Redukcija se vrši na osnovu debljine materijala s, pa je onda:

s

nr

ρ ρ =

Zbog toga se problem savijanja tretira na dva načina:

- Savijanje u elastično-plastičnom području;- Čisto plastično savijanje.

Savijanje u elastično-plastičnom području spada u problem linearnog naponskog stanja. Do ovakvogsavijanja dolazi u slučaju da su stvarni naponi, koji se javljaju u materijalu, u intervalu od nula dovrijednosti na granici čvrstoće materijala, redukovani poluprečnik krive se kreće u granicama

2005 ≤≤ r ρ .

Mogu nastupiti tri slučaja:1. Poprečni presijek nosača do određene visine 0 z , je optrećen elastično, a iznad te visine

do spoljnih vlakana plastično (sl.6.3.a.);2. Nosač je po čitavom presjeku opterećen elastično, s tim da maksimalna vrijednost napona ne prelazi napon na granici razvlačenja 2,0σ (sl.6.3.b.);

3. Napon je po cijelom presijeku konstantan i jednak je naponu na granici razvlačenja 2,0σ (sl.6.3.c.).

1.2. ODREĐIVANJE RAZVIJENE DUŽINE SAVIJENOG KOMADA

Da bi obradom savijanjem dobili predmet traženih dimenzija i oblika, potrebno je da odredimo tačnedimenzije početnog materijala. Početni materijal određuje se na osnovu crteža gotovog komada. Ako

pretpostavimo da je potrebno uraditi predmet kao na slici 6.5.

4



Prvo se podjeli gotov predmet na dužine t l . Neka izdijeljen gotov komad ima n ravnih elementarnihdužina i N savijenih elementarnih dužina. Potrebno je sada odrediti dužinu L početnog materijala, odnosnorazvijenu dužinu materijala koja će nam obezbjediti tačne dimenzije H i B.Kod n ravnih elemenata nije bilo deformacija, te se dužina bilo kojeg vlakna može uzeti u proračun.Međutim, N savijenih elemenata ima deformisana vlakna, te ako bi dužinu tih elemenata računali pospoljnoj krivini dobili bi veću dužinu od potrbne (jer su spoljna vlakna izdužena), pa bi morali vršitinaknadno odsjecanje kako bi dobili dimenziju B. Isto tako, ako bi dužinu savijenih elemenata raćunali po

unutrašnjim vlaknima (koji su sabijeni), ukupna razvijena dužina bi bila manja od potrbne, te se ne bimogle postići tražene dimenzije predmeta. Zaključak je dav je dužinu savijenih elemenata potrbno računati po onim vlaknima koja ne trpe deformacije, tj. koja se u procesu ne deformišu. Ta vlakna se nazivajuneutralna deformaciona vlakna. Pri savijanju predmeta postojaće dvije neutralne linije i to neutralnadeformaciona linija, kod koje su deformacije nula (a napon postoji) i neutralna naponska linija kod koje sunaponi nula (a deformacije postoje). To znači da nam profili savijenog predmeta mogu postojati vlaknakoja se ne deformišu, ali koja imaju određeno naponsko stanje, odnosno mogu postojati vlakna kojanemaju napona, ali koja imaju određenu deformaciju.

Dakle, ove dvije neutralne linije odstupaju jedna od druge i ovo seobjašnjava pojavom plastične histerzije. Odstupanje ovih linija zavisi od

naponskog stanja i reduciranog poluprečnika krivine r ρ . Npr., poluprečnik krivine savijanja naponski neutralne linije n ρ se u elastično- plastičnom području određuje po obrascu:

2

sr n += ρ ;

a kod čisto plastičnog savijanja po obrascu:

s Rn ⋅= ρ

Poluprečnik krivine savijanja neutralne deformacione linijed

ρ se određuje iz uslova jednakosti, tako sedobije obrazac: sr d ⋅+= ξ ρ

gdje je ξ - koeficijent koji se određuje iz tabele 38. na osnovu odnosa s

r .

Pošto je ukupna dužina L početnog materijala sastoji iz ravnih i savijenih elementarnih dužina, onda semože napisati obrazac za L u slijedećem obliku:

( )∑∑==

⋅⋅+= N

jodj j

n

i

il L1

0

1 180

π ρ ϕ

odnosno:

∑∑==

⋅⋅+= N

j

dj jo

n

i

il L1

0

1 180ρ ϕ

π .

1.3. RADIJUSI SAVIJANJA

Kod obrade svijanjem veoma važnu ulogu imaju radijusi savijanja.Postoje minimalni radijus minr i maksimalni radijus maxr savijanja. Naslici 6.7. pokazan je savijeni predmet sa označenim unutrašnjim

radijusom r, vanjskim radijusom R i radijusom neutralne linije.

5



Radijus predmeta kojeg želimo dobiti nesmije biti manji od minr , jer će se pojaviti pukotine na spoljnimvlaknima, a isto tako predmet ne može imati radijus veći od maksimalnog, jer u tom slučaju nema trajnihdeformacija, pa prema tome nema ni savijanja predmeta.Minimalni radijus savijanja određuje se na osnovu deformacije:

n

n

ρ

ρ ρ ε

−= ,

gdje je:

ρ - radijus savijanja bilo kojeg posmatranog vlakna; Najveće deformacije su na spoljnjem vlaknu i tamo se može očekivati prva pukotina te je: sr R +== ρ

Ako smatramo da se savijanje vrši u čisto plastičnom području, onda je:

r Rn ⋅= ρ

Minimalni radijus pri kojem nastaje nova deformacija minr , onda će biti:

( ) 11 2min

−+=

m

sr

ε

Ispitujući materijal naučnici su dali izraz za minimalni radijus prema obrascu:

scr ⋅=min

gdje je c koeficijent koji zavisi od vrste materijala (tabela 39.)Maksimalni radijus savijanja maxr se izvodi na sličan način polazeći od osnovnog obrasca za deformaciju ε nekog vlakna poluprečnika ρ.

n

n

ρ

ρ ρ ε

−=

Uzimajući da je =n ρ r+s/2 i posmatrajući spoljnje vlakno kod koga je ρ= R, dobićemo jednačinu:

2

2

2

2

2

2 sr

s

sr

sr sr

sr

sr R

+=

+

−−+

=+

+−

=ε .

Da bi u krajnjim vlaknima nastupile trajne plastične deformacije, napon mora biti najmanje jednak naponu

na granici tečenja materijala ( 2,0σ σ = , pri čemu se dobiva maxr poluprečnik kod koga se javljaju plastičnedeformacije, pa je:

2,0

max 2 σ ⋅⋅

=E s

r ,

pri čemu se zanemaruje s/2 kao mala veličina u odnosu na r.Prema tome, radijus r predmeta kojeg savijamo mora biti u granicama:

maxmin r r r <<

1.4. IZRAČUNAVANJE POVRATNOG UGLA

Pošto je svaka plastična deformacija praćena elastičnom deformacijom,te će se nakon prestanka dejstvasile pri savijanju, radni komad elastično ispraviti za određenu vrijednost. Prema tome, trajna deformacija

je jednaka razlici plastične i elastičnedeformacije ( e pt ε ε ε −= . Da bi smo mogli

izraditi predmet tačnih dimenzija, moramo znati

odrediti veličinu tog elastičnog ispravljanjaradnog komada. Na slici 6.8. prestavljen je radni

predmet u dva položaja.

6



Znamo da je 12 α α α −=∆ gdje je:

- 2α - ugao savijanja gotovog predmeta,

- 1α - ugao savijanja koji treba da ima alat (nepoznato).Onda je: α α α ∆−= 21

Da bi se mogao odrediti povratni ugao, uvodi se faktor elastičnog ispravljanja i označava se sa k, gdje je:

2

2

2

1

1

2

sr

s

r k

+

+==ϕ

ϕ .

Pošto je: 22 180 α ϕ −= o

11 180 α ϕ −= o

onda je: 22 180 ϕ α −= o

11 180 ϕ α −= o

te se dobiva izraz za povratni ugao:

( )

k

k −

⋅=∆

12ϕ α

faktor k zavisi od vrste materijala i odnosa r/s i dat je na sl 6.9 (u tabelama).Analitički se k može izračunati po obrascu:

2

2

2

1

sr

sr

k

+

+=

1.5. SILE SAVIJANJA

Osnova za proračun sile savijanja su momenti vanjskih sila i moment unutrašnjih sila predmeta i oni trebada budu jednaki. Potrebna sila zavisi od oblika koji želimo dobiti pri savijanju radnog predmeta. Zbogtoga, treba posmatrati različite oblike savijanja i za svaki konkretan slučaj sila savijanja je različita.Današnja industrijska proizvodnja zahtjeva veliki broj različitih oblika i profila predmeta koji treba bitisavijen. Sile savijanja ćemo odrediti za neke osnovne oblike.

1.5.a. SAVIJANJE DVOSTRUKOG UGAONIKA

Na slici 6.10.a. prestavljena je šema procesa savijanja dvostrukog ugaonika. Sila F tiskača može serazložiti na dvije paralelne komponente F/2, koje djeluju na udaljenost l od centra radijusa kalupa k r . Kaošto se zapaža, proces je simetričan, te se može posmatrati samo jedna strana dvostrukog ugaonika.

Na slici 6.10.b. prestavljena je šema sila koje djeluju u procesu savijanja. Iz šeme sila možemo uočiti da jesila F/2 uzrok pojave sila na kalupu. U posmatranom trenutku procesa, sila F/2 djeluje u tački B lima iuslovljava pojavu reaktivne sile A F . Na mjestu dodira lima i kalupa u tački A, u tački B sila F/2 zapravose manifestuje na limu kao sila:

ϕ cos2 ⋅

=F

F B

Sila savijanja određuju se na osnovu uslova jednakosti vanjskog momenta savijanja x F A ⋅ momenta

unutrašnjih sila M, odnosno: x F M A ⋅= ,

7



Sila A F se određuje iz uslova statičke ravnoteže rastavljanjem sila na vertikalne i horizontalnekomponente, te imamo da je:

. .

ϕ cos2 ⋅=

F F A

Krak sile x, se određuje iz uslova jednakosti dužine l, i projektovanihdužina xr sr k t ,,, na horizontalnu osu:

ϕ ϕ ϕ ϕ sincossinsin ⋅+⋅+⋅+⋅= k t r x sr L

Pošto je u osnovnom položaju dana dužina sr r l k t ++= te zamjenom ove vrijednosti u prethodnu jednačinu dobivamo da je krak sile:

ϕ ϕ

cossin1−⋅= l x

Sila savijanja dvostrukog ugaonika može izraziti:

( )ϕ sin12

+⋅=l

M F - važi za savijanje u otvorenom kalupu

Za savijanje u kalupu sa izbacivačima, sila se mora povećati za veličinu sile izbacivanja. Sila izbacivanjaodređuje se po obrascu:

F F ⋅= 3,11

Imamo i obrasce za unutrašnje momente i zavise od toga da li se savijanje vrši u elastično-plastičnom području ili u čisto plastičnom području:

4

2

2,0

sb M

⋅⋅= σ za elastično-plastično područje

4

2 sbn M m

⋅⋅⋅= σ - za čisto plastično područje

gdje je n==1,6- 1,8 korekcioni koeficijent očvršćavanja.

1.5.b. SAVIJANJE JEDNOSTRUKOG UGAONIKA

Na osnovu slike 6.11. processavijanja jednostrukog ugaonika

je potpuno identičan procesusavijanja dvostrukog ugaonika, te

je sila potrebna za savijanje jednestrane dva puta manja od sile koddvostrukog ugaonika, te je:

( )ϕ sin1+⋅= l

M F - važi za savijanje jednostrukog ugaonika

1.5.c. SAVIJANJE «V» PROFILA

8



Na slici 6.12. predstavljeno je slobodno savijanje «V» profila. Sila savijanja takođe se određuje hnaosnovu jednakosti vanjskih i unutrašnjih momenata, tj. x F M A ⋅= zbog simetričnosti procesa, možemo

posmatrati samo jednu stranu, odnosno jedan oslonac, uz prethodno razlaganje sile tiskača, F na dvije paralelne komponente F/2, od kojih jedna djeluje u tački B, a druga u tački C. Iz uslova statičke ravnotežemožemo odrediti otpor oslonca A F , tako što ćemo silu razložiti na komponente u horizontalnom ivertikalnom pravcu. Tako dobivamo da je:

2cos2

ϕ ⋅

= F F A .

Izraz za potrbnu silu savijanja dat je u obliku:

2cos

2sin2

4 2 ϕ

ϕ ⋅

⋅−=

l l

M F

k

,

gdje je: M – moment unutrašnjih sila.

Na slici 6.13.a. predstavljeno je, šematski, savijanje u kalupu. Sila se dosta teško analitički određuje, jer

radni komad u toku savijanja dva puta poprima ugao kalupa. To se može vidjeti i iz slike 6.13.b. gdje su prikazane 4 faze. U I fazi tiskač lagano pritiskuje lim savijajući njegov središnji dio prema dolje. Pri tomesu tačke A i A’ mjesta u kojima se materijal oslanja o kalup. U II fazi materijal se oslanja o kalup utačkama A i B, kada je već tiskač savio lim tako da on poprima prvi put ugao kalupa. Nakon toga silaraste, tiskač se pomjera i dalje vertikalno, i u fazi III materijal poprima ugao tiskača i radijus tiskača, pričemu krakovi materijala naliježu na bočne strane tiskača. Poslije toga u IV fazi završava se savijanje kadamaterijal ponovo poprima ( po drugi put ) ugao kalupa, i time dobiva konačne dimenzije.

Sila se određuje po izrazu:

2

2 ϕ

ρ ctg

M F

n

⋅=

Radijus neutralne linije se određuje po obrascu: sr t n ⋅+= 5,0 ρ .

1.5.d. KRUŽNO SAVIJANJE

Kružno savijanje, danas se veoma često koristi u mašinstvu. Sila savijanja najlakše se može odrediti naosnovu deformacionog rada kod kružnog savijanja.Deformacioni rad je: ϕ ρ ϕ ⋅⋅=⋅= n F M W

pa je sila za kružno savijanje dana obrascem:

sr

M M F

n ⋅+==

5,0 ρ ,

gdje su:

9



M – moment savijanja,φ – ugao savijanja,

n ρ - poluprečnik krivine neutralne linije napona,r – unutrašnji poluprečnik radnog komada,s – debljina lima (materijala).

1.6. ELEMENTI ALATA ZA SAVIJANJE

Alati za savijanje razlikuju se od alata za prosijecanje uglavnom samo u pogledu konstrukcije tiskača ikalupa. Ostali dijelovi su identični. Tiskač i kalup se obično izrađuju od čelika, cementiraju se i kale

površinski na tvrdoću 55-60 HRc.

Prema slici 6.15. dimenzije se određuju na slijedeći način:a) Radijus tiskača t r

Ako je zadovoljen uslov da je radijus gotovog komada u intervalu maxmin

r r r

<< , onda se radijustiskača određuje po obrascu:

22

s sr k r t −

+⋅= ,

gdje je:

1

2

ϕ

ϕ =k - faktor elastičnog ispravljanja

b) Radijus kalupa k r

Određuje se u zavisnosti od visine radnog komada h i debljine lima s, prema tabeli 40.

c) Ukupna visina kalupa k H

Za komade većih visina ( sl.6.15.) k d k r H H H ++=gje je:- d H - visina držača (izbacivača) zavisna od debljine lima- H – visina radnog dijela kalupa dana je u tabeli 40.Za radne komade manjih visina (slika 6.16.a.) k d k r t h H H +++=

gdje je t dato u ovisnosti od s i to:

10



d) Zazor f (zračnost),Zazor između tiskača i kalupa određuje se po obrascu:

sC s f f ⋅+=

gdje je:- f C - koeficijent zračnosti koji zavisi od visine radnog komada h, i debljine lima s i dat je u tabeli 41.

e) Širina tiskača t C i kalupa k C

Ako se zahtijeva da radni komad ima unutrašnju širinu C, onda treba da je:C C t =

f C C t k 2+=

Ako se zahtijeva da radni komad ima tačnu vanjsku dimenziju e, onda treba da je:eC k =

f C C k t 2−=

1.7. TIPOVI ALATA ZA SAVIJANJE

Postoje dva osnovna tipa alata. Ako se jednim alatom mogu praviti predmeti različitih profila i dimenzija,onda se takav alat naziva univerzalnim.

Za posebne oblike savijanja postoje specijalni alati.

s < 2 2÷4 4÷6 6÷8t 4 7 10 15

11



Proračun :

1. Razvijena dužina komada

[ ]mm Rhl l v 58127051 =−=−==[ ]mm s Rr 11112 =−=−=

[ ]mml l d d 07,18

2

51,11

2360

242 =⋅

=⋅

=⋅⋅⋅==π π ρ

π ϕ

ρ

[ ]mm sr d 51,1151,011151,011 =+=⋅+=⋅+= ξ ρ

−ξ se usvaja na osnovu odnosa s

r iz tabele 38.

111

11==

s

r 51,0=ξ

[ ]mm Rl v 462470122702703 =−=⋅−=⋅−=14,1985807,184607,185854321 =++++=++++= l l l l l L [ ]mm usvajamo: 200= L mm.

2. Radijusi savijanja

a.) Minimalni radijus savijanja:

Za Cu 60 Zn mehki 4,0=c

c- faktor koji zavisi od vrste materijala, tabela 39.

[ ]mm scr 4,014,0min =⋅=⋅=

b.) Maksimalni radijus savijanja:

[ ]mm E sr v

5,187640

1200003202

12000012max ==

⋅⋅=

⋅⋅=σ

−

=

2120000

mm

N E modul elastičnosti,

=

2320

mm

N V σ .

Pošto je uslov zadovoljen maxminr r r << tj. 0,4<11<187,5 mm možemo izvršiti savijanje lima na zadnji

radijus.

3. Sila savijanja:90=ϕ [ ]mmr r t 11== [ ]mm s 1=

12



[ ]mmr k 5= tabela 40. uzima se na osnovu debljine lima [ ]mm s 1= i visine [ ]mmh 25= .

[ ]mm sr r l t k 171115 =++=++=

[ ]mm N sb

M V ⋅=⋅=⋅

⋅=⋅

⋅= 3200103204

140320

4

22

σ

=

2320

mm

N V σ

r Rn ⋅= ρ 1112 ⋅= [ ]mm48,11=

[ ]mm s

nr 48,11

1

48,11===

ρ ρ

Pošto je 48,11=r ρ >5 imamo da je elastično-plastično područje.

( ) [ ] N l

M

l

M F 9,752

17

320044sin1

2=

⋅=

⋅=+⋅

⋅= ϕ

[ ] N F F s 9798,9789,7523,13,1 ≈=⋅=⋅=

4. Proračun elemenata alata za savijanje:a.) radijus tiskača:

[ ]mm s s

r k r t 425,105,05,1195,02

1

2

11195,0

22=−⋅=−

+⋅=−

+⋅=

s= 1 mm – debljina limak – faktor koji zavisi od vrste materijala i odnosa r/s dat je na slici 6.9.k= 0,95 za Cu 60 Zn mehki

b.) radijus kalupa:

[ ]mmr k 5= visina radnog dijela kalupa H = 25 mm , tabela 40.

c.) ukupna visina kalupa

t = 4 mm visina koja se bira u zavisnosti od debljine lima,[ ]mm H d 4030 −= usvajam [ ]mm H d 30= visina ploče držača, za s = 1 mm,

[ ]mmr t h H H k d k 109547030 =+++=+++=

d.) zračnost ¨f ¨ :

15,0= f c iz tabele 41.

[ ]mm sc s f f 15,1115,01 =⋅+=⋅+=

e.) širina tiskača i kalupa:

[ ]mmcck 70== [ ]mm f cc k t 7,6715,12702 =⋅−=−= .

13



5. Izbor standardnih elemenata alata:

Na osnovu sile prese F, biramo cilindrični rukavac iz tabele 37. strana

[ ] N F s 979= [ ] KN 979,0=

[ ]mmd 10= ; [ ]mml 25= ; [ ]mma 20= ;

[ ]mmd 81 = ; [ ]mmh 44= ; [ ]mmb 3= ;[ ]mm z 1= ; Zbog dimenzionalnih karakteristika alata biramo veći rukavac.

Na osnovu dimenzija komada i alata biramo standardne stubne vođice iztabele 34.:

[ ]mml 300= ; [ ]mmd 50= ; [ ]mme 30= ; [ ]mmh 60= ;[ ]mma 26= ; [ ]mm f 12= ; [ ]mmb 4= ; [ ]mmd 651 =

[ ]mm g 2= ; [ ]mmc 45= ; [ ]mmr 5= ;

Na osnovu dimenzija stubnih vođica biramo standardne čahure stubnih vođica iz tabele 35.:[ ]mmd 50= ; [ ]mmd 651 = ; [ ]mmd 752 = ;[ ]mma 40= ; [ ]mmb 60= ; [ ]mme 20= ;[ ]mm f 12= ; [ ]mm g 2= ; [ ]mml 100= ; [ ]mmr 5= ;

14



Tabele:

15



16

Documents

savijenje